Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Discharge 0 814 42637300 42389595 2026-06-16T08:30:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Discharge | tip = bend | slika = Discharge (5363724805).jpg | veličina = 350px | opis = | alias = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = [[2002.]] | mjesto_osnivanja = {{flagicon|ENG}} [[Stoke-on-Trent]], [[Engleska]] | prebivalište = | zanimanje = | ostale_aktivnosti = | žanr = [[D-beat]], [[hardcore punk]], [[heavy metal]] | instrument = | godine_aktivnosti = [[1977.]] - [[1987.]]<br/>[[1991.]] - [[1999.]]<br/>2001. - danas | label = | povezani_izvođači = [[Broken Bones (bend)|Broken Bones]], [[Varukers]], [[HellsBelles]] | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = Royston "Rainy" Wainwright<br />Anthony "Bones" Roberts<br />Terence "Tezz" Roberts<br />David "Proper" Caution<br />Jeff "JJ" Janiak | bivši_članovi = [[Discharge#Bivši članovi|vidi sekciju]] | nagrade = | website = [https://thenightmarecontinues.yolasite.com/ stranica benda] }} '''Discharge''' ([[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>dɪsˈt͡ʃɑːd͡ʒ<nowiki>]</nowiki>]]), britanski anarho-hardkor bend, prvi put oformljen [[1977]] od strane Terry "Tez" Roberts i Roy "Rainy" Wainwright. Članovi su se pak menjali tokom vremena ali su centar benda, sredinom osamdesetih kada su i bili mega popularni, činili Kelvin "Cal" Morris ([[vokal (muzika)|vokal]]), Tony "Bones" Roberts ([[gitara]]), Roy Wainwright (bas) i Terry Roberts (bubnjevi). Muzika benda je karakteristična po teškom i hardkor zvuku gitare sa jakim vokalom a tekstovi pesama izražavaju anarhističke stavove (protiv vlasti, rata, kontrole, itd). Prvi album iz [[1982]] godine "Hear Nothing See Nothing Say Nothing" je dospeo na drugo mesto "UK Indie tabeli" i 40 mesto na tabeli albuma za celu Britaniju. Tih godina je bend izdao brojne singlove i ploče koji su se našli među prvih 10 na pomenutoj Indie tabeli, na primer ploča izdata 1981 a nazvana "Why" kao i singl iz [[1982]] "State Violence State Control". Devedestih, bend je izdao nekoliko albuma koji su naginjali ka metalu a [[2000]] se opet okupila stara postava benda koja je izdala album po uzoru na svoj zvuk iz osamedesetih. == Historija == Značajnije stvari su se desile kada je Mike Stone, koji je imao svoju diskografsku kuću, posetio njihov prvi koncert u Northwood Parish Hall. Zainteresovao se da ih ima u svojoj diskografskoj kući. Izdali su svoj prvi EP "Realities of War" u martu 80-te. Stone nije imao distributera pa je svojim autom prodavao EP prodavnicama. EP se popeo na "Top 10 Indie chart", uz minimum propagande, kao što su fotke, umetnički radovi, itd. Prvi put kada su svirali izvan Stoke, posetili su Leicester, Preston i [[Glasgow]]. Sledeći njihov snimak iste godine je bio "Decontrol". Tezz je prestao da svira gitaru u nekoliko lokalnih rok bendova, tako da su izdali i EP "Why". Odradili su "Apocalypse Now" turneju po Britaniji. Tada se i bubnjar menjao ali su izdali "Never Again" pri kraju [[1981]]. Taj omot je i danas poznat kao sinonim za bend (nataknuti golub-anti ratni poster). Popeli su se na 64 mesto na nacionalnoj tabeli. Sve ovo je prethodilo stvaranju njihovog prvog albuma koji je i najpoznatiji "Hear Nothing See Nothing Say Nothing". Opet su se popeli na 40 mesto na nacionalnoj listi gde su ostali oko 5 nedelja. Tada su ih zvali iz "major label" ali su oni odlučili da ostanu sa Clay-om, jer im je Mike Stone dao prvi prekid i tražio je isto takve bendove koji će da potpišu za diskografsku kuću. Tada su krenuli na turneju u inostranstvo, u [[Italija|Italiju]], [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Holandija|Holandiju]]. [[1982]] su takođe svirali u [[Švedska|Švedskoj]], [[Finska|Finskoj]], a takodje i u [[Sjedinjene Američke Države|USA]] (gde nisu imali izdate već uvezene snimke) i u [[Kanada|Kanadi]]. Kada su se vratili u Englesku, Bones je napustio bend i osnovao "Broken Bones", zajedno sa svojim bratom Tezz-om koji je inače ex-član (kasnije je svirao u [[UK Subs]], [[Ministry]]...). To se sve dešavalo za vreme njihovog poslednjeg singla koji je izdat [[1982]] a koji se zove "State Violence, State Control". Kada je u bend došao Peter "Pooch", promenili su svoj zvuk i ponovo su krenuli u Kanadu i [[Sjedinjene Američke Države|USA]] sa snimljenim dvanaestoinčnim singlom "Warning: Her Majesty's Government Can Seriously Damage Your Health". Tokom turneje su izdali još jedan singl [[1983]]: "The Price of Silence". Nakon toga su Pooch i Garry napustili bend tako da su bend činili Rainy i Cal. Snimili su još jednu traku "The More I See", u isto vreme kad i "Warning..." koji je remiksovan i postao je novi singl, a posle nekoliko meseci i kompilacijski album singlova i EP traka. "Never Again" je izdat [[1984]], a "Ignorance" [[1985]], sa novim gitaristom i bubnjarem. [[1986]] su izdali i "Grave New World" nakon čega su opet počele promene u bendu i Cal i Kalvin su napustili bend [[1987]]. Od tada pa do izdanja Clay-a se nije desilo ništa značajno. Izdao je "Never Again" i "Discharge 1980-86". Krajem [[1989]] su izdali album uživo a koji je snimljen na drugoj turneji po USA "Live at The City Garden, New Jersey" i još jedan CD uživo "The Nightmares Continues". [[1991]] Discharge su se još jednom okupili i izdali novi materijal "Massacre Devine" i "Shooting Up The World" sa Cal-om kao vokalom i Brian Johnsonom ([[AC/DC]]). Kasnije, [[1997]], opet su se okupili stari članovi, Tezz, Bones, Cal i Rainy, i iako nisu svirali koncerte ostaju skladni. [[2001]] godine, na žurci kod basiste Bamforda, odlučili su da ponovo okupe bend sa prvobitnom ekipom i [[2002]] godine su izdali album "Discharge". Vratili su se na svoj zvuk iz osamdesetih, agresivna muzika i politički tekstovi. Ipak, Cal nije bio zadovoljan time što sve zvuči kao metal i nije hteo da ide sa bendom na turneju. Tako ga je zamenio "Rat" iz Varukers-a. [[2006]] godine su izdali singl "The Beginning Of The End" na kome nije bilo nikakvog metala. [[2008]] godine planiraju da izdaju album i knjigu o bendu. Sada naravno postoje mnoge kolekcije singlova, LP traka, remiksovanih i ponovo izdatih na CD-ima... Discharge 1980-86, Never Again, live, Vision of War, Discharged, a i Metallica je pevala 2 njihove pesme: "Free Speach For The Dumb" i "The More I See". == Članovi == Sadašnji sastav benda je: * Terry "Tezz" Roberts – vokal (1977), bubnjevi (1977–1980, 2001–2006), gitara (2014. – danas) * Roy "Rainy" Wainwright – bas (1977–1987, 2001. – danas), gitara (1977) * Tony "Bones" Roberts – gitara (1977–1982, 2001. – danas) * Dave "Proper Caution" Bridgwood – bubnjevi (2006. – danas) * Jeff "JJ" Janiak – vokal (2014. – danas) == Bivši članovi == Nigel Bamford<br />Anthony "Akko" Atkinson<br />Kelvin "Cal" Morris<br />[[Dave Ellesmere|Dave "Bambi" Ellesmere]]<br />[[Keith Haynes (muzičar)|Keith Haynes]]<br />Gareth "Garry" Maloney<br />Peter "Pooch" Purtill<br />Les "The Mole" Hunt<br />Micky Gibson<br />Stephen "Fish" Brooks<br />Robert "Rocky Shades" Berkley<br />Andrew "Andy" Green<br />Anthony "Jake" Morgan<br />Nick Bushell<br />Labanthorsen "The Torn" Ekeroth<br />David "Davey" Quinn<br />Anthony "Rat" Martin == Diskografija == <small>Na kraju u zagradi je tabela Uk Indie</small> == Singlovi == * ''State Violence State Control'' (1982) (#4) * ''The Price of Silence'' (1983) (#5) * ''The More I See'' (1984) (#3) * ''Ignorance'' (1985) (#7) == EPs (Ploče) == * ''Realities of War'' (1980) (#5) * ''Fight Back'' (1980) (#4) * ''Decontrol (Discharge EP)'' (1980) (#2) * ''Why (Discharge EP)'' (1981) (#1) * ''Never Again (Discharge EP)'' (indie #3, UK Singles Chart #64) * ''Warning: Her Majesty's Government Can Seriously Damage Your Health'' (1983) (#6) * ''Beginning of the End (Discharge EP)'' (2006) == Albumi == * ''[[Hear Nothing See Nothing Say Nothing]]'' (1982) (Indie #2, UK Album Chart #40) * ''[[Grave New World (Discharge album)|Grave New World]]'' (1986) (#8) * ''[[Massacre Divine]]'' (1991) * ''[[Shootin' Up the World]]'' (1993) * ''[[Discharge (album)|Discharge]]'' (2002) * ''[[Disensitise (Discharge album)|Disensitise]]'' (August 2008) * ''[[End of Days (Discharge album)|End of Days]]'' (April 2016) == Kompilacije == * ''Never Again'' (1984) (#13) * ''1980-1986'' (1986) * ''Protest and Survive'' (1992) * ''Vision of War'' (1997) * ''The Clay Punk Singles Collection'' (1995) * ''Hardcore Hits'' (1999) * ''Society's Victims'' (2004) === Drugo === * Demo recording from 1977 * Live album: ''Live at the City Gardens, New Jersey'' (1989) * Tribute album: ''Discharged'' (1992) * Live album: ''Live: The Nightmare Continues'' (1996) * Tribute album: ''In Defence Of Our Future: A Tribute To Discharge'' (1999) * Split album with "MG15" (2006) == Vanjske veze == * [http://thenightmarecontinues.yolasite.com Službena web stranica] * [http://discharge_dbeat.perso.neuf.fr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406144654/http://discharge_dbeat.perso.neuf.fr/ |date=2015-04-06 }} Fan stranica na francuskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406144654/http://discharge_dbeat.perso.neuf.fr/ |date=2015-04-06 }} * {{MySpace|dischargeukhc|Discharge}} * [http://vile-nottingham-punx.info/ Rat's Side Project] | {{Webarchive | url=https://web.archive.org/web/20140512213537/http://vile-nottingham-punx.info/ | date=2014-05-12 }} {{Discharge}} [[Kategorija:Muzičke grupe]] 0kbw16571y90429x2ocqtuozijjwre1 Šablon:Aktualni događaji 10 1329 42637177 42604198 2026-06-15T22:15:10Z Vipz 151311 42637177 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:DARA performing Bangaranga, representing Bulgaria in the 2nd Semi Final of the 2026 Eurovision Song Contest in Vienna 09.jpg|border|150px]]</div> Dara </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. juna]]&nbsp;– Nakon rekordnog izlaska [[SpaceX]]-a na berzu [[NASDAQ|Nasdaq]] u rekordnoj [[inicijalna javna ponuda|inicijalnoj javnoj ponudi]] vrijednoj 75 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], procijenjena imovina [[Elon Musk|Elona Muska]] prelazi 1,1 [[bilion]] američkih dolara, čime postaje prvi bilioner u historiji. * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] {{small|(na slici)}} s pjesmom "[[Bangaranga]]". * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] }}</div> plac2yjfg7in9sydy04kf2azini0e0u 42637180 42637177 2026-06-15T22:22:48Z Vipz 151311 42637180 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:Elon Musk - 54820081119 (cropped).jpg|border|100px]]</div> Elon Musk </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. juna]]&nbsp;– Nakon rekordnog izlaska [[SpaceX]]-a na berzu [[NASDAQ|Nasdaq]] u rekordnoj [[inicijalna javna ponuda|inicijalnoj javnoj ponudi]] vrijednoj 75 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], procijenjena imovina [[Elon Musk|Elona Muska]] (''na slici'') prelazi 1,1 [[bilion]] američkih dolara, čime postaje prvi bilioner u historiji. * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]". * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] }}</div> l7kjtjrcn04bmjgofqj71jz7gtspmm5 42637181 42637180 2026-06-15T22:23:12Z Vipz 151311 42637181 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:Elon Musk - 54820081119 (cropped).jpg|border|120px]]</div> Elon Musk </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. juna]]&nbsp;– Nakon rekordnog izlaska [[SpaceX]]-a na berzu [[NASDAQ|Nasdaq]] u rekordnoj [[inicijalna javna ponuda|inicijalnoj javnoj ponudi]] vrijednoj 75 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], procijenjena imovina [[Elon Musk|Elona Muska]] (''na slici'') prelazi 1,1 [[bilion]] američkih dolara, čime postaje prvi bilioner u historiji. * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]". * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] }}</div> 1ddwzdsev1cos3tz1520w7puqmjssfk 42637244 42637181 2026-06-16T03:25:20Z Vipz 151311 42637244 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:Elon Musk - 54820081119 (cropped).jpg|border|120px]]</div> Elon Musk </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. juna]]&nbsp;– Nakon izlaska [[SpaceX]]-a na berzu [[NASDAQ|Nasdaq]] u rekordnoj [[inicijalna javna ponuda|inicijalnoj javnoj ponudi]] vrijednoj 75 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], procijenjena imovina [[Elon Musk|Elona Muska]] (''na slici'') prelazi 1,1 [[bilion]] američkih dolara, čime on postaje prvi bilioner u historiji. * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]". * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] }}</div> s4kpxdmp8n7bg2xtfv06el0m5kriwep 42637263 42637244 2026-06-16T04:23:31Z Vipz 151311 42637263 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/styles.css" /><div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:Elon Musk - 54820081119 (cropped).jpg|border|120px]]</div> Elon Musk </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. juna]]&nbsp;– Nakon izlaska [[SpaceX]]-a na berzu [[NASDAQ|Nasdaq]] u rekordnoj [[inicijalna javna ponuda|inicijalnoj javnoj ponudi]] vrijednoj 75 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], procijenjena imovina [[Elon Musk|Elona Muska]] (''na slici'') prelazi 1,1 [[bilion]] američkih dolara, čime on postaje prvi bilioner u historiji. * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]". * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div class="main-box__meta"> <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] }}</div> </div> 6ry4fkyxyw69vwe7j5xktq4aljt0429 Douglas Adams 0 1963 42637313 42396623 2026-06-16T11:07:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637313 wikitext text/x-wiki :''Ovo je članak o humoristu. Za [[Indoeuropeanist]]a v. [[Douglas Q. Adams]].'' {{Infokutija pisac | ime = Douglas Adams | slika = Douglas Adams San Francisco 2.jpg | širina_slike = 220px | opis = | pseudonim = | datum_rođenja = {{Birth date|1952|3|11|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|ENG}} [[Cambridge]], [[Engleska]] | datum_smrti = {{Death date and age|2001|5|11|1952|3|11|df=y}} | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Santa Barbara, Kalifornija|Santa Barbara]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]}} | zanimanje = književnik | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Englezi|Englez]] | žanr = [[proza]] | pokret = [[postmodernizam]] | alma_mater = [[St John's College, Cambridge]] | znamenita_djela = {{nowrap|''[[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (roman)|The Hitchhiker's Guide to the Galaxy]]''}} | partner = [[Sally Emerson]]<br /><small>(1980-1981)</small> | supružnik = Jane Belson<br /><small>(1991-2001; njegova smrt)</small> | djeca = Polly Jane Rocket Adams | uticaj_od= | utica_na = | potpis= }} '''Douglas Noël Adams''' ( [[11. 3.|11. ožujka]] [[1952]]. - [[11. 5.|11. svibnja]] [[2001]].) je bio britanski radio dramaturg i pisac, najpoznatiji po seriji knjiga ''Vodič kroz Galaksiju za autostopere''. U vreme njegove smrti, ovaj serijal je bio prodan u više od petnaest miliona primeraka. == Obrazovanje i rani rad == Adams je rođen u [[Cambridge|Kembridžu]] i obrazovan u Brentvud školi u [[Essex|Eseksu]], gde se sprijateljio s Grifom Džonsom. Adams je pohađao St. John's College, gde je 1974. godine diplomirao englesku književnost. Neki od njegovih ranih radova su prikazani na televiziji BBC2 1974. godine. Uskoro ga je "otkrivo" Grejam Čepmen iz ''Monti Pajtona''. Adams je napisao jedan od skečeva u 45. epizodi ''Letećeg cirkusa''. Adamsov rani rad na radiju uključuje skečeve u programima ''The Burkiss Way'' i ''News Huddlines'', a i bio je pisac jedne epizode programa ''Doctor on the Go''. == ''Vodič kroz Galaksiju za autostopere'' == Prema Adamsu, ideja za ''[[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (roman)|Vodič za autostopere kroz galaksiju (roman)]]'' je nastala kada je pijan ležao u polju u Insbruku u Austriji, gledajući zvezde. Lutao je noseći knjigu ''Vodič kroz Evropu za autostopere'' kada je naišao na grad gde niko nije pričao za njega razumljiv jezik. Kada se napio i otišao u polje da spava, bio je inspirisan nemogućnošću da komunicira sa ljudima iz tog grada. ''[[Vodič kroz Galaksiju za autostopere]]'' je originalno nastao kao šestodelna radio serija na BBC Radio 4 1978. godine. Radio serija je bila osnova za seriju knjiga, koja je postala poznata kao "trilogija u pet nastavaka", a kasnije i TV seriju. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.douglasadams.com/ Douglas Adams' official web site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720193159/http://www.douglasadams.com/ |date=2011-07-20 }}, established by him, and still operated by [[The Digital Village]]. * [https://web.archive.org/web/20100928081151/http://homepage.mac.com/dna/ Douglas Adams' .mac homepage] * {{WiredForBooks|douglasadams|1983, 1989 interviews with Douglas Adams|by [[Don Swaim]]}} * [http://webcast.ucsd.edu:8080/ramgen/UCSD_TV/5779UniCalSanBar.rm Parrots, the Universe and Everything, 87 min talk at University of California Santa Barbara, 2001 (RealAudio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528233321/http://webcast.ucsd.edu:8080/ramgen/UCSD_TV/5779UniCalSanBar.rm |date=2008-05-28 }} * [http://www.biota.org/people/douglasadams/ Douglas Adams speech at Digital Biota 2 (1998)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130302151540/http://www.biota.org/people/douglasadams/ |date=2013-03-02 }} [http://www.biota.org/podcast/biota_adams.mp3 (The audio of the speech)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080626223714/http://www.biota.org/podcast/biota_adams.mp3 |date=2008-06-26 }} * [http://books.guardian.co.uk/authors/author/0,5917,-181,00.html Guardian Books "Author Page"], with profile and links to further articles. * {{isfdb name|id=Douglas_Adams|name=Douglas Adams}} * {{iblist name|id=5|name=Douglas Adams}} * {{ibdof name|id=42|name=Douglas Adams}} * {{IMDb ime|id=0010930|name=Douglas Adams}} * {{Screenonline name|id=1233876|name=Douglas Adams biography and credits}} * [http://www.rotten.com/library/bio/authors/douglas-adams/ Douglas Adams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080720084752/http://www.rotten.com/library/bio/authors/douglas-adams/ |date=2008-07-20 }} — Rotten.com library article. * [http://www.vintagemacworld.com/iifx.html Douglas Adams & his Computer] – An article about his Mac IIfx * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=22814 Photo of Adams' grave] * [http://www.youtube.com/watch?v=_Rk6nN-FVi0 Douglas Adams with Pink Floyd ] {{Lifetime|1952|2001|Adams, Douglas}} {{Commonscat}} {{Authority control}} [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:SF-pisci]] [[Kategorija:Britanski ateisti]] [[Kategorija:Ateistički aktivisti]] [[Kategorija:Kritičari religije]] ey439ts74cy0klso7jtprcskw4vo14z Koordinirano univerzalno vreme 0 3293 42637166 42272403 2026-06-15T20:57:07Z SrpskiAnonimac 101643 42637166 wikitext text/x-wiki '''UTC''' ({{jez-engl|Coordinated Universal Time}} – "koordinisano univerzalno vreme") je visoko-precizno standardno [[atomsko vreme]] koje otprilike prati [[univerzalno vreme]] (UT). Bazirano po [[zakon]]ima raznih zemalja [[svijet|sveta]]: [[vremenska zona|vremenske zone]] na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] su prikazane negativno ili pozitivno od UTC vremena. Drugi nazivi za ovo vreme su: '''Zulu vreme''' i [[GMT|Griničko vreme]] (GMT). UTC je sistemsko vreme koje se koristi po mnogim [[internet]] i [[World Wide Web|WWW]] standardima. Network Time Protocol je podešen da sinhronizuje satove mnogih računara preko interneta prema UTC-u. UTC se takođe koristi u avijaciji. Meteorološke stanice, letovi i vazdušni saobraćaj, kao i sve mape koriste UTC, da se ne bi pomešalo sa letnjim računanjem vremena. Zbog praktičnih razloga, razlika između UTC i GMT vremena je jako mala i zbog toga se često koristi naziv GMT, iako, tehnički nije ispravno. == Povezano == * [[Vremenska zona]] * [[Popis vremenskih zona|Spisak vremenskih zona]] == Vanjske veze == * {{fr icon}} {{en}} [http://www.bipm.org/en/scientific/tai/time_server.html Bureau International des Poids et Mesures UTC/TAI Time Server] međunarodni biro za kordinaciju vremena * {{en icon}} [http://www.time.gov/timezone.cgi?UTC/s/0/java Službeni sajt SADa za UTC vreme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021150350/http://time.gov/timezone.cgi?UTC%2Fs%2F0%2Fjava |date=2014-10-21 }} koristi [[Java]]. {{UTC}} [[Kategorija:Vremenske zone]] d5ekhqwj88ybcrbuxm3payqejfrxoo8 42637167 42637166 2026-06-15T20:58:42Z SrpskiAnonimac 101643 42637167 wikitext text/x-wiki '''Koordinisano univerzalno vreme''' ({{jez-engl|Coordinated Universal Time}}), poznato kao '''UTC''', je visoko-precizno standardno [[atomsko vreme]] koje otprilike prati [[univerzalno vreme]] (UT). Bazirano po [[zakon]]ima raznih zemalja [[svijet|sveta]]: [[vremenska zona|vremenske zone]] na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] su prikazane negativno ili pozitivno od UTC vremena. Drugi nazivi za ovo vreme su: '''Zulu vreme''' i [[GMT|Griničko vreme]] (GMT). UTC je sistemsko vreme koje se koristi po mnogim [[internet]] i [[World Wide Web|WWW]] standardima. Network Time Protocol je podešen da sinhronizuje satove mnogih računara preko interneta prema UTC-u. UTC se takođe koristi u avijaciji. Meteorološke stanice, letovi i vazdušni saobraćaj, kao i sve mape koriste UTC, da se ne bi pomešalo sa letnjim računanjem vremena. Zbog praktičnih razloga, razlika između UTC i GMT vremena je jako mala i zbog toga se često koristi naziv GMT, iako, tehnički nije ispravno. == Povezano == * [[Vremenska zona]] * [[Popis vremenskih zona|Spisak vremenskih zona]] == Vanjske veze == * {{fr icon}} {{en}} [http://www.bipm.org/en/scientific/tai/time_server.html Bureau International des Poids et Mesures UTC/TAI Time Server] međunarodni biro za kordinaciju vremena * {{en icon}} [http://www.time.gov/timezone.cgi?UTC/s/0/java Službeni sajt SADa za UTC vreme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021150350/http://time.gov/timezone.cgi?UTC%2Fs%2F0%2Fjava |date=2014-10-21 }} koristi [[Java]]. {{UTC}} [[Kategorija:Vremenske zone]] 1sd3au3lpaymyx5wibvqwlc298rhpf0 Ljetno računanje vremena 0 3897 42637123 42327433 2026-06-15T16:51:03Z SrpskiAnonimac 101643 42637123 wikitext text/x-wiki [[File:DaylightSaving-World-Subdivisions.png|upright=1.67|thumb|Većina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obično upotrebljava u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. {{legend|#1a80e6|ljetno vrijeme u upotrebi}} {{legend|#ef690a|ljetno vrijeme prethodno u upotrebi}} {{legend|#c00000|ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi}}]] {{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Begin CEST Transparent.png|caption1='''Proljeće:''' Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unaprijed''.|image2=End CEST.svg|caption2='''Jesen:''' Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unatrag''.}} [[File:Postkarte zur Einführung der Sommerzeit in Deutschland am 30. April 1916.jpg|thumb|Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njemačkoj 30. aprila 1916. (Njemački muzej satova, arhiv, inv. 100318)]] '''Ljetno računanje vremena''' ({{jez-engl|daylight saving time, '''DST'''}}: ili samo '''ljetno vrijeme'''), međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje [[vrijeme|vremena]] pri čemu se tokom ljetnih mjeseci [[sat (instrument)|satovi]] pomiču za jedan [[sat (jedinica)|sat]] unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se ''normalno vrijeme'' (''standardno vrijeme'', ''zonsko vrijeme''). Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete. == Historija == Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. == Sporenja o prednostima i nedostacima == Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] ukinula 1991. godine, a [[Rusija]] ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i [[NAFTA]] ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno. [[Kategorija:Kalendar]] prybspddimo3lg41ajjp3crkxvn897m 42637124 42637123 2026-06-15T16:52:12Z SrpskiAnonimac 101643 42637124 wikitext text/x-wiki [[File:DaylightSaving-World-Subdivisions.png|upright=1.67|thumb|Većina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obično upotrebljava u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. {{legend|#1a80e6|ljetno vrijeme u upotrebi}} {{legend|#ef690a|ljetno vrijeme prethodno u upotrebi}} {{legend|#c00000|ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi}}]] {{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Begin CEST Transparent.png|caption1='''Proljeće:''' Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unaprijed''.|image2=End CEST.svg|caption2='''Jesen:''' Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat ''unatrag''.}} [[File:Postkarte zur Einführung der Sommerzeit in Deutschland am 30. April 1916.jpg|thumb|Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njemačkoj 30. aprila 1916. (Njemački muzej satova, arhiv, inv. 100318)]] '''Ljetno vrijeme''' ili '''ljetno računanje vremena''' ({{jez-engl|daylight saving time, '''DST'''}}), međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje [[vrijeme|vremena]] pri čemu se tokom ljetnih mjeseci [[sat (instrument)|satovi]] pomiču za jedan [[sat (jedinica)|sat]] unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se ''normalno vrijeme'' (''standardno vrijeme'', ''zonsko vrijeme''). Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete. == Historija == Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. == Sporenja o prednostima i nedostacima == Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] ukinula 1991. godine, a [[Rusija]] ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i [[NAFTA]] ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno. [[Kategorija:Kalendar]] 72ov4p0jhmz80hi4it8swhg72cjqfmw Derventa 0 5396 42637284 42515202 2026-06-16T06:54:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637284 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini <!--Opština Republika Srpska--> | mjesto= Derventa | slika = Дервента.jpeg | opis_slike = | zastava = | grb = Дервента (грб).svg | centar = Derventa | površina = 517 | populacija = 56.489 (1991.) | godina_stanovništvo = 1991 | stanovništvo_opština = | godina_opština = 1991 | gustina= 109 | nadmorska_visina= | gšir= 44.983333 | gduž= 17.9 | pozivni_broj = | poštanski_kod = | website = | načelnik = Milorad Simić }} '''Derventa''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Ima oko 10.000 stanovnika i nalazi se 30&nbsp;km od [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanskog Broda]]. Rijeka koja teče kroz Derventu zove se [[Ukrina]]. == Geografija == Opština Derventa se graniči sa opštinama [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Brod]], [[Modriča]], [[Doboj]], [[Prnjavor]] i [[Srbac]], a na sjeveru je rijeka [[Sava]] koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 kvadratnih kilometara u pedeset šest sela i gradu Derventi, prije rata živelo je 56.489 stanovnika. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. 2011: Procjena od strane same republike, kada je pravljen prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine da u Derventi trenutno živi 32.000 stanovnika. === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Srbi]]''' |21.938 (38,60%) |22.840 (40,06%) |23.124 (41,18%) |- |'''[[Hrvati]]''' |22.952 (40,86%) |23.629 (41,44%) |25.228 (44,93%) |- |'''[[Muslimani]]''' |7.086 (12,54%) |6.034 (10,58%) |6.548 (11,66%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |3.348 (5,92%) |3.752 (6,58%) |575 (1,02%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |1.165 (2,06%) |755 (1,32%) |666 (1,18%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''Ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.489''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''57.010''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.141''' |} ====Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Muslimani]]''' |5.558 (31,31%) |4.593 (31,99%) |5.065 (42,83%) |- |'''[[Srbi]]''' |4.555 (25,66%) |2.934 (20,43%) |2.496 (21,10%) |- |'''[[Hrvati]]''' |4.317 (24,32%) |3.727 (25,95%) |3.439 (29,08%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |2.623 (14,77%) |2.799 (19,49%) |459 (3,88%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |695 (3,91%) |304 (2,11%) |365 (3,08%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''17.748''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''14.357''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''11.824''' |} == Naseljena mjesta == [[Datoteka:Derventa-naselja.PNG|mini|thumb|420px|Položaj naselja u Općini Derventa]] {| |- valign =top | * [[Agići]] * [[Babići]] * [[Begluci (Derventa)|Begluci]] * [[Bijelo Brdo (Derventa)|Bijelo Brdo]] * [[Bišnja]] * [[Bjeličići]] * [[Bjeloševići]] * [[Bosanski Dubočac]] * [[Brezici (Derventa)|Brezici]] * [[Bučani]] * [[Bukovac (Derventa)|Bukovac]] * [[Bukovica Mala (Derventa)|Bukovica Mala]] * [[Bukovica Velika (Derventa)|Bukovica Velika]] * [[Bunar (Derventa)|Bunar]] * [[Cerani]] * [[Cerovi]] * [[Crnča (Derventa)|Crnča]] * [[Cvijanovići]] * [[Cvjetkovići]] * [[Čardaci]] * [[Čardak]] * [[Ćebedžije]] * [[Ćorići]] * [[Daradan]] * [[Dažnica]] * Derventa * [[Donja Bišnja]] * [[Donja Lupljanica]] | * [[Donji Cerani]] * [[Donji Detlak]] * [[Donji Višnjik]] * [[Drijen (Derventa)|Drijen]] * [[Drinići]] * [[Dželinjak]] * [[Đukića put]] * [[Đurići]] * [[Gakovac]] * [[Gojkovići]] * [[Gornja Bišnja]] * [[Gornja Lupljanica]] * [[Gornji Božinci]] * [[Gornji Cerani]] * [[Gornji Detlak]] * [[Gornji Višnjik]] * [[Gradac (Derventa)|Gradac]] * [[Gradina (Derventa)|Gradina]] * [[Ilova]] * [[Jasenci]] * [[Jošika]] * [[Kalenderovci Donji]] * [[Kalenderovci Gornji]] * [[Katanići]] * [[Kladari]] * [[Kostreš]] * [[Kovačevci (Derventa)|Kovačevci]] * [[Kukavice]] * [[Kulina (Derventa)|Kulina]] | * [[Kuljenovci]] * [[Lazarevići]] * [[Lug (Derventa)|Lug]] * [[Lužani (Derventa)|Lužani]] * [[Lužani Bosanski]] * [[Lužani Novi]] * [[Mala Sočanica]] * [[Marići]] * [[Mikerevići]] * [[Mišinci (Derventa)|Mišinci]] * [[Miškovci (Derventa)|Miškovci]] * [[Modran (Derventa)|Modran]] * [[Nagradići]] * [[Nikolići]] * [[Novići]] * [[Novo Naselje]] * [[Osinja]] * [[Osojci]] * [[Panzalovići]] * [[Patkovača]] * [[Petkovići]] * [[Pjevalovac]] * [[Plehan]] * [[Pojezna]] * [[Poljari]] * [[Polje (Derventa)|Polje]] | * [[Railići]] * [[Rapćani]] * [[Raščići]] * [[Sajmište]] * [[Sedlići]] * [[Skugrić]] * [[Stančići]] * [[Stanići (Derventa)|Stanići]] * [[Starčevići]] * [[Šereg]] * [[Šušnjari (Derventa)|Šušnjari]] * [[Tatari]] * [[Tetima (Derventa)|Tetima]] * [[Trstenci]] * [[Tunjestala]] * [[Tunjići]] * [[Ukrina]] * [[Vasići]] * [[Velika (Derventa)|Velika]] * [[Velika Sočanica]] * [[Vidići]] * [[Vrhovi]] * [[Vukučevići]] * [[Zelenike]] * [[Žeravac]] * [[Živinice (Derventa)|Živinice]] * [[Žunići]] |} == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Derventi}} == Značajne osobe == * [[Sena Ordagić]], poznata folk pjevačica * [[Milojko -"Mile" Kitić]], folk pjevač * [[Andrija Bjelošević]], privrednik * [[Azemina Grbić]], pjevačica * [[Senad Lupić]], nogometaš osvajač Kupa Maršala Tita 1988. * [[Ilija i Marko Begić]], poznati pjevači izvorne muzike * [[Abas Arslanagić ili Abaz]], rukometni trener i golman * [[Josip Glavaš]], rukometni trener * [[Dragan Đurić]], Predsjednik FK Partizan Beograd i vlasnik kompanije "Zekstra Group". * [[Mario Tokić]], nogometaš * [[Muhamed Memić]], rukometaš osvajač olimpijske medalje * [[Radovan Pazurević]], privrednik * [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar * [[Sredoje Nović]], političar * [[Jahija Gračanlić]], poznati pjevač * [[Zoran Dokić]], rukometaš i rukometni trener * [[Slobodan Ćustić]], poznati glumac * [[Slavica Tešendić]], manekenka i model * [[Dobro Čečavac]], bivši rukometaš * [[Branislav Živanić]], rukometni trener * [[Đulesma Bašić]], atletičarka * [[Zvonimir Zubak]], poznati biznismen * [[Mara i Derventske lole]], poznata izvorna grupa * [[Krunoslav Šarić|Kruno Šarić]], dramski umjetnik * [[Vedran Ćorluka]], nogometaš, prvak Hrvatske s NK Dinamo Zagreb * Prof. dr. Dali Džonlagić, redovni profesor, bio rektor Univerziteta u Mariboru * [[Goran Teofilović]], poznati tekvando trener * [[Miro Vasić]], svestrani sportista Me-Ne-Ra-Li i član udruženja "Sunce" Derventa * [[Fadil Pelesić]], slikar * [[Zlatko Bašagić]], šahista i šahovski sudija * [[Ifeta Jankelić]], poznata profesorica * [[Miroslav Mikerević]], rukometaš * [[Ilija Tolić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar. * Bojko Gatarić, privrednik * Brano Teofilović, fudbaler * Slaven Teofilović, poznati boks trener * Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književnik == Vanjske veze == {{Commonscat|Derventa}} * [http://www.derventa.ba Zvanična stranica općine Derventa] * [http://user.tninet.se/~kbe983b/ Derventa Dream] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717090306/http://user.tninet.se/~kbe983b/ |date=2007-07-17 }} * [http://www.derventacafe.com Derventa] * [http://derventskilug.net Informacioni Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084328/http://derventskilug.net/ |date=2013-05-30 }} * [http://www.unis.rs.ba Tvornica cijevi Derventa] * [http://www.mojaderventa.info Moja Derventa] * [http://www.radioderventa.com Radio Derventa] * [http://www.gataric.net Gatarić Group Derventa] * [http://www.sanino.eu Sanino d.o.o.Tvornica obuće Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621165948/http://sanino.eu/ |date=2013-06-21 }} * [http://coderventa.org Srpska Pravoslavna Crkva Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305100450/http://coderventa.org/ |date=2016-03-05 }} * [http://www.bracadjukic.info Braća Đukić - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131026204706/http://www.bracadjukic.info/ |date=2013-10-26 }} * [http://www.posavinatv.com/ Posavska Televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006014659/http://www.posavinatv.com/ |date=2017-10-06 }} * [http://www.posavskenovosti.info/ Posavske Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821125216/http://posavskenovosti.info/ |date=2013-08-21 }} * [http://www.derventasrcem.net Derventa Srcem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929001649/http://www.derventasrcem.net/ |date=2007-09-29 }} * [http://hotelbiser.net Hotel Biser Derventa]{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.moteldvor.net Motel Dvor - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111030543/http://moteldvor.net/ |date=2016-01-11 }} * [https://www.facebook.com/olimp.derventa SRC"OLIMP"Derventa] * [https://www.facebook.com/derventskilist Derventski list] * [http://www.auto-planet.ba AUTO PLANET DERVENTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190617002506/http://www.auto-planet.ba/ |date=2019-06-17 }} * [http://poljoprivreda.e-bih.com/derventa/poljoprivrednik-ad-derventa/] * [https://www.facebook.com/pages/KUDM-Bosiljak-Derventa/125563924129641 KUDM"Bosiljak"Derventa] * [http://www.mapabih.com/info.php?id=67 Mandić komerc d.o.o. Derventa]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://ff.unibl.org Filozofski fakultet - Učiteljski odsjek Derventa] * [http://www.studiram.ba Informacioni Portal o studiranju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720193827/http://studiram.ba/ |date=2013-07-20 }} * [http://obuca.e-bih.com/derventa/demos-a-d/ Demos a.d.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] tmla1abw5szmzh1evpl1lp6donnobon Bratislava 0 6049 42636980 42556181 2026-06-15T12:00:25Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Bratislava-bratislava-flag.svg datotekom [[:File:Flag_of_Bratislava.svg|Flag_of_Bratislava.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or 42636980 wikitext text/x-wiki {{Grad u Slovačkoj | Obrázok = Bratislava Panorama R01.jpg | Názov1 = Bratislava | Názov = Bratislava | URL znaku = Coat of Arms of Bratislava.svg | URL vlajky = Flag of Bratislava.svg | URL polohy = Map_slovakia_bratislava.png | Kraj = [[Bratislavský kraj|Bratislavski]] | Okres = Bratislava [[Okrug Bratislava I|I]], [[Okrug Bratislava II|II]], [[Okrug Bratislava III|III]], [[Okrug Bratislava IV|IV]], [[Okrug Bratislava V|V]] | Región = | Nadmorská výška = 134 | Prvá písomná zmienka = [[907]] | PSČ = 8XX XX | Predvoľba = +421 2 | Severná šírka = 48° 08' | Východná dĺžka = 17° 06' | Kód = | EČV = BA, BL, BT | Adresa = Magistrát hlavného mesta SR Bratislavy<br>Primaciálne námestie č. 1<br>814 99 Bratislava | Členenie = | Website = bratislava.sk | Starosta = Ing. arch. [[Matúš Vallo]] | Politická strana = | E-mail = info@bratislava.sk | Telefón = +421 259 356 111 | Fax = | BM = }} '''Bratislava''' ([[slovački]] izgovor [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbracislaʋa]]], do 1919. '''Prešporok''' ili '''Prešporek'''; [[srpskohrvatski|srpskohrvatsko]] [[arhaizam|arhaično ime]] '''Požun'''; [[mađarski]] '''Pozsony''', [[njemački]] '''Pressburg'''), glavni je i najveći grad [[Slovačka|Slovačke]] i sjedište [[Bratislavski kraj|Bratislavske pokrajine]]. Udaljena je samo 60 [[kilometar|km]] od [[Beč]]a, a prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, [[Beč]] i Bratislava su najbliži glavni gradovi u [[Evropa|Europi]]. Granice grada gotovo dosežu državne granice s [[Austrija|Austrijom]] (4&nbsp;km) i [[Mađarska|Mađarskom]] (13&nbsp;km). Na istočnoj obali [[Dunav]]a nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački ''Pressburg'', mađarski ''Pozsony'' ili hrvatski ''Požun'' oduvijek je bio jedno od kulturnih središta [[Srednja Evropa|Srednje Europe]]. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke. Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine. == Ime == Prvi pisani spomen grada (''Brezalauspurc'' ili ''Preslavaspurc'') nađen je u Salzburškim analima u kojima se spominje bitka između Bavaraca i Ugara koja se odvila ispred Bratislavskog zamka 907. godine<ref>Janota, "Bratislavské rarity", str. 152; {{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www.visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1030&p1=1596 | title = povijesni kalendar | date = 2005}}</ref>. Iako je zamak najvjerojatnije nazvan po Predslavu, sinu [[Velikomoravska Kneževina|moravskog]] kralja [[Svatopluk I.|Svatopluka I.]]<ref>Lacika, "Bratislava", str. 6; Janota, "Bratislavské rarity", str. 154</ref>, naziv ''Brezalauspurc'' doslovno znači „Braslavov zamak”, te je time grad vjerojatnije nazvan po [[Hrvatski knezovi|knezu]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] [[Braslav]]u<ref name='Korai Magyar Történeti Lexikon'>{{cite book | last = Kristó | first = Gyula | authorlink = | coauthors = | title = Korai Magyar Történeti Lexikon (9-14. század) ''(Enciklopedija rane mađarske povijesti)''| publisher = Akadémiai Kiadó | date = 1994 | location = Budimpešta | pages = 128, 553| url = | doi = | id = | isbn = 963 05 6722 9}}</ref>. Ovaj stari naziv pojavljuje se u inačicama ''Braslava'' ili ''Preslava'' na kovanom novcu kralja [[Sveti Stefan Mađarski|Stjepana I.]] U srednjem vijeku grad biva poznat kao ''Pressburg'' na [[nemački jezik|njemačkom]], iz kojeg je proizašao [[slovački jezik|slovački]] naziv ''Prešporok'', te ''Pozsony'' na [[mađarski jezik|mađarskom]], iz kojeg je proizašao [[hrvatski jezik|hrvatski]] naziv ''Požun''. [[Latinski jezik|Latinski]] naziv za grad je ''Posonium'', koji je dobiven iz mađarskog imena grada. U razdoblju [[renesansa|renesanse]] grad je nazivan ''Istropolis'' (grad na Dunavu) na [[starogrčki jezik|starogrčkom]]. Današnji naziv ''Bratislava'' najvjerojatnije potječe iz [[1837]]. kada je slavist [[Pavel Jozef Šafárik]] rekonstruirao naziv ''Břetislaw'' iz starih imena grada, vjerujući da ono dolazi od imena [[češka (historijska)|češkog]] vladara [[Bretislav I.|Bretislava I.]]<ref name = "mhpmxn">Lacika, "Bratislava", str. 6</ref>. Ovaj naziv su prvi koristili članovi slovačkog narodnog pokreta [[1844]]. kao ''Bratislav''.<ref name = "mhpmxn"/> Nakon [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] predloženo je da se grad nazove „Wilsonov grad” (''Wilsonovo mesto''), po američkom predsjedniku [[Woodrow Wilson|Woodrowu Wilsonu]]. Prijedlog je odbijen, a službeni naziv grada u novostvorenoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] postao je ''Bratislava'' u ožujku [[1919]]. == Historija == [[Datoteka:Web Biatec.jpg|thumb|left|Orginalni [[biatec]] i njegova kopija na kovanici od pet [[slovačka kruna|slovačkih kruna]]]] Najstariji nalazi stalnog naselja na ovom području potječu iz razdoblja kulture linearno-trakaste keramike oko 5000. pne. što spada u razdoblje [[neolit|mlađeg kamenog doba]]. Oko [[200. pne.]] [[kelti|keltsko]] pleme [[Boji]] ovdje osniva prvo važnije utvrđeno naselje (oppidum) u kojem je postojala kovnica srebrnjaka poznatih kao [[biatec]]i<ref>{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www.visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1005&p1=1569 | title = Povijest grada | access-date = 2009-09-01 | archive-date = 2007-02-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070224024320/http://www.visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1005&p1=1569 }}</ref>. Ovo područje je potpalo pod utjecaj [[antički Rim|rimske]] vlasti u 1. stoljeću. Sve do 4. stoljeća ovdje se nalazi rimski granični obrambeni sustav [[Limes Romanus]]<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 73</ref>. Rimljani su ovdje doveli svoju kulturu uzgajanja vinove loze i proizvodnje vine, koje se održala do danas. [[Slaveni]] su ovdje stigli za vrijeme seobe naroda u 5. i 6. stoljeću<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 90</ref>. Kao odgovor na navale [[Avari|Avara]] lokalna slavenska plemena su osnovali [[Samo]]vo kraljevstvo ([[623]].–[[658]].), koje je bilo prva poznata slavenska država. U 9. stoljeću zamci u Bratislavi i [[Devín]]u bili su važna središta slavenskih država [[Nitranska Kneževina|Nitranske Kneževine]] i [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravske Kneževine]]<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 95</ref>. Prvi pisani spomen grada potječe iz [[907]]. godine, a odnosi se na pad Velikomoravske Kneževine pod navalama Ugara. [[Datoteka:Bratislava (Posonium) by Matthaus Merian 1638.jpg|thumb|Požun u 17. stoljeću]] U 10. stoljeću područje Bratislave (kasnije [[Požunska županija|Požunske županije]]) postaje dio [[Ugarska|Kraljevine Ugarske]] za vrijeme koje je bila važano gospodarsko i upravno središte. Zbog svog strateškog položaja grad je često bio napadan, ali taj položaj je gradu donio i veliku političku važnost i gospodarski razvoj. Kralj [[Andrija III. Mlečanin|Andrija III.]] [[1291]]. godine daje gradu posebne privilegije, a [[1405]]. kralj [[Žigmund Luksemburški]] daje Požunu status slobodnog kraljevskog grada. Nakon što su [[Otomansko Carstvo|Turci]] pobijedili Ugarsku [[Mohačka bitka|kod Mohača]] [[1526]]., napadaju i Požun, ali ga ne osvajaju<ref>Lacika, "Bratislava", str. 30</ref>. Zbog prodiranja Turaka Požun postaje novi glavni grad Ugarske [[1536]]. kao dio [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Ovim počinje novo razdoblje za grad koji postaje prijestolnica kraljeva, nadbiskupa i plemstva. U razdoblju od 1536. do 1830. jedanaest kraljeva i kraljica biva [[krunidba|okrunjeno]] u katedrali sv. Martina<ref>Lacika, "Bratislava", str. 62</ref>. U drugoj polovici 16. stoljeća grad zahvaća [[Reformacija]] koja je imala pristaše među građanstvom. U ovom razdoblju ustanaka protiv katoličkih [[Habsburg]]ovaca pobunjenici su nekoliko puta osvojili zamak i grad, koje je poslije ponovno osvojila carska vojska. 17. stoljeće obilježavaju protuhabsburške pobune, poplave, bolesti i druge nevolje. Razdoblje ustanaka završava 1711. potpisivanjem [[Satmarski mir|Satmarskog mira]]<ref>Lacika, "Bratislava", str. 31–33</ref>. === 18. i 19. stoljeće === [[Datoteka:Bratislava 1787.jpg|left|thumb|Požun na crtežu iz 1787. godine]] Za vrijeme vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije Austrijske]] u 18. stoljeću, Požun postaje najveći i najvažniji grad na prostoru današnje Slovačke i Mađarske<ref>Lacika, "Bratislava", str. 34–36</ref>. U ovom razdoblju broj stanovnika se utrostručio, a u gradu su izgrađene mnoge nove palače, samostani i druge građevine. Grad počinje gubiti na važnosti za vrijeme vladavine [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] koji čak odnosi [[Kruna sv. Stjepana|krunu sv. Stjepana]] u [[Beč]] u pokušaju ojačanja unije između Austrije i Ugarske. Plemstvo i mnoge važne institucije sele se u [[Budim]]. U Požunu su tiskane prve novine na [[mađarski jezik|mađarskom]] (''Magyar hírmondó'' [[1780]]. godine) i [[slovački jezik|slovačkom]] (''Presspurske Nowiny'' [[1783]]. godine)<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 350–351</ref>. Grad je bio središte razvoja [[Slovački narodni pokret|Slovačkog narodnog pokreta]] u 18. stoljeću. Povijest grada u 19. stoljeću je bitno vezana za razvoj događaja u Europi u to vrijeme. Ovdje je [[1805]]. potpisan [[Požunski mir]] između Austrije i Francuske<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 384</ref>. [[Napoleon]]ova vojska [[1809]]. uništava [[Devinski Grad|tvrđavu Theben]], a Bratislavski zamak biva uništen u požaru [[1811]]. godine<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 385</ref>. Godine [[1843]]. [[mađarski jezik]] biva proglašen službenim jezikom zakonodavstva, uprave i obrazovanja. Kao reakciju na revolucije 1848., [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand V.]] potpisuje Ožujske zakone (zvani i Travanjski zakoni) kojim se ukida [[kmetstvo]]. Razvojem industrije u 19. stoljeću pojavljuje se i prva željeznica na konjsku vuču 1840. godine. Nakon toga slijede i moderne veze s Bečom i Peštom. U to vrijeme ovdje se otvaraju mnoge industrijske, financijske i ostale institucije. Prva banka na prostoru današnje Slovačke osnovana je u Požunu [[1842]]. godine<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 1", str. 430</ref>. Prvi stalni most u gradu ([[Starý most (Bratislava)|Starý most]]) izgrađen je [[1891]]. godine<ref>Lacika, "Bratislava", str. 41</ref>. === 20. stoljeće === Nakon [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i osnivanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] u listopadu [[1918]]., grad je postao dio novostvorene države unatoč opiranju njezinih predstavnika<ref name = "peyqxj">Lacika, "Bratislava", str. 42</ref>. Tada većinsko [[nemci|njemačko]] i [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo pokušalo je spriječiti pripajanje grada Čehoslovačkoj i proglasiti Požun slobodnim gradom. Čehoslovačke legije okupirale su grad [[1. 1.|1. siječnja]] [[1919]]. i pripojili ga novostvorenoj državi.<ref name = "peyqxj"/> Grad je u veljači te godine postao glavni grad Slovačke i sjedište glavnih slovačkih političkih institucija i organizacija. Dana [[27. 3.|27. ožujka]] [[1919]]. gradu je službeno promijenjeno ime u ''Bratislava''.<ref>{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www.visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1012&p1=1576 | title = Povijest grada | access-date = 2009-09-01 | archive-date = 2007-02-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070224051935/http://www.visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1012&p1=1576 }}</ref>. Nakon ovoga mnogi mađarski dužnosnici odselili su se u Mađarsku, a na njihova mjesta došli su Česi i Slovaci. U godinama nakon proglašenja nezavisnosti Čehoslovačke naglo se smanjuje broj Nijemaca i Mađara. [[Datoteka:Apollo bombing damage.jpg|thumb|Mjesto pada bombe u rujnu 1944. godine]] Godine [[1938]]., [[Treći rajh|Treći Reich]] anektira susjednu Austriju, a nakon godine dana i tada nezavisna mjesta [[Petržalka]] i [[Devín]]<ref>Kováč et al., "Bratislava 1939–1945", str. 16–17</ref>. Dana [[14. 3.|14. ožujka]] [[1939]]., Bratislava postaje glavni grad [[Prva slovačka republika|Slovačke]] koja je bila tada marionetska država Njemačke. U razdoblju rata, tadašnja slovačka vlast je prognala iz grada oko 15.000 [[Jevreji|Židova]], od kojih je većina poslana u [[koncentracioni logor|koncentracijske logore]]<ref>Lacika, "Bratislava", str. 43. Kováč et al., "Bratislava 1939–1945, str. 174–177</ref>. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|rata]] Bratislavu su bombardirali [[Savezničke sile|Saveznici]], okupirali Nijemci [[1944]]., te na kraju oslobodili [[Crvena armija|Sovjeti]] [[4. 4.|4. travnja]] [[1945]]. godine. Krajem drugog svjetskog rata, većinu bratislavskih Nijemaca evakuirale su njemačke vlasti. Manji broj njih vrati se nakon rata, ali su izbačeni bez povrata imovine ([[Benešovi dekreti]])<ref>Kováč et al., "Kronika Slovenska 2", str. 307–308</ref>. [[Komunistička partija Čehoslovačke]] dobila je vlast u veljači [[1948]]. godine. Grad je proširen, a broj stanovnika, većinom slovačkog, je povećan. U gradu su izgrađeni golemi stambeni blokovi. U ovom razdoblju izgrađene su i značajne velike građevine, kao što su [[Nový Most]] i sjedište Slovačkog radija. Godine [[1968]]., nakon [[praško proleće|pokušaja liberalizacije]] komunističkog režima u Čehoslovačkoj, grad su okupirale snage [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Ubrzo nakon toga Braktislava je postala glavni grad [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačke Socijalističke Republike]] u federaliziranoj Čehoslovačkoj. Godine [[1989]]., izbija [[Baršunasta revolucija]] kojom je srušena komunistička vlast. Nakon [[Baršunasti razvod|Baršunastog razvoda]] [[1993]]., Bratislava postaje glavni grad nove Slovačke Republike. U razdoblju nakon nezavisnosti grad buja u gospodarskom smislu, većinom zbog stranih investicija. == Geografija == [[Datoteka:Bratislava SPOT 1027.jpg|thumb|Satelitska snimka grada]] Bratislava se nalazi u jugozapadnoj Slovačkoj na granici s [[Austrija|Austrijom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Ovo je jedini glavni grad koji graniči s dvije države. Bratislava je udaljena samo 62 kilometra od granice sa [[Češka Republika|Češkom]] i samo 60 kilometra od austrijskog glavnog grada [[Beč]]a.<ref>[http://www.vku.sk/index.php?newlang=english Autoatlas - Slovenská republika]</ref> S površinom od 367.58&nbsp;km² ovo je drugi po veličini grad u Slovačkoj (nakon zajednice naselja Vysoké Tatry).<ref>{{Cite web |title=Vysoké Tatry - osnovni podaci |url=http://www.statistics.sk/mosmis/eng/prvav2.jsp?txtUroven=440706&lstObec=560103&Okruh=zaklad |access-date=2009-09-01 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927204355/http://www.statistics.sk/mosmis/eng/prvav2.jsp?txtUroven=440706&lstObec=560103&Okruh=zaklad |dead-url=yes }}</ref> Bratislava se nalazi na [[Dunav]]u koji teče kroz grad od zapada prema jugoistoku. Druge rijeke su [[Morava (Češka)|Morava]], koja je prirodna sjeverozapadna granica grada i koja utječe u Dunav kod [[Devín]]a, [[Mali Dunav]], te [[Vydrica]] koja utječe u Dunav kod [[Karlova Ves|Karlove Vesi]]. Početak planinskog lanca [[Karpati]] nalazi se na teritoriju grada ([[Mali Karpati]]). Podunavska nizina i nizinsko područje Záhorie se također nalaze na području grada. Najniža točka grada nalazi se na Dunavu (126 m), dok je najviša [[Devínska Kobyla]] (514 m). Prosječna visina u gradu je 140 metara.<ref>{{Cite web |title=Osnovne inforimacije - položaj |url=http://www4.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2011414 |access-date=2009-09-01 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://archive.today/20070927201123/http://www.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2011414 |dead-url=yes }}</ref> === Klima === Bratislava se nalazi u sjevernoj umjerenoj zoni s kontinentalnom klimom. Ovo je vjetrovito područje s vrućim ljetima i hladnim i vlažnim zimama. Grad je jedno od najtoplijih i najsuših dijelova Slovačke.<ref>Lacika, "Bratislava", str. 10</ref> U nekim dijelovima grada kao što su Devín i Devinsko Novo Selo česte su poplave Dunava i Morave. {| class="wikitable" style="width: 75%; margin: 0 auto 0 auto;" |+ '''Klimatska tablica'''<ref>{{cite web|url=http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=61811&refer=&units=metric|title=Weatherbase: Historical Weather for Bratislava, Slovakia|publisher=Weatherbase|access-date=2009-09-01|archive-date=2021-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312015052/http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=61811&refer=&units=metric|url-status=dead}}</ref> |- ! !! Sij. !! Velj. !! Ožu. !! Tra. !! Svi. !! Lip. !! Srp. !! Kol. !! Ruj. !! Lis. !! Stu. !! Pro. !!God. |- ! Najviša prosječna temperatura ([[celzijus|°C]]) | 2|| 4 || 10 || 15 || 20 || 23 || 26 || 26 || 21 || 15 || 7 || 3 || 15 |- ! Najniža prosječna temperatura ([[celzijus|°C]]) | -3 || -2 || 1 || 4|| 9 || 12 || 14|| 13|| 10 || 5 || 1 || -1 || 5 |- ! Prosječne padaline ([[centimetar|cm]]) | 3 || 4 || 3 || 3|| 5 || 7 || 6|| 6 || 3 || 4|| 5|| 5 || 58 |} == Stanovništvo == {{SK|pop}} {| class="wikitable" align="right" border="1" bordercolor="#EEEEEE" cellpadding="2" style="margin: 0 auto; border-collapse: collapse; align="left"; text-align: center;" | colspan="6" | <div align="center">'''Popis stanovništva iz 2001.'''<ref name="population"/><ref name = "2001census">[http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=3035 Popis stanovništva 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715053843/http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=3035 |date=2007-07-15 }} Slovački ured za statistiku</ref></div> |- |'''Okrug''' |'''Br. stanovnika''' |'''Etnička skupina''' |'''Br. stanovnika''' |- |Bratislava I–V |428.672 |[[Slovaci]] |391.767 |- |[[Okrug Bratislava I|Bratislava I]] |44.798 |[[Mađari]] |16.541 |- |[[Okrug Bratislava II|Bratislava II]] |108.139 |[[Česi]] |7.972 |- |[[Okrug Bratislava III|Bratislava III]] |61.418 |[[Nemci|Nijemci]] |1.200 |- |[[Okrug Bratislava IV|Bratislava IV]] |93.058 |[[Moravci]] |635 |- |[[Okrug Bratislava V|Bratislava V]] |121.259 |[[Hrvati]] |614 |} Prema popisu iz 2001. godine u Bratislavi živi 428.672 stanovnika (procjena za 2005. je 425.459 stanovnika).<ref name = "population">[http://www.statistics.sk/mosmis/eng/prvav2.jsp?txtUroven=410190&lstObec=582000&Okruh=sodbStatistical Urban Bratislava]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Najnaseljeniji je okrug [[Okrug Bratislava V|Bratislava V]] u kojem živi više od 120.000 stanovnika, dok je najslabije naseljen [[okrug Bratislava I]] gdje živi manje od 45.000 stanovnika. Prema procjeni iz 2005. prosječna dob stanovništva je 38.7 godina. Od osnivanja grada pa sve do 19. stoljeća, Nijemci su bili najbrojnija etnička skupina u gradu. Nakon austro-ugarske nagodbe iz 1867, grad je snažno mađariziran, tako da je pod kraj [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ovo bio njemačko-mađarski grad u kojem su Slovaci bili najveća manjina. Osnivanjem [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1918]]. godine, grad je zadržao multietičnost, ali su se snažno promijenili demografski trendovi. U ovom razdoblju snažno je porastao broj Slovaka i Čeha, dok je broj Nijemaca i Mađara snažno opao. Godine 1938., 59% stanovništva činili su Slovaci i Česi, dok su Nijemci činili 22%, a Mađari 13% stanovništva grada<ref>Lacika, "Bratislava", str. 43</ref>. Osnivanjem prve Slovačke Republike 1939., dogodile su se nove demografske promjene u kojima je smanjen broj Čeha i Židova. Nakon [[1945]]. godine, ponovnim uspostavljanjem Čehoslovačke znatno je smanjen broj Nijemaca i Mađara. Time je grad izgubio svoj multietnički karakter, tako da od 1950-ih oko 90% stanovništva grada čine Slovaci. === Razvoj stanovništva === {| class="wikitable" border="1" bordercolor="#EEEEEE" cellpadding="2" style="margin: 0 auto; border-collapse: collapse; text-align: right;" | colspan="6" | <div align="center">'''Razvoj stanovništva Bratislave'''<ref name="population"/><ref>{{Cite web |title=SLOVAKIA: urban population<!-- Bot generated title --> |url=http://www.populstat.info/Europe/slovakit.htm |access-date=2009-09-01 |archivedate=2013-11-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131102091135/http://populstat.info/Europe/slovakit.htm |deadurl=yes }}</ref><ref>Lacika, "Bratislava", str. 36</ref></div> |- |'''Godina''' |'''Stanovništvo''' |'''Godina''' |'''Stanovništvo''' |'''Godina''' |'''Stanovništvo''' |- |1720. |11.000 |1880. |48.000 |1950. |184.400 |- |1786. |31.700 |1900. |61.500 |1961. |241.800 |- |1802. |29.600 |1910. |78.200 |1970. |291.100 |- |1820. |34.400 |1921. |93.200 |1980. |380.300 |- |1846. |40.200 |1930. |123.800 |1991. |442.197 |- |1869. |46.500 |1939. |138.500 |2001. |428.672 |} === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} === Hrvati u Bratislavi === Hrvati su se u mjesta oko Bratislave doselili u 16. stoljeću bježeći pred Turcima. Velika većina mjesta u kojima žive [[Hrvati u Slovačkoj]] danas su upravno dio Bratislave. Hrvati danas žive ili su živjeli u današnjim gradskim četvrtima [[Čunovo]], [[Hrvatski Jandrof]] (''Jarovce''), [[Rosvar]] (''Rusovce''), [[Devín]], [[Devinsko Novo Selo]] (''Devínska Nová Ves''), [[Dúbravka (Bratislava)|Dúbravka]] i [[Lamač]]. Ovi Hrvati u Bratislavi usko su povezani s [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskim]] i [[moravski Hrvati|moravskim Hrvatima]], a od njih su odvojeni tek pojavom granica novostvorenih država. Zadnja naselja s hrvatskim stanovništvom koja su ušla u sastav Slovačke i Bratislave su Hrvatski Jandrof, Rosvar i Čunovo koja su sve do [[1947]]. bila dio Mađarske. Bratislavska četvrt s najvećim postotkom Hrvata je Hrvatski Jandrof u kojem oni čine više od 20% stanovništva. U gradskim četvrtima s hrvatskom manjinom djeluju razne hrvatske kulturne zajednice. U Devinskom Novom Selu se svake godine održava Festival hrvatske kulture (''Festival chorvátskej kultúry''). == Uprava == {{glavni|Gradske četvrti Bratislave}} [[Datoteka:Primate's Palace Bratislava.jpg|thumb|Primacijalna palača, sjedište gradonačelnika Bratislave]] Bratislava je sjedište slovačkog parlamenta, slovačkog predsjednika, ministarstava, vrhovnog suda Slovačke, te središnje banke. Na regionalnoj razini ona je sjedište [[Bratislavski kraj|Bratislavskog kraja]]. U gradu se nalazi mnogo stranih veleposlanstava i konzulata. Trenutan sustav lokalne vlasti (''Mestská samospráva'')<ref name="citygovt">{{sk icon}}[http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 Samospráva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011031841/http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 |date=2007-10-11 }}</ref> uspostavljen je [[1990]]. godine.<ref name="citygovthistory">{{sk icon}}[http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 Historický vývoj samosprávy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927200534/http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 |date=2007-09-27 }}</ref> Sastoji se od gradonačelnika (''primátor''), gradskog odbora (''Mestská rada''), gradskog vijeća (''Mestské zastupiteľstvo''), gradske komisije (''Komisie mestského zastupiteľstva'') i magistrata (''Magistrát''). Gradonačelnik grada sa sjedištem u Primacijalnoj palači je najviši gradski dužnosnik, a izabire se na mandat od četiri godine. Gradsko vijeće je gradsko zakonodavno tijelo koje je odgovorno za gradski proračun, lokalne propise, planiranje, održavanje cesta, obrazovanje i kulturu. Vijeće se obično saziva jedanput mjesečno, a sastoji se od 80 vijećnika koji se izabiru na mandat od četiri godine. Za mnoge izvršne funkcije vijeća zadužena je gradska komisija. Gradski odbor sastoji se od 28 članova, a čine ga gradonačelnik i njegovi dužnosnici, načelnici četvrti, te do deset vijećnika. Odbor je izvršno i nadzorno tijelo gradskog vijeća, a služi i u savjetodavne svrhe gradonačelniku. Upravno je Bratislava podijeljena u pet [[Okruzi Slovačke|okruga]]: Bratislava I (gradsko središte), Bratislava II (istočni dio), Bratislava III (sjeveroistočni dio), Bratislava IV (zapadni i sjeverni dio) i Bratislava V (južni dio grada na desnoj strani Dunava, uključujući Petržalku, najgušće naseljeno stambeno područje u središnjoj Europi).<ref name="petrzalkacity">[http://visit.bratislava.sk/en/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700014&id=1074&p1=1852 Petržalka]</ref> Grad je podijeljen u 17 gradskih četvrti, od kojih svaka ima svog načelnika (''starosta'') i vijeće. Broj vijećnika ovisi o veličini i broju stanovnika svake četvrti. Katastarski je grad podijeljen na 20 područja, koja odgovaraju područjima četvrti, osim u slučaju četvrti Nové Mesto i Ružinov koje su još podijeljene na dva, odnosno tri dijela. Neslužbeno se četvrti dalje dijele na još manja područja. {| class="wikitable" border="1" bordercolor="#EEEEEE" cellpadding="2" style="margin: 0 auto; border-collapse: collapse; text-align: center;" | rowspan="8" | [[Datoteka:Bratislava boroughs color map.svg|200px]] ! colspan="5" | Teritorijalna podjela Bratislave (okruzi i gradske četvrti) |- | '''[[Okrug Bratislava I]]''' | '''[[Okrug Bratislava II]]''' | '''[[Okrug Bratislava III]]''' | '''[[Okrug Bratislava IV]]''' | '''[[Okrug Bratislava V]]''' |- | [[Stari grad (Bratislava)|Staré Mesto]] | [[Ružinov]] | [[Nové Mesto (Bratislava)|Nové Mesto]] | [[Karlova Ves]] | [[Petržalka]] |- | | [[Vrakuňa]] | [[Rača (Bratislava)|Rača]] | [[Dúbravka (Bratislava)|Dúbravka]] | [[Hrvatski Jandrof|Jarovce]] |- | | [[Podunajské Biskupice]] | [[Vajnory]] | [[Lamač]] | [[Rosvar|Rusovce]] |- | | | | [[Devín]] | [[Čunovo]] |- | | | | [[Devinsko Novo Selo|Devínska Nová Ves]] | |- | | | | [[Záhorská Bystrica]] | |} == Znamenitosti == [[Datoteka: Bratislava - 52119321317.jpg|thumb|Panorama Bratislave gledajući od dvorca.]] [[Datoteka:Bratislava, Hrad, Slovensko.jpg|thumb|Dvorac u Bratislavi.]] Bratislava je rijekom Dunavom podijeljena u dva dijela: industrijski i gradski dio. Ta dva dijela spojena su mnoštvom mostova. U gradskom je dijelu dvorac pored kojega se nalazi parlament, ''Národná Rada'', zgrada kojega je izgrađena od [[brač]]kog kamena, potom rezidencija predsjednika države, te centar staroga grada blizu kojeg je koncertna dvorana i operna kuća. '''Nový most''': Bivši ''Most Slovačkog narodnog ustanka'', građen je od [[1967]]. do [[1972]]. Dugačak je 430 [[metar]]a, a teži oko 7,5 tona. Na njemu se nalazi NLO restoran koji se nalazi na visini od 84 metara, a do njega se dolazi dizalom. '''Bratislavský hrad''': Dvorac se nalazi 100 metara iznad Dunava, a svoj današnji izgled dobio je u [[15. vijek|15. stoljeću]], kada je bio ojačan zbog napada Husita. 15. stoljeće obilježeno je konfliktima između [[protestantizam|protestanata]] i [[katoličanstvo|katolika]]. Na početku stoljeća, reformistički pokret počinje vodstvom svećenika [[Jan Hus|Jana Husa]], koji je počeo govoriti protiv korupcije u Katoličkoj Crkvi, zbog čega su ga [[1415]]. spalili na lomači. Ubojstvo Husa potaknulo je njegove sljedbenike, koje danas poznajemo kao Husite, na masovne proteste. Godine [[1419]]. dolazi do poznate prve Praške ''defenestracije'' ([[latinski jezik|lat.]] de fenestra = s prozora; doslovno izbaciti kroz prozor) kada Husiti izbacuju kroz prozor gradske vijećnice sedmoricu vijećnika. Započinje vjerski rat od [[1420]]. do [[1434]]. u kojem su uništeni mnogi povijesni artefakti i literatura. Husiti [[1458]]. biraju novog kralja, Jiříja z Poděbrada. Jiří se pokazao dobar, vodio je politiku mira i nastojao ujediniti cijelu Europu u jednu naciju mira. Poslije njegove smrti husiti i katolici živjeli su u miru. Za dvorac u gotičkom stilu zna se već u [[10. vijek|10. stoljeću]], a kada Bratislava postaje glavni grad [[mađarska|Mađarske]], i tako i krunidbeni grad, dvorac postaje kraljevska rezidencija, te dobiva renesansni oblik. Njegova sjeverozapadna kula naziva se i Draguljna kula, jer je čuvala kraljevske dragulje gotovo dva stoljeća. Zadnju veliku rekonstrukciju u baroknom stilu vrši [[Marija Terezija]] u 18. stoljeću kada se glavni grad Mađarske vratio u [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Nakon toga dvorac postaje sjemenište, a kasnije se ovdje nalazi vojarna. Godine [[1811]]. krivnjom pijanih austrijskih vojnika, dvorac zahvaća veliki požar i od njega ostaju samo ruševine. [[komunizam|Komunisti]] ga renoviraju u razdoblju od [[1956]]. do [[1968]]. Danas se u njemu nalaze uredi Vlade, a na trećem katu je dio Slovačkog narodnog muzeja, gdje je izloženo oružje, namještaj i predmeti iz folklorne baštine. Sjevernije od dvorca, ali unutar zidina, nalazi se muzej folklorne glazbe s izloženim frulama, zviždaljkama, bubnjevima itd. Dvorac je jedno od rijetkih mjesta odakle se vide tri države: Austrija (3 kilometra jugozapadno), za lijepog vremena Mađarska (13 kilometara južno), te, naravno, Slovačka. Bunar u dvorištu tvrđave dubok je 85 metara i nekada je bio jedini izvor pitke [[voda|vode]] u tvrđavi. '''Katedrala Svetoga Martina''': Katedrala potječe iz 14. stoljeća i najistaknutija je [[gotika|gotička]] građevina u Bratislavi. To je crkva u kojoj je okrunjeno najmanje devet mađarskih kraljeva i osam kraljica uključujući i Mariju Tereziju (u razdoblju od [[1563]]. do [[1830]].). Put kojim su prolazili označen je [[zlato|zlatnim]] krunama postavljenim uokolo. To je gotička trobrodna građevina križnoga tlocrta. Crkva je izgrađena na mjestu stare romaničke crkve i posvećena je [[1452]]. godine, ali radovi traju i u 15. i 16. stoljeću. Godine [[1760]]. gotički vrh crkve uništio je udar munje, koji je poslije zamijenjen vrhom u [[barok]]nom stilu koji je stradao u požaru [[1835]]. Rekonstruiran je [[1847]]., kada je na vrh stavljena ogromna kruna sv. Stjepana. Kruna je teška 300 [[kilogram]]a, a za izradu je bilo potrebno 8 kilograma zlata. leži na platou promjera 2x2 metara. Zbog svoje blizine dvorcu, osim religiozne imala je i svoju praktičnu funkciju – najviši toranj služio je kao bastion u obrambenom sustavu grada. Posvećena je [[sveti Martin iz Toursa|sv. Martinu]]. Prikaz ovog sveca koji daje dio svoga ogrtača siromahu rad je najboljeg austrijskog baroknog kipara Georga Alfreda Donnera. Osim toga, Donner je, na zahtjev biskupa Imre Esterhazya, izradio glavni oltar i malu kapelicu posvećenu sv. Ivanu. Tu je i spomen na postjet [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] Bratislavi [[3. 5.|3. svibnja]] [[1995]]. U crkvi se još može vidjeti i galerija na kojoj je sjedio kralj za vrijeme službe, posveta [[Ludwig van Beethoven|Beethovenu]] koji je ovdje često svirao, te posveta Franzu Lisztu. Katedrala i okolne zgrade propadaju zbog jakih vibracija s Novog mosta i Staronamestske. Obnova traje od 1997. godine. '''Crkva Svete Klare''': Crkvu i samostan osnovali su [[cisterciti]] u 13. stoljeću, a u njemu su izložena djela srednjovjekovne umjetnosti. Iako mala, crkva je bogato uređena. '''Mihaelov toranj''': Mihaelov toranj je jedina preživjela osmatračnica iz obrambenog sustava grada, izgrađen oko 1300. godine, a njegov današnji izgled rezultat je barokne rekonstrukcije [[1758]]., kada je na vrh stavljen kip sv. Mihaela kako se bori protiv zmaja. U tornju se nalazi izložba oružja iz Gradskog muzeja. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] grad je bio opasan zidinama, i ulaz i izlaz bili su mogući samo kroz jedna od četverih utvrđenih vrata. Na istočnoj strani grada bila su Laurinska vrata, na južnom dijelu bila su Ribarska vrata koja su bila najmanja od svih, a služila su za prolazak ribara koji su ulazili u grad noseći [[riba|ribu]] ulovljenu u Dunavu. Na zapadnoj strani nalazila su se Vidrička vrata, također poznata kao Tamna ili Crna vrata, jer su izgledala kao tunel. Na sjeveru nalaze se Mihaelova vrata, koja su dobila ime po sv. Mihaelu, a izvan zidina postojala je i crkva posvećena sv. Mihaelu koja je srušena da bi se materijal mogao upotrijebiti za izgradnju dodatnih zidova. Za vrijeme krunidbe kraljeva postojalo je pravilo da kralj mora ući u grad kroz Vidrička vrata, nakon toga je slijedila krunidba u katedrali, a potom je morao doći do Mihaelovih vrata kako bi se rukovao s biskupom. '''Muzej ljekarništva''': Muzej ljekarništva smješten je u malom lokalu s velikim crvenim jastogom nad ulazom. '''Kapelica Svete Katarine''': Posvećena je 1325. sv. Katarini, a obnovljena je u 19. stoljeću. '''Sveučilišna knjižnica''': Knjižnica je osnovana 1919. godine i najveća je u Slovačkoj. Osim knjiga i novina u njoj se nalazi i vrijedna zbirka [[islam]]skih rukopisa koji su pod [[UNESCO]]-vom zaštitom. Dio u Michalskoj nalazi se u palači [[Zichy]]. U 18. i 19. stoljeću služila je kao sjedište mađarskog parlamenta. Drugi dio knjižnice u Venturskoj 13 ima koncertni paviljon gdje je 9-godišnji [[Franz Liszt]] odsvirao svoj prvi recital 1820. Malo niže, na broju 10 jedna je od nekoliko palača koje su bile u posjedu obitelji Palffy. 6-godišnji [[Wolfgang Amadeus Mozart]] svirao je ovdje 1762.; zgrada se zove Mozartova kuća. '''Academia Istropolitana''': Prvo slovačko sveučilište, osnovao ga je veliki promotor obrazovanja – mađarski kralj [[Matija Korvin]], godine [[1456]]. Danas se ondje nalazi dio Glazbene i dramske akademije. '''Gradska galerija''': Unutar palače [[Palffy]] nalazi se Gradska galerija s izložbom slovačkih [[Impresionizam|impresionista]] i moderne grafike. '''Hlavné námestie (Glavni trg)''': U sredini se nalazi Rolandova fontana, izgrađena 1572., nakon krunidbe kralja Maksimilijana Habsburškog za mađarskog kralja, kada je veliki dio Bratislave stradao u požaru prouzročenom vatrometom. U 19. st. Maksimilijanov se kip počinje uspoređivati s Rolandom, legendarnim vitezom i zaštitnikom grada. Neki kažu da se kip okrene jednom u 100 godina. Zgrada francuskog veleposlanstva nalazi se u bivšoj Kutscherfeldovoj palači gdje je neko vrijeme živio Rubinstein. Kafe Majer je tradicionalna kavana, poznata po tortama, kolačima i kavi na bečki način. [[Datoteka:Bratislava-old town hall.jpg|thumb|Stara vijećnica]] '''Stara vijećnica (Stará radnica)''': Izgrađena je [[1421]]. i danas je u njoj Gradski muzej gdje je izloženo puno malih kolekcija. Za vrijeme [[božić]]nih blagdana pred njom se održava božićni sajam. Zgrada je građena u [[Gotika|gotičkom]] stilu s [[Renesansa|renesansnim]] dvorištem, i zelenim neogotičkim dodatkom na krovu. Oduvijek se upotrebljavala kao sjedište gradskog poglavarstva slobodnog kraljevskog grada. Kao i toranj katedrale, i ovaj je toranj rabljen u obrambene svrhe. Muzej je otvoren 1868. godine i najstariji je takav muzej u Slovačkoj. Susjedna zgrada je zgrada Mađara i čuva poznati kip sv. Ladislava. '''Františkanske námestie''': Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu [[Protestantizam|protestansku]] crkvu koju su kasnije preuzeli [[Isusovci|jezuiti]] 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim [[barok]]nim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće. Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao [[Franjevci|Franjevačka]] crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip [[Marija (majka Isusova)|Marije]] kako drži mrtvo [[Hristos|Kristovo]] tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana. '''Primacijalna palača (Nadbiskupska palača)''': Nalazi se na Primacilnom trgu te je jedna od najljepših neoklasičnih građevina. Dovršena je 1781. za biskupe iz Ostrogona. Na fasadi se može vidjeti 150&nbsp;kg težak željezni biskupski šešir, a unutra se nalazi prekrasna Dvorana ogledala, po uzoru na [[Versailles|Versaj]]. U toj dvorani [[Napoleon]] je potpisao [[Presburški sporazum]], [[26. 12.|26. prosinca]] [[1805]]., nakon bitke kod Austerlitza. Danas se u ovoj palači nalazi zbirka rijetkih engleskih goblena iz [[17. vijek|17. st.]]. Ljeti se ovdje održavaju koncerti klasične glazbe. Tu su nastupali [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Béla Bartók|Bartok]] i [[Franz Liszt|Liszt]]. '''Hviezdoslavovo námestie''': Dobilo je ime po Pavolu Orsaghu Hviezdoslavu, poznatom slovačkom pjesniku čiji se kip nalazi na sredini trga. Rođen je 2. veljače 1849. i bio je odvjetnik po struci. Prevodio je klasična djela [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]], [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] i [[William Shakespeare|Shakespearea]] na slovački jezik. Na trgu se nalazi i Carlton hotel. Slovačko narodno kazalište ili Slovenské národné divaldo neobarokna je zgrada izgrađena na mjestu starog gradskog profesionalnog kazališta koje je bilo izgrađeno kao suprotnost putujućim zabavljačima koji su tada bili osobito popularni. Prvo kazalište bilo je izgrađeno 1776., a rekonstruirali su ga bečki arhitekti [[Biro Fellner & Helmer|Fellner i Helmer]] 1884.-1886. Njihov neorenesansni stil gradnje bio je velika promjena nakon klasičnog stila kojim su do tada bila građena kazališta. Danas se ovdje nalazi Slovačka opera i nacionalni [[balet]]. Ispred kazališta nalazi se Ganimedova fontana koju je izgradio bratislavski kipar [[Victor Tilgner]] 1888. Prikazuje otmicu [[Ganimed (mitologija)|Ganimeda]] i njegov odlazak na [[Olimp]]. Na zapadnom dijelu trga nalaze se ''Rybné námestie'', ostaci nekadašnje ribarske tržnice koja je žrtvovana za gradnju Novoga Mosta. Tamo se nalazi stup sv. Trojstva. Na južnom dijelu trga, u Mostovoj ulici nalazi se Reduta palača koja je dovršena 1914. kao plesna dvorana. Danas je najveća koncertna dvorana u Bratislavi, a slovačka filharmonija ima svoju vlastitu zgradu iza ugla. Istočno od Mostove je Slovački narodni muzej, gdje su izloženi arheološki izlošci i geologija. '''Slovačka narodna galerija''' : Ultra moderna zgrada, sadrži najveću slovačku kombiniranu galerijsku i muzejsku kolekciju, s odličnim gotičkim odjelom i rotirajućim izlošcima moderne umjetnosti. '''Slovenské národné povstanie i okolica''': Na sredini trga nalazi se brončani spomenik – lokalno stanovništvo ga zove «Ljuta obitelj» - prema antifašističkom ustanku prema kojemu je trg dobio ime. U studenom 1989. gomile ljudi skupile su se ovdje prije pada komunizma, a sastali su se i prije odvajanja od Češke. Na Hurbanovom trgu, preko puta Mihaelovog tornja nalazi se najljepša barokna crkva, Crkva sv. Trojstva, gdje se mogu vidjeti realistične slikarije na stropu. '''Sinagoga''' : Jedina preostala sinagoga u gradu. Zatvorena za javnost. '''Crkva sv. Elizabete''' : Crkva svete Elizabete ili Plava crkva sagrađena je u [[18. vijek|18. st.]] Ime je dobila po velikoj svetici [[sveta Elizabeta Ugarska|Elizabeti]], kćeri mađarskog kralja Andreja. Crkva je sagrađena u njezinu čast a projektirao ju je mađarski arhitekt i «otac moderne art nouveau» Odon Lechner, dok je Antal Durvay bio zadužen za građevinske radove. Lechner je rabio beton za gradnju i vanjsku fasadu prekrio je sa žbukom u nekoliko nijansi plave boje, ukrašenu sa keramičkim cvjetnim pločicama u tamnoplavoj boji. Lechner je zano legendu o Sv. Elizabeti i često je rabio motiv ruže. Budimpeštanski slikar Gyula Truy naslikao je oltar koji prikazuje Elizabetu kako daje milostinju siromašnima izvan dvorca Wartburg. Crkva je posvećena 11. listopada 1913. '''Kamenné námestie''': velika shopping zona sa ogromnom Tesco robnom kućom. '''Námestie slobody''' (Trg slobode): Na sredini trga je Fontana prijateljstva (zapravo je to trebao biti limeni cvijet – simbol Slovaka). Na sjeverozapadnom uglu nalazi se podnožje na kojemu je nekada stajao ogromni kip komunističkog vođe Gottwalda, a srušen je 1989. Zapadno preko ceste nalazi se bivša Ljetna biskupska palača, završena 1765. kao ljetna rezidencija Ostrogonskih biskupa. Danas se u njoj nalaze vladini uredi. [[Datoteka:Grassalkovich Palace (2).jpg|thumb|[[Grasalkovičeva palača]]]] '''Grasalkovičeva palača''' (Predsjednička palača): Sjedište je predsjednika Slovačke a nalazi se pored ljetne biskupove palače. Građena je u impresivnom rokoko/kasnom baroknom stilu s francuskim vrtom. Izgrađena je 1760. godine za kneza [[Antal Grašalkovič|Antala Grašalkoviča]], vrhovnika mađarskog vijeća (neka vrst ministra ekonomije i financija u Mađarskom kraljevstvu), a izgradio ju je arhitekt A. Mayerhofer. U njoj se nalaze mnoge lijepo uređene sobe i impresivno stubište. Kad je izgrađena postala je centar baroknog glazbenog života u Bratislavi. [[Joseph Haydn]] je ovdje odsvirao premijere nekih svojih djela. Grof Grasalkovič imao je svoj vlastiti orkestar, i njegov prijatelj grof Esterhazi ponekad bi mu posudio svoga najdražega dirigenta Josipa Haydna. Grof [[Grašalkovič]] bio je veliki poklonik carice Marije Terezije, tako da su se u palači održavali razni balovi i zabave za Habsburšku obitelj. Npr. Josip Haydn je dirigirao orkestrom kada se kćer Marije Terezije udavala za Alberta Sachsen-Teschena, guvernera Mađarskog kraljevstva. Postoji priča koja kaže da je Ludovit Štur u palači prvi put izjavio [[ljubav]] Adeli Ostroluckoj. Zadnji vlasnici palače prije pada Austro-ugarske bili su nadvojvoda Fridrih Teschen i njegova žena Isabella Croy-Dulmen. Od 1939.-1945. godine palača je bila sjedište predsjednika Prve Slovačke Republike (Jozef Tiso). Za vrijeme [[Komunizam|komunizma]], prvo je bila sjedište Vijeća povjerenika, što je bila pomoćna vlada Slovačke za vrijeme Čehoslovačke. Godine 1950. palača je pretvorena u Kuću pionira Klementa Gottwalda, i postaje centar njihovih aktivnosti. Palača je u tom razdoblju prilično oštećena, pa je bila potrebna kompletna restauracija koja je počela 1989. Nakon rekonstrukcije, 30. rujna 1996. palača postaje prebivalište slovačkog predsjednika. Njezini nekada veliki vrtovi danas su javni park u kojemu se nalazi kip bratislavskog skladatelja Jana Nepomuka Hummela. '''Brdo Slavin''': Na brdu se nalazi [[groblje]] i vrt s prekrasnim pogledom na grad. Tamo je smješten spomenik Slavin, veliki spomenik podignut je 1960. u spomen na 6850 sovjetskih vojnika koji su poginuli u obrani zapadne Slovačke od [[nacionalsocijalizam|nacista]]. Kip je visok 37 m i prikazuje vojnika kako diže zastavu sa zlatnom zvijezdom na vrhu. Oko podnožja spomenika upisana su imena slovačkih gradova i datumi kada su oslobođeni. == Kultura == Bratislava je kulturno središte Slovačke. Na gradsku kulturu utiecalo je više stoletno multietničko okruženje u kojem su se mešale nemačka, slovačka, mađarska i židovska kultura. === Obrazovanje === [[Datoteka:Comenius University.JPG|thumb|Glavna zgrada [[Univerzitet Komenskog|Univerzitetа Komenskog]]]] Prvo sveučilište u Bratislavi bilo je [[Universitas Istropolitana]] koje je [[1465]]. osnovao kralj [[Matija Korvin]]. Ovo je bilo prvo sveučilište na prostoru današnje Slovačke, a zatvoreno je nakon Korvinove smrti [[1490]]. godine.<ref>{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www4.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2009414& | title = Academia Istropolitana | access-date = 2009-09-01 | archive-date = 2008-05-07 | archive-url = https://archive.today/20080507064915/http://www4.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2009414& | dead-url = yes }}</ref> Najveće sveučilište u gradu je [[Univerzitet Komenskog]] (''Univerzita Komenského''), dok je najveće sveučilište tehničkih znanosti Slovačko tehnološko sveučilište (''Slovenská technická univerzita''). Ovdje se nalaze i najstarije umjetničke škole u Slovačkoj. Druge ustanove visokog obrazovanja su Ekonomsko sveučilište (''Ekonomická univerzita''), te privatna Visoka škola menadžmenta (''Vysoká škola manažmentu''). Sveukupno u Bratislavi studira oko 56.000 studenata. Na području grada postoje 65 javnih, devet privatnih i deset vjerskih [[osnovna škola|osnovnih škola]].<ref name='uips'>{{cite web | title=Prehľad základných škôl v školskom roku 2006/2007 | date=2006 | publisher=Ústav informácií a prognóz školstva | url=http://www.uips.sk/statis/pdf/ZS_P1.PDF | language=slovački | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070710062643/http://www.uips.sk/statis/pdf/ZS_P1.PDF | archivedate=2007-07-10 | access-date=2009-09-01 | deadurl=yes }}</ref> Sveukupno postoji 25.821 učenika u ovim školama.<ref name='uips'/> Sustav srednjoškolskog obrazovanja sastoji se od 39 gimnazija, 37 specijaliziranih škola i 27 strukovnih škola. U gradu se nalazi [[Slovačka Akademija Znanosti]] (''Slovenská akadémia vied''). Ovo je jedan od rijetkih europskih glavnih gradova u kojem ne postoji opservatorij ili planetarij. === Mediji === [[Datoteka:Slovak Radio Pyramid1.jpg|thumb|Sjedište Slovačkog radija]] Bratislava je sjedište mnogih nacionalnih i lokalnih medija. Značajnije elevizijske postaje u gradu su [[Slovačka televizija]] (''Slovenská televízia''), Markíza, TV JOJ i TA3. Ovdje se nalazi i sjedište Slovačkog radija (''Slovenský rozhlas''), te mnoge komercijalne radijske postaje. Značajnije nacionalne novine sa sjedištem u gradu su [[Denník SME]], [[Pravda (Slovačka)|Pravda]], [[Nový čas]] i [[Hospodárske noviny]]. Dvije novinske agencije ovdje imaju svoje sjedište: [[Novinska agencija Slovačke Republike]] (TASR) i Slovačka novinska agencija (SITA). === Sport === U Bratislavi postoje mnogi klubovi koji se natječu u slovačkim i međunarodnim ligama i natjecanjima. Trenutno dva [[fudbal|nogometna]] kluba igraju u slovačkoj [[Corgoň Liga|Corgoň Ligi]]. [[ŠK Slovan Bratislava]] osnovan je 1919. godine i najuspješniji je slovački nogometni klub, a igra na stadionu [[Tehelné pole]]. Ovo je jedini klub iz bivše Čehoslovačke koji je osvojio [[Kup pobjednika kupova]] 1969. godine. [[FC Artmedia Petržalka]] ja najstariji nogometni klub u Bratislavi koji je osnovan 1898., a igra na stadionu Petržalka. Još jedan od poznatijih bratislavskih klubova je [[FK Inter Bratislava]] koji trenutno igra u drugoj ligi. U gradu postoje tri arene za zimske sportove. To su: Ondrej Nepela, Vladimír Dzurilla i Dúbravka. U prvoj slovačkoj ligi u [[hokej na ledu|hokeju na ledu]] Bratislavu predstavlja [[HC Slovan Bratislava]]. U gradu su već dosad održana [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|svjetska prvenstva u hokeju na ledu]] 1959. i 1992., a grad će biti i domaćin prvenstva 2011. zajedno s Košicama. U Čunovu se nalazi centar za vodene sportove koji je blizu brana Gabčíkovo. Ovdje se godišnje održava nekoliko nacionalnih i svjetskih natjecaja u kanuima i kajacima. U Nacionalnom teniskom centru održavaju se mnogi kulturni i sportski događaji. Ovdje je odigrano nekoliko mečeva [[Davis Cup]]a, uključujući i finale 2005. u kojem je Hrvatska pobijedila Slovačku. U gradu postoji i mnoštvo muških i ženskih košarkaških, rukometnih i odbojkaških klubova. Od 2006. u Bratislavi se godišnje održava gradski maraton. U Petržalki nalazi se trkalište gdje se održavaju konjske i pseće utrke. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Bratislava highrises 2009 4.jpg|thumb|Poslovne zgrade u Nivyu]] [[Bratislavski kraj|Bratislavska pokrajina]] je najbogatija i gospodarski najnaprednija regija u Slovačkoj, iako je najmanja po površini i nalazi se na predzadnjem mjestu po broju stanovnika. Ovaj kraj čini oko 26% slovačkog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a.<ref>{{cite web | publisher = Eurostat | url = http://forum.europa.eu.int/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm | title = Bratislavsky Kraj - gospodarstvo | access-date = 2009-09-01 | archive-date = 2006-04-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060424134927/http://forum.europa.eu.int/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm | dead-url = yes }}</ref> BDP po stanovniku ([[Paritet kupovne moći|PKM]]) je 33.124 eura (2005.) što je 147,9% prosjeka EU, te je drugi po veličini među novim članicama EU (poslije [[Prag]]a). Stopa nezaposlenosti u gradu bila je 1,83% u prosincu [[2007]]. godine.<ref>{{cite web | publisher = Ústredie práce, sociálnych vecí a rodiny | url = http://www.upsvar.sk/rsi/rsi.nsf/0/250f977cd12ce5c6c12572bc003184a8/$FILE/0712.ZIP | title = Aktuálne štatistiky; Nezamestnanosť - december 2007 | language = slovački | access-date = 2009-09-01 | archivedate = 2012-05-26 | archiveurl = https://archive.today/20120526212019/http://www.upsvar.sk/rsi/rsi.nsf/0/250f977cd12ce5c6c12572bc003184a8/$FILE/0712.ZIP | deadurl = yes }}</ref> U gradu se nalazi mnoga sjedišta državnih institucija i privatnih poduzeća. Više od 75% stanovništva Bratislave radi u uslužnom sektoru, koji se većinom sastoji od trgovine, bankarstva, informacijske tehnologije, telekomunikacija i turizma.<ref>{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www4.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2018019 | title = Gospodarstvo i zaposlenost | access-date = 2009-09-01 | archivedate = 2007-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070927201137/http://www.bratislava.sk/en/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=2018019 | deadurl = yes }}</ref> Bratislavska burza (BSSE) osnovana je [[15. 3.|15. ožujka]] [[1991]]. godine.<ref>{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www.bsse.sk/Content/EN/StockExchange/Basic%20information.htm?LANG=EN | title = Osnovni podaci}}</ref> Jedan od značajnijih poslodavaca u gradu je [[Volkswagen]] koji je ovdje podigao tvornicu [[1991]]. godine. U Bratislavi se proizvodi [[Volkswagen Touareg]], te djelomično [[Porsche Cayenne]] i [[Audi Q7]].<ref>{{cite web | publisher = Volkswagen | url = http://www.volkswagen.com/vwcms_publish/vwcms/master_public/virtualmaster/en2/unternehmen/geschichte.html | title = A brief journey through a long history: 2000-2003 | access-date = 2009-09-01 | archivedate = 2007-04-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070421125709/http://www.volkswagen.com/vwcms_publish/vwcms/master_public/virtualmaster/en2/unternehmen/geschichte.html | deadurl = yes }}</ref> Zadnjih nekoliko godina ovdje se razvio uslužni i visoko tehnološki sektor što je u grad dovelo mnoga svjetska poduzeća kao [[IBM]], [[Del (kompanija)|Dell]], [[Lenovo]], [[AT&T]], [[SAP]] i [[Accenture]]. Ostala velika poduzeća i poslodavci u Bratislavi su: [[Slovak Telekom]], [[Orange Slovensko]], [[Slovenská sporiteľňa]], [[Tatra banka]], [[Doprastav]], [[Hewlett-Packard|Hewlett-Packard Slovačka]], [[Slovnaft]], [[Henkel|Henkel Slovensko]], [[Slovenský plynárenský priemysel]], [[Kraft Foods]] Slovačka, [[Whirlpool Corporation|Whirlpool Slovačka]], [[Železnice Slovenskej republiky]] i [[Tesco]]. Veliki gospodarski rast Slovačke u 2000-ima doveo je do snažnog razvoja građevinarstva, pa su u gradu dovršeni ili u izgradnji nekoliko velikih projekata. Smatra se da će investitori na nove projekte do 2010. potrošiti 1,2 milijarde eura. Gradski budžet 2007. bio je oko 182 milijuna eura. Grad je vlasnik mnogih komunalnih poduzeća, a upravlja i lokalnim organizacijama kao što su npr. gradska policija (''mestská polícia''), Bratislavski gradski muzej i zoološki vrt.<ref name="cityorgs">{{cite web| publisher= Grad Bratislava| url= http://www.bratislava.sk/vismo/o_utvar.asp?id_org=700000&id_u=988&p1=52000| title= Mestské organizácie| language= slovački| access-date= 2009-09-01| archivedate= 2012-01-18| archiveurl= https://web.archive.org/web/20120118223728/http://www.bratislava.sk/vismo/o_utvar.asp?id_org=700000&id_u=988&p1=52000| deadurl= yes}}</ref> [[Datoteka:Slovakia Bratislava 785.jpg|thumb|desno|Turistički vlak Prešporáčik u Starom gradu]] === Turizam === Godine 2006., u Bratislavi je postojalo 77 smještajnih objekata (od toga 45 hotela) s ukupnim kapacitetom od 9940 kreveta.<ref name="turizam">{{cite web | publisher = Grad Bratislava | url = http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=79947 | title = Turistická sezóna v Bratislave | date = 23. svibnja 2007. | language = slovački | access-date = 2009-09-01 | archivedate = 2007-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070927200608/http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=79947 | deadurl = yes }}</ref> U gradu su tad prenoćili 686.201 posjetitelja, od čega su 454.870 bili stranci.<ref name="turizam"/> Veliki broj posjetitelja grada čine jednodnevni turisti. Najveći broj posjetitelja dolazi iz [[Češka Republika|Češke]], [[Nemačka|Njemačke]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Italija|Italije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Austrija|Austrije]].<ref name="turizam"/> Porast ponude niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija doveo je u Bratislavu mnoge turiste koji traže jeftin provod, većinom iz Velike Britanije. Iako je to bilo povoljno za turizam u gradu, ovi turisti su poznati po vandalskim ispadima. == Promet == Zbog svog položaja Bratislava je danas i tijekom povijesti bila prometno čvorište. Kroz grad je prolazio put jantara, kao i dunavski trgovački put. Danas je grad moderno cestovno, željezničko, riječno i zračno čvorište. === Cestovni promet === [[Datoteka:Einsteinova.jpg|thumb|Autocesta D1 u Petržalki.]] Ovdje se spajaju mnoge autoceste. Autocesta D1 povezuje Bratislavu s [[Trnava|Trnavom]], [[Njitra|Nitrom]], [[Trenčín]]om i [[Žilina|Žilinom]]. Autocesta D2 povezuje grad s [[Prag]]om, [[Brno]]m i [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Trenutno je u izgradnji obilaznica D4. Autocesta A6 spaja se na austrijsku mrežu i povezuje grad s [[Beč]]om. Trenutno postoji pet mostova preko Dunava. To su (prema toku rijeke): [[Most Lafranconi]], [[Nový Most]], [[Starý most (Bratislava)|Starý most]], [[Most Apollo]] i [[Prístavný most]]. Bratislava bilježi jak porast cestovnog prometa. U gradu je registrirano oko 200.000 cestovnih vozila. === Željeznički promet === Prva željeznica u cijeloj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] izgrađena je [[1840]]., a bila je vodila do mjesta [[Svätý Jur]]. To je bila željeznica na konjski pogon, a kasnije je proširena. Parni pogon uveden je [[1848]]. vezom s Bečom. Dvije godine kasnije grad je povezan i s Budimpeštom. Danas je Bratislava čvorište u kojem se spajaju šest željezničkih pravaca (pravci [[Břeclav]], [[Trnava]], [[Galanta]], [[Komoran (Slovačka)|Komoran]], [[Hegyeshalom]] i [[Parndorf]]). [[Datoteka:Bratislava hlavná stanica September 2019.jpg|thumb|desno|Glavni kolodvor]] Bratislavski glavni kolodvor (''Bratislava hlavná stanica'') nalazi se na rubu [[Stari grad (Bratislava)|Starog grada]]. Drugi značajni kolodvor je Petržalka (Ž''elezničná stanica Bratislava-Petržalka''). === Zračni promet === Zračna luka Milana Rastislava Štefánika je glavna zračna luka u Slovačkoj, a nalazi se 9&nbsp;km od središta grada. Služi za domaće i međunarodne letove. Ova zračna luka bilježi konstantan rast broja putnika, od 279.028 putnika 2000., preko 1.937.642 putnika 2006. do 2.024.142 putnika 2007. godine.<ref>{{cite web | publisher = Letisko M.R. Štefánika | url = http://www.airportbratislava.sk/31.html | title = Letisko Bratislava - O letisku - Štatistické údaje | access-date = 2009-09-01 | archive-date = 2011-09-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110903131836/http://www.airportbratislava.sk/31.html | dead-url = yes }}</ref> === Riječni promet === Bratislavska luka je jedna od dvije međunarodne riječne luke u Slovačkoj. Luka spaja grad s međunarodnim prometom koji se odvija od [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] do [[Crno more|Crnog mora]] preko [[Kanal Rajna-Majna-Dunav|kanala Rajna-Majna-Dunav]]. [[Datoteka:Škoda-30T.JPG|thumb|desno|Škoda 30 T]] Postoje i turističke linije koje vode do [[Devín]]a, [[Beč]]a i drugih riječnih mjesta. === Javni prijevoz === Javnim prijevozom u Bratislavi upravlja poduzeće ''Dopravný podnik Bratislava'' koje je u vlasništvu grada. Ukupni prijevozni sustav grada poznat je kao ''Mestská hromadná doprava'' ili ''MHD''. Povijest javnog prijevoza u Bratislavi počela je 1895. otvaranjem prve tramvajske linije. Sustav javnog prijevoza sastoji se od tri vrste vozila. [[Autobus]]ne linije pokrivaju cijeli grad, a postoji 60 dnevnih i 20 noćnih linija. [[Tramvaj]]ska mreža sastoji se od 13 linija. Dodatni oblik javnog prijevoza su i [[trolejbus]]i s 13 linija. == Značajne osobe == * [[Heinrich Adler]] (1849–1909), liječnik. * [[Lajos Aulich]] (1793–1849), mađarski ministar rata. * [[Fritz Balogh]] (1920–1951), njemački nogometaš. * [[Lajos Batthyány]] (1807–1849), mađarski državnik. * [[Jana Beňová]] (1974), pjesnikinja i romanopisac. * [[Shlomo Breznitz]] (1936) izraelski pisac, psiholog, profesor psihologije, rektor i predsjednik Sveučilišta u Haifi, član Knesseta. * [[Ján Čapkovič]] (1948), nogometaš. * [[Dušan Čaplovič]] (1946), povijesničar, arheolog i političar. * [[Ján Čarnogurský]] (1944), političar i slovački premijer. * [[Albert Cohn]] (1814–1877), filantrop i učenjak. * [[Viera Collaro]] (1946), umjetnica. * [[Herta Däubler-Gmelin]] (1943), pravnica, političarka njemačkog [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD]]-a. * [[Árpád Degen]] (1866–1934), biolog. * [[Karlo Dragutin Drašković]] (1873–1900), grof i fotograf. * [[Bucura Dumbravă]] (1868–1926), rumunjska spisateljica, planinarka i teozofkinja. * [[Adolf Dux]] (1822–1881), pisac i novinar. * [[Elizabeta Ugarska]] (1207–1231), ugarska princeza, katolička svetica i redovnica iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. * [[Ľubomír Ftáčnik]] (1957), šahovski majstor. * [[Edita Gruberová]] (1946–2021), operna pjevačica, sopran. * [[Berthold Grünfeld]] (1932–2007), norveški psihijatar. * [[Johann Nepomuk Hummel]] (1778–1837), pijanista i skladatelj. * [[Gustáv Husák]] (1913–1991), političar. * [[Nadvojvoda Joseph Karl od Austrije]] (1833–1905), [[ugarski palatin]]. * [[Johann Wolfgang von Kempelen]] (1734–1804), izumitelj i pisac. * [[Ignaz von Kolisch]] (1837–1889), bankar i šahovski majstor. * [[Miloš Krno]] (1922–2007), književnik. * [[Karol Kučera]] (1974), tenisač. * [[Rudolph von Laban]] (1879–1958), plesni umjetnik, koreograf i teoretičar. * [[Philipp Lenard]] (1862–1947), teorijski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1905. * [[Róbert Mak]] (1991), nogometaš. * [[Ivan Matušík]] (1930), architekt. * [[Adam Friedrich Oeser]] (1717–1799), slikar i kipar. * [[Ivan Parík]] (1936–2005), skladatelj. * [[Ester Plicková]] (1928–2011), fotograf i etnograf. * [[Hugo Portisch]] (1927–2021), novinar. * [[Alojz Rigele]] (1879–1940), kipar i slikar. * [[Georg Gustav Roskoff]] (1814–1889), teolog. * [[Július Satinský]] (1941–2002), komičar, glumac, pjevač, pisac. * [[Franz Schmidt (kompozitor)|Franz Schmidt]] (1874–1939), skladatelj, violončelista i pijanista. * [[Johann Andreas von Segner]] (1704–1777), matematičar * [[Viktor Tilgner]] (1844–1896), neobarokni kipar. * [[Robert Vittek]] (1982), nogometaš. * [[Vladimír Weiss (fudbaler, rođen 1989.)|Vladimír Weiss]] (1989), nogometaš. * [[Gisela Werbezirk]] (1875–1956), kazališna i filmska glumica. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bratislava}} * [http://www.bratislava.sk Stranice grada Bratislava] * [http://www.bratislavaguide.com Korisne informacije o gradu] {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bratislava| ]] [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] ewaodys9nnaet2vdgwbsqc3pl2pa9u4 Wikipedija:Pijaca 4 6344 42637065 42636905 2026-06-15T14:15:46Z Vipz 151311 /* Incompatibility with Parsoid */ odgovor 42637065 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) 5ahc6yz9wkqtaenbrbiv4u40x5zeuj3 42637107 42637065 2026-06-15T14:57:27Z Ladsgroup 14286 /* Incompatibility with Parsoid */ odgovor 42637107 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) 7df2u5f999s690n3rqi2d7eq24y43o1 Dragan Vasiljković 0 6883 42637315 42600544 2026-06-16T11:30:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637315 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{nedostaju izvori}} {{NPOV}} {{Infokvir vojna osoba | ime = Dragan Vasiljković | slika = | širina_slike = 250px | opis = Dragan Vasiljković | datum_rođenja ={{Birth date and age|1954|12|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | alias = Kapetan Dragan | vjernost = {{flagcountry|AUS}}<br />{{flagicon image|Flag of Serbian Krajina (1991).svg}} [[Republika Srpska Krajina|SAO Krajina]] | godineslužbe = 1991–1995 ([[Republika Srpska Krajina]]) | jedinica = [[Knindže]] | komande = [[Knindže]] | bitke = [[rat u Hrvatskoj]] }} '''Dragan Vasiljković''' (nadimak '''Kapetan Dragan''') ([[Beograd]], 12. decembra 1954.), jugoslovenski vojni oficir. Osnivač je i vođa srpske paravojne jedinice pod nazivom 'Knindže', '[[Crvene beretke]]'. Dana [[9. srpnja]] [[2015.]] godine izručen je hrvatskim vlastima letom iz [[Sydney]]a preko [[Frankfurt]]a do [[Zagreb]]a.<ref>[http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/izrucenje-hrvatskoj-kapetan-dragan-danas-slijece-u-zagreb-427428 www.24sata.hr], "Putnik: Dragan Vasiljković je djelovao poput oronulog starca", objavljeno i pristupljeno 9. srpnja 2015.</ref> Ovo je prvi put da je Australija izručila svog državljanina. == Rani život == Dragan Vasiljković je rođen 12. decembra 1954 u srpskoj pravoslavnoj porodici u [[Beograd]]u. Njegov otac Živorad je poginuo u saobraćajnoj nesreći dok je Dragan bio dete. U uzrastu od 3 godine, smešten je u hraniteljsku porodicu Dragutina Filipovića Juse jer njegova majka nije mogla da podiže troje dece sama. Godine 1967. je pod imenom 'Daniel Sneden' otišao u Australiju sa majkom sestrom i bratom. Nakon što je završio gimnaziju u [[Melburn]]u, radio je u foto radnji. Upisao Golf akademiju i postao certifikovani učitelj golfa. Proveo je 6 godine u rezervnom sastavu lake australijske konjice i 1RVR gde je radio kao oficir za regrutaciju. Posle služenja vojnog roka, služio je kao instruktor oružja u Africi i Južnoj Americi. Plovio je širom sveta, a u [[Srbija|Srbiji]] je stigao 1988, gde je započeo posao sa brodskim i avionskim čarterom. Odselio se za Ameriku 1988 i završio vazduhoplovnu akademiju u FTW Texas. Stekao zvanje Instruktora letenja i preleteo Atlantik u jednomotornom avionu tipa PA32 registarskim brojem N3507W. == Rat u Hrvatskoj == Nakon preleta Atlantika, sleteo je u Beograd u maju 1990, kada je Hrvatska održala prve demokratske parlamentarne izbore. U Beogradu se Kapetan Dragan sastao sa Sašom Medakovićem, jednim od lidera na barikadama u Krajini nakon "[[Balvan revolucija|balvan revolucije]]" u avgustu. Medaković je bio prijatelj šefa policije u Kninu, [[Milan Martić|Milana Martića]] (kasnije osuđenog za ratne zločine u Hagu), a bio je službenik državne bezbednosti [[Krajina|Krajine]]. Kapetan Dragan je posetio Krajinu u jesen 1990 Tamo je sreo Milana Martića i tvrdio da je odbrana Krajine "veoma neorganizovana". Odlučio je da pomogne u organizaciji odbrane Krajine.<ref>[http://m.youtube.com/watch?v=Ct_ni--S9TA Intervju za TVNS 1991]</ref> Po povratku u Beograd, on je pokušao da okupi podršku svom nastojanju, i postao član opozicione stranke Srpskog pokreta obnove. Potom se vratio u SAD da završi pilot trening. Tokom beogradskog prevrata, marta 1991, kada je u Beogradu na pobunu [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] vlast odgovorila tenkovima na ulicama, Kapetan Dragan je bio primoran da se vrati. Opet ga je Milovanov povezao sa osobljem Državne bezbednosti, a među njima sa [[Franko Simatović|Frankom Simatovićem]]. Simatović mu je rekao u vezi njegovih aktivnosti vezanih za Krajinu, ukoliko bi njegovi pretpostavljeni za to saznali, on bi verovatno biti uhapšen i smenjen. 4. aprila, Kapetan Dragan je otišao u Krajinu da radi za Milana Martića.<ref>[http://m.youtube.com/watch?v=HBoTppwR1Pg Dragan Vasiljković kapetan Dragan]</ref> Dana 25. juna 1991, Hrvatska je proglasila nezavisnost; Ubrzo nakon toga, izbio je [[rat u Hrvatskoj]]. Tokom hrvatskog rata za nezavisnost služio je kod novoformirane [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] kao dobrovoljac; Tužioci Međunarodnog krivičnog sud za bivšu Jugoslaviju tvrde da je ovu službu vršio pod pokroviteljstvom policije Srbije, a mediji su izvestili da je on to čak tvrdio tokom svedočenja na suđenju Slobodana Miloševića 2003. Godine. U odgovor Miloševiću na ovo pitanje, rekao je: "Ja sam govorio isključivo o Službi Krajine, Policiji Krajine ili Vojsci Krajine ili JNA do Vensovog plana". Upitan "da li je u bilo koje vreme bilo jedinica [[MUP Srbije|MUPa]] (Ministarstvo unutrašnjih poslova) Srbije u Krajini sa njim", on je odgovorio da je [[Jovica Stanišić]] jednom učinio neformalnu posetu, i Frenki Simatović tri ili četiri puta. Na pitanje da li su Stanišić i Simatović ikada izdali bilo kakvo naređenje, odgovorio je da oni to nisu učinili, da nisu bili u toj poziciji, i da nisu znali niti su bili kvalifikovani da znaju. Komandovao je specijalnim jedinicama poznate kao Crvene beretke (ne treba mešati sa [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinicom za specijalne operacije]] JSO osnovanom u Srbiji 1996) ili 'Knindže'<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=HhcQMF7xwVg Video klip Knindže]</ref> nazvanom tako prema gradu [[Knin]]u iz Krajine, i nindža borcima. Trenirao je jedinice na krajiškom [[Golubić (Knin)|Golubić kampu]] za šta je navodno bio plaćen od strane Službe državne bezbednosti Srbije; te navode je negirao na suđenju Miloševiću, uprkos ulozi svedoka optužbe. On je dodao da je jedini put kada je srpski Državna bezbednost platila bilo za 28 dana boravka u 1997, za praćenje vežbe i da je njegov honorar bio 2.200 dinara. Bio je u savezu sa ministrom unutrašnjih poslova Milan Martić u njegovoj borbi za vlast protiv predsednika [[Milan Babić|Milana Babića]], koga je opisao kao "nepoštenog, čoveka koji nije od reči." Martića je, nasuprot tome, smatrao "čovekom od časti i čovekom od reči." U novembru 1991, Babić je pozvao [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] u Knin da mu pomogne da osujeti puč za koji je verovao da ga planira lično kapetan Dragan.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=fSWWp57ozio Video zapis verbalnog sukoba sa Šešeljom, Lika 1991 ]</ref> Prema Šešelju, "Kapetan Dragan se umešao i započeo pobunu u vojnim redovima", i organizovao miting vojnog osoblja. Šešelj je obilazio linije fronta iu medijima objašnjavao da "oni koji žele unutrašnje sukobe dok oružani sukob i dalje traje ne mogu biti prijatelji srpskog naroda." Miting se, Šešelj je rekao, pokazao kao neuspeh i Babić je ostao na vlasti. Vasiljković se kandidovao za predsednika Srbije na srpskim predsedničkim izborima 1992, i bio četvrti na listi sa 1,86% glasova. Tokom rata je osnovao fond Kapetan Dragan sa ciljem da pomogne žrtvama rata. Vasiljković je postao vrsta narodnog heroja tokom rata. Nacionalistički srpski pevač Boro Drljača objavio je pesmu pod nazivom 'Kapetan Dragan' 1991. == Život u Srbiji == Nakon završetka borbi u Hrvatskoj i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Vasiljković se vratio u Srbiju, gde je živeo nekoliko godina. Održao je prijateljstvo sa Frankom Simatovićem, a 2001. je izjavio da će ga braniti na sudu ako je potrebno. Simatović bio uhapšen i predat [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] 2003. Vasiljković se ponovo pojavio u centru pažnje nakon što je svedočio u slučaju protiv Slobodana Miloševića 2004 na MKSJ<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=aFewW-IZlGU Svedočenje Dragana Vasiljkovića]</ref>, a potom, razočaran u novu vlast Srbije, vratio se u Pert u Zapadnoj Australiji. == Navodi o ratnim zločinima == U septembru 2005 članak u 'Australian' novinama optužuje Dragana Vasiljkovića za ratne zločine, kao srpskog paravojnog komandanta. Između 1991 i 1994 Vasiljković je napravio kratak povratak u Srbiju, i održao konferenciju za štampu u Beogradu, pre povratka u Australiju. Tada je pokrenuo tužbu za javnu klevetu protiv izdavačke kuće Nejšonvajd Njus za ovaj članak. U decembru 2009. sud je presudio u korist Nejšonvajd Njus i naredio da Vasiljković plati 1,2 miliona dolara. Vasiljković je uhapšen na osnovu hrvatske poternice 19. januara. Optužen je od strane Republike Hrvatske da je odgovoran za navodno mučenje, premlaćivanje i ubijanje zarobljenih pripadnika Vojske Hrvatske i policije između juna i jula 1991 godine u zatvoru na tvrđavi u Kninu, koje su vršili vojnici pod njegovom komandom. Optužen je takođe i za izradu planova za napad i preuzimanje policijske stanice [[Glina (grad)|Gline]], u blizini grada sela Jukinca i sela Gornji i Donji Viduševac u februaru 1993 u [[Benkovac|Benkovcu]] (u dogovoru sa komandantom tenkovske jedinice [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] JNA). Navodi se da su u tom napadu, protivno [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], građanske zgrade oštećene i uništene, hrvatski građani bili primorani da pobegnu, njihova imovinska opljačkana a civili (među njima je bio strani novinar) su ranjeni i ubijeni. Te optužbe su objavljene nakon što su novine 'Australian' objavile priču o njemu. Vasiljković je potom tužio novine za klevetu. U julu 2007, Vrhovni sud je smatrao da 6 je od 10 navoda u tom članu su klevetničko. Međutim, u decembru 2009, sudija je presudio da je članak o Kapetanu Draganu ”kontekstualna istina” iako nikada nije prikazan ni jedan dokaz i da je članak iz 2005 pokazao da je članak ”kontekstualna istina” iako nije iznesen ni jedan proverljivi dokaz protiv Vasiljkovića. Vasiljković odbacuje tvrdnje, i da izjavljuje da će uložiti žalbu na presudu. [[Haški tribunal]] je naveo Vasiljkovića kao "učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu" nad Hrvatima i drugim nesrbima u odluci protiv Martića, ali nije iznesen ni jedan dokaz niti je Hag tražio njegovo hapšenje. On je dao iskaz u slučaju protiv Slobodana Miloševića u Hagu, odbivši ponuđeni imunitetu status zaštićenog svedoka. Godine 2005, portparolka Tribunala Florens Hartman je objavila da je Vasiljković je bio pod istragom, i da nema nikakvih poternica niti dokumenata protiv Vasiljkovića. Dalja istraga je zaustavljena zbog završetka mandata Tribunala. == Suđenje == U decembru 2006, pokušaj Vasiljkovića je da spreči odluku o ekstradiciji nije uspeo na saslušanju Prekršajnog suda u Sidneju. Njegovi razlozi odbrane bili su da će kao srpski vođa biti suočen sa pristrasnim hrvatskim sudom i da nema dokaza o optužbi koji su obavezni po Zakonu o ekstradiciji iz 1988 (Uslovi za izručenje - Član 10) da australijski državljanin da bude izručen. Već u junu 2006, Viši sud je odbacio zahtev obrazlažući da smatra primenu "nema dokaza" modela na Zakon o izručenju nevažećim. Viši sud je vratio predmet Federalnom sudu Australije da utvrdi da li je ili nije zaštićen međunarodnim pravom. Federalni sud će takođe razmotriti pitanje lokalnog suda u smislu fer suđenja u Hrvatskoj. Slučaj je predat pred lice pravde sudiji Kaudroju u novembru. Vasiljković je u pritvoru od januara 2006. Dana 12. aprila 2007, vlasti u Sidneju su odobrile zahtev za izručenje Hrvatskoj, a Vasiljković je tokom žalbenog postupka u Parkli zatvoru u delu sa maksimalnim obezbeđenjem. Kao navodni ratni zločinac, on je u samici, ali je dobio gitaru i dozvoljeno mu je da ima olovku i papir. On želi da se upiše u birački spisak kao australijski državljanin, ali još nije mogao da to učini. On je, takođe sprečen da govori predstavnicima štampe. Do aprila 2007, srpska zajednica iz Australije je potrošila više od 500.000 $ na odbranu i [http://www.kapetandragan.org/en/index.html pomoć Vasiljkoviću.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820022636/http://www.kapetandragan.org/en/index.html |date=2014-08-20 }} Dana 3. februara 2009. Vasiljkovićeva žalba protiv izručenja Hrvatskoj odbačena je od strane Federalnog suda Australije. Među onima koji su došli da odbrane Vasiljkovića bio je i Vladika Australije i Novog Zelanda Irinej Dobrijević.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=zzuqPF-h9V0 Vladika Irinej video poruka]</ref> 2. septembra federalni sud u Australiji zaključio "da postoje 'suštinske ili stvarne šanse' da Vasiljković ne bi imao pošteno suđenje u Zagrebu" i naredio oslobađanje. Izašao je iz zatvora Parkli u Sidneju 4. septembra 2009.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=L-WlvuqYqo8 MIS TV "U Fokusu": Kapetan Dragan pušten iz pritvora]</ref> Australijska vlada se žalila na presudu, koja je uspešno oborena. Pravni tim Vasiljkovića tvrdi da je to bila politička odluka i kršenje njegovih elementarnih ljudskih prava te je slučaj dugogodišnjeg pritvora bez optužnice i ekstradicija neprijateljskoj zemlji u kojoj neće imati fer suđenje. Slučaj je podignut na nivo UN komiteta za ljudska prava. Presuđeno je da Vasiljković bude izručen Hrvatskoj. Međutim, australijska Federalna policija izgubila mu je trag.<ref>[http://m.youtube.com/watch?v=ndryrjDlfjg SKY News: Australijska Federalna policija ne može da pronađe kapetana Dragana Vasiljkovića, optuženog za ratne zločine ]</ref> U martu 2010, Vrhovni sud Australije poništio je odluku Federalnog suda i nalaže Federalnim vlastima izručenje Vasiljkovića Hrvatskoj zbog ratnih zločina. Nakon [http://www.ag.gov.au/RightsAndProtections/FOI/Pages/Freedomofinformationdisclosurelog/DocumentsrelatingtotheextraditionofDraganVasiljkovic-DanielSnedden.aspx odluke o izručenju] Vasiljković je nestao. == Završno hapšenje i žalbe == Vasiljković je ponovo uhvaćen od strane australijske Federalne policije na reci Klarens. 12. maja 2010, nakon što je izbegavao policiju 43 dana. Vasiljković je kupio jahtu u kojoj je živeo i koju je pripremao sa namerom da napusti zemlju. Obaveštenje od strane holandske policije kaže da je Vasiljković poslao svog bivšeg advokata Breda Slougrova u zemlju sa molbom da njegov slučaj bude premešten kod Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Slougrov je udaljen iz advokatske komore zbog pretnji "teškim telesnim posledicama" sudiji za prekršaje Alanu Muru koji je saslušavao Vasiljkovića 2006. Zbog ovoga obeležen je čim je ušao u Holandiju, pa je holandska policija bila u stanju da obavesti policiju u Australiji da se Vasiljković još uvek krije u Australiji. Vasiljković je lociran pošto je pozvao Advokata u Holandiji koji je pripremao njegov doček u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Dana 19. maja, australijski sud je odbacio odbranu Vasiljkovića da u Hrvatskoj neće imati fer suđenje i da su hrvatski sudovi bili blaži prema Hrvatima obrazlažući je kao "nedovoljnu" i "slabu". Dana 16. novembra 2012 Vlada Australije i premijer [[Džulija Gilard]] odlučuju da se Vasiljković izruči Hrvatskoj. Ova odluka je prva ekstradicija za ratne zločine koju je sprovela Australija. Njegovi advokati su pokrenule žalbu. Poslednje ročište održano je u maju 2014 i uskoro se očekuje sudska odluka.<ref>{{Cite web |title=SKY News 15 maj 2014 |url=http://www.skynews.com.au/news/national/2014/05/15/aust--should-free-war-crimes-accused-.html |access-date=2014-08-20 |archive-date=2014-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140820013415/http://www.skynews.com.au/news/national/2014/05/15/aust--should-free-war-crimes-accused-.html |dead-url=yes }}</ref> 15. maja 2015 australijski Vrhovni sud je odbacio poslednju Vasiljkovićevu žalbu zbog loših izgleda za uspešan završetak procesa. Posle ovoga, Vasiljković nema više legalnih sredstava kojima bi se sprečilo njegovo izručenje. Krajnji rok za izručenje Vasiljkovića je 15.jul 2015.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/561908/Australija-izrucuje-Kapetana-Dragana-15-jula-ili-ranije Australija izručuje Kapetana Dragana 15. jula ili ranije ]</ref> Od hrvatskih organa gonjenja zavisi tačan datum izručenja Vasiljkovića.<ref>[http://www.vesti-online.com/tag/12613/Kapetan-Dragan Vasiljković trebalo da bude predat splitskim Županijskom državnom tužilaštvu]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Sud u Hrvatskoj je odredio da advokat Darko Stanić, poznat, između ostalog, po obrani hrvatskih vojnih policajaca optuženih za zločine u [[Vojnoistražni centar Lora|slućaju Lora]], zastupa Vasiljkovića po službenoj dužnosti, jer su brojni advokati iz straha za svoj život odbili da ga zastupaju.<ref>{{Cite web |title=NEWS Limited o završetku procesa ekstradicije |url=http://www.news.com.au/national/accused-war-criminal-dragan-vasiljkovic-to-be-extradited-to-croatia-to-face-war-crimes/story-fncynjr2-1227415738446 |access-date=2015-06-26 |archive-date=2015-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627181500/http://www.news.com.au/national/accused-war-criminal-dragan-vasiljkovic-to-be-extradited-to-croatia-to-face-war-crimes/story-fncynjr2-1227415738446 |dead-url=yes }}</ref><ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/splitski-sud-nasao-zamjenu-za-vasiljkoviceve-odvjetnike-kapetana-dragana-brani-odvjetnik-darko-stanic/826138.aspx Portal Index.hr o postavljanju pravnih zastupnika u Hrvatskoj]</ref> Mediji u Hrvatskoj, Srbiji i Australiji su objavili da će Vasiljković biti isporučen i da će sleteti na aerodrom Zagreb u pratnji naoružanih policajaca 9. jula 2015. u 11.30. <ref>[http://vijesti.hrt.hr/291124/kapetan-dragan-u-cetvrtak-u-hrvatskoj Hrvatska RTV o konačnom datumu izručenja Vasiljkovića]</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Dragan Vasiljković | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = }} * [http://www.vestinet.rs/aktuelno/ginuo-sam-za-srbiju-ali-su-me-svi-zaboravili Ginuo sam za Srbiju, ali su me svi zaboravili („Vestinet“, 14. jun 2013)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822083910/http://www.vestinet.rs/aktuelno/ginuo-sam-za-srbiju-ali-su-me-svi-zaboravili |date=2013-08-22 }} * [http://www.kapetandragan.org/en/index.html Zvanična prezentacija lobi grupe u Australiji za pomoć Draganu Vasiljkoviću ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820022636/http://www.kapetandragan.org/en/index.html |date=2014-08-20 }} * [http://www.abc.net.au/news/specials/the-real-captain-dragan/?pfm=ms Transkript specijalne emisije o Draganu Vasiljkoviću na TV kanalu AVS (na engleskom jeziku) ] * [http://www.ag.gov.au/RightsAndProtections/FOI/Pages/Freedomofinformationdisclosurelog/DocumentsrelatingtotheextraditionofDraganVasiljkovic-DanielSnedden.aspx Dokumenta Federalnog javnog tužilaštva Australije vezana za slučaj Dragana Vasiljkovića (na engleskom jeziku)] * [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/135/Hronika/42853/Pri Priča o kapetanu Draganu RTS] * [https://www.youtube.com/watch?v=rtaG_38Sn6o 3 Kanal emisija za decu: Manda BeoZoo Vrt] * [https://www.youtube.com/watch?v=wCjK7tlKbTw Konferencija za štampu Beograd 1991] * [https://www.youtube.com/watch?v=ybO3sVS8vMM Princeza Linda Karađorđević o Draganu Vasiljkoviću za ABC (na engleskom jeziku) ] * [https://www.youtube.com/watch?v=b0cEc8cGEcM Nada Lukić supruga Dragana Vasiljkovića za ABC televiziju (na engleskom jeziku)] * [https://www.youtube.com/watch?v=AsmEh14Wprg Intervju za SBS Australija (na engleskom jeziku) ] * [https://www.youtube.com/watch?v=pifoXzPbBc0 Video izjave Stiva Platera, prijatelja Dragana Vasiljkovića is SAD (na engleskom jeziku) ] * [https://www.youtube.com/watch?v=gx8uomsn0_Y Video zapisi sa koktela prilikom privremenog puštanja Dragana Vasiljkovića na slobodu 2009] * [https://www.youtube.com/watch?v=Lj3bsG51RIo Apel supruge Dragana Vasiljkovića, Nade Lukić] * [http://www.vesti-online.com/tag/12614/Dragan-Vasiljkovic Vesti onlajn - Dragan Vasiljković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150522015059/http://www.vesti-online.com/tag/12614/Dragan-Vasiljkovic |date=2015-05-22 }} * [http://www.blic.rs/tag/8372/Kapetan-Dragan Blic onlajn - Kapetan Dragan] * [http://balkans.aljazeera.net/tag/kapetan-dragan ALJAZEERA - Kapetan Dragan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150528104245/http://balkans.aljazeera.net/tag/kapetan-dragan |date=2015-05-28 }} {{commonscat|Dragan Vasiljković}} {{Lifetime|1954||Vasiljković, Dragan}} {{DEFAULTSORT:Vasiljković, Dragan}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Srpski ratnici]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Srpski oficiri]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] i2q4e0xif0xhhy6ahzb9pkynddcuiet Den Haag 0 6915 42637282 42503952 2026-06-16T06:27:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637282 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Hag | ime_genitiv =Haga | izvorno_ime =<small>Den Haag</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Het Plein 2012.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Centar grada | slika_zastava =Flag_of_The_Hague_(variant).svg | slika_zastava_veličina =50px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =ArmsThe Hague.png | slika_grb_veličina =50px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Nizozemska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Hag na karti Holandije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =04 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagcountry|HOL}} | lokacija1_ime =Provincija | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px]] [[Južna Holandija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Jozias van Aartsen | stranka_vođe =VVD | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =98.20 km² | površina_kopna =82.66 km² | površina_vode =15.54 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 478 948 | stanovništvo_gustoća = 5794 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =UTC+1 | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =2491-2599 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | web_stranica =[http://www.denhaag.nl/ www.denhaag.nl] | bilješke = }} '''Hag''' ([[nizozemski jezik|niz.]] '''Den Haag''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>dɛnˈɦaːx<nowiki>]</nowiki>]]; službeno ''''s-Gravenhage''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈsxraːvə(n)ˌɦaːɣə<nowiki>]</nowiki>]]), grad i upravno središte [[Nizozemska|Nizozemske]] te glavni grad pokrajine [[Južna Holandija|Južne Holandije]]. U 2004. godini u gradu je živjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na površini od otprilike 100&nbsp;km². Po veličini je treći grad u Nizozemskoj iza [[Amsterdam]]a i [[Rotterdam]]a. U Hagu se nalaze [[Eerste Kamer]] i [[Tweede Kamer]], gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatricija također živi i radi u Hagu. Sva inozemna veleposlanstva i vladina ministarstva su smještena u gradu, kao i [[Visoki upravni sud]] i brojne lobističke organizacije. Usprkos tome, službeni je [[glavni grad]] Nizozemske prema ustavu [[Amsterdam]]. Hag je jedan od glavnih gradova [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i sjedište nekoliko ustanova UN-a. To su: * [[Međunarodni sud pravde]], smješten u Palači mira (''Vredespaleis'', čiju je izgradnju financirao [[Andrew Carnegie]]) * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], na prostoru bivše Jugoslavije poznatiji kao ''Haški sud'' i ''Haški tribunal'' * [[Međunarodni sud za ratne zločine]] * [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]] * [[Model Ujedinjenih naroda]] za obrazovanje kroz simulaciju Ovdje se nalazi i [[Haška akademija za međunarodno pravo]]. == Historija == [[Datoteka:Ridderzaal Den Haag juni 2003.JPG|thumb|280px|Viteška dvorana u Hagu]] Hag je utemeljio [[1248]]. godine grof Holandije i kralj Njemačke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u šumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao živjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sačuvani dijelovi dvorca zovu se ''Ridderzaal'' (Viteška dvorana) i još su u uporabi za političke događaje. Holandski grofovi kasnije su koristili Hag kao svoje upravno središte. 'Des Graven Hage' doslovno znači "Grofova živica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snažnih gradova Holandije poput [[Leiden]]a, [[Delft]]a i [[Dordrecht]]a tada mali i nevažni Hag izabran je za upravno središte. Ova odluka kroz stoljeća nije mijenjana i stoga je Hag do danas ostao vladino sjedište, ali ne i službeni glavni grad. Kako bi se zaustavio rast grada, Hagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopušteno graditi gradske zidine. Kada je u šesnaestom stoljeću gradnja zidina konačno dopuštena, stanovništvo je odlučilo preusmjeriti novac u izgradnju vijećnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreškom tijekom [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnjeg rata]] kada su španjolske snage lako zauzele grad. Hag je konačno službeno proglašen gradom za francuske okupacije 1806., stoljećima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postoji [[urbana legenda]] o tome kako je Hag formalno još uvijek selo. Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obližnji [[Leiden]] i [[Delft]]. Međutim, nakon što je vlada poslije 1850. počela igrati veću ulogu u nizozemskom društvu Hag se brzo proširio. Stariji dijelovi grada stoga potječu iz 19. i ranog 20. stoljeća. Hag je pretrpio velika oštećenja tijekom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Sustav obalnih utvrda [[Atlantski zid]] bio je izgrađen kroz grad, zbog čega su Nijemci razorili cijele četvrti. Dana [[3. 3.|3. ožujka]] [[1945]]. britanski [[RAF]] je bombardirao četvrt [[Bezuidenhout]] s ciljem uništenja instalacije [[raketa V-2|rakete V-2]] u obližnjem parku. Zbog navigacijskih pogrešaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a ožiljci na gradu vidljivi su i dan-danas. Hag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najveće europsko gradilište. Grad se uvelike proširio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000. U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelački srednji sloj stanovništva preselio u predgrađa kao što su [[Voorburg]], [[Leidschendam]], [[Rijswijk]] i, najviše od svih, u [[Zoetermeer]]. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromašeno središte i bogata predgrađa, inače česte na Zapadu. Pokušaji uključivanja dijelova predgrađa u administrativno područje Haga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Hag uspio pripojiti značajna područja susjednih gradova u kojima su izgrađena ili se još uvijek grade nova stambena područja. Simbol Haga je [[roda]]. U Hagu su rođeni neki od članova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavni [[magistrat]] Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kći princa Vilima-Aleksandra). == Grad == [[Datoteka:Den Haag stadhuis april 2004.JPG|thumb|Haška gradska vijećnica]] Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binnenhofa, gdje je smješten parlament. Hag je najveći nizozemski grad na obali [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Gradsko područje obuhvaća dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Scheveningen u sjeverozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Scheveningen je najposjećenije priobalno mjesto u [[Benelux|Beneluksu]] s 10 milijuna posjetitelja godišnje. Vjerojatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Nizozemci, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je zapravo jedan od osam haških okruga, ''stadsdelena''. Drugo priobalno odmaralište Haga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo. Bivša nizozemska kolonija [[Nizozemska istočna Indija]] ("Nederlands-Indië", danas [[Indonezija]]) ostavila je svoj trag u Hagu. Brojne su ulice nazvane po mjestima Nizozemske istočne Indije, a u gradu živi velika "indijska" ("Indische(e)" ili "Indo"), zapravo miješano nizozemsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka nizozemskih posjeda, među ovim stanovnicima uvriježio se za Hag nadimak 'Udovica "Indië"'. Jedna od osobitosti Haga su široke i duge ulice u starijim dijelovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri kata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim nizozemskim gradovima, a u gradu gotovo uopće nema kanala jer su svi krajem 19. stoljeća isušeni. U Hagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Nizozemske. Bogatija područja uglavnom su smještena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se pak nalaze u južnim i istočnim dijelovima grada. Ova se podjela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv "Hagenaars" (Hagenari), a njihov govor naziva se "bekakt" (nizozemski: 'izasran'), za razliku od skupine "Hagenezen" (Hagenezi), koji govore "plat Haags". Među ovim dvjema društvenim skupinama nema puno komunikacije. == Gospodarstvo == Velik broj zaposlenih u gradu radi u državnoj upravi, u vladinim ministarstvima i drugim javnim organizacijama. Uz to, u Hagu svoje sjedište ima i nekoliko većih gospodarskih subjekata: * [[Royal Dutch Shell]], jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, i jedna od najvećih svjetskih kompanija uopće * [[KPN]], nizozemska nacionalna telekomunikacijska kompanija * [[AEGON]], jedna od najvećih nizozemskih osiguravajućih tvrtki * [[TPG]], veliki međunarodni davatelj poštanskih i logističkih usluga U Hagu nikad nije postojala velika industrijska baza, uz izuzetak ribarske luke u [[Scheveningen]]u. == Kultura == [[Datoteka:Mauritshuis Den Haag.jpg|thumb|Mauritshuis]] Hag nema osobito uzbudljiv noćni život. Ograničen je uglavnom na luksuzno kino Pathé Buitenhof i nekoliko barova i restorana u blizini, a slična struktura noćnog života oko kina je i u [[Scheveningen]]u. S druge strane, u gradu postoji veći broj muzeja i kulturnih ustanova: * [[Madurodam]] je minijaturni grad koji odražava izgled Nizozemske. * [[Mauritshuis]] izlaže brojne slike [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]], [[Rembrandt van Rijn|Rembrandta van Rijna]] i [[Paulus Potter|Paulusa Pottera]]. * Kraljevsko kazalište i Nationaal Toneel-group nalaze se na Korte Voorhoutu. * Gemeentemuseum ima veliku zbirku slika nizozemskog slikara [[Piet Mondriaan|Pieta Mondriaana]] i ostalih modernih umjetnika. * Muzej [[M. C. Escher|Eschera]] je smješten u bivšoj Kraljevskoj palači na Lange Voorhoutu. * Slavni pisci iz Haga su [[Remco Campert]], [[Simon Carmiggelt]], [[Louis Couperus]] i pjesnik [[Bart Chabot]]. * [[Panorama Mesdag]] je cilindrična 'panoramska' slika, 14 metara visoka i 120 metara duga, koja prikazuje Hag i Scheveningen u 19. stoljeću, autora Hendrika Willema Mesdaga. Predstavljena je tako da daje iluziju gledanja stvarnog prizora, a ne slike. * Muzej [[Beelden aan Zee]] ima veliku zbirku kipova, uglavnom umjetnika iz 20. stoljeća. * [[Museon]] je znanstveni muzej. * [[Congresgebouw]] je domaćin godišnjem [[North Sea Jazz Festival]]u. Međutim, u skoroj se budućnosti festivalska organizacija kani preseliti u [[Rotterdam]]. * Hag je dao rock-skupine [[Shocking Blue]] i [[Golden Earring]] i satiričare Keesa van Kootena i Wima de Biea. * [[Lucent Theatre]] je domaćin slavljenom [[Nederlands Dans Theatre]]u, ili NDT-u, družini suvremenog plesa. NDT-ovu zgradu je dizajnirao nizozemski arhitekt [[Rem Koolhaas]] 1988.. == Sport == Mjesni nogometni klub se zove [[ADO Den Haag]]. Slavni športaši iz ovog grada su: * [[wimbledon]]ski pobjednik [[1996]]. godine, [[Richard Krajicek]] * bivši nizozemski [[fudbal|nogometni]] izbornik [[Dirk Advocaat]] * [[Joop Zoetemelk]], najuspješniji nizozemski biciklist ikad; pobjednik je [[Tour de France]]a [[1980]]., na kojem je i šest puta osvojio drugo mjesto * četverostruki Embassy / Lakeside prvak u [[Pikado|pikadu]] [[Raymond van Barneveld]] * olimpijski pobjednik u brzom [[klizanje na ledu|klizanju]] na 10&nbsp;km [[1992]]. [[Bart Veldkamp]] * olimpijski pobjednica u [[plivanje|plivanju]] [[1964]]. i trenutna predsjednica Nizozemskog olimpijskog odbora [[Erica Terpstra]] * [[Peter Blangé]], jedan od glavnih igrača nizozemske [[odbojka]]ške momčadi koja je osvojila zlatno odličje na OI [[1996]]. godine u Atlanti * [[Jan Hein Donner]], šahovski velemajstor, višestruki osvajač nizozemskog prvenstva. Bio je među najboljim svjetskim igračima 1960-ih. == Godišnji događaji == * Kolovoz: HaSchiBa - multikulturalni festival * Ljeto: serije tjednih vatrometa, i jednom tjedno vatrometni festival == Prijevoz == [[Javni prijevoz]] u Hagu čine brojne [[tramvaj]]ske i [[autobus]]ne linije, kojima upravlja Haagsche Tramwegmaatschappij (HTM). Planovi za izgradnju podzemne željeznice sedamdesetih su godina odbačeni. Ipak, od 2004. u gradskom središtu postoji tunel s dvije podzemne tramvajske postaje (Spui i Grote Markt) kojim prolaze linije broj 2, 3 i 6. U izgradnji je sustav prigradske željeznice zvan Randstadrail koji će spajati Hag, Rotterdam, Zoetermeer i predgrađa. Dvije su glavne željezničke postaje: Den Haag Hollands Spoor (gv) i Den Haag Centraal (gvc). Pomalo je zbunjujuće što brojni vlakovi mimoilaze središnju postaju Centraal jer je [[terminalna postaja]]. Tako na primjer ekspresni [[Thalys]] Pariz – Amsterdam staje na postaji Den Haag Hollands Spoor. Središnja pak postaja spaja Hag sa svim važnijim nizozemskim gradovima, često izravnim željezničkim vezama. Najbliža zračna luka je [[Zračna luka Rotterdam|rotterdamska]], ali do nje nije jednostavno doći javnim prijevozom pa većina putnika leti preko amsterdamske zračne luke [[Schiphol]] prema kojoj vlakovi voze svakih 15 minuta. Glavne autoceste u blizini Haga su: A12 (prva autocesta u Nizozemskoj) koja vodi do [[Utrecht]]a i dalje do granice s Njemačkom, i A4, koja spaja Amsterdam, Hag i Rotterdam s belgijskim gradovima [[Antwerpen]]om i [[Bruxelles]]om. == Stanovništvo == 1796: 41.300<br /> 1830: 56.100<br /> 1849: 63.600<br /> 1879: 113.500<br /> 1899: 206.000<br /> 1925: 394.500<br /> 1970: 550.000<br /> 1990: 441.327<br /> 2000: 441.097<br /> 2004: 469,568 == Podpodjele == <table> <tr><td> Hag se službeno sastoji od osam cjelina (''stadsdelen'')[http://www.denhaag.nl/smartsite.html?id=22281]: * Center * [[Escamp]] * [[Haagse Hout]] ** Benoordenhout ** Bezuidenhout (vidi također [[Raketa V-2]]) ** Haagse Bos ** Marlot ** Mariahoeve * [[Laak]] ** Laakkwartier * [[Leidschenveen-Ypenburg]] * [[Loosduinen]] ** Waldeck ** Kraayenstein ** Loosduinen</td> <td> * [[Scheveningen]] ** Scheveningen ** Duinoord ** Statenkwartier ** Belgisch Park * [[Segbroek]] ** Bomen- en Bloemenbuurt ** Regentessekwartier ** Valkenboskwartier ** Vogelwijk ** Vruchtenbuurt</td></tr></table> == Obližnja naselja == * [[Delft]] * [[Leiden]] * [[Rijswijk]] * [[Voorschoten]] * [[Wassenaar]] * [[Wateringen]] * [[Zoetermeer]] * [[Leidschendam]] * [[Voorburg]] * [[Rotterdam]] == Vanjske veze == {{Commonscat|The Hague}} * [http://www.denhaag.nl/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://www.denhaag.com/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://wikitravel.org/en/The_Hague Vodič Haga] iz [[Wikitravel]]a (engleski) * [http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} "O Hagu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} (engleski) * [https://panorama-mesdag.nl/en/ Panorama Mesdag] [http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=/home_nl.php# {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} Panorama Mesdag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} * [http://www.gemeentemuseum.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122110953/http://www.gemeentemuseum.nl/ |date=2011-01-22 }} Gemeentemuseum] * [http://www.haagschecourant.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000302193038/http://www.haagschecourant.nl/ |date=2000-03-02 }} Haagsche Courant] - lokalne novine. * [http://www.denhaag.org/ De Digitale Hofstad] - alternativne vijesti o Hagu. * [http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} Plan gradskog prijevoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} ([[HTM Personenvervoer|HTM]]) * [http://www.the-hague.info/ Vodič kroz haške hotele] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hag| ]] [[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]] edgs63v9dbx0wv2f15wjkinl5b3lkcr Dmitrij Mendeljejev 0 9480 42637304 42552349 2026-06-16T09:04:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637304 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Dmitrij Ivanovič Mendeljejev<br />Дми́трий Ива́нович Менделе́ев | slika = Medeleeff by repin.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[8. 2.|8. veljače]] [[1834]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|Rusija}} [[Tobolsk]], [[Rusija]] | datum_smrti = [[2. 2.|2. veljače]] [[1907]]. | mjesto_smrti = {{flagicon|Rusija}} [[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]], [[Rusija]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = {{flagicon|Rusija}} [[Rusi|Rus]] | etnicitet = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Sveučilište u Sankt Peterburgu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = [[Dmitrij Konovalov]], [[Valerij Gemilijan]], [[Aleksandar Bajkov]] | poznat_po = [[Periodni sistem elemenata|Periodni sustav elemenata]]<br />([[1869]].) | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Dmitrij Ivanovič Mendeljejev''' (rus. '''Дми́трий Ива́нович Менделе́ев''', [[Tobolsk]], [[8. 2.|8.2.]] [[1834]]. - [[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]] [[2. 2.|2.2.]] [[1907]].) bio je [[Rusija|ruski]] kemičar. Poznat je kao jedan od dvojice znanstvenika koji su stvorili [[Periodni sistem elemenata|Periodni sustav elemenata]]; koji je bio važna karika znanosti u [[Druga industrijska revolucija|Drugoj industrijskoj revoluciji]]. Za razliku od ostalih stvaratelja, Mendeljejev je predvidio da će se mnogi elementi još otkriti. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim [[Relativna atomska masa|atomskim masama]], govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, i to se pokazalo kao točno. == Biografija == Mendeljejev je rođen u selusmrdis, u blizini [[Tobolsk]]a u [[Sibir]]u, otac mu je bio Ivan Pavlovič Mendeljejev a majka Marija Dmitrijevna Mendeljejev (rođena Kornilijeva). Njegov djed je bio Pavao Maksimovič Sokolov, pravoslavni sveštenik iz regije Tver.<ref name="storycv" /> Ivan, zajedno sa svojom braćom i sestrama, dobio je novo prezime dok je pohađao teološko sjemenište<ref name="starina" /> Mendeljejev je odgajan u pravoslavnom duhu, a majka ga je savjetovala da ''se drži božanske i naučne istine.''<ref name ="eldon" /> Njegov sin je kasnije izjavio da se Mendeljejev kasnije udaljio od crkve i prihvatio neku formu deizma.<ref name="ordered" /> Mendeljejev je bio jedno od mnogobrojne djece Ivana i Marije, tačan broj ni do danas nije poznat. Različiti izvori navode 11, 13, 14 ili 17 djece.<ref name="george" /> Kada je imao 13 godina, nakon što mu je otac umro, a majčina fabrika uništena u požaru, Mendeljejev je pošao u gimnaziju u Tobolsku. Godine 1849. majka ga je vodila po cijeloj Rusiji nastojeći ga mu priušti više obrazovanje. Univerzitet u Moskvi ga nije primio. Njih dvoje su zatim otišli u Sankt Peterburg, gdje je uspio upisati školu svog oca. Sada siromašna, porodica Mendeljejev se nastanila u Sankt Peterburgu gdje je on završio glavni pedagoški institut 1850. godine. Nakon završene škole, dobio je [[tuberkuloza|tuberkulozu]], što ga je primoralo da se odseli na [[Krim]] 1855. godine. Dok je tamo boravio, u gimnaziji u Simferopolju je postao magistar nauka. Poslije potpunog ozdravljenja vratio se u Sankt Peterburg 1857. godine. === Kasniji život === Između 1859. i 1861., radio je na kapilarnosti tekućina i dizajniranju spektroskopa u [[Heidelberg]]u. Krajem augusta 1861. godine napisao je svoju prvu knjigu o spektroskopu. Zaručio se 4. aprila 1862. godine sa Feozvom Nikitična Leščevom a 27. aprila 1862. su se i vjenčali u crkvi Inženjerskog instituta Nikolaev u Sankt Peterburgu. Postao je doktor nauka 1865. kada je odbranio disertaciju na temu ''o kombinaciji vode sa alkoholom''. Upoznao je Anu Ivanovu Popovu 1876. godine koja ga je očarala, te je zaprosio 1881. prijeteći ga će se ubiti ako ga odbije. Razveo se od Leščeve mjesec dana kasnije, da bi početkom 1882. godine oženio Popovu. Njegova kćerka iz drugog braka, Ljubova, postala je kasnije žena poznatog ruskog pjesnika [[Aleksander Blok|Aleksandera Bloka]]. Ostala djeca su mu Vladimir (mornar, koji je učestvovao u istraživanju istoka) i kćerka Olga iz prvog braka sa Feozvom, te sin Ivan i blizanci sa Anom. Iako je Mendeljejev bio nagrađivan od strane mnogih naučnih organizacija širom Evrope, uključujući (1882.) Davyevu medalju Kraljevskog udruženja u [[London]]u (koje mu je kasnije 1905. godine dalo i [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]]), Mendeljejev daje otkaz na Univerzitetu u Sankt Peterburgu 17. augusta 1890. godine. Godine 1893. postavljen je na mjesto direktora Biroa za mjere i utege. Njegova uloga tamo je bila da upravlja donošenjem novih državnih standarda za proizvodnju [[vodka|votke]]. Mendeljejev je također istraživao i sastav [[nafta|nafte]], pomogao je u otvaranju prve rafinerije nafte u Rusiji. Prepoznao je važnost nafte kao osnovne sirovine u [[petrohemija|petrohemijskoj]] industriji. Pripisuje mu je izreka u vezi nafte kao goriva, što je uporedio sa ''potpaljivanjem vatre u kuhinji novčanicama''.<ref name="moore" /> Smatra se ''ocem'' ruske naftne industrije. Već 1860tih posjetio je naftna polja u okolini [[Baku]]a, u [[Azerbejdžan]]u. Po nalogu ruske vlade 1876. godine otputovao je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], gdje je proučavao proizvodnju nafte na naftnim poljima [[Pennsylvania|Pennsylvanije]]. Po povratku u Rusiju, njegove sugestije su bile značajne u pokretanju iskorištavanja ruskih naftnih rezervi. Pronašao je i novu metodu rafiniranja nafte. Sva istraživanja nafte objedinio je u svom radu ''Naftna industrija u Pennsylvaniji i na Kavkazu''. U političkom pogledu bio je liberal. Na svojim predavanjima, za razliku od svojih kolega, dopuštao je da prisustvuju i žene. Često je slao dopise ruskoj vladi, a općenito se ograđivao od carističke birokratije i političkih represija. Izabran je za člana Švedske kraljevske akademije nauka 1905. godine. Godinu kasnije, Nobelov komitet za hemiju ga je predložio Švedskoj akademiji za [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za 1906. godinu u čast njegovog otkrića periodnog sistema. Sekcija za hemiju Švedske akademije je podržala ovu kandidaturu. Tada je Akademija trebala odobriti prijedlog Komiteta, kao što je do tad činila u gotovo svim slučajevima. Međutim, neočekivano, na redovnom zasijedanju Akademije, član Nobelovog komiteta Peter Klason koji se nije slagao sa prijedlogom, predložio je kandidaturu za [[Henri Moissan]]. [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]], mada nije bio član Nobelovog komiteta za hemiju, imao je veliki uticaj na Akademiju, također je vršio pritisak da se odbije prijedlog za Mendeljejeva, ističući da je periodni sistem previše staro otkriće da bi se dala nagrada 1906. godine. Po navodima savremenika, Arrhenius je bio motiviran i inatom koji je bio usmjeren protiv Mendeljejeva zbog njegova kritike Arrheniusove teorije disocijacije. Nakon oštre rasprave, većina članova Akademije je glasala za Moissana. Pokušaj da se Mendeljejev ponovno predloži za nagradu 1907. opet je propao zbog potpune opozicije Arrheniusa.<ref name="isbn0-7167-3103-7" /> Mendeljejev je umro 1907. godine u 72. godini u Sankt Peterburgu zbog posljedica gripe. == Periodni sistem == [[Datoteka:Mendeleev Table 5th II.jpg|thumb|Prvo englesko izdanje periodnog sistema]] [[Datoteka:Periodic table monument.jpg|thumb|Skulptura u čast Mendeljejeva i periodnog sistema u [[Bratislava|Bratislavi]]]] {{Glavni|Periodni sistem elemenata}} Do 1863. godine bilo je poznato 56 hemijskih elemenata, a u to doba novi elementi su se otkrivali otprilike jedan godišnje. I drugi naučnici prije Mendeljejeva su uočili periodičnost elemenata. [[John Alexander Reina Newlands|John Newlands]] je opisao ''Zakon oktava'', bilježeći njihovu periodičnost po relativnim atomskim masama 1864. godine, što je i objavio godinu kasnije. Njegov prijedlog je identificirao potencijal za nove elemente poput [[germanij]]a. Međutim, koncept je kritiziran a njegovo otkriće nije priznalo Društvo hemičara sve do 1887. godine. Osim njega, i [[Lothar Meyer]] je predložio jedan oblik periodnog sistema u radu objavljenom 1864. godine, gdje je opisao 28 elemenata klasificiranih po njihovim [[Valencija (hemija)|valencijama]]. Meyer, koji se često smatra i pronalazačem periodnog sistema zajedno sa Mendeljejevom, bio je kritičar i protivnik Periodičnog zakona. Nakon što je postao profesor, Mendeljejev je napisao kapitalnu knjigu za to doba: ''Principi hemije'' u dva toma (1868 - 1870). U njoj je pokušao klasificirati hemijske elemente po njihovim hemijskim osobinama, što je zapazio u pravilnim ponavljajućim obrascima, što ga je navelo da sastavi svoj periodni sistem. Tvrdio je da je imao viziju potpunog redoslijeda elemenata u [[san|snu]]:<ref name="arden" /><ref name="kotz" /><ref name="nieren" /><ref name="palmer1998" /><ref name="simons" /> {{izdvojeni citat|U snu sam vidio tabelu gdje su svi elementi pali na tačno traženo mjesto. Probudivši se, odmah sam ih zapisao na papir, samo za jedan element sam morao kasnije ispravljati mjesto.|Mendeljejev<ref name="digital" />}} Neznajući za ranije naučne radove u vezi periodnog sistema tokom 1860tih, napravio je sljedeću tabelu {| class="wikitable" |- | [[Hlor|Cl]] 35.5 || [[Kalij|K]] 39 || [[Kalcij|Ca]] 40 |- | [[Brom|Br]] 80 || [[Rubidij|Rb]] 85 || [[Stroncij|Sr]] 88 |- | [[Jod|I]] 127 || [[Cezij|Cs]] 133 || [[Barij|Ba]] 137 |} Dodavajući ostale elemente i slijedeći ovu shemu, Dmitrij je razvio proširenu verziju svog periodnog sistema.<ref name="brief" /><ref name="chemsheets" /> Njegovo formalno predstavljanje Ruskom hemijskom društvu 6. marta 1869. godine, Mendeljejev je naslovio ''Zavisnost između osobina atomskih težina elemenata'', u kojoj je opisao elemente u odnosu i na njihove atomske mase i [[valencija (hemija)|valenciju]]. U toj prezentaciji naveo je, između ostalog, da: # ako se [[Hemijski element|elementi]] poslože u odnosu na njihove atomske mase, uočava se određena periodičnost njihovih osobina. # Elementi koji su slični u pogledu njihovih hemijskih osobina imaju atomske mase koje su ili gotovo sličnih vrijednosti (npr. [[Platina|Pt]], [[Iridij|Ir]], [[Osmij|Os]]) ili koje se pravilno povećavaju (npr. [[Kalij|K]], [[Rubidij|Rb]], [[Cezij|Cs]]). # Raspored elemenata u grupe po redoslijedu njihovih atomskih masa odgovara njihovim takozvanim valencijama, kao i, donekle, njihovim određenim hemijskim osobinama, kao što je to uočljivo duž drugih serija poput [[Litij|Li]], [[Berilij|Be]], [[Bor (element)|B]], [[Ugljik|C]], [[Dušik|N]], [[Kisik|O]] i [[Fluor|F]]. # Elementi koji su najviše rasprostranjeni imaju uglavnom male atomske mase. # Magnituda atomske mase određuje karakter elementa, kao što magnituda molekule određuje karakter hemijskog spoja. # Možemo očekivati otkrića mnogih novih, još neotkrivenih, elemenata, naprimjer dva elementa analogna [[aluminij]]u i [[silicij]]u, čije bi atomske mase bile između 65 i 75. # Atomske mase nekog elementa se mogu ponekad otkriti ili dodati znanjem istih kod nekog susjednog elementa. Tako atomska masa [[telur]]a mora ležati između 123 i 126, a ne može biti 128. ''Međutim, ovdje Mendeljejev nije bio upravu jer atomska masa telura (127,6) ostaje viša nego kod [[jod]]a (126,9) kako je prikazano u modernim periodnim sistemima, a razlog za to je način na koji se atomske mase računaju, zasnovano na ponderisanom prosjeku svih uobičajenih izotopa nekog elementa, a ne samo verzije izotopa kod njih je odnos broja [[proton]]a i [[neutron]]a 1:1, na šta se pozivao Mendeljejev.'' # Određene karakteristične osobine elemenata mogu biti previđene iz njihovih atomskih masa. Mendeljejev je objavio svoju periodnu tabelu sa svim do tada poznatim elementima i predvidio nekoliko novih elemenata da bi imao popunjenu svu tabelu. Samo nekoliko mjeseci nakon njega, [[Lothar Meyer|Meyer]] je objavio gotovo istu tabelu. Neki smatraju da su on i Mendeljejev zajednički autori periodnog sistem, međutim većina se slaže da je zbog Mendeljejevih preciznih predviđanja osobina elemenata koje je nazvao ''ekasilicij'', ''ekaaluminij'' i ''ekabor'' (danas su poznati kao [[germanij]], [[galij]] i [[skandij]], respektivno), daje mu određenu prednost i čast u kreiranju periodnog sistema. Za osam elemenata za koje je predvidio postojanje, koristio je prefikse ''eka'', ''dvi'', i ''tri'' (na [[sanskrit]]u: jedan, dva, tri) za njihovo imenovanje. Mendeljejev je tvrdio da je tačnost nekih od tada prihvaćenih atomskih masa upitna (one su se tada mogle izmjeriti samo sa vrlo slabom preciznošću), naglašavajući da one ne odgovaraju onima koje pretpostavlja Zakon periodičnosti. On je naveo primjer [[telur]]a koji ima višu atomsku masu od [[jod]]a, ali je ova dva elementa postavio u pravilni redoslijed, netačno tvrdeći da su njihove tada prihvaćene atomske mase bile pogrešne. Osim toga, bio je u nedoumici gdje staviti do tada otkrivene [[Lantanoidi|lantanoide]], a pretpostavio je postojanje još jednog reda tabele gdje bi bili poredani [[aktinoidi]], među kojima su i elementi sa najvećim atomskim masama. Neki su opovrgavali Mendeljejeva predviđanja da bi se moglo otkriti još dosta novih elemenata, međutim njegova predviđanja su se ispostavila tačnim kada su Ga ([[galij]]) i Ge ([[germanij]]) pronađeni 1875. i 1886. godine, respektivno, savršeno se uklapajući na dva nedostajuća i prazna mjesta u tabeli.<ref name="Emsley" /> Dajući sanskrit imena ''nedostajućim'' elementima, Mendeljejev je pokazao određenu počast i dug sanskritskom gramatičaru iz drevne Indije, koji je kreirao sofisticirane teorije jezika na osnovu otkrića dvodimenzionalne sheme u osnovnim zvukovima. Mendeljejev prijatelj i kolega bio je [[Otto von Böhtlingk]], sanskritist koji je tada pripremao drugo izdanje svoje knjige o [[Pāṇini]]ju<ref name="Otto" /> gotovo u isto vrijeme kao i Mendeljejev, a Dmitrij je imao namjeru dati počast [[Pāṇini]]ju svojom nomenklaturom.<ref name="Kiparsky" /> Primjećujući očite sličnosti između periodnog sistema i uvoda ''Śiva Sūtras'' u Pāṇinijevoj gramatici, prof. Paul Kiparsky je napisao: <blockquote> ''Analogija između dva sistema je očita. Kao što je Panini pronašao da je fonološka shema zvukova u jeziku funkcija njihovih artikularnih osobina, tako je i Mendeljejev pronašao da su hemijske osobine elemenata funkcija njihovih atomskih masa Poput Paninija, Mendeljejev je do ovog otkrića došao traganjem kroz "gramatiku" elemenata...''<ref name="sadhan" /> </blockquote> Originalni radni papiri koje je napisao lično Mendeljejev pronađeni su nakon mnogo godina i objavljeni su pod nazivom ''radni (skicirani) sistem elemenata''.<ref name="sharpe" /> == Ostala otkrića == Mendeljejev je dao i mnoge druge važne doprinose u oblasti hemije. Ruski [[hemičar]] i historičar nauke [[Lev Aleksandrovič Čugajev|Lev Čugajev]] ga je opisao kao ''genijalnog hemičara, prvoklasnog fizičara, plodnog istraživača u poljima hidrodinamike, meteorologije, geologije, određenih grana hemijske tehnologije (eksplozivi, nafta i gorivo, kao primjeri) i drugih disciplina, manje ili više vezanih za hemiju i fiziku, ali i kao potpunog eksperta hemijske industrije i industrije općenito, odličnog mislioca u oblasti ekonomije i još mnogo toga.'' Mendeljejev je bio jedna od osnivača Ruskog hemijskog društva 1869. godine. Radio je i na teoriji i praksi protekcionističke trgovine i u oblasti poljoprivrede. U pokušaju da uoblični hemijsku koncepciju filozofskog pojma ''etera'', postavio je hipotezu da su nekad postojala dva inertna hemijska elementa atomskih masa manjih od [[vodik]]a. Od ova dva pretpostavljenja elementa, jedan od njih lakši bi bio sveprisutni gas, koji ima svojstvo prolaska kroz svu materiju, dok bi nešto teži od njega bio hipotetski element ''coronium''. Mendeljejev se mnogo posvetio proučavanjima a dao je i značajne doprinose određivanju prirode takvih neodređenih supstanci kao što su [[rastvor]]i. [[Datoteka:Mendeleyev gold Barry Kent.JPG|thumb|Mendeljejeva medalja]] U drugoj oblasti [[fizikalna hemija|fizikalne hemije]], istraživao je širenje tečnosti djelovanjem toplote, predlažući formulu sličnu [[Gay-Lussacov zakon|Gay-Lussacovom zakonu]] o uniformnosti širenja gasova, dok je 1861. godine anticipirao koncepciju Thomasa Andrewsa o kritičnoj temperaturi gasova definirajući apsolutnu [[tačka ključanja|tačku ključanja]] supstanci kao temperaturu na kojoj su [[Kohezija (hemija)|kohezija]] i [[entalpija]] [[Toplota isparavanja|isparavanja]] jednake nuli a tečnost se pretvara u paru, nezavisno od pritiska i zapremine. Mendeljejevu se pripisuje da je uveo [[metrički sistem]] jedinica u [[Rusko carstvo]]. Izumio je [[pirokolodij]], vrstu bezdimnog [[barut]]a zasnovanog na [[nitroceluloza|nitrocelulozi]]. Ovaj rad je prihvatila i preuzela Ruska mornarica, ali ga nije nastavila koristiti. Mendeljejev je 1892. godine organizirao i fabriku za njegovu proizovodnju. Osim toga, Dmitrij je proučavao porijeklo [[nafta|nafte]] i zaključio da su ugljikovodici abiogenički te da se formiraju duboko unutar Zemlje. Zapisao je: "''Osnovna činjenica je uočiti da se [[nafta]] rađa u dubinama Zemlje, i to je jedino mjesto gdje moramo tražiti njeno porijeklo.''" (Dmitrij Mendeljejev, 1877)<ref name="Revue" /> == Počasti == Postoji niz mjesta i objekata koji su povezani sa imenom i dostignućima ovog naučnika. U [[Sankt Peterburg]]u njegovo ime nosi Nacionalni institut za mjeriteljstvo<ref name="Vniim" /> koji se bavi sa postavljanjem i podrškom nacionalnim i svjetskim standardima za precizna mjerenja. U neposrednoj blizini instituta nalazi se i spomenik u njegovu čast, koji prikazuje njegov lik kako sjedi, te prikaz periodnog sistema na zidu ove ustanove.. Po njemu je jedan mjesečev krater dobio ime, kao hemijski element sa atomskim brojem 101, [[radioaktivnost|radioaktivni]] [[mendelevij]]. Ruska akademija nauka od 1998. godine godišnje dodjeljuje Mendeljejevu zlatnu medalju (prvobitno dodjeljivanu od strane Akademije nauka SSSR od 1962. godine) za dostignuća u hemijskoj nauci i tehnologiji. == Reference == {{reflist|2|refs= <ref name="ordered">{{cite book|title=A Well-ordered Thing: Dmitrii Mendeleev And The Shadow Of The Periodic Table|url=https://archive.org/details/wellorderedthing00gord|year=2004|publisher=Basic Books|isbn=9780465027750|author=Michael D. Gordin|pages=[https://archive.org/details/wellorderedthing00gord/page/229 229]–230}}</ref> <ref name ="eldon">Ray Eldon Hiebert, Roselyn Hiebert. (1975) "Atomic Pioneers: From ancient Greece to the 19th century". U.S. Atomic Energy Commission. Division of Technical Information, str. 25</ref> <ref name="starina">[http://starina.library.tver.ru/us-35-1.htm Удомельские корни Дмитрия Ивановича Менделеева (1834–1907)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070908083404/http://starina.library.tver.ru/us-35-1.htm |date=2007-09-08 }}, starina.library.tver.ru</ref> <ref name="storycv">[http://www.mendcomm.org/Mendeleev.aspx Dmitriy Mendeleev: A Short CV, and A Story of Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170825073835/http://www.mendcomm.org/Mendeleev.aspx |date=2017-08-25 }}, mendcomm.org</ref> <ref name="george">{{cite news|last=Johnson|first=George|title=The Nitpicking of the Masses vs. the Authority of the Experts|url=http://www.nytimes.com/2006/01/03/science/03comm.html|pristupdatum=14.3.2011|newspaper=New York Times|datum=3.1.2006}}</ref> <ref name="moore">{{cite book| url=http://books.google.com/books?id=BO9ocnho9P4C&lpg=PA546&pg=PA546#v=onepage&q&f=false |title=Chemistry: The Molecular Science, Volume 1 |author=John W. Moore, Conrad L. Stanitski, Peter C. Jurs |pristupdatum=6.9.2011}}</ref> <ref name="isbn0-7167-3103-7">{{cite book |author=Friedman, Robert M. |title=The politics of excellence: behind the Nobel Prize in science |url=https://archive.org/details/politicsofexcell00robe |publisher=Times Books |location=New York |year=2001 |pages=[https://archive.org/details/politicsofexcell00robe/page/n50 32]–34 |isbn=0-7167-3103-7}}</ref> <ref name="arden">John B. Arden (1998). "Science, Theology and Consciousness", Praeger Frederick A. str. 59</ref> <ref name="kotz">John Kotz, Paul Treichel, Gabriela Weaver (2005). "Chemistry and Chemical Reactivity," Cengage Learning. str. 333</ref> <ref name="nieren">Gerard I. Nierenberg (1986). "The art of creative thinking", Simon & Schuster, str. 201</ref> <ref name="palmer1998">Helen Palmer (1998). "Inner Knowing: Consciousness, Creativity, Insight, and Intuition". J.P. Tarcher/Putnam. str. 113</ref> <ref name="simons">Simon S. Godfrey (2003). "Dreams & Reality". Trafford Publishing. poglavlje 2, {{ISBN|1412011434}}</ref> <ref name="digital">"[http://digitalcollections.library.cmu.edu/awweb/awarchive?type=file&item=33706 The Soviet Review Translations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418233759/http://digitalcollections.library.cmu.edu/awweb/awarchive?type=file&item=33706 |date=2014-04-18 }}" Summer 1967. Vol. VIII, No. 2, M.E. Sharpe, Incorporated, str. 38</ref> <ref name="brief">[http://www.wou.edu/las/physci/ch412/perhist.htm A brief history of the development of the period table] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503003958/http://www.wou.edu/las/physci/ch412/perhist.htm |date=2015-05-03 }}, wou.edu</ref> <ref name="chemsheets">[http://www.chemsheets.co.uk/GCSEPeriod07.doc Mendeleev and the Periodic Table] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110912072801/http://www.chemsheets.co.uk/GCSEPeriod07.doc |date=2011-09-12 }}, chemsheets.co.uk</ref> <ref name="sadhan">{{Cite journal| title=Mendeleev and the Periodic Table of Elements | first=Subhash | last=Kak| work=Sandhan | volume = 4 | issue = 2 | pages=115–123 | year=2004}}</ref> <ref name="Emsley">{{cite book | last = Emsley | first = John | title = Nature's Building Blocks | edition = (tvrdi uvez, 1. izd.) | publisher=Oxford University Press | year= 2001 | pages = 521–522 | isbn = 0-19-850340-7}}</ref> <ref name="sharpe">"[http://digitalcollections.library.cmu.edu/awweb/awarchive?type=file&item=33706 The Soviet Review Translations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418233759/http://digitalcollections.library.cmu.edu/awweb/awarchive?type=file&item=33706 |date=2014-04-18 }}" Summer 1967. Vol. VIII, No. 2, M.E. Sharpe, Incorporated, str. 39</ref> <ref name="Kiparsky">Kiparsky, Paul. "Economy and the construction of the Sivasutras." u M. M. Deshpande, S. Bhate (ur.), ''Paninian Studies''. Ann Arbor, Michigan, 1991.</ref> <ref name="Otto">Otto Böhtlingk, ''Panini's Grammatik: Herausgegeben, Ubersetzt, Erlautert und MIT Verschiedenen Indices Versehe''. St. Petersburg, 1839–40.</ref> <ref name="Revue">Mendeleev, D., 1877. ''L'Origine du pétrole''. Revue Scientifique, 2e Ser., VIII, str. 409-416.</ref> <ref name="Vniim">{{cite web |autor=ВНИИМ Дизайн Груп |url=http://www.vniim.ru/index.en.html |title=D.I.Mendeleyev Institute for Metrology |datum=13.4.2011 |access-date=2015-07-01 |archive-date=2017-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170530140108/http://vniim.ru/index.en.html |dead-url=yes }} na stranici Vniim.ru</ref> }} == Literatura == [[Image:The Soviet Union 1969 CPA 3762 sheet of 1 (Mendeleev and Periodic Law).jpg|thumb|Sovjetska poštanska marka u čast Mendeljejeva]] {{refbegin|2}} * {{cite book | first = Michael | last = Gordin | authorlink = | title = A Well-Ordered Thing: Dmitrii Mendeleev and the Shadow of the Periodic Table | url = https://archive.org/details/wellorderedthing00gord | publisher = Basic Books | location = New York | year = 2004 | isbn = 0-465-02775-X }} * {{cite book | first = Dmitry Ivanovich | last = Mendeleyev | last2 = Jensen | first2 =William B. | title = Mendeleev on the Periodic Law: Selected Writings, 1869–1905 | location = Mineola, New York | publisher=Dover Publications | year = 2005 | isbn = 0-486-44571-2 }} * {{cite book | first = Paul | last = Strathern | authorlink = | title = Mendeleyev's Dream: The Quest For the Elements | url = https://archive.org/details/mendeleyevsdream0000stra_u9p1 | location = New York | publisher = St Martins Press | year = 2001 | isbn = 0-241-14065-X }} * {{cite book | last = Mendeleev | first = Dmitrii Ivanovich | title = Principles of Chemistry | url = http://www.archive.org/details/principlesofchem00menduoft | publisher = Collier | location = New York | year = 1901 }} * D. Abbott (ed.): ''Mendelejev, Dmitri Ivanovich''. In: ''The Biographical Dictionary of Scientists''. Peter Bedrick Books, New York 1986 * I. Asimov, Ed.: ''Mendeleev, Dmitri Ivanovich''. In: ''Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology''. 2nd Rev. Ed.,Doubleday, Garden City, NY 1982 * R. Clemens: ''Modern Chemical Discoveries''. E.P. Dutton & Co., New York,1956, pp.&nbsp;3–12. * B. Harrow: ''Eminent Chemists of Our Time''. 2nd Ed., Van Nostrand, New York1927, pp.&nbsp;18–40; 273–285 * E.J. Holmyard: ''Makers of Chemistry''. Clarendon Press, Oxford 1929, pp.&nbsp;267–273 * A.J. Ihde: ''The Development of Modern Chemistry''. Harper & Row, New York 1964, pp.&nbsp;243–256 * B. Jaffe: Crucibles: ''The Story of Chemistry''. Dover/New York 1930, pp.&nbsp;150–163. * G.B. Kauffman: ''Mendeleev, Dimitry Ivanovich''. In: ''The Electronic Encyclopedia''. Grolier, New York 1988 * J. Kendall: ''Young Chemists and Great Discoveries''. Appleton-Century, New York 1939, pp.&nbsp;186–201 * H.M. Leicester: ''The Historical Background of Chemistry''. Dover/New York 1956, pp.&nbsp;192–198 * H.M. Leicester: ''Dmitrii Ivanovich Mendeleev''. In: E. Farber (ed.): ''Great Chemists''. Interscience, New York 1961 * E.G. Mazurs: ''Graphic Representations of the Periodic System During One Hundred Years''. Univ. Alabama Press, University, Alabama 1975 * James Riddik Partington: ''A History of Chemistry''. Vol. 4, Macmillan & Co., London 1964, pp.&nbsp;891–898 * M.M. Pattison Muir: ''A History of Chemical Theories and Laws''. Arno Press, New York 1975, pp.&nbsp;353–375 * D.Q. Posin: ''Mendeleev, The Story of a Great Chemist''. Whittlesey House, New York, 1948. * T.R. Seshadri: ''Mendeleev-as Teacher and Patriot''. In: T.R. Sheshadri (ed.): ''Mendeleev's Periodic Classification of Elements and Its Applications. Proceedings of the Symposium held at IIT Kharagpur to celebrate the centenary of Mendeleev's Periodic Classification''. Hindustan Pub. Co., Delhi-110007, India, 1973 * T.E. Thorpe: ''Scientific Worthies XXVI. Dmitri Ivanowitsh Mendeleeff''. Nature, 1889, XL, 193–197 * W.A. Tilden: ''Famous Chemists: The Men and their Work''. Books for Libraries, Freeport, New York 1921 (rep. 1968) pp.&nbsp;240–258 * S.E. Vides Lemus: ''Clasificacion Periodica de Mendelejew''. Editorial del Ministerio de Educacion Publica, Guatemala 1959, pp.&nbsp;25–27 * Gisela Boeck, Regine Zott: ''Dmitrij Ivanovič Mendeleev.'' Chemie in unserer Zeit 41(1), S. 12–20 (2007), {{ISSN|0009-2851}} * {{cite book |author = Р. Б. Добротин, Н. Г. Карпило, Л. С. Керова, Д. Н. Трифонов; Отв. ред. Сторонкин, Алексей Васильевич; Рецензенты: Гребенщиков, Роман Георгиевич, В. И. Кузнецов, Ю. Б. Соловьёв | title = Летопись жизни и деятельности Д. И. Менделеева | edition = Академия наук СССР. Секция химико-технологическихи биологических наук| издание= | location = Л.| publisher = Наука |year = 1984|pagesы= |pages= 532 |ref=}} * {{cite book |author = Макареня А. А., Нутрихин А. И.|title = Менделеев в Петербурге|url = |location = Л.|publisher = Лениздат |year = 1982 |pages= |isbn= }} * {{cite book |author = Меньшиков, Михаил Осипович | title = Национальная Империя: Сборник статей / М. О. Меньшиков|url = |ответственный = Составление, вступ. статья, послесловие Смолин, Михаил Борисови ; Православный центр имперских политических исследований.|issue = |location = М.|publisher = Имперская традиция|year = 2004|pages = 108—111 |isbn= 5-89097-052-6 }} * {{cite book |author=Образцов, Пётр Алексеевич |title=Азбука шамбалоидов: Мулдашев и все-все-все |url=http://qame.ru/book/unknown/azbuka_shambaloidov/shambal.djvu |location=М. |publisher=Яуза, Пресском |year=2005 |pages=288 |edition=АнтиМулдашев |isbn=5-98083-038-3 |тираж=9000 |ref= |access-date=2015-07-02 |archivedate=2017-06-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170602135432/http://qame.ru/book/unknown/azbuka_shambaloidov/shambal.djvu |deadurl=yes |archive-date=2017-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170602135432/http://qame.ru/book/unknown/azbuka_shambaloidov/shambal.djvu |url-status=dead }} * ''Нутрихин А.'' [http://lib.ru/MEMUARY/ZHZL/mendeleew.txt Жаворонок над полем. Повесть о детстве Дмитрия Ивановича Менделеева/ 2004] * Слетов П. В., «Менделеев», 1933. – 184 с. (Жизнь замечательных людей) * {{cite web |author = Чугаев, Лев Александрович |url = http://elementy.ru/lib/430731 |title = Дмитрий Иванович Менделеев. Биография русского гения |edition = Экология и жизнь |issue = 1 |year = 2009 |access-date = 2015-07-02 |archive-date = 2017-03-11 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170311180903/http://elementy.ru/lib/430731 |url-status = dead }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dmitri Mendeleev}} *[http://webserver.lemoyne.edu/faculty/giunta/EA/MENDELEEVann.HTML Originalni periodni sistem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803141736/http://webserver.lemoyne.edu/faculty/giunta/EA/MENDELEEVann.HTML |date=2004-08-03 }}, označen. webserver.lemoyne.edu *[http://www.chemheritage.org/classroom/chemach/pop/04periodic/meyer1.html Prva draft verzija Mendeljejevog periodnog sistema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219230614/http://www.chemheritage.org/classroom/chemach/pop/04periodic/meyer1.html |date=2014-02-19 }}, 17. februar 1869. chemheritage.org *[http://www.nytimes.com/library/magazine/millennium/m1/sacks.html "Everything in its Place"], esej Olivera Sacksa *[http://www.socarplus.az/en/article/267/oil-in-mendeleev%E2%84%A2s-life-on-the-occasion-of-the-150th-anniversary-of-the-great-scholar%E2%84%A2s-first-visit-to-baku-1863-2013 OIL IN MENDELEEV’S LIFE (On the occasion of the 150th anniversary of the great scholar’s first visit to Baku, 1863-2013)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031648/http://socarplus.az/en/article/267/oil-in-mendeleev%e2%84%a2s-life-on-the-occasion-of-the-150th-anniversary-of-the-great-scholar%e2%84%a2s-first-visit-to-baku-1863-2013 |date=2016-03-07 }} *[http://phe.rockefeller.edu/docs/Energy/Mendeleev/Origins_of_Oil_JHA_1.pdf Porijeklo nafte] * [http://www.spbu.ru/Structure/Culture/Museums/Mendeleev/enmuseum.html D.-Mendelejew-Museum, St. Petersburg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090223175306/http://www.spbu.ru/Structure/Culture/Museums/Mendeleev/enmuseum.html |date=2009-02-23 }} * [http://www.chemie-master.de/lex/gesch/lesetext45-46-7.pdf Dmitrij Ivanovic Mendeleev - Lesetext für den Chemieunterricht von Gisela Boeck] (PDF-Datei; 60&nbsp;kB) * [http://russland-heute.de/blogs/2013/12/26/die_waghalsige_ballonfahrt_des_dmitrij_mendelejew_27505.html Die waghalsige Ballonfahrt des Dmitrij Mendelejew]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} bei Russland HEUTE * ''Менделеев Д. И.'' [http://runivers.ru/bookreader/book144952/#page/3/mode/1up Периодический закон ''(DjVu)'']. Т. 1. // Собрание сочинений в 3 томах – М.: Издательство Академии наук СССР – На сайте Руниверс * ''Менделеев Д. И.'' [http://runivers.ru/bookreader/book144957/#page/3/mode/1up Растворы (DjVu)]. Т. 2. ''(DjVu)'']. Т. 2. // Собрание сочинений в 3 томах – М.: Издательство Академии наук СССР – На сайте Руниверс * ''Менделеев Д. И.'' [http://runivers.ru/bookreader/book144965/#page/3/mode/1up Периодический закон. Дополнительные материалы ''(DjVu)'']. Т. 3. // Собрание сочинений в 3 томах – М.: Издательство Академии наук СССР – На сайте Руниверс * ''Менделеев Д. И.'' [http://nn.mi.ras.ru/?bi=125 Ещё о расширении жидкостей (Ответ профессору Авенариусу)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. – СПб.: Тип. В. Демакова, 1884. – 18 с. * ''Менделеев Д. И.'' [http://nn.mi.ras.ru/?bi=127 Об опытах над упругостью газов]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Сообщение Д. И. Менделеева в Императорском Русском техническом обществе – 21 янв. 1881 г. – СПб., 1881. – 22 с. * ''Менделеев Д. И.'' [http://nn.mi.ras.ru/?bi=146 Дополнения к познанию России]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Посмертное издание. СПб.: А. С. Суворин, 1907. – 109 с. + I л. портрет. * ''Менделеев Д. И.'' [http://nn.mi.ras.ru/?bi=446 Изоморфизм в связи с другими отношениями кристаллической формы к составу]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Диссертация, представленная при окончании курса в Главном педагогическом институте студентом Д. Менделеевым. – СПб., 1856. – 234 с. * ''Менделеев Д. И.'' [http://e-heritage.ru/ras/view/publication/general.html?id=42069948 О сопротивлении жидкостей и о воздухоплавании] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224143257/http://e-heritage.ru/ras/view/publication/general.html?id=42069948 |date=2021-02-24 }}: Вып. 1. – СПб.: Тип. В. Демакова, 1880. – 80 с.: табл. (имеется [http://gidropraktikum.narod.ru/mendeleev-1880.djvu переиздание] в собрании сочинений) {{Životni vijek|1834|1907|Mendeljejev, Dmitrij Ivanovič}} [[Kategorija:Ruski hemičari]] d43drxjy0s79srqy13qtcn736e6nv00 Dirigent 0 12468 42637285 41114806 2026-06-16T07:00:10Z Thracia77 366035 /* Poznati dirigenti */ link 42637285 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|desno|250px|Dirigent [[Lorin Maazel]]]] '''Dirigiranje''' je čin vođenja [[muzika|glazbenog]] izvođenja vidljivim gestama. [[orkestar|Orkestri]], [[Pjevački zbor|zborovi]], [[koncert]]ne skupine i drugi glazbeni ansambli često imaju dirigente. == Nazivlje == [[Datoteka:Full score.jpg|thumb|200px|Dirigentski štapići i notni zapis]] Glavni dirigent orkestra ili [[opera|operne]] kuće ponekad se naziva ''glazbenim ravnateljem'', ''šef dirigent'', kao i njemačkom riječi ''kapellmeister''. Dirigenti zborova zovu se ''vođe zbora'' ili ''zborovođe'' (pogotovo ako su udruženi s određenim instrumentalnim orkestrom). Poštovani stariji dirigenti ponekad se nazivaju talijanskom riječi ''maestro'' (učitelj). == Povijest dirigiranja == Rani oblik dirigiranja zvao se heironomija, uporaba gesta rukama kako bi se indicirao [[melodija|melodijski]] oblik. Taj način dirigiranja prakticirao sa najkasnije od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. U crkvi je osoba koja je ukazivala na glazbene oblike držala [[štap]], kako bi se označila njegova uloga. Kako je [[ritam (glazba)|ritam]] u glazbi postajao sve izraženiji, štap se počeo micati gore-dolje, funkcionirajući kao rani oblik dirigentskog štapića. U [[17. vijek|17. stoljeću]] dolaze u uporabu druga sredstva za označavanje protoka vremena. [[Papir]] u rolama, manji štapići, kao i same [[ruke]] vidljivi su na slikama iz tog perioda. Veliki štap za dirigiranje ostao je u uporabi u kući [[Opera Garnier]] u [[Pariz]]u, gdje je uzrokovao smrt [[Jean-Baptiste Lully|Jean-Baptistea Lullyja]] - dok je dirigirao, štapom je ozlijedio [[stopalo]], a rana se inficirala i razvila se [[gangrena]]. Umro je dva mjeseca kasnije, nakon odbijanja operacije uklanjanja zahvaćenog [[prst]]a. U [[instrumentalna glazba|instrumentalnoj glazbi]] je jedan izvođač obično djelovao i kao dirigent. To je mogao biti prvi [[violina|violinist]] koji bi koristio [[gudalo]] i kao dirigentski štapić, [[lutnja|lutnjist]] koji bi pomicao vrat instrumenta zajedno s ritmom glazbe. Bilo je uobičajeno u to doba dirigirati sa [[čembalo|čembala]], u djelima koja su imala basso continuo dionicu. U opernim izvedbama katkad je bilo i dva dirigenta - klavijaturist za pjevače, a prva violina za orkestar. Do ranog [[19. vijek|19. stoljeća]] postala je norma da je jedna osoba zadužena isključivo za dirigiranje. Orkestar se u to vrijeme širio brojem glazbala i štapić je postajo sve uobičajeniji jer je bio lakše vidljiv od golih ruku ili smotka papira. Među prvim važnijim dirigentima bili su [[Louis Spohr]], [[Carl Maria von Weber]], [[Louis-Antoine Jullien]] i [[Felix Mendelssohn]], koji su svi također bili i skladatelji. Mendelssohn je poznat kao prvi dirigent koji je štapić koristio za označavanje mjere ([[doba]]), inovacija koja je u uporabi do danas. Hans von Bülow se obično smatra prvim profesionalnim dirigentom neskladateljem. [[Hector Berlioz]] i [[Richard Wagner]] također su bili dirigenti i autori su dva najstarija eseja o toj temi. Berlioz se smatra prvim dirigentom virtuozom. Wagner je uvelike bio odgovoran za oblikovanje dirigentske uloge kao čovjeka koji nameće svoju interpretaciju djela u izvedbi, radije nego osoba koja samo osigurava da se skladba svira usklađeno i kako je skladana. U kasnom [[20. vijek|20. stoljeću]], njujorški skladatelj [[Walter Thompson]] stvorio je znakovni jezik za skladanje uživo, poznat kao "zvučno slikanje" (soundpainting), a koji se koristi kao medij u strukturiranoj improvizaciji. Trenutno se taj jezik sastoji od preko 750 različitih gesta koje skladatelj/dirigent koristi kao [[komunikacija|komunikacijski]] alat za indikaciju tipa interpretacije koji se traži od izvođača. == Tehnika dirigiranja == [[Datoteka:Daniel Barenboim.jpg|thumb|desno|200px|Dirigent Daniel Barenboim na probi]] Dirigiranje je sredstvo izravne komunikacije s [[izvođač]]ima. Ne postoje apsolutna pravila kako dirigirati ispravno, i postoji širok raspon raznolikih dirigentskih stilova. Primarna odgovornost dirigenta je utvrđivanje [[tempo|tempa]], izvršavanje jasnih priprema i doba, kao i slušanje i oblikovanje [[zvuk]]a ansambla. Razumijevanje osnovnih elemenata glazbenog izražavanja, kao što su tempo, [[dinamika]], artikulacija i sposobnost njihovog efektnog prenošenja ansamblu za dirigiranje je neophodna. Sposobnost prenošenja [[informacija]] o nijansama glazbenih [[fraza]] i izražajnosti kroz geste također je korisna. Geste u dirigiranju mogu biti koreografirane dok se dirigent priprema za izvođenje uz [[notni zapis]], a mogu biti i spontane. Ponekad se postavlja razlika između orkestralnog dirigiranja i dirigiranja zborova. U [[stereotip]]u, orkestralni dirigenti koriste štapiće puno češće nego zborovođe (iako to nije uvijek slučaj, nego stvar osobnog izbora dirigenta), i davanje prednosti uporabi održavanju ritma [[gesta]]ma, ili dirigiranju koje se usredotočuje na izražajnost i oblik. Držanje štapića prijeporna je tema po kojoj se većina dirigenata razlikuje. Unatoč velikom broju različitih stilova, u dirigiranju su se razvile neke standardne konvencije. === Ritam i tempo === [[Datoteka:Conducting-24time.svg|thumb|desno|200px|Mjere: 2/4, 2/2, ili brza mjera 6/8]] [[Datoteka:Conducting-34time.svg|thumb|desno|200px|Mjere: 3/4 ili 3/8]] [[Datoteka:Conducting-44time.svg|thumb|desno|200px|4/4]] [[Datoteka:Conducting-68time.svg|thumb|desno|200px|spora mjera 6/8]] Glazbene dobe obično dirigent označava desnom rukom, sa ili bez štapića. Ruka u zraku svaki takt ocrtava određeni oblik koji ovisi o glazbenoj mjeri u kojoj se djelo u tom trenutku izvodi, označavajući svaku dobu promjenom kretanja prema dolje u kretanje prema gore. Slike pokazuju najčešće uzorke, iz perspektive dirigenta. <!--Stručni izrazi koji se vjerojatno mogu naći samo na akademiji. >>> The [[downbeat]] indicates the first beat of the bar, and the [[upbeat]] indicates the last beat of the bar. The instant at which the beat occurs is called the ''ictus'' (plural: ''ictus'' or ''ictuses''), and is usually indicated by a sudden (though not necessarily large) click of the wrist or change in [[baton (conducting)|baton]] direction. In some instances, "ictus" is also used to refer to a horizontal plane in which all the ictuses are physically located, such as the top of a [[music stand]] where a baton is tapped at each ictus. The gesture leading up to the ictus is called the "preparation", and the continuous flow of steady beats is called the "takt".--> Ako je tempo spor ili usporava, ili ako je mjera podijeljena, dirigent će ponekad indicirati "[[poddobe]]". Dirigent to čini dodavanjem svakoj dobi gestu "i", koja se sastoji od jednog manjeg pokreta, ali u istom smjeru kao i doba kojoj pripada. Promjene u tempu indiciraju se promjenom brzine doba. Kako bi izveo kontrolu rallentanda (usporavanje) npr., dirigent može uvesti poddobe. Neki dirigenti koriste obje [[ruke]] za naznačavanje ritma, pri čemu lijeva ruka čini isto što i lijeva, iako drugi ovo smatraju suvišnim i zbog toga to izbjegavaju. Neki to smatraju i neispravnom praksom. Druga ruka treba se koristiti za naznačivanje ulaska pojedinih [[muzički instrumenti|glazbala]] ili sekcija, i za pomoć pri naznačivanju dinamike, [[fraziranje|fraziranja]], izražajnosti i ostalih glazbenih elemenata. === Dinamika === Dinamika se naznačava na različite načine, npr. veličinom [[pokret]]a: što je veći oblik, zvuk je glasniji. Promjene u dinamici mogu biti signalizirane rukom koja se ne koristi za održavanje ritma: pokret gore (obično [[dlan]]om prema gore) označava [[crescendo]]; pokret prema dolje (obično dlanom prema podu) označava [[diminuendo]]. Promjena veličine pokreta može rezultirati neželjenim promjenama u tempu jer veći pokreti zahtijevaju od ritma prelazak većeg prostora u istom vremenu. Dinamika se može fino ugađati raznim gestama: pokazivanje dlana [[izvođač]]ima ili naginjanje na suprotnu stranu od njih može naznačivati smanjivanje glasnoće. Kako bi se podesila ravnoteža raznih instrumenata ili [[glas]]ova, ovi signali mogu biti usmjereni prema određenoj sekciji ili pojedinom izvođaču. === Predznak za ulazak === Naznačivanje za "ulazak", kada novi instrument ili sekcija počinje svirati mora sasvim točno predskazati trenutak u kojemu dolazi trzaj, tako da svi [[svirač]]i i pjevači mogu početi istodobno. To se postiže tako da se izvođači pripreme gestom uz održavanje vizualnog kontakta. Udisaj od strane dirigenta, koji može i ne mora biti lagano čujan, uobičajen je element u tehnici davanja predznaka mnogih dirigenata. Jednostavni kontakt [[oko|očima]] ili pogled u smjeru ponekad mogu biti dovoljni, kao kad više od jedne sekcije svirača ulaze u izvedbu u istom trenutku. Veće glazbene izvedbe ponekad traže uporabu prikladnih i izražajnijih predznaka smišljenih kako bi stvorili emocije i energiju. === Drugi glazbeni elementi === [[Artikulacija]] se može naznačiti prirodom trzaja, od kratkog i oštrog za [[staccato]], do dugog i fluidnog za [[legato]]. Mnogi dirigenti mijenjaju napetost ruku: napeti [[mišići]] i grubi pokreti korespondiraju [[marcata|marcatu]], dok su opuštene ruke i meki pokret prikladni za legato ili [[espressivo]]. Fraze se mogu izraziti širokim [[Luk (matematika)|lukovima]] iznad [[glava|glave]], ili mekim pokretima ruke bilo prema naprijed ili s lijeve na desnu stranu i obratno. Zadržana [[nota]] često se označava raširenim dlanom prema gore. Kraj ili otpuštanje note indicira se kružnim pokretom, zatvaranjem šake ili pokretom kažiprsta i palca nalik štipanju. Otpuštanju obično prethodi priprema, a završava se potpunim prekidom pokreta. Dirigenti pokušavaju održavati kontakt očima s ansamblom koliko god je moguće, i potičući ga, kao i povećavanju sveukupnog dijaloga između sebe i svirača/pjevača. Izrazi lica također mogu biti značajni u demonstriranju karaktera glazbe, kao i u ohrabrivanju svirača. [[Datoteka: Francesco Mander 1995 San Pietroburgo jpg.JPG|thumb|Dirigent [[Francesco Mander]] dirigira u St. Petersburgu 1995. godine]] [[Datoteka: Eugen Jochum.jpg|thumb|Dirigent [[Eugen Jochum]]. Poznat je po izvedbama Brucknerovih simfonija]] == Poznati dirigenti == === Dirigenti === * [[Herbert von Karajan]] * [[Lovro von Matačić]] * [[Jevgenij Mravinski]] * [[Arturo Toscanini]] * [[Sir Thomas Beecham]] * [[Ernest Ansermet]] * [[Karl Böhm]] * [[Sir Adrian Boult]] * [[Riccardo Chailly]] * [[Sir Colin Davis]] * [[Vjekoslav Šutej]] * [[Krešimir Baranović]] * [[Nayden Todorov]] * [[Lorin Maazel]] * [[Gustavo Dudamel]] * [[Sir Simon Rattle]] * [[Waleri Abissalowitsch Gergijew]] * [[Seiji Ozawa]] * [[Vernon Handley]] * [[Zubin Mehta]] * [[Claudio Abbado]] === Dirigenti-skladatelji === * [[Hector Berlioz]] * [[Leonard Bernstein]] * [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] * [[Pierre Boulez]] * [[Franz von Suppé]] * [[Paul Hindemith]] * [[Jakov Gotovac]] * [[Gustav Mahler]] * [[Richard Wagner]] * [[Richard Strauss]] * [[Igor Fjodorovič Stravinski|Igor Stravinski]] * [[Mstislav Rostropovič]] * [[Fran Lhotka]] * [[Srećko Albini]] * [[Pavle Dešpalj]] * [[Josip Hatze]] * [[Ino Perišić]] * [[Boris Papandopulo]] * [[Ivan Zajc]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Conductors}} * {{en icon}} [http://www.theconcertband.com/conducting.htm Uvod u dirigiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081119135143/http://www.theconcertband.com/conducting.htm |date=2008-11-19 }} * {{en icon}} [http://thinkingapplied.com/conducting_folder/conducting1.htm O čemu razmišljati kada dirigirate] (an orchestra) [[Kategorija:Dirigenti| ]] [[Kategorija:Muzičari]] 7kqovyjrqewsheptfdf1ffnv8t05eh5 42637295 42637285 2026-06-16T07:55:25Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Thracia77|Thracia77]] ([[User talk:Thracia77|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 41114806 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|desno|250px|Dirigent [[Lorin Maazel]]]] '''Dirigiranje''' je čin vođenja [[muzika|glazbenog]] izvođenja vidljivim gestama. [[orkestar|Orkestri]], [[Pjevački zbor|zborovi]], [[koncert]]ne skupine i drugi glazbeni ansambli često imaju dirigente. == Nazivlje == [[Datoteka:Full score.jpg|thumb|200px|Dirigentski štapići i notni zapis]] Glavni dirigent orkestra ili [[opera|operne]] kuće ponekad se naziva ''glazbenim ravnateljem'', ''šef dirigent'', kao i njemačkom riječi ''kapellmeister''. Dirigenti zborova zovu se ''vođe zbora'' ili ''zborovođe'' (pogotovo ako su udruženi s određenim instrumentalnim orkestrom). Poštovani stariji dirigenti ponekad se nazivaju talijanskom riječi ''maestro'' (učitelj). == Povijest dirigiranja == Rani oblik dirigiranja zvao se heironomija, uporaba gesta rukama kako bi se indicirao [[melodija|melodijski]] oblik. Taj način dirigiranja prakticirao sa najkasnije od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. U crkvi je osoba koja je ukazivala na glazbene oblike držala [[štap]], kako bi se označila njegova uloga. Kako je [[ritam (glazba)|ritam]] u glazbi postajao sve izraženiji, štap se počeo micati gore-dolje, funkcionirajući kao rani oblik dirigentskog štapića. U [[17. vijek|17. stoljeću]] dolaze u uporabu druga sredstva za označavanje protoka vremena. [[Papir]] u rolama, manji štapići, kao i same [[ruke]] vidljivi su na slikama iz tog perioda. Veliki štap za dirigiranje ostao je u uporabi u kući [[Opera Garnier]] u [[Pariz]]u, gdje je uzrokovao smrt [[Jean-Baptiste Lully|Jean-Baptistea Lullyja]] - dok je dirigirao, štapom je ozlijedio [[stopalo]], a rana se inficirala i razvila se [[gangrena]]. Umro je dva mjeseca kasnije, nakon odbijanja operacije uklanjanja zahvaćenog [[prst]]a. U [[instrumentalna glazba|instrumentalnoj glazbi]] je jedan izvođač obično djelovao i kao dirigent. To je mogao biti prvi [[violina|violinist]] koji bi koristio [[gudalo]] i kao dirigentski štapić, [[lutnja|lutnjist]] koji bi pomicao vrat instrumenta zajedno s ritmom glazbe. Bilo je uobičajeno u to doba dirigirati sa [[čembalo|čembala]], u djelima koja su imala basso continuo dionicu. U opernim izvedbama katkad je bilo i dva dirigenta - klavijaturist za pjevače, a prva violina za orkestar. Do ranog [[19. vijek|19. stoljeća]] postala je norma da je jedna osoba zadužena isključivo za dirigiranje. Orkestar se u to vrijeme širio brojem glazbala i štapić je postajo sve uobičajeniji jer je bio lakše vidljiv od golih ruku ili smotka papira. Među prvim važnijim dirigentima bili su [[Louis Spohr]], [[Carl Maria von Weber]], [[Louis-Antoine Jullien]] i [[Felix Mendelssohn]], koji su svi također bili i skladatelji. Mendelssohn je poznat kao prvi dirigent koji je štapić koristio za označavanje mjere ([[doba]]), inovacija koja je u uporabi do danas. Hans von Bülow se obično smatra prvim profesionalnim dirigentom neskladateljem. [[Hector Berlioz]] i [[Richard Wagner]] također su bili dirigenti i autori su dva najstarija eseja o toj temi. Berlioz se smatra prvim dirigentom virtuozom. Wagner je uvelike bio odgovoran za oblikovanje dirigentske uloge kao čovjeka koji nameće svoju interpretaciju djela u izvedbi, radije nego osoba koja samo osigurava da se skladba svira usklađeno i kako je skladana. U kasnom [[20. vijek|20. stoljeću]], njujorški skladatelj [[Walter Thompson]] stvorio je znakovni jezik za skladanje uživo, poznat kao "zvučno slikanje" (soundpainting), a koji se koristi kao medij u strukturiranoj improvizaciji. Trenutno se taj jezik sastoji od preko 750 različitih gesta koje skladatelj/dirigent koristi kao [[komunikacija|komunikacijski]] alat za indikaciju tipa interpretacije koji se traži od izvođača. == Tehnika dirigiranja == [[Datoteka:Daniel Barenboim.jpg|thumb|desno|200px|Dirigent Daniel Barenboim na probi]] Dirigiranje je sredstvo izravne komunikacije s [[izvođač]]ima. Ne postoje apsolutna pravila kako dirigirati ispravno, i postoji širok raspon raznolikih dirigentskih stilova. Primarna odgovornost dirigenta je utvrđivanje [[tempo|tempa]], izvršavanje jasnih priprema i doba, kao i slušanje i oblikovanje [[zvuk]]a ansambla. Razumijevanje osnovnih elemenata glazbenog izražavanja, kao što su tempo, [[dinamika]], artikulacija i sposobnost njihovog efektnog prenošenja ansamblu za dirigiranje je neophodna. Sposobnost prenošenja [[informacija]] o nijansama glazbenih [[fraza]] i izražajnosti kroz geste također je korisna. Geste u dirigiranju mogu biti koreografirane dok se dirigent priprema za izvođenje uz [[notni zapis]], a mogu biti i spontane. Ponekad se postavlja razlika između orkestralnog dirigiranja i dirigiranja zborova. U [[stereotip]]u, orkestralni dirigenti koriste štapiće puno češće nego zborovođe (iako to nije uvijek slučaj, nego stvar osobnog izbora dirigenta), i davanje prednosti uporabi održavanju ritma [[gesta]]ma, ili dirigiranju koje se usredotočuje na izražajnost i oblik. Držanje štapića prijeporna je tema po kojoj se većina dirigenata razlikuje. Unatoč velikom broju različitih stilova, u dirigiranju su se razvile neke standardne konvencije. === Ritam i tempo === [[Datoteka:Conducting-24time.svg|thumb|desno|200px|Mjere: 2/4, 2/2, ili brza mjera 6/8]] [[Datoteka:Conducting-34time.svg|thumb|desno|200px|Mjere: 3/4 ili 3/8]] [[Datoteka:Conducting-44time.svg|thumb|desno|200px|4/4]] [[Datoteka:Conducting-68time.svg|thumb|desno|200px|spora mjera 6/8]] Glazbene dobe obično dirigent označava desnom rukom, sa ili bez štapića. Ruka u zraku svaki takt ocrtava određeni oblik koji ovisi o glazbenoj mjeri u kojoj se djelo u tom trenutku izvodi, označavajući svaku dobu promjenom kretanja prema dolje u kretanje prema gore. Slike pokazuju najčešće uzorke, iz perspektive dirigenta. <!--Stručni izrazi koji se vjerojatno mogu naći samo na akademiji. >>> The [[downbeat]] indicates the first beat of the bar, and the [[upbeat]] indicates the last beat of the bar. The instant at which the beat occurs is called the ''ictus'' (plural: ''ictus'' or ''ictuses''), and is usually indicated by a sudden (though not necessarily large) click of the wrist or change in [[baton (conducting)|baton]] direction. In some instances, "ictus" is also used to refer to a horizontal plane in which all the ictuses are physically located, such as the top of a [[music stand]] where a baton is tapped at each ictus. The gesture leading up to the ictus is called the "preparation", and the continuous flow of steady beats is called the "takt".--> Ako je tempo spor ili usporava, ili ako je mjera podijeljena, dirigent će ponekad indicirati "[[poddobe]]". Dirigent to čini dodavanjem svakoj dobi gestu "i", koja se sastoji od jednog manjeg pokreta, ali u istom smjeru kao i doba kojoj pripada. Promjene u tempu indiciraju se promjenom brzine doba. Kako bi izveo kontrolu rallentanda (usporavanje) npr., dirigent može uvesti poddobe. Neki dirigenti koriste obje [[ruke]] za naznačavanje ritma, pri čemu lijeva ruka čini isto što i lijeva, iako drugi ovo smatraju suvišnim i zbog toga to izbjegavaju. Neki to smatraju i neispravnom praksom. Druga ruka treba se koristiti za naznačivanje ulaska pojedinih [[muzički instrumenti|glazbala]] ili sekcija, i za pomoć pri naznačivanju dinamike, [[fraziranje|fraziranja]], izražajnosti i ostalih glazbenih elemenata. === Dinamika === Dinamika se naznačava na različite načine, npr. veličinom [[pokret]]a: što je veći oblik, zvuk je glasniji. Promjene u dinamici mogu biti signalizirane rukom koja se ne koristi za održavanje ritma: pokret gore (obično [[dlan]]om prema gore) označava [[crescendo]]; pokret prema dolje (obično dlanom prema podu) označava [[diminuendo]]. Promjena veličine pokreta može rezultirati neželjenim promjenama u tempu jer veći pokreti zahtijevaju od ritma prelazak većeg prostora u istom vremenu. Dinamika se može fino ugađati raznim gestama: pokazivanje dlana [[izvođač]]ima ili naginjanje na suprotnu stranu od njih može naznačivati smanjivanje glasnoće. Kako bi se podesila ravnoteža raznih instrumenata ili [[glas]]ova, ovi signali mogu biti usmjereni prema određenoj sekciji ili pojedinom izvođaču. === Predznak za ulazak === Naznačivanje za "ulazak", kada novi instrument ili sekcija počinje svirati mora sasvim točno predskazati trenutak u kojemu dolazi trzaj, tako da svi [[svirač]]i i pjevači mogu početi istodobno. To se postiže tako da se izvođači pripreme gestom uz održavanje vizualnog kontakta. Udisaj od strane dirigenta, koji može i ne mora biti lagano čujan, uobičajen je element u tehnici davanja predznaka mnogih dirigenata. Jednostavni kontakt [[oko|očima]] ili pogled u smjeru ponekad mogu biti dovoljni, kao kad više od jedne sekcije svirača ulaze u izvedbu u istom trenutku. Veće glazbene izvedbe ponekad traže uporabu prikladnih i izražajnijih predznaka smišljenih kako bi stvorili emocije i energiju. === Drugi glazbeni elementi === [[Artikulacija]] se može naznačiti prirodom trzaja, od kratkog i oštrog za [[staccato]], do dugog i fluidnog za [[legato]]. Mnogi dirigenti mijenjaju napetost ruku: napeti [[mišići]] i grubi pokreti korespondiraju [[marcata|marcatu]], dok su opuštene ruke i meki pokret prikladni za legato ili [[espressivo]]. Fraze se mogu izraziti širokim [[Luk (matematika)|lukovima]] iznad [[glava|glave]], ili mekim pokretima ruke bilo prema naprijed ili s lijeve na desnu stranu i obratno. Zadržana [[nota]] često se označava raširenim dlanom prema gore. Kraj ili otpuštanje note indicira se kružnim pokretom, zatvaranjem šake ili pokretom kažiprsta i palca nalik štipanju. Otpuštanju obično prethodi priprema, a završava se potpunim prekidom pokreta. Dirigenti pokušavaju održavati kontakt očima s ansamblom koliko god je moguće, i potičući ga, kao i povećavanju sveukupnog dijaloga između sebe i svirača/pjevača. Izrazi lica također mogu biti značajni u demonstriranju karaktera glazbe, kao i u ohrabrivanju svirača. [[Datoteka: Francesco Mander 1995 San Pietroburgo jpg.JPG|thumb|Dirigent [[Francesco Mander]] dirigira u St. Petersburgu 1995. godine]] [[Datoteka: Eugen Jochum.jpg|thumb|Dirigent [[Eugen Jochum]]. Poznat je po izvedbama Brucknerovih simfonija]] == Poznati dirigenti == === Dirigenti === * [[Herbert von Karajan]] * [[Lovro von Matačić]] * [[Jevgenij Mravinski]] * [[Arturo Toscanini]] * [[Sir Thomas Beecham]] * [[Ernest Ansermet]] * [[Karl Böhm]] * [[Sir Adrian Boult]] * [[Riccardo Chailly]] * [[Sir Colin Davis]] * [[Vjekoslav Šutej]] * [[Krešimir Baranović]] * [[Lorin Maazel]] * [[Gustavo Dudamel]] * [[Sir Simon Rattle]] * [[Waleri Abissalowitsch Gergijew]] * [[Seiji Ozawa]] * [[Vernon Handley]] * [[Zubin Mehta]] * [[Claudio Abbado]] === Dirigenti-skladatelji === * [[Hector Berlioz]] * [[Leonard Bernstein]] * [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] * [[Pierre Boulez]] * [[Franz von Suppé]] * [[Paul Hindemith]] * [[Jakov Gotovac]] * [[Gustav Mahler]] * [[Richard Wagner]] * [[Richard Strauss]] * [[Igor Fjodorovič Stravinski|Igor Stravinski]] * [[Mstislav Rostropovič]] * [[Fran Lhotka]] * [[Srećko Albini]] * [[Pavle Dešpalj]] * [[Josip Hatze]] * [[Ino Perišić]] * [[Boris Papandopulo]] * [[Ivan Zajc]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Conductors}} * {{en icon}} [http://www.theconcertband.com/conducting.htm Uvod u dirigiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081119135143/http://www.theconcertband.com/conducting.htm |date=2008-11-19 }} * {{en icon}} [http://thinkingapplied.com/conducting_folder/conducting1.htm O čemu razmišljati kada dirigirate] (an orchestra) [[Kategorija:Dirigenti| ]] [[Kategorija:Muzičari]] 87skurdpg8r8m9glopvnudf8knggo5x Draža Mihailović 0 13155 42637361 42606072 2026-06-16T11:52:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 4 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637361 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba | ime = Dragoljub Mihailović | slika = 144 Draza Mihajlovic.jpg | slika_širina = 250px | alias = "Čiča Draža" | datum rođenja = {{Birth date|1893|04|26|df=y}} | datum smrti = {{Death date and age|1946|07|17|1893|04|26|df=y}} | mjesto rođenja = [[Ivanjica]], [[Kraljevina Srbija]] | mjesto smrti = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | vjernost = [[Kraljevina Srbija]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]] | godineslužbe = 1910–1946 | čin = [[General armije]] | rod = [[Kraljevska srpska vojska]]<br />[[Jugoslovenska vojska|Kraljevska jugoslovenska vojska]]<br />[[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | komande = | bitke = [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]<br />[[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Napad na partizane u Planinici]] * [[Napad četnika na Užičku republiku|Napad na Užičku republiku]] * [[Četnički pučevi u Bosni]] * [[Treća neprijateljska ofanziva|Italijanska ofanziva u Crnoj Gori]] * [[Pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|Pokolj muslimana istočne Bosne]] * [[Bitka na Neretvi]] * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1943.]] * [[Bitka za Srbiju 1944.]] * [[Bitka na Jelovoj gori]] * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1944.]] * [[Bitka na Zelengori]] | odlikovanja = [[Datoteka:CZE Rad Bileho Lva 5 tridy BAR.svg|20px]] [[Orden belog orla]]<br />[[Datoteka:Military cross BAR.svg|20px]] [[Vojni krst]]<br />[[Datoteka:Legion of Merit ribbon.svg|20px]] [[Legija za zasluge]]<br />[[Datoteka:Ruban de la croix de guerre 1939-1945.PNG|20px]] ''[[Croix de guerre 1939–1945|Croix de guerre]]'' }} '''Dragoljub Draža Mihailović''' ([[26. 4.|26.4.]] [[1893]]. – [[17. 7.|17.7.]] [[1946]].) bio je vođa [[četnici|četnika]] u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Borio se prvo protiv okupatora, a potom protiv jugoslavenskih partizana u saradnji sa okupatorom.<ref>[https://www.znaci.org/00002/318_4.htm American Army Interrogation Reports, feldmaršal von Weichs, ANNEX A - PARTISAN WARFARE] "Mihailovićeve trupe nekada su se borile protiv naših okupacionih snaga zbog odanosti svom kralju. U isto vreme borili su se protiv Tita, zbog antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo da traje, posebno kad je britanska podrška favorisala Tita. Posledično, Mihailović je pokazao pro-nemačke sklonosti. ([[Maximilian von Weichs]])"</ref> [[Pukovnik]] Mihailović, predratni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], nakon [[aprilski rat|aprilskog rata]] izbegao je zarobljavanje i sa grupom oficira otišao u planinu. Po izbijanju [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] [[1941]]. godine, Mihailović je prišao borbama, ali se ubrzo [[Sastanak u Divcima|ponudio Nemcima]] za borbu protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. No, Nemci su nakon [[Operacija Užice|obračuna sa partizanima]], [[Operacija Mihailović|krenuli na Mihailovića]]. Gonjen od Nemaca, Mihailović je stekao saveznička priznanja i čin [[general]]a [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]]. General Mihailović od proleća [[1942]]. godine boravi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], gde se njegovi četnici pod komandom Italijana [[Treća neprijateljska ofanziva|bore protiv partizanskog ustanka]]. Naoružani od okupatora, četnici vrše [[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|pokolje muslimana]] Sandžaka i istočne Bosne, dok istovremeno Mihailović dobija [[charles de Gaulle|de Golovo]] odlikovanje za junački otpor okupatoru. Početkom [[1943]]. godine, Mihailović pod komandom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] učestvuje u osovinskoj [[operacija Weiss|operaciji Vajs]] protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]], tokom koje su četnici [[bitka na Neretvi|poraženi na Neretvi]]. Istodobno, očekujući iskrcavanje [[Savezničke sile|Saveznika]] na [[Jadran]]u, Nemci zahtevaju od Italijana da odbace Mihailovićeve četnike. U nemačkoj [[operacija Schwarz|operacija Švarc]] četnici su hapšeni, ali se Mihailović izvukao. Po povratku u Srbiju sredinom [[1943]]. godine, Nemci ponovo raspisuju poternicu za Dražom Mihailovićem. Istovremeno, Saveznici bivaju sve nezadovoljniji njegovim delovanjem. Mihailović u jesen 1943. pokreće [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|ofanzivu u istočnoj Bosni]], ali se saveznici na [[teheranska konferencija|teheranskoj konferenciji]] ipak okreću vojno jačim partizanima. Nakon gubitka engleske podrške, Mihailović tajno [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|uspostavlja saradnju sa Nemcima]] protiv partizana. On istovremeno pomaže [[Operacija Vazdušni most|evakuaciju savezničkih avijatičara]], nadajući se [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] pomoći. Leta [[1944]]. godine general Mihailović otkazuje poslušnost kralju [[Petar II Karađorđević|Petru II Karađorđeviću]], koji ga je razrešio dužnosti Načelnika generalštaba i pozvao četnike pod komandu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Tokom [[Bitka za Srbiju 1944.|Bitka za Srbiju]] [[1944]]. godine, Mihailović se borio na strani [[Wehrmacht]]a. Nakon poraza u Srbiji, Mihailovićeva grupacija [[Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima|sa Nemcima prelazi u Bosnu]], gde nastavlja borbu protiv [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] sve do [[Dan pobede|kapitulacije Nemačke]], nakon čega biva [[Bitka na Zelengori|razbijena na Zelengori]]. Po završetku rata Mihailović se još neko vreme krio. Draža Mihailović je [[1946]]. godine uhvaćen od strane [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|novih jugoslavenskih]] vlasti te osuđen na [[beogradski proces|beogradskom procesu]] i pogubljen zbog [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|ratnih zločina]]. Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova 1990-ih]] Mihailovićeva ideologija [[antikomunizam|antikomunizma]], stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] postala je široko rasprostranjena. U tom periodu podignuti su mnogi spomenici u njegovu čast. Godine 2015. Viši sud u [[Beograd]]u doneo je odluku o [[proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića|njegovoj rehabilitacij]]. == Biografija == === Rani život i karijera === Dragoljub Mihailović se rodio u gradiću [[Ivanjica]] u Srbiji, u porodici sreskog pisara Mihaila Mihailovića. Zajedno sa svojom sestrom Jelicom i Milicom je rano ostao bez roditelja, pa se preselio u [[Beograd]] gdje je živio pod skrbništvom strica Vladimira Mihailovića, veterinarskog majora tadašnje srpske kraljevske vojske. Godine [[1910]]. se upisao u Nižu školu Vojne akademije u Beogradu. Mihailović je kao pitomac Akademije u septembru [[1912]]. poslan u [[prvi balkanski rat]], te se istakao hrabrošću u [[Kumanovska bitka|Kumanovskoj bitci]]. U ljeto [[1913]]. je sudjelovao u [[drugi balkanski rat|drugom balkanskom ratu]] i dobio Zlatnu medalju za hrabrost. Nakon toga je vraćen u Beograd radi nastavka školovanja na Vojnoj akademiji. Njegovo dalje školovanje je prekinulo izbijanje [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Mihailović, sada potporučnik, je sudjelovao u [[Bitka na Ceru|Cerskoj bitci]], [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bitci]], a nakon invazije [[Centralne sile|Centralnih sila]] na Srbiju [[1915]]. godine i u [[Albanska golgota|povlačenju srpske vojske]] kroz Crnu Goru i Albaniju. Godine [[1916]]. je zajedno sa srpskom vojskom bio smješten na otoku [[Krf]], a kasnije je poslan na [[Solunski front]]. Tamo je 11.9. 1916. teško ranjen, ali se nekoliko mjeseci kasnije vratio u službu. Rat je završio u redovima Jugoslovenske divizije gdje je unaprijeđen u čin poručnika, a u septembru 1918. je sudjelovao u proboju Solunskog fronta. Po završetku rata poručnik Mihailović je služio u [[Skoplje|Skoplju]], a kraće vrijeme u Kraljevoj gardi, odakle je izbačen zbog disciplinskog prekršaja. Godine [[1920]]. se oženio za Jelicu Branković s kojom će imati sinove Branka, Ljubivoja i Vojislava, te kći Gordanu. Tih je godina nastavio napredovanje u službi te je od 1926. godine služio u Generalštabu. Godine [[1930]]. je Mihailović, tada u činu potpukovnika, poslan na dodatnu naobrazbu u [[Pariz]] gdje se sreo i sprijateljio s budućim francuskim vojskovođom i državnikom [[Charles de Gaulle|Charlesom de Gaulleom]]. Mihailović je nakon toga služio kao jugoslavenski vojni ataše u Sofiji, odakle je protjeran navodno zbog neprimjerenih kontakata s bugarskim oficirima, te u Čehoslovačkoj. Od [[1937]]. je ponovno na službi u Ljubljani, gdje je bio načelnik štaba Dravske divizijske oblasti, a od [[1940]]. godine je nastavnik na Vojnoj akademiji u Beogradu. Zbog javnog iznošenja stavova protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]] je disciplinski kažnjen od strane svog pretpostavljenog, generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], te poslan u [[Mostar]]. === Drugi svjetski rat === {{main|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Balcans 1942.gif|desno|thumb|Okupaciona podela Jugoslavije, 1941. godine]] Pukovnik Mihailović je, kao i relativno veliki broj oficira i vojnika bivše kraljevske vojske, uspio izbjeći zarobljavanje u [[aprilski rat|aprilskom ratu]]. Dio njih, pogotovo onih u nepristupačnijim krajevima, ili nije bio upoznat ili nije htio prihvatiti kapitulaciju potpisanu [[17. 4.|17.4.]] [[1941]]. Neki od njih, uključujući Mihailovića, su bili odlučni nastaviti makar simboličnu oružanu borbu. Grupa s pukovnikom Mihailovićem koja je brojala 7 oficira i 24 vojnika je [[8. 5.|8.5.]] stigla na Ravnu Goru u Srbiji, a [[14. 6.|14.6.]] se proglasila [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]] kojima je cilj bilo oslobođenje teritorija Kraljevine Jugoslavije od okupatora. ==== Ustanak u Srbiji 1941. ==== {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Saradnja četnika sa Nedićevom vladom}} {{izdvojeni citat|Procena situacije u Srbiji: Po mišljenju komandanta Srbije, a u suprotnosti sa iznetim za Hrvatsku, nemiri se u prvom redu i gotovo isključivo imaju pripisati komunističkom uticaju. Četnici... izgleda da će u potpunosti izbegavati prepade na posadne trupe.<ref>Zbornik NOR, tom 12, knjiga 1, d. 289.</ref>|Operacioni dnevnik načelnika Štaba komandanta Srbije od 11. avgusta 1941.}} Uz Mihailovićevu grupu, za nekoliko mjeseci je stvoreno još nekoliko ustaničkih grupa i paravojnih formacija, dio kojih je, poput onih pod vodstvom [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] u Srbiji bio vođen četničkom tradicijom. Svim tim grupama su snažan poticaj dale represalije protiv [[Srbi|srpskog]] stanovništva na okupiranim teritorijima, pogotovo na području novostvorene [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a još više [[Operacija Barbarossa|njemački napad na SSSR]] koji je kod mnogih stvorio dojam da bi Sile Osovine ipak mogle izgubiti rat. {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba nemačkog Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} [[Datoteka:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|thumb|Četnici i partizani, zajedno, sprovode zarobljene nemačke vojnike u Užicu 1941.]] Mihailovićev četnički pokret, koji je okupljao gotovo isključivo Srbe, je već u ljeto 1941. godine formulirao strategiju koja je isključivala otvorene oružane sukobe s okupatorskim formacijama, u svrhu izbjegavanja represalija i očuvanja četničke organizacije radi preuzimanja vlasti u Jugoslaviji nakon poraza Sila Osovine. Toj strategiji je u prilog išla kako praksa italijanskog okupatora koji je srpske ustanike i četničke formacije u svojoj okupacionoj zoni ne samo tolerirao, nego i oružano potpomagao pod uvjetom da se uzdrže od ustaničkih akcija. Mihailović se nadao da bi sličan aranžman mogao postići u njemačkoj okupacionoj zoni, pa je već u ljeto 1941. stupio u kontakt sa kvislinškim režimom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]<ref name="Milovanović 4">[https://www.znaci.org/00001/11.htm Milovanović, Nikola: Draža Mihailović], Beograd, PEGAZ 1991. - [https://www.znaci.org/00001/11_4.htm glava 4]</ref>, potom sa [[Nedićeva Srbija|Nedićevom kvislinškom vladom]], a preko nje i s predstavnicima njemačkih vlasti. Zahvaljujući relativno dobrim vezama s diplomatskim zborom u Beogradu, Mihailović i njegova grupa su, za razliku od ostalih, relativno brzo ostvarili kontakte s britanskom obavještajnom službom, odnosno s izbjegličkom vladom [[Dušan Simović|Dušana Simovića]] u [[London]]u. Temeljem toga se Mihailović nametnuo kao vođa svih onih paravojnih formacija u bivšoj Jugoslaviji kojima je cilj bio ne samo završetak okupacije, nego i obnova predratnog ustavnog poretka temeljenog na [[unitarna država|unitarnoj]] [[monarhija|monarhiji]] na čelu s [[Dinastija Karađorđević|dinastijom Karađorđević]]. Mihailović je takođe planirao da tokom okupacije radi na stvaranju [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i vrši [[etničko čišćenje]], o čemu je obavestio i vladu u [[London]]u: {{izdvojeni citat| b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj; <br /> d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6</ref>|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}} Četničkom vođi Mihailoviću je smetala pojava suparničke paravojne formacije pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[komunistička partija Jugoslavije|komunista]], poznate pod nazivom [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]]. Oni su se od četnika razlikovali ne samo po zalaganju za poratno preuređenje Jugoslavije na [[socijalizam|socijalističkim]] i [[federacija|federativnim]] osnovama, nego i po strategiji koja se temeljila na otvorenoj oružanoj borbi protiv okupatora, bez obzira na eventualne represalije i žrtve. Razilaženja između dva pokreta eskaliraju nakon što su partizani u Srbiji toliko ojačali da su stvorili [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodni teritorij]] prozvan [[Užička republika|Užička Republika]]. U jeku srpskog ustanka protiv Nemaca, septembra 1941. godine, između pukovnika Mihailovića i generala Nedića je postignut sporazum o zajedničkoj borbi protiv partizana, koji je sadržao sledeće stavke: {{izdvojeni citat| * Da Nedićeva vlada i pukovnik Mihailović sarađuju u borbi protiv partizana u cilju njihovog uništenja; * Da Nedićeva vlada izda odmah novčanu pomoć Mihailoviću za plate oficirima i podoficirima, i za ishranu vojske; * Da Nedić odmah odredi oficira za vezu koji će biti stalno pri štabu pukovnika Mihailovića; * Da Nedić izdejstvuje kod Nemaca da ne gone Mihailovića i njegove četnike; * Da posle formiranja vladinih odreda koordinirano čiste Srbiju od partizana; * Da posle uništenja komunista u Srbiji Nedićeva vlada ukaže pomoć Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.<ref name="Milovanović 4"/><ref name="Presuda"/>|Sporazum o saradnji između Nedića i Mihailovića od septembra 1941.}} ==== Ponuda Nemcima ==== {{main|Sastanak u Divcima}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|minijatura|185px|Pukovnik Mihailović je tokom ustanka u Srbiji nudio [[Wehrmacht|Vermahtu]] zajedničku borbu protiv partizana.]] {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića]</ref>|Dražina ponuda Nemcima, 30. oktobra 1941.}} Nemci su za gušenje ustanka u Srbiji 1941. angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je pukovnika Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Uprkos Mihailovićevom istupanju iz ustanka, Nemci su mu odgovorili da upravo stižu njihove oklopne trupe koje će se efikasno obračunati sa banditima, i da "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli i da nije hteo da ratuje protiv Nemaca: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga. (...) Sami Nemci su predali Užice, a time je počela trka između mene i komunista. Pošto su Nemci povukli svoj slabi garnizon, komunisti su napali Gornji Milanovac, pa sam stoga i ja morao to da učinim. Oni su krenuli na Čačak, pa sam morao i ja. Pošli su na Kraljevo, morao sam i ja. Napad na Krupanj nije moje delo, već je to delo otpadnika poručnika Martinovića. Ali, moji ljudi su krenuli na Loznicu zato da je komunisti ne zauzmu. Napad na Šabac je delo neposlušnih elemenata.<ref name="Divci"/>|Draža Mihailović}} Mihailović je izjavljivao okupatorima bezrezervnu lojalnost i tražio municiju za borbu protiv ustanika.<ref name="Divci"/> Molio je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio uticaj u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> {{izdvojeni citat|Molim još jednom da mi se još noćas isporuči određena količina municije! Samo po sebi je razumljivo da sve ovo sa obe strane treba da se zadrži u najvećoj tajnosti.<ref name="Divci"/>}} Uprkos njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje. Draža se vadio da takvu odluku ne može doneti sam, ali je napomenuo: "''Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta''."<ref name="Divci"/> Od tada pa nadalje, Mihailović je vodio bespoštedni rat protiv partizana. ==== Napad na partizane u Srbiji ==== {{main|Napad četnika na Užičku Republiku|Gušenje ustanka u Srbiji}} [[Datoteka:Čačak protest 1941.jpg|minijatura|Posle četničkog napada, žene Čačka protestuju noseći transparent sa natpisom: "Mi, majke, žene i sestre tražimo obustavu bratoubilačke borbe." Prema Dnevniku Vladimira Dedijera, četnici su pucali na kolonu.]] Neposredno nakon što se ponudio Nemcima, Mihailović je preduzeo [[Operacija Užice|opšti napad]] na partizansku [[Užička republika|Užičku republiku]], što je koincidiralo s [[operacija Užice|prvom neprijateljskom ofanzivom]]. Istoričar [[Branko Petranović]] smatra da je napadom četnika na [[Užice]], [[Ivanjica|Ivanjicu]], [[Čačak]], [[Gornji Milanovac]] i druga mesta slobodne teritorije u noći između 31. oktobra i 1. novembra 1941. godine započeo [[građanski rat]] u Srbiji.<ref name="Petranović"/> [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavni štab NOPO Srbije]] je [[6. 11.|6. novembra]] 1941. izdao Proglas srpskom narodu o „izdajstvu Draže Mihailovića" koji je napao partizane i nastoji da obmane „poštene srpske seljake i četnike".<ref>Zbornik NOR, tom I, knj. 2, dok. 60.</ref> Istovremeno sa okretanjem Mihailovića Nemcima i opštim napadom na partizane, [[15. 11.|15. novembra]] ga je [[Dušan Simović]] preko Radio-Londona promovisao za komandanta „svih jugoslovenskih oružanih snaga u zemlji". Mihailović je 16. novembra izdao Proglas kojim obaveštava da ga je kralj, na predlog „slobodne jugoslovenske vlade u Londonu", imenovao za Komandanta celokupne jugoslovenske vojne sile na okupiranoj teritoriji Jugoslavije, čime se svi naoružani pokreti stavljaju pod njegovu komandu.<ref>Zbornik NOR, tom XIV, 1, 76-78.</ref> [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je preduzela diplomatski korak kod vlade u [[Moskva|Moskvi]], pa je 16. novembra stiglo uputstvo iz [[London]]a da se partizani stave na raspolaganje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vlada Njegovog Veličanstva smatra da borbu treba da vode Jugosloveni za Jugoslaviju, a ne da to bude pobuna koju će voditi komunisti za Rusiju, ako se želi uspeti. Vlada NJ. V. traži zato od sovjetske vlade da naredi komunističkim elementima da se povežu sa Mihailovićem, da sarađuju s njim protiv Nemaca, da se bezrezervno stave na raspolaganje Mihailoviću, kao nacionalnom vođi.<ref name="Deakin2"/>}} [[Četničko-partizanski sukob]] je kulminirao potiskivanjem i opkoljavanjem četnika na Ravnoj gori, ali do njihovog uništavanja nije došlo iz međunarodnih obzira. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOPOJ]] je ponudio četnicima da stupe u borbu protiv Nemaca, da se odreknu zahteva da se partizani potčine Mihailoviću i da se pitanje jedinstvenog operativnog vodstva rešava sporazumno. Primirje je zaključeno [[20. 11.|20. novembra]] 1941. u Čačku. Dogovoreno je da se pruži otpor okupatoru, puste zarobljenici i da mešovita komisija ispita uzroke sukoba i krivice za „zločina dela". Nakon sastanaka 20. novembra u Čačku, [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je obavestio [[Kairo]] kako se stvar razvija: {{izdvojeni citat|Moje je mišljenje da Mihailović ima sve kvalifikacije izuzev snage. Partizani su sada jači, i on mora prvo njih da likvidira britanskim oružjem pre nego što se ozbiljno okrene Nemcima... Partizani uporno traže da zadrže svoj identitet bez obzira u bilo kakvom dogovoru sa četnicima. Oni smatraju da Simovićeva neobaveštenost o partizanskoj vodećoj ulozi u pobuni pokazuje da jugoslovenska vlada ne poznaje situaciju... Oni sumnjaju da Mihailović pomaže Nedića i druge proosovinske elemente u borbi protiv komunista.<ref name="Deakin2"/>}} Mihailović je odmah izvestio kraljevsku vladu da je uspeo da zaustavi „bratoubilačku borbu" i da nastoji da udruži sve snage za borbu protiv Nemaca.<ref>Telegram je upućen 22. novembra 1941. - AVII, VK, K-348, Reg. br. 5/1-3. Djeneral Mihailović i SSSR, sa službenim memorandumom i dokumentima.</ref> U telegramu vladi ne pominje svoju ponudu Nemcima za saradnju: {{izdvojeni citat|Učinio sve i uspeo da prekinem bratoubilačku borbu koju izazvala druga strana. U dosadašnjim borbama protiv jednih i drugih utrošio sam skoro svu municiju. Ulažem najviše napore da udružim sve narodne snage i izvršim reorganizaciju za odlučnu borbu protiv Nemaca. Potrebno najhitnije da dobijem oružje, municiju, zimsko odelo, obuću a zatim i ostalo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm IZ ZBIRKE TELEGRAMA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA POSLATIH IZBEGLICKOJ JUGOSLOVENSKOJ VLADI]</ref>|Telegram Draže Mihailovića jugoslovenskoj vladi u Londonu, 22. novembra 1941.}} Uprkos izjavama jugoslovenskoj vladi u [[London]]u da ujedinjuje snage protiv Nemaca, Draža je odlučio da ne pruži otpor nemačkoj ofanzivi. Istovremeno, [[četničko-partizanski sukob]] iznurio je ustanike pre nego što su Nemci krenuli u završnu ofanzivu. Iako su partizani oružano uspjeli nadvladati same četnike, nisu bili u stanju savladati višestruko nadmoćnije njemačke snage te su krajem 1941. iz Srbije prisiljeni na [[Povlačenje partizana u Sandžak 1941.|povlačenje u Istočnu Bosnu]]. ==== Operacija Mihailović ==== {{main|Operacija Mihailović}} [[Datoteka:Mihailović poternica 1941.jpg|thumb|Nemačka poternica za pukovnikom Dražom Mihailovićem od [[9. 12.|9. decembra]] [[1941]].]] Nakon uništenja partizana, Nemci su početkom decembra 1941. pokrenuli operaciju u cilju hvatanja pukovnika Mihailovića, likvidacije njegovog štaba i rasturanja [[jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkih odreda]].<ref>Mikrofilm, br. T-501, rola 256, snimak 1149.</ref> Sluteći opasnost, Mihailović je uoči nemačkog napada sklonio trupe sa Ravne Gore.<ref name="Saslušanje"/> On je 1. decembra naložio svojim komandantima da se legalizuju u okviru Nedićevih formacija. 6. decembra, nakon opkoljavanja u [[Struganik]]u, Mihailoviću je uspjelo pobjeći, ali dva njegova bliska suradnika, majori Mišić i Fregl, su uhvaćeni i kasnije strijeljani. Nijemci u operaciji Mihailović nisu imali gubitaka, četnici jesu: ubijen je jedan oficir i 11 osoba, a zarobljeno je 7 oficira (uključujući Mišića i Fregla), i 475 muškaraca osumnjičenih da su četnici i 2 žene. [[Paul Bader]], glavni komandant Srbije, smatrao je da je »Mihailovićeva grupa« razbijena, ali je ipak raspisao ucjenu od 200.000 dinara za Mihailovićem.<ref name="Tomasevich45"/> {{izdvojeni citat|Akcija čišćenja i osiguranja saobraćajnice uz dolinu Zapadne Morave protiv pristalica Mihailovića je okončana. Mihailoviću je pošlo za rukom da sa malobrojnim pristalicama pobegne, ali je uhvaćen vođa štaba Mišić sa svojim ljudima. Time je razbijena najveća grupa nacionalnih ustanika na prostoru Srbije. Upućen proglas Srbima da je Mihailovićeva glava ucenjena na 200 000 dinara.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 10. decembra}} Nakon ove operacije pukovnik Mihailović je stekao brojna [[Saveznici i Jugoslavija|saveznička priznanja]] i čin [[general]]a. Neko vreme se skrivao na području Ravne Gore, a kasnije produžio prema [[Sandžak]]u i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], pod talijanskom okupacijom. 20. decembra [[1941]]. je poslao [[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|instrukciju]] [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] u Crnoj Gori kojom definiše ciljeve četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Ciljevi naših odreda jesu: #Borba za slobodu celokupnog našeg naroda pod skiptrom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II. #Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije — Crne Gore — Bosne i Hercegovine — Srema — Banata i Bačke. #Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih, slovenačkih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst — Gorica — Istra i Koruška) kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom. #Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata. #Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa...<ref name="Instrukcija"/>|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićeva instrukcija Đurišiću]] od 20. decembra 1941.}} Početkom [[1942]]. Mihailović je od strane izbjegličke vlade proglašen ministrom vojske, dok je [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVUO]] prihvaćena kao regularna oružana formacija Kraljevine Jugoslavije. Na osnovu ovoga, Mihailović je pozivao na "izvršenje vojne obaveze", odnosno na pristupanje njegovim jedinicama pod pretnjom vojnih zakona u slučaju rata.<ref name="Petranović"/> Legalizujom četnika kod Nedićevih kvislinških vlasti je stvoren ''modus vivendi'' s temeljem koga su nedićevci zadržali upravu nad gradovima a Nijemci nad strateškim komunikacijama, dok je četnicima ostavljena ''de facto'' vlast nad ruralnim područjima Srbije. Zauzvrat su se četnici, često djelujući kao [[eskadron smrti|eskadroni smrti]], borili protiv preostalih partizana i njihovih pristaša. Mihailovićevi četnici su nakon sloma ustanka držali sela, nastojeći da ne ubiju Nemca, ali su se sa [[srpski dobrovoljački SS korpus|ljotićevcima]] međusobno obračunavali.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref> ==== Gušenje ustanka u Bosni ==== {{main|Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|Četnički pučevi u Bosni}} [[File:Jezdimir Dangić.jpg|thumb|Major [[Jezdimir Dangić]], glavni Mihailovićev čovek za gušenje ustanka u Bosni.]] Nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], pukovnik Mihailović šalje brojne izaslanike u istočnu Bosnu kako bi okrenuo narod protiv komunista i zaustavio borbu protiv Nemaca. Radi preuzimanja ustanka poslati su major [[Jezdimir Dangić]], [[Dragoslav Račić]], Boško Todorović, Sergije Mihailović, Manojlo Pejić i više desetina drugih oficira s Ravne gore.<ref name="Latas-Dželebdžić"/> Tokom osovinske operacije [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|gušenja ustanka u istočnoj Bosni]] januara 1942. godine, Dangić naređuje četnicima da se ne bore protiv Nemaca, već da nalaze komuniste, progone ih i pokazuju Nijemcima.<ref>Arhiv VII, Ca, k. 231, reg. br. 1/12 (Izveštaj komande Višegradskog četničkog odreda od 11. januara 1942. komandantu Operativnih jedinica Istočne Bosne i Hercegovine)</ref><ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 1/1 (BH-X-23O) - Izveštaj delegata četničkih odreda na području Višegrada, Foče i Rogatice od 15. januara 1942. o sporazumu sa nemačkom i italijanskom komandom u Višegradu</ref> {{izdvojeni citat|Iznenađujuća je bila činjenica da su Dangićevi ljudi redovno izbegavali borbu s nemačkim trupama i na njih nisu otvarali vatru. Manji odredi i pojedinci, koji više nisu imali nikakav izlaz, predavali su se bez borbe i polagali svoje oružje. To isto je učinio jedan kompaktni odred od oko 400 ljudi. Pri tome su ljudi izjavljivali da su oni to radili po naređenju majora Dangića, pošto im je on bio zabranio da se bore protiv nemačkih trupa. Mora se reći da im je Dangić mogao nanositi znatne gubitke da je to hteo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog nemačkog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu Jugoistoka}} Nemci su ubrzo počeli da prave razliku između ustanika, koje su odmah streljali, i četnika koje su prestali tretirati kao ustanike.<ref>Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII - nemački dokumenti - knjiga 2, strana 303-304.</ref> Ovakva nemačka politika imala je znatnog uticaja na kolebljivce u redovima ustanika, kojima je pružena mogućnost da i dalje nose oružje i sačuvaju život. Umesto borbe protiv okupatora, četnici su proglasili borbu za »srpstvo« protiv »Turaka« (tj. bosanskih muslimana).<ref name="ISTOČNA BOSNA U NOR-u, knjiga 2">[https://znaci.org/00003/751.php ISTOČNA BOSNA U NOR-u – SJEĆANJA UČESNIKA, knjiga 2.]</ref> Od februara do juna 1942. četnici Draže Mihailovića su uspješno izveli puč u pet od šest partizanskih odreda u istočnoj Bosni, praktično u svim odredima »[[Dobrovoljačka vojska Jugoslavije|dobrovoljačke vojske]]«, i ubili velik broj partizanskih komandanata i političkih komesara.<ref name="Tomasevich"/> Nakon toga, partizanske snage u istočnoj Bosni spale su na oko 600 boraca, potpuno izoliranih od ostalih partizanskih jedinica što je izazvalo veliku krizu ustanka.<ref name="Tomasevich">[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945]</ref> Pored istočne Bosne, kojoj je posvećena glavna pažnja, pukovnik Mihailović je slao svoje emisare u srednju i zapadnu Bosnu, gde četnici još uvek nisu imali svoju organizaciju.<ref name="Latas-Dželebdžić">[https://www.znaci.org/00003/457.htm Branko Latas, Milovan Dželebdžić: Četnički pokret Draže Mihailovića 1941-1945]</ref> U novembru 1941. u Banju Luku stiže i jedan od prvih Dražinih emisara kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji uspostavlja kontakte u Bosanskoj Krajini, a nakon njega i ostali.<ref name="Latas-Dželebdžić"/> Oni pronalaze istomišljenike u redovima NOP odreda, kao što su trgovac [[Rade Radić]], ili učitelji [[Lazar Tešanović]] i [[Uroš Drenović]].<ref name="Latas-Dželebdžić"/> U organizovanju četničke kolaboracije u zapadnoj Bosni, bitnu ulogu je imao i dr [[Stevan Moljević]] iz Banje Luke, za koga se govorilo da je „najumnija glava četničkog pokreta“, preko svog đaka i izaslanika Brane Lazičića, popa Kostraševića, Maksima Tešića, Milana Mirkovića, Uroša Drenovića, Rade Radića, Laze Tešanovića, Boška Vukovića, Vukašina Marčetića i drugih četničkih komandanata.<ref name="znaci.org">https://znaci.org/00001/219_4.pdf</ref> On je, delujući po uputama Draže Mihailovića i izbjegličke vlade iz Londona, uspostavljao veze s okupatorom za slamanje narodnooslobodilačkog pokreta.<ref name="znaci.org"/> Ubrzo, nakon povezivanja sa srpskim nacionalistima i ubacivanja agenata u partizanske redove, od proleće 1942. godine i u zapadnoj Bosni kreću brojni [[četnički pučevi]].<ref name="Latas-Dželebdžić"/> Nakon četničkog preotimanja ustaničkih odreda i [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|potpisivanja sporazuma sa NDH]], usledila je združena osovinska [[Bitka na Kozari|ofanziva na Kozaru]] juna [[1942]]. godine, u kojoj su uz trupe Vermahta učestvovale snage NDH i novi saveznici četnici.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref> ==== Gušenje ustanka u Crnoj Gori ==== {{main|Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori (1942)}} [[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao "'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''" u magazinu "[[Time (časopis)|Time]]" 25 maja 1942. "''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''."<ref name="Deakin2"/> ([[Duane Hudson|Bil Hadson]])]] [[Datoteka:Hadson i Draza u Crnoj Gori.jpg|thumb|[[Bill Hudson]] (levo) i Draža Mihailović (desno) u Crnoj Gori 1942.]] Nakon neuspeha da postigne dogovor sa Nemcima u Srbiji, Mihailović je na proleće 1942. godine prešao u Crnu Goru, gde su četnici uspostavili saradnju sa Italijanima.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> U sklopu [[Treća neprijateljska ofanziva|italijanske antipartizanske ofanzive]] u Crnoj Gori, pokrenute aprila 1942. godine, učestvovale su četničke jedinice [[Rade Korda|Rade Korde]], [[Petar Baćović|Petra Baćevića]] i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> Četničkim operacijama u italijanskoj ofanzivi je u početku rukovodio [[Zaharije Ostojić]], načelnik Mihailovićevog operativnog odelenja, a nakon dolaska u Crnu Goru 1. juna 1942. godine, Mihailović lično preuzima rukovođenje operacijama.<ref name="Saslušanje"/> Mihailović je od fašističkog okupatora redovno uzimao oružje i municiju za borbu protiv partizana. Istovremeno, dobijao je obilatu novčanu pomoć od Engleske i jugoslovenske emigrantske vlade.<ref name="Saslušanje"/> Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je već početkom maja [[1942]]. otvoreno govorio da [[saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|četnici sarađuju sa okupatorima]]: {{izdvojeni citat|»Ja znam da stvarno partizani jedino vode borbu sa Nemcima i Italijanima, dok četnici sarađuju sa okupatorima i bore se jedino protiv partizana«.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_87.htm IZVEŠTAJ KAPETANA RADOJA NEDELJKOVIĆA OD 26. MAJA 1942. DRAŽI MIHAILOVIĆU O RAZGOVORU SA BRITANSKIM OFICIRIMA]</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Kralj Petar II je ukazom br. 661 od [[10. jun]]a [[1942]]. godine proglasio Mihailovićev Štab za Vrhovnu komandu jugoslovenske vojske, a ukazom br. 662 od istog dana naimenovao njega za Načelnika Štaba.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_224.htm</ref> Iako je Britancima situacija na terenu bila dobro poznata, njihova politika je bila da podržavaju Mihailovića. U [[jul|srpnju]] 1942. je Glenconner pisao Južnom odjelu Foreign Officea: {{izdvojeni citat|»Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi (tog podatka), ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću.«<ref>[https://www.znaci.org/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i Richard Clogg, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 12. Diskusija o izlaganjima {{jez-en|E. Baker}}, {{jez-en|Bailey}}-a, {{jez-en|Maclean}}-a i {{jez-en|Taylor}}-a str. 458-459</ref>}} U svojim nastojanjima da potakne Mihailovića na antiosovinsku akciju, saveznički zapovjednik za Bliski istok [[Henry Maitland Wilson|general Vilson]] je u [[septembar|rujnu]] 1942. poslao Mihailoviću preko [[Duane Hudson|Bila Hadsona]] brzojavku sa zahtjevom da napadne osovinske komunikacije, jer bi to znatno oslabilo neprijateljev ratni napor na Balkanu. U [[novembar|studenom]] je taj zahtjev potkrijepljen brzojavkom koju je Mihailoviću poslao predsjednik jugoslavenske vlade, ali ni to nije izazvalo nikakav vidljiv učinak.<ref name="ReferenceB">William Bailey: Britanska politika prema Draži Mihailoviću, u [https://www.znaci.org/00001/171.htm Elisabeth BARKER: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], strana 329-330</ref> U međuvremenu je u Jugoslaviju ubačen [[Branko Radojević|Čarls Robertson]], a Hadsonu je poslana jedna kompletna jedinica službe veze, pa je tako napokon stvorena svakodnevna bežična veza između Kaira i bojišta. Zahvaljujući tome, britanska vlada je do kraja te godine dobila jasnu predodžbu o situaciji o Mihailovićevim postupcima i namerama. Obavještenja su potvrdila kao točno ono što se do tada samo pretpostavljalo: da je Mihailovićeva politika i dalje ostala politika zaziranja od bilo kakve ozbiljne akcije protiv okupatorskih snaga.<ref name="ReferenceB"/> [[Datoteka:Cetnik-2.jpg|minijatura|Nemačko saopštenje o streljanju Dražinih pristalica u Srbiji decembra 1942.]] Major [[Duane Hudson|Bil Hadson]], saveznički oficir za vezu kod Mihailovića, 15. novembra 1942. javio je svojoj komandi: {{izdvojeni citat|Lično sam ubeđen da bi ove četničke grupe u Srbiji mogle organizovati sabotaže na železničkim prugama tamo gde Nemci ne bi bili u stanju da preduzimaju mere odmazde prema srpskim selima. Nikakvi ozbiljni pokušaji, međutim, nisu još činjeni da bi se ispitala mogućnost vršenja takvih operacija. Slabi rezultati diverzantskih akcija do sada posledica su nedostatka volje na Mihailovićevoj strani i nedostatka energije.<ref>citirano u: F.W.D. Deakin: Embattled mountain, New York : Oxford University Press, 1971, u prevodu na srpski: [https://www.znaci.org/00001/5.htm F. V. D. Dikin: Bojovna planina], Nolit 1973</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Bez obzira na kolaboraciju, Mihailović je još neko vreme u javnosti zapadnih [[savezničke sile|savezničkih država]] prikazivan kao "gerilski vođa", dospevši na naslovnicu časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'', a o njemu je u Hollywoodu snimljen propagandni film ''[[Chetniks! The Fighting Guerrillas|Chetniks! The Fighting Guerillas]]''. Kapetan Hadson je na osnovu stanja na terenu to prokomentarisao: "U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Hadson je izveštavao da su mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv okupatora, bili razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. On je primetio da Mihailovićevi vojnici ne žele da ih guraju u bratoubilački rat i da je "nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> ==== Pripreme za osovinsku operaciju Vajs ==== {{main|Bihaćka republika|Operacija Weiss}} Mihailovićevi četnici su nameravali da unište [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] uz pomoć Italijana, pa su, kao deo kvislinških snaga, učestvovali u osovinskoj [[operacija Weiss|operaciji Vajs]] protiv [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]]. U depeši od 31. decembra 1942. godine general Mihailović javlja svojim potčinjenima da pripreme za operaciju dobro napreduju, čeka se još samo odobrenje okupatora za prebacivanje crnogorskih četnika u NDH: {{izdvojeni citat|[[Bajo Stanišić|Bajo]] je već prikupio 1200 ljudi. [[Pavle Đurišić|Pavle]] je već prikupio 3000 ljudi. Bajovi su u Ostrogu a Pavlovi u Kolašinu. Tetkići [Talijani] kažu da 2. januara pada odluka. Dozvoljavaju za sad pokrete do Nikšića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_217.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH TELEGRAMA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA OD 21. DO 31. DECEMBRA 1942. GODINE]</ref>|Mihailovićeva depeša od 31. decembra 1942.}} Mihailović je 2. januara 1943. uputio direktivu komandantima korpusa kojom je zadao opšti okvir za učešće četnika u velikoj osovinskoj ofanzivi na slobodnu teritoriju zapadne Bosne, Like i Korduna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref> {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović"/>|Mihailovićeva direktiva za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} Za predstojeću ofanzivu, general Mihailović je uspeo da fašističkoj Italiji stavi na raspolaganje 19.000 četnika: {{izdvojeni citat|»Pod italijanskom komandom ima 19.000 četnika grupisanih u bande. Od ovih: — 3000 duž železničke pruge Ogulin—Vrhovine, — 8000 između Gračaca i Knina, — 8000 u Hercegovini.«<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref>|Izveštaj italijanskog generala [[Mario Roatta|Roatte]] nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Lohru]] od 3. januara 1943.}} Međutim, na intervenciju vlasti NDH i Nemaca, Italijanske vlasti su obustavile organizovan transport crnogorskih četnika na teritoriju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Uprkos tome, Mihailović je naredio [[Pavle Đurišić|Đurišiću]] da prebaci svoje snage peške za [[Bosna|Bosnu]]. Takođe mu je naredio da uz put likvidira muslimansko prisustvo u ovoj vitalno važnoj oblasti. ==== Pokolj muslimana Sandžaka i istočne Bosne ==== {{main|Pokolj u bjelopoljskom srezu 1943.|Pokolj u oblasti Pljevalja, Čajniča i Foče}} [[Četnici]] su Italijanima postali dragocena [[dobrovoljačka antikomunistička milicija|antipartizanska snaga]] čije se pomoći ne mogu lišiti. Naoružani za operaciju Vajs, četnici su početkom [[1943]]. godine poveli opsežne operacije [[genocid]]a i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] u istočnoj Bosni i [[Sandžak]]u. Ovim operacijama je rukovodio general Mihailović, posredstvom svojih komandanata [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] i [[Petar Baćović|Petra Baćovića]].<ref name="Milovanović"/> Mihailović je 2. januara [[1943]]. godine uputio depešu [[Petar Baćović|Baćoviću]] povodom "projekta za raščišćavanje Turske u oblasti Čajniča". [[Datoteka:Pavle Đurišić i Pirzio Biroli.jpg|thumb|185px|[[Pavle Đurišić]], naoružan od fašističke Italije, je redovno izveštavao Mihailovića o toku operacije etničkog čišćenja.]] {{izdvojeni citat|Povodom projekta za raščišćavanje Turske u oblasti Čajniča naredio sam Pavlu da sa Vojom izvrši potrebne pripreme za polovinu januara... Voji sam naredio da uhvati direktnu vezu sa Vama.<ref name="Milovanović">[https://www.znaci.org/00001/11_31.htm Nikola Milovanović - DRAŽA MIHAILOVIĆ, PRIPREME ZA KONAČNI OBRAČUN]</ref>|Mihailovićeva depeša Baćoviću od 2. januara 1943.}} O preduzetim "akcijama" protiv muslimanskog stanovništva general Mihailović je redovno izveštavan. [[Pavle Đurišić]] je nakon izvršenog [[pokolj u bjelopoljskom srezu 1943.|pokolja u Bjelopoljskom srezu]] podneo Mihailoviću izveštaj u kome kaže: {{izdvojeni citat|Akcija na desnoj obali Lima u srezu Bjelopoljskom završena je. Ista je izvedena tačno po utvrđenom planu. Rezultat ove borbe je: 1) Potpuno su uništena sledeća muslimanska sela (...) ''Ukupno 33 sela''. 2) Žrtve: Muslimana boraca oko 400 (stotine) Žena i dece oko 1000.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_8.htm Izveštaj komandanta Limsko-sandžačkih četničkih odreda od 10. januara 1943. Draži Mihailoviću o rezultatima akcije u bjelopoljskom srezu], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm knjiga 2], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 34</ref>|Izveštaj Pavla Đurišića Draži Mihailoviću od 10. januara 1943. o rezultatima akcije u bjelopoljskom srezu}} Nakon prikupljanja većih snaga Limsko-sandžačkih četničkih odreda (Mileševskog, Limskog, Durmitorskog i Drinskog korpusa), ukupne jačine oko 5.000 boraca, [[5. 2.|5. februara]] ujutro je počeo veliki napad na muslimanska sela pod komandom majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_24.htm Zapovest komandanta Limsko-sandžačkih četničkih odreda od 29. januara 1943. komandantima odreda za napad na muslimane u fočanskom, čajničkom i bjelopoljskom srezu], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm knjiga 2], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 24</ref> Otpor stanovništva je bio veoma slab. Oko sela su se nalazile samo naoružane seoske straže koje nisu pružile značajan otpor. Budući da četnici nisu naišli na organizovanu vojnu silu, bez ometanja je vršeno uništavanje stanovništva, zaplena pokretne imovine i uništavanje naselja. Do [[10. 2.|10. februara]] operacija je okončana. Sva sela u zahvatu operacije su opljačkana i do temelja spaljena. Sve stanovništvo koje nije uspelo da se skloni je ubijeno, "bez obzira na pol i godine starosti". Tokom ove akcije general Mihailović se nalazio u svom štabu u [[Gornje Lipovo|Gornjem Lipovu]] kod [[Kolašin]]a, nekih 70-100 kilometara od zone dejstava. Putem radio veze je pažljivo pratio razvoj operacije, o čemu je redovno obaveštavao svoje potčinjene komandante: {{izdvojeni citat| 1. februar: Pavle krenuo u pravcu Branka i usput čisti sve pred sobom. Naša akcija ima zamah čišćenja cele Bosne. 2. februar: Preko Ostojića upućene su snage koje moraju sada preko Sandžaka. One usput čiste teren i idu ka Ostojiću. Naravno čisteći turke u Sandžaku moraju ići ilegalno a ne kako smo predviđali. Stićiće na vreme za definitivno čišćenje Bosne od komunista. 8. februar: Što se tiče Turaka Pavle izveštava da Turci skoro nedaju nikakav otpor. Tetkići [Talijani] mole i preklinju da se prestane.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_42.htm Knjiga poslatih depeša Draže Mihailovića od 1. do 19. februara 1943.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm knjiga 2], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 42</ref>|Depeše Draže Mihailovića iz februara 1943.}} [[Datoteka:Pavle Đurišić 13 February 1943 Muslim massacre report.jpg|thumb|Izveštaj [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu Mihailoviću o izvršenom [[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|pokolju u oblasti Čajnića, Pljevalja i Foče]].]] Kao i prilikom prethodnog pokolja, [[Pavle Đurišić]] je [[13. 2.|13. februara]] uredno raportirao četničkom vođi Draži Mihailoviću o rezultatima: {{izdvojeni citat|Akcija u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu muslimana izvršena je. Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti. Napad je počeo u određeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvršili su dobijene zadatke na opšte zadovoljstvo. Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti. Žrtve. — Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesrećnim slučajem i 32 ranjena. Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B0_%D0%82%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%B5%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D1%83_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%92%D1%80%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_13._%D1%84%D0%B5%D0%B1%D1%80%D1%83%D0%B0%D1%80%D0%B0_1943. Izveštaj Pavla Đurišića načelniku štaba Vrhovne komande od 13. februara 1943.]</ref>|Izveštaj Pavla Đurišića Draži Mihailoviću od 13. februara 1943. o rezultatima akcije u pljevaljskom, fočanskom i čajničkom srezu}} Iako posleratni popis nije sasvim potvrdio Đurišićeve brojke, karakteristično je izrazito veliko učešće dece najmlađeg uzrasta među žrtvama. Tako je u pljevaljskom srezu, od ukupno 1380 popisanih žrtava, bilo '''42% male djece''' do 10 godina starosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/35_1.htm Popis žrtava februarskog pokolja 1943. na teritoriji Bukovice, Boljanića i Meljaka], Prilog u krvi, Pljevlja 1969.</ref> ==== Francusko odlikovanje ==== Komandant francuskog pokreta otpora, general [[Charles de Gaulle|Šarl de Gol]], odlikovao je generala Dražu Mihailovića Ratnim krstom. Uz ovaj orden on je izdao i pohvalnu naredbu, koja je [[2. 2.|2. februara]] [[1943]]. godine pročitana francuskim jedinicama: {{izdvojeni citat|Armijski general Dragoljub D. Mihailović, legendarni junak, simbol najčistijeg rodoljublja i najviših jugoslovenskih vojničkih vrlina, nije prestao voditi borbu na okupiranom nacionalnom tlu. Uz pomoć rodoljuba, on bez sustajanja ne da mira okupatorskoj vojsci, tako pripremajući onaj konačan juriš koji će dovesti do oslobođenja njegove otadžbine i celog sveta, rame uz rame s onima koji nikad nisu smatrali da se jedna velika zemlja može da pokori surovom zavojevaču.}} ==== Bitka na Neretvi ==== {{main|Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} {{izdvojeni citat|„Sve dok Italijani budu naš jedini pravi izvor pomoći i opšte podrške, saveznici neće uopšte moći uticati na mene da izmenim svoj stav prema njima. Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“<ref name="Antifašizam i kolaboracija">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/15_15.htm Jovo Popović: Pop izdaje]</ref>|Mihailovićev govoru četnicima u Lipovu [[28. 2.|28. februara]] 1943. godine}} [[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u Jablanici 1943.]] Nemci su bili protiv upotrebe četnika u operaciji Vajs ali su Italijani, nakon teških poraza od partizana [[Napad NOVJ na Prozor februara 1943.|na Prozoru]] i kod Drežnice, crnogorske četnike vozovima iz [[Nikšić]]a prebacili u [[Mostar]]. Istovremeno, [[Petar Baćović|Baćovićevu]] grupaciju od oko 3.000 hercegovačkih četnika, prethodno transportovanu u [[Knin]], Italijani su prebacili vozovima u [[Split]], naon čega je krenula u nastupanje prema [[Imotski|Imotskom]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_85.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine], Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 85</ref> Crnogorski četnici ojačani italijanskom artiljerijom, krenuli su u nastupanje iz [[Mostar]]a uz [[Neretva|Neretvu]] [[19. 2.|19. februara]]. [[Vojislav Lukačević|Lukačevićeva]] formacija sandžačkih i istočnobosanskih četnika koncentrisala se u oblasti gornjeg toka [[Neretva|Neretve]] pešačkim maršem. [[Vojislav Lukačević|Lukačević]] je uspostavio kontakt sa italijanskom, a [[22. 2.|22. februara]] i sa nemačkom komandom u [[Konjic]]u. Tako je došlo do koncentričnog nastupanja [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] u okviru osovinske operacije opkoljavanja partizana na prostoru [[Prozor]] – [[Jablanica (BiH)|Jablanica]]. Operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište nalazilo u [[Kalinovik]]u. Tokom borbi sa nemačkim snagama, [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] su zarobili majora [[Arthur Strecker|Artura Štrekera]], nakon čega je došlo do kratkotrajnog lokalnog primirja, tokom pregovora o njegovoj razmeni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/29_4.htm KOČA POPOVIĆ: BELEŠKE UZ RATOVANJE]</ref> Koristeći privremeno zatišje na frontu sa Nemcima, noću 6/7. marta [[druga dalmatinska proleterska udarna brigada|2. dalmatinska]] i [[druga proleterska udarna brigada|2. proleterska brigada]] prebacile su se preko [[Neretva|Neretve]], razbile 2. durmitorsku četničku brigadu koja je držala taj sektor, i uspostavile mostobran. Prelaskom Neretve u istočnu Hercegovinu partizani su potpuno razbili glavninu četničkih snaga. Nakon [[Bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]] četnici više ne predstavljaju ozbiljnu vojnu silu i skoro su neutralisani zapadno od Drine. Do [[1. 4.|1. aprila]] NOVJ je zauzela [[Nevesinje]], [[Kalinovik]], [[Gacko]] i izbila na Drinu, koju su držale kombinovane italijansko-četničke snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/30_60.htm Bitka na Neretvi - kratak pregled]</ref> Nakon bitke na Neretvi, pri čemu su Mihailovićeve snage sarađivale sa Italijanima dok se britanska armija borila protiv Italijana u [[Afrika|Africi]], sa aspekta Komande Sredozemlja, situacija u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] je izgledala ovako: partizanske snage vode borbe i pružaju efikasan otpor [[Sile Osovine|Osovini]], ali su nakon sloma ustanka izgubili oslonac u [[Srbija|Srbiji]]. Tamo još uvek postoje izvesne Mihailovićeve snage koje bi se možda mogle navesti da preduzmu nešto korisno za savezničku stvar. Na osnovu ovakvog viđenja situacije, Komandant Sredozemlja general [[Henry Maitland Wilson]] je u maju [[1943]]. godine poslao Mihailoviću oštar "ibarski telegram": {{izdvojeni citat|Apsolutno je potrebno da general Mihailović sada počne da izvršava obaveze koje je ranije prihvatio i da u ovom trenutku sarađuje u potpunosti... Mihailović ne predstavlja borbenu snagu od nekog značaja zapadno od Kopaonika. Njegove jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni već su uništene ili tesno sarađuju sa Osovinom. Isto tako je teško reći da njegove jedinice postoje u Hrvatskoj, Sloveniji i Slavoniji... Partizani predstavljaju dobru i efikasnu borbenu snagu u svim krajevima, gde jedino kvislinzi predstavljaju generala Mihailovića. Zato je odlučeno: obavestićete Mihailovića da britanska Glavna komanda Srednjeg istoka zahteva da on, kao saveznik, prekine svaku saradnju sa Osovinom i da krene na istok, u Srbiju.<ref>Živan L. Knežević: Why the Allies abandoned the Yugoslav Army of General Mihailović - Washington DC, 1945.</ref>|General [[Henry Maitland Wilson]], saveznički Komandant Sredozemlja}} ==== Nemačko razoružanje četnika ==== {{main|Operacija Schwarz|Razoružanje četnika}} [[Datoteka:1943-05-kalinovik-zarobljeni-cetnici.jpg|thumb|Nemci sprovode kolonu [[razoružanje četnika|zarobljenih četnika]] i civila (okolina [[Kalinovik]]a, 1943).]] {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori započela operacija "Švarc". Četnici očevidno iznenađeni posle kratkih borbi brzo su predali oružje. Italijani odbijaju da sarađuju u ovoj operaciji. 118. divizija: Kod Kalinovika, posle slabog otpora, razoružan veći broj četnika. 369. divizija osvojila Čajniče. Prethodno su komunisti grad uništili i zapalili. "Titov štab" smešten 20 km od Žabljaka, a a štab Draže Mihailovića, kako je potvrđeno, nalazi se jugoistočno od Bijelog Polja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 15. maja 1943.}} Očekujući savezničko iskrcavanje na [[Jadran]]u, Nemci su polovinom [[maj]]a [[1943]]. preduzeli [[Operacija Schwarz]], znanu kao [[operacija Schwarz|peta neprijateljska ofenziva]], sa ciljem da unište partizane i razoružaju i pohapse četnike. Italijani su se protivili razoružanju njihovih pomoćnih trupa, četnika, jer su im igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka (vidi [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]]). Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, postignut je dogovor [[Rim]]a i [[Berlin]]a da se oni razoružaju. Razoružavanje i hapšenje četnika započelo je početkom maja u [[Hercegovina|Hercegovini]]. I pored dogovora u vrhu, postojao je jak otpor italijanskih zapovednika na lokalnom nivou. [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska divizija]] je iznenadnim upadom u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, [[14. 5.|14. maja]] ujutro razoružala i pohvatala članove [[Pavle Đurišić|Đurišićevog]] štaba u [[Kolašin]]u i glavninu Đurišićevih četnika u Crnoj Gori (četnička kolona je brojala oko 2.000 ljudi, računajući tu i neke građane<ref>[https://www.znaci.org/00001/11_39.htm RASULO MIHAILOVIĆEVIH ODREDA U CRNOJ GORI]</ref>). Draža Mihailović je na vreme izmakao. {{izdvojeni citat|II. Pri razoružanju četnika bilo je: *3.200 zarobljenih, *mrtvih nema. III. Transportovano je:... *34 oficira, 1588 vojnika, Neslaganje ovih brojeva sa cifrom pod tač. II objašnjava se ovako: 800 četnika upućeno je u nosački bataljon, evakuisani su bolesni, iznemogli, ljudi preko 60 i ispod 16 godina, smrtni slučajevi usled iscrpljenosti itd.<ref>Izveštaj Obaveštajnog odseka 1. brdske divizije od 15. juna 1943, Zbornik NOR-a, II / 9, Prilozi, dokument 13, strana 464</ref>|Izveštaj Obaveštajnog odseka 1. brdske divizije od 15. juna 1943.}} Za razliku od četnika, partizani su Nemcima pružili odlučan otpor, pa je tokom ove operacije došlo do čuvene [[bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], kojom je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] izvršila proboj iz osovinskog obruča, rasturivši njemačke snage u blizini rijeke [[Sutjeska|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. ==== Povratak u Srbiju 1943. ==== {{main|Operacija Morgenluft}} [[Datoteka:DMihailovic poternica.jpg|minijatura|Nemačka poternica za Mihailovićem iz 1943.]] Tokom [[1943]]. značaj puteva za snabdevanje kroz [[Srbija|Srbiju]] je neprekidno rastao. Maja 1943. godine Mihailović prelazi u Srbiju. Po njegovom povratku u Srbiju, organizovana je [[operacija Morgenluft]] od [[12. 7.|12.]] do [[19. 7.|19. jula]] 1943, s ciljem da se četnički vođa uhvati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: SRBIJA U DRUGOM SVETSKOM RATU]</ref> Operacija se završila nemačko-bugarskim neuspehom. Jula 1943. Mihailović je ucenjen sa 100.000 rajhsmaraka u zlatu (ko dovede živa ili mrtva „vođu bandi Dražu Mihailovića"). Istovremeno, saveznici su sve više sumnjali u uspešnost četničkog otpora i sabotaža. [[Foreign Office]] je počeo preispitivati politiku posvemašnje potpore Mihailoviću, a kapetan [[Duane Hudson]] je cenio da je Mihailović pristao na suradnju s Talijanima i da je «kadar sporazumjeti se» s Nijemcima.<ref name="ReferenceC">[https://www.znaci.org/00001/171.htm Elisabeth Barker: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], str 161-165:</ref> Saveznici su tokom 1943. u Srbiju poslali 11 svojih misija u razne Mihailovićeve štabove i jedinice. U tim misijama nalazili su se specijalisti za diverzije i sabotaže, i bilo je zamišljeno da oni uz pomoć četničkih snaga znatno otežaju nemački saobraćaj kroz [[Srbija|Srbiju]]. Ove misije prenele su komandama opšti utisak o nezainteresovanosti četničkih snaga za diverzije i o njihovoj opstrukciji. Izveštaji tih misija počeli su potvrđivati ispravnost sumnje da je politika odugovlačenja i neaktivnosti zajedničko obilježje svih Mihailovićevih snaga.<ref>William Bailey: Britanska politika prema Draži Mihailoviću, u [https://www.znaci.org/00001/171.htm Elisabeth BARKLEY: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], strana 340</ref> Jedan od britanskih komandosa, major [[Neil Selby]], koji je pokušao vršiti sabotaže uprkos neodobravanju četnika, je ubrzo izdan Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE]</ref> Tokom njegovog ispitivanja, Nemci su saznali da do sabotaža nije dolazilo zato što Mihailović nije odobrio: {{izdvojeni citat|Major Selby imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, do sabotaža nije došlo zato što ih Draža Mihailović, odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili.“ <ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U rujnu je general [[Harold Alexander]] zahtijevao od Mihailovića da napadne prometnice Osovine, kako bi pomogao ofenzivu Saveznika u sjevernoj Africi. Mihailović je odgovorio da izvodi »sve moguće vrste sabotaže«, te da će tako i ubuduće djelovati; ali da o tome ne želi govoriti preko radija. No, procena [[SOE]] je bila veoma loša po četnike i Mihailovića. Ocenjeno je da su sabotaže minorne, i da SOE u Jugoslaviji nije sebi mogao pripisati ništa slično [[operacija Gorgopotamos|operaciji Gorgopotamos]] u Grčkoj.<ref name="ReferenceC"/> {{izdvojeni citat|Po svemu tome moglo bi izgledati da su Britanci od jeseni 1941. godine - hotimice ili nehotice - surađivali u gigantskoj prijevari. No i Foreign Offce i SOE ... nadali su se da će se Mihailović ipak moći prisiliti ili nagovoriti da obustavi svoju križarsku vojnu protiv partizana i da umjesto toga napadne snage Osovine, te da tako postane ugledan vođa otpora, i tada bi ga doista vrijedilo i kratkoročno i dugoročno podupirati... Mihailovićevo odbijanje da udovolji vojnim zahtjevima i ometanje partizanskih i britanskih pokušaja sabotaža na njemačkim prometnicama na »njegovu« području ubrzali su britansku odluku da ga napuste - o toj se odluci prvi put ozbiljno raspravljalo u studenome 1943.<ref name="ReferenceC"/>}} ==== Antiosovinska ofanziva JVuO 1943. ==== {{main|Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.}} [[Datoteka:Visegrad most.jpg|thumb|250px|Uništen železnički most u blizini [[Višegrad]]a.]] [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni oktobra 1943.]] godine usledila je neposredno nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], u očekivanju skorog kraja rata. [[Višegrad]] su prethodno držali Italijani, pa ga nakon njihove kapitulacije septembra 1943. preuzimaju Nemci. Pod pritiskom saveznika i očekujući skoro savezničko iskrcavanje, Mihailović je prikupio znatne snage iz Srbije (oko 15.000 ljudi) i sa njima 5. oktobra 1943. izvršio napad na [[Višegrad]] u kojem su se, pored trupa NDH, nalazile i dve čete Vermahta.<ref name="Saslušanje"/> Nakon pada [[Višegrad]]a, nastavio je nastupanje prema [[Rogatica|Rogatici]], koja je pala [[13. 10.|13. oktobra]]. Četnička ofanziva zabrinula je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]], koja je naglo ojačala nakon pada Italije, pa su dve divizije NOVJ angažovane da je uklone. Novoformirana [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]], orijentišući se na prostor istočno od Sarajeva, [[22. 10.|22. oktobra]] zauzela je [[Rogatica|Rogaticu]] razbivši četnike, a u borbama 37-31. oktobra oslobodila [[Sokolac]] od ustaša. [[Peta krajiška divizija NOVJ|Peta divizija]] zauzela je [[26. 10.|26. oktobra]] [[Višegrad]] od četnika, čime je grupacija JVuO bila potpuno razbijena. Vrhovna komande [[Wehrmacht|Vermahta]] je ovu operaciju doživela kao lokalni obračun "između četnika i komunista": {{izdvojeni citat|Balkan: na prostoru Višegrad-Sarajevo vode se borbe između četnika i komunista.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2012-11-10 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 27. oktobra 1943.}} ==== Gubitak savezničke podrške ==== {{main|Teheranska konferencija|Saveznici i Jugoslavija}} Mihailovićeva kratkotrajna ofanziva nije ostavila bitan utisak ni na Nemce ni na Saveznike. Razočaran ignorisanjem njegove antiosovinske akcije od strane Saveznika, Mihailović je obustavio slične aktivnosti i [[7. 11.|7. novembra]] izdao direktivu o opštem napadu na komuniste.<ref>AVII, arhivski fond D. M., S - V - 1294</ref> General Wilson je Mihailovićevu ofanzivu koja je "potrajala šest nedelja"<ref>[https://www.znaci.org/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i {{jez-en|Richard Clogg}}, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 4. Britanska politika prema Draži Mihailoviću, referat {{jez-en|S. W. Bailey}}, str. 341</ref> ocenio kao sporedne i kratkotrajne aktivnosti, uz izbegavanje da se preduzme nešto na vitalnim komunikacijama. S druge strane, Nemci su [[Josip Broz Tito|Tita]] i dalje smatrali najvećim protivnikom na Balkanu, što je 1. novembra 1943. konstatovao komandant Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maksimilijan fon Vajhs]]: {{izdvojeni citat| Situacija u unutrašnjosti Balkanskog poluostrva, u neposrednoj vezi sa zamišljenim, odnosno stvarnim tokom događaja na području Sredozemnog mora, znatno se zaoštrila... Najopasniji neprijatelj je Tito... Crvene snage nameravaju da prodru u Srbiju preko Drine. Mihailović vrši pripreme da ih odbije... '''Zbog toga Mihailović već traži vezu sa nemačkim komandama, da ne bi potpao pod komunističku vlast'''.<ref>[https://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE_%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%9A%D1%83_%D0%BD%D0%B0_%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%83_1.11.1943. Izveštaj nemačkog komandanta Jugoistoka o stanju na Balkanu 1.11.1943.]</ref>|Izveštaj nemačkog komandanta Jugoistoka o stanju na Balkanu 1. novembra 1943.}} [[Datoteka:Sir Winston S Churchill.jpg|thumb|"''Razlog zašto smo obustavili snabdevanje Mihailovića oružjem i nismo mu dali podršku bio je jednostavan. On se nije borio protiv neprijatelja i, štaviše, neki njegovi potčinjeni pravili su sporazume sa neprijateljem''."<ref name="Meklejn11">[https://www.znaci.org/00001/1_11.htm Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU glava 11 - NOVI DOGOVOR]</ref> ([[Winston Churchill]])]] Saveznički visoki oficiri i politički lideri izneli su slične zaključke na međusavezničkim konferencijama u Kairu i [[Teheranska konferencija|Teheranu]] od [[22. 11.|22. novembra]] do [[7. 12.|7. decembra]] [[1943]]: * General [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] naglasio je vitalni značaj nastavljanja maksimalnih mogućih operacija na uspostavljenom poprištu... On veruje da svu mouću opremu treba slati Titu, jer su Mihailovićeve snage od male vrednosti.<ref>GENERAL EISENHOWER stressed the vital importance of continuing the maximum possible operations in an established theater... He believed that all possible equipment should be sent to Tito since Mikhailovitch’s forces were of relatively little value. [https://www.znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strana 445</ref> * General [[Alan Brooke]] je rekao da u Jugoslaviji Nemci imaju teškoća da održavaju svoje komunikacije. Otuda, sva dobit mora biti izvučena iz svih prilika da se uvećaju nemačke nevolje putem pomaganja partizana. Želimo da se organizuje sistem dopremanja oružja i vazdušne podrške. General Bruk rekao je da je sada 21 nemačka divizija raspoređena u Jugoslaviji do grčke granice.<ref>Turning to Yugoslavia, GENERAL BROOKE said that since the withdrawal of Italian forces there, the Germans have found it difficult to maintain their communications in that country. Therefore, full advantage must be taken of all opportunities to increase the German difficulties in Yugoslavia by assisting the Partisans. It is desired to organize a system by which arms can be supplied to them and air assistance rendered as well. GENERAL BROOKE said that there were now some 21 German divisions deployed in Yugoslavia as far down as the Grecian border. [https://www.znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strane 528-529</ref> * Premijer [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]]: "Izvanredne stvari postižu se u Jugoslaviji od strane Tita, koji radi mnogo više nego što je Mihailović postigao. Nema planova da se u Jugoslaviju pošalje velika armija, ali se Nemcima može zadati udarac kroz pomaganje Titovih snaga putem povećanog snabdevanja."<ref>Splendid things had been accomplished in Yugoslavia by Tito, who is doing much more than Mihailovich had accomplished. There were no plans to put a large army into Yugoslavia, but a blow could be struck at the Germans by means of assisting the Tito forces through increased supplies. [https://www.znaci.org/00002/334.htm SEXTANT/EUREKA CONFERENCES (Cairo and Tehran. 22 November-7 December 1943)], strana 519</ref> U to vreme, većina četničkih snaga van Srbije već se čvrsto vezala za Nemce, a tokom novembra i decembra [[1943]]. i veliki deo snaga u Srbiji ([[Vojislav Lukačević|Lukačević]], [[Nikola Kalabić|Kalabić]], [[Jevrem Simić]], [[Ljuba Jovanović]]) potpisao je sporazume sa Nemcima. Obaveštenje nemačkog komandanta jugoistoka o sklopljenom sporazumu sa Lukačevićem vrlo brzo je došlo do Čerčila, i imalo je presudan značaj u odluci o napuštanju Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/293.htm Cripps, John (2001). "Mihailovic or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose] (Chapter 13 pp237-263)". In Smith, Michael; Erskine, Ralph. Action This Day. London: Bantam. {{ISBN|0593 049101}}.</ref> General Wilson je [[9. 12.|9. decembra]] [[1943]]. poslao Mihailoviću poslednji telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikaciji, a koja počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} Saveznički general je zahtevao od Mihailovića da njegove snage, u saradnji sa savezničkim specijalistima na terenu, izvrše dve specifikovane diverzije: {{izdvojeni citat|Zato se umoljavate da, sa što manje zastoja, izvršite dva jednovremena, ponavljam jednovremena, napada radi uništenja: — A.) železničkog mosta preko reke Morave, na pruzi Stalać—Niš, kod Cerova, 8 km jugoistočno od Stalaća. B.) železničkog mosta na pruzi Kraljevo—Mitrovica a preko reke Ibar, na mestu gde se put za Jošaničku Banju odvaja, 14 km severno od Raške i 7 km južno od Ušća.|Saveznički komandant Sredozemlja [[Henry Maitland Wilson]]}} Navedeni napadi na komunikacije nikad nisu izvedeni, i general Vilson je sredinom decembra 1943. svim savezničkim oficirima pri Mihailovićevim snagama dao instrukciju da napuste [[četnici|četnike]] i da se povežu sa najbližim [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskim]] snagama. Odbačen od Saveznika, Mihailović ulazi u pregovore sa novim nemačkim izaslanikom za Balkan [[Hermann Neubacher|Hermanom Nojbaherom]], koji je dobio posebnu punomoć da sme voditi pregovore sa "bandama Draže Mihailovića, koje je Tito potisnuo u Srbiju".<ref name="Živković"/> ==== Saradnja sa Nemcima u Srbiji ==== {{main|Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|Pokolj u Vraniću|Pokolj u Drugovcu}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u Srbiji, prema [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovoru sa Vermahtom]] 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Datoteka:Presretnuta depeša Draže Đujiću.jpg|minijatura|Presretnuta depeša Draže Mihailovića vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]] od [[21. 11.]] [[1943]]. kojom mu nalaže da poveća saradnju sa [[Wehrmacht|Vermahtom]] u borbi protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]].]] {{izdvojeni citat|Mihailović je, prema pouzdanom izvoru, izdao naređenje svojim potčinjenima da sarađuju sa Nemcima, ali on sam ne može s obzirom na raspoloženje naroda u tom pogledu.<ref>KTB OKW, knjiga 6, strana 1304: ''Mihailovic hat nach sicherer Quelle seinen Unterführern den Befehl gegeben, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten; er selbst können mit Rücksicht auf die Stimmung der Bevölkerung nicht in diesem Sinne hervortreten''.</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 23. novembra 1943.}} Prilikom uspostavljanja saradnje sa Nemcima dogovoreno je da će se četnici uzdržati od sabotaža protiv Vermahta, da će se zajednički boriti protiv "komunističkog neprijatelja", a da četnici imaju odrešene ruke protiv komunista na određenim područjima.<ref>OVAVEŠTENjE O SPORAZUMU IZMEĐU PUKOVNIKA JEVREMA SIMIĆA I KAPETANA NIKOLE KALABIĆA SA NEMAČKIM PREDSTAVNIKOM OD 27. NOVEMBRA 1943. - https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm</ref> Usledio je period četničkog terora nad simpatizerima i porodicama partizana u Srbiji, uključujući [[pokolj u Vraniću]] i [[pokolj u Boleču]] decembra 1943, [[pokolj u Pomoravlju 1944.|pokolj u Pomoravlju]] početkom [[1944]]. i druge. Jačanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a prisilio je Mihailovića da pokuša proširiti političku bazu svog pokreta, kojim su dominirali srpski nacionalisti. U januaru [[1944]]. je u selu [[Ba]] održan [[Svetosavski kongres]] gdje je Mihailović promovirao politiku suradnje s [[antikomunizam|antikomunistički]] nastrojenim organizacijama iz nesrpskih krajeva, što nije imalo naročitog efekta. [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Povratak partizana u Srbiju proleća 1944.]] godine konačno je povezao četnike, Nemce, Bugare, nedićevce i ljotićevce u zajedničkoj borbi protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]]. {{izdvojeni citat|Po nalogu Draže Mihailovića, [[Predrag Raković|Raković]] je ponovo precizirao: 1. Sigurne (pismene) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije. 3. Spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije. Raković je dalje saopštio da u glavnom štabu DM strahuju zbog napredovanja Rusa na istočnom frontu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Nemački izveštaj od 25. marta 1944. o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa}} Snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] pod komandom [[Milutin Morača|Milutina Morače]] uspele su stići nadomak Užica i Valjeva. Gde god su partizani prošli, Mihailović je izveštavan da moral njihovih ljudi opada, da je sve veća sumnja u snagu četnika i Nemaca i sve veći respekt prema partizanima.<ref name="AVII 2875">Izveštaj kapetana Mitića Draži Mihailoviću od 28. marta 1944. (AVII, arhivski fond D. M., S — V — 2875.)</ref> Blizina partizana podsticala je [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|narodnooslobodilački pokret]] i u drugim krajevima, što su četnici surovo kažnjavali. Tako su [[29. 4.|29. aprila]] godine Mihailovićeve snage u jačini četiri korpusa kaznile selo [[Drugovac]] koji je branila četa partizana (vidi [[masakr u Drugovcu]]). Konačno, nakon više od dva meseca teških borbi, udružene osovinske snage uspele su da potisnu partizane iz Srbije. [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|proboja NOVJ u Srbiju u proleće 1944.]]]] {{izdvojeni citat|[[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Pokušaj komunista da prodru u Srbiju]] sprečili smo... Nemačke snage u ovoj poslednjoj akciji nisu nas ometale... Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.<ref>AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.</ref>|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}} Mihailovićeva strategija je ostala ista - izbjegavati sukobe s Nijemcima i čuvati bazu pokreta u Srbiji kako bi se preuzela vlast u zemlji po dolasku Saveznika. {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a. Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a.<br /> b. Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka.<br /> c. Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima.<br /> d. Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu.<br /> e. Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>NAW, T-311, Roll 195, 000960: Nacrt jednog izvještaja o stanju u Srbiji u ljeto 1944. (august 1944.)</ref>|Nemački izvještaj o stanju u Srbiji od augusta 1944.}} ==== Operacija Vazdušni most ==== {{main|Operacija Vazdušni most|Misija Ranger}} [[Datoteka:Americka misija kod mihailovica 1944.jpg|thumb|General Mihailović sa američkom misijom. S leva: pukovnik [[Robert H. McDowell]], kapetan George Musulin, kapetan Nick Lalich, general Mihajlović i poručnik Michael Rajacich.]] Nakon [[operacija Ratweek|savezničkih bombardovanja]] nemačkih položaja u Jugoslaviji i na Balkanu, došlo je do opsežnih operacija evakuacije oborenih avijatičara. Jedna od njih, [[operacija Vazdušni most]] (ili ''Halyard'') je izvedena avgusta [[1944]]. godine od strane avijacije [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u saradnji sa [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenskom vojskom u Otadžbini]]. Tokom operacije Halyard je uspešno evakuisano 417 savezničkih vazduhoplovaca i civila, koje su Nemci oborili iznad Jugoslavije.<ref>Matteson, strana 31</ref><ref>Leary: FUELING THE FIRES OF RESISTANCE, strana 32</ref> Oni su uglavnom evakuisani sa improvizovanog četničkog aerodroma u [[Srbija|srpskom]] selu [[Pranjani]] [[1944]]. godine. Tokom operacije nije bilo ometanja od strane [[Wehrmacht|Nemaca]].<ref name="Saslušanje"/> Leta 1944. godine, četnici su "igrali" na 2 karte: oslanjali su se i na okupatore i na saveznike. Tokom evakuacije savezničkih vazduhoplovaca iz Srbije, vođeni su intezivni [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|pregovori sa Nemcima]] i kvislinškom [[Milan Nedić|Nedićevom]] vladom. Tokom operacije Vazdušni most četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]] i [[Neško Nedić]] su [[11. 8.|11. avgusta]] u Topoli potpisali sporazum o zajedničkoj borbi protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], general Mihailović se [[13. 8.|13. avgusta]] sastao sa predsednikom kvislinške vlade [[Milan Nedić|Nedićem]] u selu [[Ražani]]<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN, Službeni list, Beograd 2004. strana 159</ref>, nemački komandant Srbije [[Hans Felber]] pregovarao je [[20. 8.|20. avgusta]] sa štabom 4. grupe jurišnih korpusa JVuO <ref>Zabeleška sa sastanka načelnika štaba komande jugoistoka fon Gajtnera i Neška Nedića održanog 20. avgusta 1944, Nacionalna arhiva Vašington, T311, [https://www.znaci.org/00002/T311_195/358_988.htm rolna 195, frejmovi 978-81]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, komandant jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] pokušavao je da organizuje zajedničku armiju [[Milan Nedić|Nedića]] i Mihailovića pod nemačkom komandom <ref>Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944. Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 192, frejmovi 802-812, [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Zbornik NOR-a XII/4, dokument 112]</ref>, Nemci su uz pomoć četnika vodili [[Operacija Rübezahl|operaciju Rübezahl]] protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] koja se [[Bitka za Srbiju 1944.|probijala u Srbiju]], dok su četnici uhapšene partizane iz Pranjana predavali specijalnoj policiji iz Beograda.<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref> {{izdvojeni citat|Nekima je možda teško razumeti kako četnici mogu da spašavaju američke avijatičare od Nemaca, kao što su učinili najmanje u jednom slučaju, a istovremeno, da sarađuju sa tim istim snagama. Odgovor leži u četničkoj percepciji ko je stvarno neprijatelj. Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage. Obnovljena američka podrška bila je Mihailoviću jedino sredstvo suprotstavljanja partizanskoj prevlasti. On nije mogao apsolutno ništa dobiti predajom američkih avijatičara Nemcima. Zapravo, evakuisani Amerikanci bili su značajan izvor prvoklasnih odnosa sa javnošću u ime četnika. Krajem 1944. samo su Amerikanci pokazali ikakvu zabrinutost za ono što može snaći četnike kada partizani steknu kontrolu. Učiniti bilo šta osim spasavanja i zaštite američkih avijatičara značilo bi im gubitak poslednjeg izvora podrške i spasa.<ref>[https://www.znaci.org/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945] "To some, it may be difficult to understand how the Chetniks could rescue American Airmen from the Germans, as they did in at least one instance, and, at the same time, collaborate with these very same forces. The answer rests in the Chetniks' perception of who vas really the enemy. The Chetniks considered the Partisan communist movement a far greater threat to Yugoslavia than the German occupation forces. Renewed American support was Mihailovic's only means of reversing the Partisan takeover. There was absolutely nothing to be gained by turning American airmen over to the Germans. In fact, evacuated Americans were a significant source of first rate public relations on behalf of the Chetniks. In late 1944. only Americans displayed any outward concern for what might happen to the Chetniks when the Partisans gained control. To do anything except rescue and protect American airmen would mean the loss of their last source of support and salvation."</ref>|Thomas T. Matteson, komandir [[Obalna straža SAD-a|Obalne straže SAD-a]]}} Istovremeno, američki obaveštajci na terenu su [[3. 9.|3. septembra]] preko Mihailovića započeli pregovore sa nemačkom komandom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/294.htm The Secrets War. The Office of Strategic Services in World War II], National Archives and Records Administration, Washington, DC, Second Printing, 2002, strane 194-218</ref> Američki obaveštajac [[Robert McDowell]] se, posredstvom Mihailovića, početkom septembra 1944 u [[Pranjani]]ma sastao sa nemačkim predstavnikom Rudolfom Stärkerom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/294.pdf The Secrets War. The Office of Strategic Services in World War II]</ref> ==== Stavljanje Nedićevih snaga pod Mihailovićevu komandu ==== {{main|Dražina ponuda Hitleru|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i Mihailovićevi komandanti [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]] i [[Neško Nedić]], nakon potpisivanja sporazuma u [[Topola|Topoli]] [[11. 8.|11. avgusta]] 1944.<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Nakon [[sporazumi Tito-Šubašić|sporazuma Tito-Šubašić]] od 17. lipnja 1944. godine kraljevska vlada se, na britanski pritisak, odrekla Mihailovića i njegovog pokreta. Istodobno, u ljeto 1944. je [[Crvena armija]] prodrla u Rumunjsku i Bugarsku te time prisilila njemačku [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|grupu armija E na evakuaciju iz Grčke]]. Partizanske snage su to videle kao dobru priliku za započnu konačnu [[Bitka za Srbiju 1944.|bitku za Srbiju]]. Nakon [[Treći prodor NOVJ u Srbiju|uspešnog prodora NOVJ u Srbiju]] i teškog [[Bitka na Kopaoniku (1944)|poraza četnika na Kopaoniku]], [[11. avgusta]] [[1944]]. godine u Topoli organizovan je sastanak vodećih zapovednika Draže Mihailovića ([[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]] i [[Neško Nedić]]) sa predstavnicima Vermahta, na kom je dogovorena zajednička borba u predstojećoj bici za Srbiju.<ref name="Zapisnik 11.8.1944."/> Na sastanku, izaslanici Draže Mihailovića su preneli njegovu ponudu Vermahtu: {{izdvojeni citat|1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM-pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.<ref name="Zapisnik 11.8.1944.">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa Dražinim predstavnicima 11.8.1944.]</ref>|Dražina ponuda Hitleru od 11. avgusta 1944.}} Specijalni nemački izaslanik [[Hermann Neubacher]] je njegovo "prosjačenje kod okupatora" ocenio kao ozbiljnu ponudu, zaključivši da obećanja u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, "pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje": {{izdvojeni citat|Draža Mihailović je neosporno dokazao: 1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i <br /> 2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ]</ref>}} 12. i [[13. avgusta]] Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se u selu [[Ražana]] pokraj [[Kosjerić]]a. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Na sastanku je dogovoreno da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref> Nakon sporazuma, okupacioni premijer [[Milan Nedić]] se pridružio lobiranju kod Nemaca za ujedinjenje srpskih kvislinških snaga pod komandom Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} [[22. avgusta]] nemački komandant Jugoistoka je referisao [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] da je Draža Mihailović vođa svih srpskih antikomunističih snaga, ali želi da ostane u pozadini zbog javnog mnenja i posleratnog razvoja: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović, koji je u stvarnosti vođa svih antikomunističkih i za borbu voljnih elemenata Srbije, no koji, iz obzira prema svom narodu, koji u njemu želi da vidi nepomirljivog nacionalnog heroja, i s obzirom na kasniji vojnički i politički razvoj u Srbiji, želi da svojoj ličnosti nametne svaku političku suzdržljivost.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref>}} Krajem avgusta, po povratku sa savetovanja u Hitlerovom štabu, komandant Jugoistoka [[Maksimilijan fon Vajhs]] naredio je da se četnicima isporuči 5 miliona metaka. Pored toga, odobreno je 11.000 pušaka, zaplenjenih od jugoslovenske vojske, za naoružanje Mihailovićeve 4. grupe jurišnih korpusa. Predstavnicima Draže Mihailovića, obećano je da će im se, pored navedenih isporuka, iz nemačkog municijskog skladišta u Kragujevcu staviti na raspolaganje još 7.000 pušaka sa po 100 metaka, 50 mitraljeza sa po 13.000 metaka i 42 minobacača sa po 250 mina.<ref name="Milovanović_11_69">[https://www.znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović, PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> [[Datoteka:Petar II Karađorđević.jpg|thumb|Kralj [[Petar II Karađorđević|Petar II]] je pozvao četnike da stupe u Narodnooslobodilačku vojsku, a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji "zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune".]] [[29. 8.|29. avgusta]] [[1944]]. godine kralj [[Petar II Karađorđević]] razrešio je dužnosti generala Mihailovića sa mesta Načelnika Štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini, stavljajući ga na raspoloženje novom ministru vojske.<ref>Ukaz Vrhovnog komandanta kralja Petra II Karađorđevića broj 881.</ref> Mihailović ovu odluku kralja nije prihvatio, postavši odmetnik. Štaviše, on je i dalje izdavao naredbe u ime kralja Petra II Karađorđevića, koji ga se odrekao. [[1. septembra]] 1944. godine general Mihailović je u kraljevo ime objavio opštu mobilizaciju, prisiljavajući na hiljada vojnih obveznika u svoje jedinice. No, broj ljudi koji su se odazvali regrutaciji bio je razočaravajući po Mihailovića.{{sfn|Tomasevich|1975|pp=}} [[6. septembra]] [[1944]]. godine, na osnovu prethodnih sporazuma, Nedićeva [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 61</ref> U jeku [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]], 12. septembra 1944. godine, kralj [[Petar II Karađorđević]] je javno pozvao četnike da pristupe [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]], a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji "zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune" radi pravdanja saradnje sa neprijateljem: {{izdvojeni citat|U ovom sudbonosnim i za Jugoslaviju velikim danima, kada pobedonosne armije Sovjetskog Saveza stoje na našoj granici s jedne strane, a američke i britanske s druge strane, kada je dan naše slobode u punom svanuću, pozivam sve Srbe, Hrvate i Slovence da se ujedinite i pristupite Narodnooslobodilačkoj vojsci pod maršalom Titom. (...) Svi oni, koji se oslanjaju na neprijatelja protiv interesa svog vlastitog naroda i njegove budućnosti, i koji se ne bi odazvali ovom pozivu, neće uspeti da se oslobode izdajničkog žiga, ni pred narodom ni pred istorijom. Ovom mojom porukom vama, odlučno osuđujem zloupotrebu imena kralja i autoriteta krune, kojom se pokušavalo opravdati saradnja sa neprijateljem i izazvati razdor među borbenim narodom u najtežim časovima njegove istorije, koristeći time samo neprijatelju.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref>|Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (12. septembra 1944.)}} Istovremeno, došlo je do presudne [[Bitka na Jelovoj gori|bitke na Jelovoj gori]] između partizana i četnika, u kojoj su partizani razbili Mihailovićeve snage i zarobili njegovu arhivu.{{sfn|Orlović|1990|pp=424}} Goneći četnike, partizani su [[13. septembra]] opkolili Mihailovića na sektoru [[Divci (Valjevo)|Divci]]–[[Mionica]]. Našavši se u opasnoj situaciji, Mihailović je radiom pozvao u pomoć [[Kosta Mušicki|Kostu Mušickog]], komandanta SDK, koji je naredio delovima Prvog puka SDK iz Valjeva da intervenišu. Ljotićevci su stigli u poslednji čas, izvukli Mihailovića iz obruča i nemačkim automobilima ga odvezli prema [[Koceljeva|Koceljevi]].{{sfn|Stefanović|1984|pp=287}}{{sfn|Orlović|1990|pp=424–425}} Rezultat svih ovih povezanih događaja bio je konačni vojnički krah četnika, čiji ostaci su prisiljeni na [[Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima|povlačenje na zapad]]. U [[Proboj Nijemaca i četnika iz Srbije|tom povlačenju]], četničke jedince su nastupale zajedno sa okupacionim trupama iz Srbije. {{izdvojeni citat|„Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma... Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije.“<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|„Prema obavještenjima iz sigurnog izvora, četničke trupe u jugozapadnoj Srbiji i Sandžaku se i dalje bore protiv komunista, prema izričitom naređenju D.M.-a.“<ref>NAW, T-311, Roll 194, 000562-4: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)</ref>|Nemački izvještaj od 19. oktobra 1944}} ==== Povlačenje u Bosnu ==== {{main|Povlačenje četnika i Nemaca iz Srbije|Bosanska golgota|Bitka na Zelengori}} [[File:Proboj Nemaca i četnika iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg|thumb|[[Proboj Nemaca i četnika iz Srbije]] za istočnu Bosnu, decembra 1944]] {{izdvojeni citat|„Nakon što su propale njegove namjere da se približi Rusima, i nakon što se ispostavilo da od priželjkivanog iskrcavanja Saveznika na Jadranu i uspostavljanju kontakta sa njima nema ništa, D.M. se osjeća usamljenim u borbi za goli opstanak. Shodno tome, dolazi do novih pokušaja približavanja vlastitim okupacionim trupama.“<ref>NAW, T-311, Roll 194, 000771: Kratka procjena neprijateljskih namjera obavještajnog odjeljenja „Strane vojske na zapadu“ Vrhovne komande kopnene vojske od 31. oktobra 1944. (1. novembar 1944.).</ref>|Nemački izvještaj od 31. oktobra 1944}} Povlačeći se ka zapadu, četničke jedinice su zajedno sa Vermahtom vodile borbe protiv partizana.<ref name="Saslušanje"/> Nemačka [[Armijska grupa E]] bila je prinuđena na proboj preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]]<ref name="znaci.net">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2</ref>. Jedini raspoloživ put vodio je preko [[Sjenica|Sjenice]] i [[Prijepolje|Prijepolja]]. Na isti pravac bila je orijentisana i glavnina snaga [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] koja se povlačila iz centralne Srbije<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_87.htm Direktiva Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 21. oktobra 1944. komandantima jurišnih grupa za prodor u Sandžak], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 87</ref>. Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] je postigla sporazum sa ovom grupom JVuO o sadejstvu u borbi protiv NOVJ.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_171.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E komandantu Jugoistoka o postignutom sporazumu sa četnicima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 171</ref> Ovim marševskim putem izvuklo se u istočnu [[Bosna|Bosnu]] oko 85.000 Nemaca i oko 20.000 četnika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E o brojnom stanju], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 174</ref> [[3. 11.|3. novembra]] na zahtev delegata [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]] iz Mihailovićevog Vrhovnog štaba, održan je sastanak sa načelnikom Obaveštajnog odeljenja [[Armijska grupa E|Grupe armija E]]. General Mihailović se nalazio sa oko 40.000 četnika u rejonu između Novog Pazara i [[Višegrad]]a. Na sastanku je dogovoreno: {{izdvojeni citat|1.) Četnici će pratiti i potpomagati nemačke trupe u njihovom nastupanju do Sarajeva. 2.) Četnici ukazuju da će posle razjašnjenja situacije u savezničkom štabu za vezu: a) u slučaju predaje Jugoslavije boljševizmu krenuti zajedno sa Nemcima na sever; b) u slučaju da Englezi (u sporazumu sa Rusijom) proklamuju samostalnost Jugoslavije, u prvo vreme ostati na širem području Sarajeva, da bi sa ove baze nastavili borbu protiv Tita.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944.]</ref>}} Decembra 1944. godine, došlo je do pregovora sa Nemcima i Nedićem u [[Beč]]u o udruženju kvislinških snaga, pod kontrolom nemačke vlasti. Predlog sporazuma je predviđao potčinjavanje svih Mihailovićevih jedinica pod zapovedništvo nemačke vojske, angažovanje četnika koji se nalaze u Bosni protiv komunista, prema nemačkom uputstvu, koncentrisanje četničkih jedinica u prostor koji im nemačke trupe budu odredile, i delegiranje nemačkog oficira za vezu u štab Ostojića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm OPŠTI USLOVI SPORAZUMA O SARADNJI IZMEĐU ČETNIKA I NEMAČKIH JEDINICA PRIPREMLJENI ZA PREGOVORE DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> {{Quote box | citat = »Suzbijajte sve glasove o nekom našem krahu, suprotno tome širite da mi nismo begunci već se i dalje borimo dokle god možemo na svome terenu.«<ref name="Depeše">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE]</ref> | izvor = depeša generala Mihailovića od 27 januara 1945 god. | width = 40% | align = right}} [[31. januar]]a 1945. Draža Mihailović zahteva preko [[Gojko Borota|Gojka Borote]] od Nemaca hitnu isporuku municije i razmenu oficira za vezu: {{izdvojeni citat|Zašto Nemci neupućuju obećanu municiju u Rudanku. Vrlo je hitno... Da li ste izdejstvovali odobrenje za oficira za vezu. Hitno je.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm</ref>}} General Mihailović je pod svojom komandom u Bosni, sem četnika, imao i neke kvislinške muslimanske jedinice i delove Srpske državne straže.<ref name="Saslušanje"/> [[Milan Aćimović]] mu je postao glavna veza s [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] u Beču.<ref name="Tomasevich45">[https://www.znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945]</ref> Sastancima između Mihailovića i Nemaca prisustvovao je i američki obaveštajac [[Robert McDowell|Mak Dauel]], koji je tražio od Nemaca da polože oružje isključivo Mihailoviću, a Mihailovića uveravao da se mora održati u narodu i da [[Sjedinjene Američke Države]] pomažu isključivo njega i njegovu organizaciju.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Mihailović je u oslobođenu Srbiju slao [[Lovačke grupe Jugoistok|diverzantske grupe]], obučene od [[Gestapo]]a, radi borbe protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]]. {{izdvojeni citat|„Nemačka Komanda stavlja na raspoloženje grupu od 64 sabotera pod komandom Gare. Snabdeveni su sa jednom većom i tri manje radiostanice, odlično instruisani i opremljeni... u Sarajevo je već pristiglo njih 29 koji su svršili specijalne kurseve... svi su Srbi... Gara mi je poručio da se potpuno stavljaju na raspoloženje našoj organizaciji i primaju sve naše direktive."<ref name="Saslušanje"/>|Depeša generala Mihailovića pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Borotu]]}} Potisnute s matičnog teritorija, četničke formacije iz Srbije stalno su se osipale, a njihov [[moral]] opadao. Mnogi četnici su iskoristili [[amnestija|amnestiju]] i pridružili se partizanima. Drugi su se pridružili Ljotićevcima i Nedićevcima u povlačenju na sever s Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/1_17.htm Fitzroy MacLean: RAT NA BALKANU]</ref> {{Quote box | citat = »Sa ustašama u [[Gračanica|Gračanici]] održavati najprijateljskije veze.«<ref name="Depeše"/> | izvor = depeša generala Mihailovića od 7 februara 1945 god. | width = 40% | align = right}} [[Datoteka:Mihailovic i muslimani u Bosni 1944.jpg|thumb|Draža Mihailović i [[Robert McDowell|Robert Mekdauel]] sa muslimanskim prvacima u Bosni.]] [[2. mart]]a [[1945]]. godine četnički vođa Draža Mihailović nalaže svom opunomoćeniku u [[Zagreb]]u hvatanje što čvršće veze sa zagrebačkim nadbiskupom [[Alojzije Stepinac|Alojzijem Stepincem]].<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE</ref> [[15. 3.|15. marta]] 1945. godine, sve jugoslovenske kvislinške snage u pograničnim oblastima Trećeg Rajha (u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnoj zoni Jadransko primorje]]) objedinjene su pod vrhovnom komandom generala Mihailovića, a izravnom komandom njegovog generala [[Miodrag Damjanović|Damjanovića]]. Tu su bili [[četnici]] [[Momčilo Đujić|Đujića]] i [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], zatim [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpski dobrovoljački korpus]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] ([[srpski dobrovoljački SS korpus|ljotićevci]]), Nedićeva [[Srpska državna straža]] ([[srpska državna straža|nedićevci]]), slovenski kolaboracionisti okupljeni oko generala [[Ivan Prezelj|Ivana Prezelja]], generala [[Leon Rupnik|Leva Rupnika]] i biskupa Rožmana ([[Slovensko domobranstvo]], [[Slovenski četnici]]), kao i grupa Hrvata iz pročetničke »Hrvatske armije« pod komandom generala [[Matija Parac|Matije Parca]]. Sva ta vojska je zajedno imala oko 25.000 vojnika.<ref name="Pop izdaje"/> Svi oni su bili potčinjeni austrijskom [[nacionalsocijalizam|nacisti]] i [[SS]] vođi [[Odilo Globocnik|Odilu Globocniku]].<ref name="Pop izdaje"/> {{izdvojeni citat|Sa radošću pozdravljam Vaš rad na objedinjavanju svih nacionalnih snaga i ako u poslednjem momentu. Vremena još ima ipak da se najnužnije organizuje i poveže. Kosta i Vaš delegat preneli su mi sve Vaše poruke i budite uvereni da ih ja primam od prve do poslednje. Visoki gospodin koji nam je trebao sada mnogo pomoći, otkazao nam je, a pomoć nam je toliko nužna... Bez obzira na sve teškoće koje preživljujemo, ja sam uveren da ćemo uz Božju pomoć u borbi za Kralja i Otadžbinu postići sve što želimo.<ref name="Milovanović"/>|Mihailovićevo pismo Ljotiću od [[16. 3.|16. marta]] 1945.}} {{Quote box | citat = »Po svem izgledu, da Nemci hoće da razviju gerilu ne samo u Nemačkoj već i na Balkanu.«<ref name="Depeše"/> | izvor = depeša generala Mihailovića od 1. aprila 1945 god. | width = 40% | align = right}} Početkom [[april]]a 1945. njemački major Šterker donio je Mihailoviću [[Alexander Löhr|Löhrovu]] poruku da je voljan da se preda angloameričkim snagama.<ref>Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu, Zagreb 1979, 398 i 400</ref> Mihailović je, pak, inzistirao da njemačke trupe nastave borbu pod njegovom komandom kao »naši državljani«.<ref>AVII, Ča, 276, 6/1-44, uputstvo potčinjenim od 3. aprila 1945</ref> Mihailović je sredinom [[april]]a [[1945]]. slao emisare u [[Zagreb]], radi »vođenja jedne zajedničke borbe protivu partizana«.<ref>Zbornik NOR, XIV/4, 984—985.</ref> Ustaške vlasti su smatrale da bi se preko četnika moglo doći do Angloamerikanaca.<ref name="Pop izdaje"/> Prema svedočenju [[Vladimir Košak|Vladimira Košaka]], tada ministra [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], u aprilu 1945 su dva emisara Draže Mihailovića posetila Pavelića i sklopili aranžmane čiji je cilj bio isključenje međusobne borbe između ustaša i četnika, kako bi se olakšala zajednička borba protiv partizana.<ref name="Ispitivanje"/> Pavelić je prvi put Mihailovićevu delegaciju primio [[17. 4.|17. aprila]]. S poglavnikom su bili [[Andrija Artuković]], general [[Ante Moškov]] i [[Juco Rukavina]]. Na drugom sastanku, [[18. 4.|18. aprila]], bili su još prisutni i generali [[Đorđe Gruić]] i [[Vjekoslav Luburić]]. General Dukić je iznio Mihailovićeve molbe da se četnicima osigura slobodan prolaz, da im se dodijeli hrana, lijekovi i municija, i da ustaše oslobode ranjenike zarobljene na Vučjaku. Na trećem sastanku, [[22. 4.|22. aprila]], Pavelić i Đukić su se sporazumjeli: poslani su kamioni s lijekovima i municijom, bolnica je oslobođena i izdana su potrebna naređenja da se Mihailovićeva grupa propusti za Sloveniju.<ref name="Pop izdaje"/> Međutim, Mihailović je procenio da je glavnina [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] na zapadu zemlje, te je s oko 10.000 do 12.000 četnika krenuo u proboj ka Srbiji. Izabrani pravac vodio ih je kroz planinska područja, šumovita i besputna, što je imalo za posljedicu gubljenje teže ratne opreme i ostavljanje bolesnika i ranjenika koji nisu imali snage da to izdrže. Ovo zlopaćenje, među četnicima upamćeno kao "[[bosanska golgota]]", je dovelo do demoralizacije i osipanja. [[29. 4.]] je došlo do kapitulacija nemačkih snaga u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj. Mnogi četnici su do poslednjeg trenutka gajili iluzije da će ih Amerikanci prihvatiti i naoružati da nastave borbu protiv [[komunizam|komunizma]]. 5. svibnja oko 12.000 četnika pod komandom generala Damjanovića su se predali Novozelanđanima u [[Palmanova|Palmanovi]] blizu [[Trst]]a. Damjanović izjavljuje Saveznicima da su oni "kraljevska vojska", vjerna kralju [[Petar II Karađorđević|Petru]]. On i njegovi vojnici bili su uvjereni da će ih zapadni saveznici prihvatiti, nahraniti i naoružati, i vratiti natrag u borbu protiv komunista.<ref>[[Nikolaj Tolstoj]], ''Ministar i pokolji'', Zagreb 1991. str. 31-33 i 37.</ref> No, razoružani četnici i ljotićevci su smješteni u zarobljeničke logore, uglavnom u mjestu [[Eboli]]. Nedića i Mušickog su saveznici izručili Jugoslaviji, a Đujić i Jevđević su, uz pomoć svojih jakih veza u Italiji, izbegli izručenje.<ref name="Pop izdaje"/> Grupa pod vodstvom Mihailovića se, pak, u maju 1945. našla na tromeđi BiH, Srbije i Crne Gore te je praktički uništena u [[bitka na Zelengori|bitci na Zelengori]] 12. i 13. maja 1945. godine, pri čemu je poginuo i Mihailovićev sin Vojislav. Već prije toga su Mihailovićev sin Branko i kći Gordana prešli partizanima. === Posleratno hvatanje === Iako je JVUO prestala postojati, Mihailović se, poput mnogih drugih pripadnika poraženih paravojnih formacija u tadašnjoj Jugoslaviji, nadao skorom početku [[treći svetski rat|trećeg svjetskog rata]], odnosno podršci zapadnih saveznika novom gerilskom, ovaj put antikomunističkom pokretu pod njegovim vodstvom. Upravo zbog toga je njegovo hvatanje postalo jednim od prioritetnih zadataka nove jugoslavenske službe bezbednosti [[OZNA]]-e, odnosno predmetom jedne od najopsežnijih i najbolje organiziranih obavještajnih operacija u historiji bivše Jugoslavije. Operaciji, koju je vodio [[Slobodan Penezić Krcun]], je bitno pridonijelo zarobljavanje [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], bivšeg komandanta Gorske garde i bliskog Mihailovićevog prijatelja. Kalabić je pristao surađivati s OZNA-om tako što će stupiti u kontakt s Mihailovićem i pod izlikom navodnog susreta s predstavnicima angloameričkih obavještajnih službi ga predati OZNA-inim agentima. [[13. 3.|13.3.]] [[1946]]. Mihailović je uhvaćen u selu Repuševići, a istog dana u najvećoj tajnosti prebačen u zgradu OZNA-e Srbije u Beogradu. 24.3. 1946. je tadašnji šef OZNA-e [[Aleksandar Ranković]] objavio vijest o njegovom hvatanju. === Suđenje i pogubljenje === {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|250px|Optuženi Dragoljub Mihailović pred Vrhovnim sudom u Beogradu [[1946]].]] Formalni istražni postupak je počeo [[9. 4.|9.4.]] i trajao do [[31. 5.|31.5.]] 1946. Ubrzo nakon toga je pukovnik JA i dipl. pravnik [[Miloš Minić]] određen za tužioca u suđenju Mihailoviću, kao i većem broju vodećih članova njegovog pokreta. Mihailović je kao branitelja odredio Nikolu Ćonovića i dr. Dragišu Joksimovića, bivše članove [[JNOF]]. Suđenje Draži Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima za izdaju i ratne zločine trajalo je od [[10. 6.|10. juna]] do [[15. 7.|15. jula]] [[1946]]. godine. Proces je vođen pred [[Vrhovni sud|Vrhovnim sudom]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] u [[Beograd]]u. Glavni dokazi protiv Mihailovića bili su originalni dokumenti iz zaplenjene četničke arhive, kao i iz okupatorskih arhiva. Tokom suđenja, Mihailović je priznao da su njegovi komandanti sarađivali sa okupatorom, ali se branio da su to činili na svoju ruku. :Pretsednik: Da li je ovo što je radio [[Miroslav Trifunović|Trifunović]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]] u proleće 1944 godine, [[Neško Nedić]], [[Zvonimir Vučković]], [[Mirko Lalatović]], [[Zaharije Ostojić|Ostojić]], da li je takav način rada izdaja naroda? :Optuženi: Rđav rad. :Pretsednik: Da li je izdaja? :Optuženi: Teško mi je to da kažem. :Pretsednik: A je li tačno? :Optuženi: Jeste.<ref name="Saslušanje"/> Sud je iz mnogobrojnih pismenih dokumenata, originalnih depeša i izveštaja četničkih komandanata, utvrdio da su komandanti izvršavali Mihailovićeva naređenja, a ne da su radili na svoju ruku ili mimo njegove volje.<ref name="Presuda"/> Na osnovu originalnih depeša utvrđeno je da je general Mihailović naređivao komandantima da vrše ratne zločine, ubijanje zarobljenih partizana, paljenje, pljačku, uništavanje civilnog stanovništva itd.<ref name="Presuda"/> Od 47 tačaka optužnice koju je [[Miloš Minić]] pročitao [[10. 6.|10. juna]] [[1946]]. u [[Beograd]]u, Draža je osuđen po osam tačaka. Jedna od tačaka glasi: {{izdvojeni citat|Utvrđeno je da su svi komandanti optuženog Mihailovića i sve njegove četničke formacije sarađivale sa Nemcima, Italijanima i bugarskim okupacionim trupama za sve vreme okupacije u oružanim borbama protiv Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, primajući kroz čitavo to vreme od okupatora oružje, municiju, hranu i drugo u nameri uništenja oslobodilačkog ustanka i pružanju pomoći okupatoru u održavanju sistema okupacije.<ref name="Presuda"/>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Pored toga što je osuđen zbog [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|oružane borbe na strani okupatora]], Dragoljub Mihailović je osuđen za [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|brojne ratne zločine]], koje su počinile jedinice pod njegovom komandom, uključujući [[pokolj u Gatima]], [[pokolj u Vraniću]], [[pokolj u Boleču]], [[masakr u Drugovcu|pokolj u Drugovcu]] i [[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]].<ref>{{Cite web |title=Presuda Dragoljubu Draži Mihailoviću i saradnicima |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/68585-Kolji-streljaj-siluj-spali.html |access-date=2013-01-26 |archivedate=2012-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120730080031/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/68585-Kolji-streljaj-siluj-spali.html |deadurl=yes }}</ref> {{izdvojeni citat|Pod nacističkom okupacijom Jugoslavije, raspirivao je nacionalnu i versku mržnju među jugoslovenskim narodima. Usled ovoga su njegove jedinice vršile masovne pokolje hrvatskog, muslimanskog kao i srpskog stanovništva, koje bi proglasio nepodobnim.<ref name="Presuda"/>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Mihailović je [[15. 7.|15. jula]] [[1946]]. godine osuđen na smrt [[streljanje]]m, trajan gubitak političkih i građanskih prava kao i oduzimanje celokupne imovine. Istog dana, on je uložio molbu za pomilovanje: {{izdvojeni citat|Skrhan fizički i duševno, nedaćama koje su me pratile kroz ceo moj život, molim Prezidijum Narodne Skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije da mi kaznu smrti streljanjem zameni putem svoje milosti, kaznom lišenja slobode. Molim da se ova moja molba uzme kao moje iskreno pokajanje i da mi Prezidijum olakša tešku kaznu na koju sam osuđen. Uveravam Prezidijum da ću za vreme izdržavanja kazne lišenja slobode, svojim predanim i požrtvovanim radom uložiti sve da doprinesem koristi našoj novoj državi, kao što sam već pokazao pre i u toku procesa u više mahova.<ref>http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ne%20rehabilitaciji.pdf</ref>|Molba Dragoljuba Mihailovića za pomilovanjem od 15. jula 1946.}} Nakon što mu je odbijena molba, zajedno s još osam najviših četničkih oficira je strijeljan 17.7. u [[Lisičji potok|Lisičjem Potoku]]. Mjesto gdje je pokopan ni do dana današnjeg nije poznato, iako se javljaju tvrdnje da je ono poznato [[Bezbedonosno informativna agencija|Bezbedonosno informativnoj agenciji]], današnjoj srpskoj tajnoj službi, nasljednici nekadašnje OZNA-e. == Politička ideologija == {{main|Četnička ideologija}} Četničku ideologiju Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. 2.|28. februara]] 1943: {{izdvojeni citat|„Moji neprijatelji su [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]], [[ustaše]], [[muslimani]] i [[Hrvati]]. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“<ref name="Antifašizam i kolaboracija"/>}} === Antikomunizam === {{main|Antikomunizam}} Generalu Mihailoviću je borba protiv komunista bila prioritet. Dobar deo četničke ideologije se zasnivao na [[antikomunizam|antikomunizmu]]. On svojim potčinjenima nije dozvoljavao nikakvu saradnju sa partizanima: {{izdvojeni citat|Sa Komunistima — partizanima ne može biti nikakove saradnje jer se oni bore protiv dinastije i za ostvarenje socijalne revolucije, što nikada ne sme biti naš cilj, jer smo mi jedino i isključivo samo vojnici i borci za Kralja, Otadžbinu i slobodan narod.<ref name="Instrukcija"/>}} Mihailović je aprila [[1942]]. naredio [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: {{izdvojeni citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih".<ref name="Petranović"/>}} [[Datoteka:Croix de guerre 1939-1945 Française.jpg|thumb|130px|desno|De Golovo odlikovanje]] 30. jula 1942. Mihailović je zapovedao komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna", da su komunisti „krvoloci", te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici", pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju": {{izdvojeni citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade".<ref name="Petranović"/>}} Četnički vođa Mihailović 23. februara 1943. koristi [[antisemitizam|antisemitsku]] propagandu protiv partizana kada kaže: "To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština."<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE]</ref> On u obraćanju svojim potčinjenima u decembru 1942. godine koristi prisustvo Jevreja i drugih balkanskih naroda kao argument protiv partizana: {{izdvojeni citat|Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.<ref>Mihailovic, Rat i mir djenerala, vol. 1, p. 297.</ref>}} 7. novembra 1943. Mihailović u naređenju za opšti rat protiv komunista u svim pokrajinama kaže "jer to je najveće zlo u našoj sredini".<ref name="Radiogramsko"/> Vojnicima koji neće da ratuju protiv partizana pretio je smrtnim kaznama i lagao da "saveznici nam ovaj stav odobravaju".<ref name="Radiogramsko">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%94._%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B2%D0%B8%D0%BC_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_7.11.1943. Radiogramsko naređenje D. Mihailovića svim komandantima od 7.11.1943.]</ref> Dražina propaganda o partizanima je evoluirala u pravcu zvanične [[propaganda Nedićeve vlade|okupatorske propagande]]. On je govorio da su partizani krivi za nemačke odmazde, da mrze Srbe, da se u njihovim redovima nalaze "ustaše, muslimani i muslimanke", te namerno daju "povod okupatoru da uništava srpski narod".<ref name="Radiogramsko"/> Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. U toku [[prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. 3.|12. marta]] 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno da "propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama".<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, "Arhivski pregled", Beograd, [[1976]].</ref> Jedan američki avijatičar, koji je leta 1944. boravio u Srbiji, je sa čuđenjem primetio: {{izdvojeni citat|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.<ref>[https://www.znaci.org/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]</ref>|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}} === Etničko čišćenje === {{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} U [[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Instrukciji Pavlu Đurišiću]], Draža kao strateške ciljeve [[četnici|četničkih]] odreda navodi [[etničko čišćenje]] svih narodnih manjina i "ne-nacionalnih elemenata" ([[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Albanci|Albanaca]] i ostalih)<ref name="Instrukcija">{{Cite web |title=Instrukcija D. Mihailovića Pavlu Đurišiću od 20.12.1941. |url=http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%94._%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D1%83_%D0%82%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D0%BE%D0%B4_20.12.1941. |access-date=2012-07-13 |archivedate=2009-03-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090314070401/http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%94._%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D1%83_%D0%82%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D0%BE%D0%B4_20.12.1941. |deadurl=yes }}</ref>: {{izdvojeni citat|4) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata. 5) Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.}} Četničkim odredima u Crnoj Gori posebno nalaže da "u danom trenutku" očiste [[Pešter]] od muslimanskog i albanskog življa: {{izdvojeni citat|1) Jednim delom snaga dejstvovati iz doline Lima pravcem: Bijelo Polje — Sjenica sa zadatkom očistiti Pešter od Muslimanskog i Arnautskog življa.}} Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju muslimanima zapisao: {{izdvojeni citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gde van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18</ref>}} Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.]</ref> === Neopiranje okupatoru === {{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}} Mihailović je hteo da ratuje na nemačkoj strani protiv partizana ali da to ne izgleda tako. On je smatrao da su oružane akcije protiv okupatora bez izgleda na uspeh, da mogu izazvati represalije, da su stoga štetne, pa ih treba izbegavati.<ref>Zapisnik kapetana Matla sa sastanka sa srpskim generalštabnim pukovnikom Dražom Mihailovićem 11. novembra 1941, [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], str. 871-878</ref> Nemci su se pokazali kao nenadmašna vojska u direktnoj konfrontaciji sa suparničkim armijama, ali i kao vojska koja nije zazirala od masovnih zločina prema stanovništvu.<ref name="Petranović"/> U svom programu poslatom emigrantskoj vladi septembra 1941, Mihailović zagovara "održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima" ali bez ulaženja u neposredne borbe: {{izdvojeni citat|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_6.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], dokument broj 6</ref>}} Na sastanku sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. godine, Mihailović je izjavio: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.}} {{izdvojeni citat|Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Записник са састанка Михаиловића са немачким представницима у селу Дивци 11.11.1941.]</ref>}} Prema svedočenju nemačkog zapovednika okupiranog Balkana, [[Maximilian von Weichs|von Weichsa]], Mihailović je voleo da ostane u senci i prepusti saradnju svojim podređenima. Nadao se da će ovakvom taktikom dočekati svoj trenutak kada dođe do angloameričkog iskrcavanja, koje bi mu obezbedilo podršku protiv Tita.<ref>[https://www.znaci.org/00002/318_4.htm American Army Interrogation Reports, feldmaršal von Weichs, ANNEX A - PARTISAN WARFARE]</ref> Prema Mihailovićevom shvatanju, glavni neprijatelji su bili partizani, ustaše, muslimani i Hrvati, a tek nakon njih okupatori, Italijani i Nemci. === Dočekati pobedu na strani saveznika === Mihailović je verovao da će Saveznici pobediti ("''uz su nas velike sile - naše saveznice Amerika - Engleska - Rusija - Kina i sve ostale demokratske snage. Naša je pobeda izvesna.''"<ref name="Instrukcija"/>). Smatrao je da će trenutak sloma okupatora biti odlučujući za buduće uređenje zemlje. Da bi se to moglo iskoristiti, potrebno je: * biti, makar formalno, priznata pro-saveznička formacija; * biti vojno dominantan u odnosu na ostale etničke ili ideološke struje sa savezničkim statusom. U skladu sa ovom logikom, razvio je koncepciju korišćenja svih činilaca u svoju korist. Smatrao je da se treba držati Saveznika, jer je to obezbeđivalo je podršku kralja, izbegličke vlade, naroda, i status savezničke sile. Otpor Nemcima je ostao deklarativnog i propagandnog karaktera da se snage ne bi iscrpljivale u beskorisnim sukobima sa nadmoćnim protivnikom.<ref>videti Proglas Srbima, Hrvatima i Slovencima od 16.11.1941.</ref> Istovremeno, general Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: {{izdvojeni citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE]</ref>}} == Posthumna reputacija == {{Quote box | citat = »General Mihailović je vidio svoj doprinos zajedničkom cilju u skretanju anti-njemačkih osjećanja u anti-partizanska osjećanja. Samo na potpuno licemjernoj osnovi može njegovo djelovanje biti predstavljeno kao išta drugo osim šteta cilju Saveznika.«<ref>[https://www.znaci.org/00001/3.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "General Mihaylovitch saw his contribution to the common cause in turning anti-German feeling into anti-partisan feeling. Only on the most Jesuitical grounds can his action be represented as anything but damaging to the cause of the Allies."</ref> | izvor = [[Basil Davidson]] | width = 40% | align = right}} Sudski proces Mihailoviću je, slično kao i nešto kasniji proces zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]], izazvao veliku pažnju zapadne javnosti, pogotovo njenog antikomunistički nastrojenog dijela koje ga je shvatilo kao ništa drugo do brutalni obračun pobjedničkih komunista sa svojim najopasnijim neprijateljem, odnosno kao najobičniji [[montirani proces]]. [[Datoteka:Nebeska Srbija.jpg|thumb|desno|''[[Nebeska Srbija]]'', pravoslavna [[ikona]] ([[Chicago|Čikago]], [[Illinois|Ilinoj]]). U donjem desnom uglu Draža Mihailović kao [[Hristos|Hristov]] vojnik.]] U krugovima srpske političke emigracije Mihailović je zbog svog pogubljenja proglašen jednim od najvećih mučenika, a kasnijih godina su ga srpski nacionalisti proglasili jednom od svojih ikona. S druge strane su komunističke vlasti Jugoslavije održavale službeni stav o njemu kao kvislinškom izdajniku i ratnom zločincu, koji je našao zasluženi kraj slično kao i neke istaknute ratne ličnosti ne samo u istočnim, nego i u zapadnim zemljama. Mihailovićevo je pogubljenje imalo ozbiljne posljedice na odnose SFRJ i Francuske, s obzirom da je de Gaulle bio Mihailovićev osobni prijatelj. De Gaulle je, nakon stupanja na vlast 1958. godine, odbio posjetiti Jugoslaviju, a kraće vrijeme je i prekinuo diplomatske odnose. Krajem [[1980-e|1980-ih]] se u Srbiji, s porastom nacionalističke retorike, javljaju prvi glasovi koji nastoje revidirati službenu historiju odnosno proglasiti Mihailovića antifašistom i prvim gerilcom Evrope. Te tendencije, koje su počele u romanima [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], kasnije su se profilirale kroz [[Srpski četnički pokret]], kasnije razdvojen na [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]] i [[Srpski pokret obnove]], koji se zalaže za rehabilitaciju Draže Mihailovića. Ti su stavovi od strane države dobili podršku zakonom kojim su 2004. izjednačena prava nekadašnjih partizana i četnika, službeno priznatih kao antifašistički borci. Taj je zakon, s druge strane, izazvao burne reakcije u javnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje se Mihailović smatra ratnim zločincem odgovornim za stradanja brojnih Hrvata i Muslimana (Bošnjaka), odnosno praocem pokreta čiji su pripadnici za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] počinili brojne ratne zločine. === Američka Legije zasluga === [[Datoteka:DražaLegion of Merit.jpg|thumb|Orden [[Legija za zasluge|Legije za zasluge]] prvog stepena.]] U vreme [[Hladni rat|Hladnog rata]], predsednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[Harry S. Truman|Hari Truman]] je [[29. 3.|29. marta]] [[1948]]. posthumno odlikovao generala Mihailovića najvišim ordenom SAD - [[Legija za zasluge|Legijom za zasluge]] (''Legion of merit''). Obrazloženje za dodelu ordena glasi: {{izdvojeni citat|General Dragoljub Mihailović se na izuzetan način istakao kao vrhovni komandant jugoslovenskih oružanih snaga, a kasnije i kao ministar rata, organizovanjem i vođenjem veoma važnih snaga otpora protiv neprijatelja koji je okupirao Jugoslaviju, od decembra 1941. godine, do decembra 1944. godine. Neverovatnim naporom njegovih neustrašivih jedinica mnogi avijatičari Sjedinjenih Američkih Država su spaseni i bezbedno vraćeni prijateljskoj komandi. General Mihailović i njegove snage su i materijalno doprinosili savezničkoj stvari i pomogli u postizanju konačne pobede savezu, iako nisu bili aktivno snabdevani, i mada su se lišeni svega, borili pod krajnje teškim uslovima.|[[Harry S. Truman|Hari Truman]]}} U Americi su u to vreme bili Makartijevi zakoni o progonu komunista. Amerikanci su u hladnoratovskom kontekstu željeli prikazati da je Mihailović bio žrtva [[komunizam|komunizma]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/mark-hoare-o-rehabilitaciji-draze-mihailovica/24744736.html Hoare: Rehabilitacija Mihailovića iznjedriće nove podjele na Balkanu]</ref> No, istovremeno dolazi do rezolucije [[Informbiro]]a, pa je postojanje odlikovanja godinama ostalo tajna, obzirom na Titovo približavanje zapadnim silama nakon razlaza sa [[Josif Staljin|Staljinom]]. Orden je u maju [[2005]]. godine, za vreme administracije [[George Bush|Georga Busha]], uručen ćerki Dragoljuba Mihailovića Gordani na ceremoniji održanoj u ambasadi SAD u Beogradu. === Proces rehabilitacije === {{main|Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića}} [[Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića]] je pokrenut od strane [[Vojislav Mihailović|Vojislava Mihailovića]], sa zahtevom da se poništi sudska presuda kojim je njegov deda Dragoljub osuđen kao [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnik okupatora]] i [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|ratni zločinac]]. Proces je pokrenut [[2006]]. godine pred Višim sudom u [[Beograd]]u, a prvo ročište je održano [[2010]]. godine. Pokušaj rehabilitacije generala Dragoljuba Draže Mihailovića izazvao je brojne reakcije ne samo u [[Srbija|Srbiji]], već na čitavom prostoru [[Jugosfera|bivše Jugoslavije]]. Žestoka protivljenja došla su ih [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], dok su reakcije u Srbiji podeljenje. Advokat [[Srđa M. Popović]] pokušaj vlasti Srbije da [[sudska rehabilitacija|rehabilitiraju]] Dražu Mihailovića tumači kao rehabilitaciju [[Ratko Mladić|Mladića]], ocenjujući da je Draža, "u ime iste ideologije, etnički čistio Bosnu od muslimana, kao i Mladić 50 godina poslije."<ref>{{Cite web |title=Tadić preko Draže rehabilituje Mladića |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-politika/62564-Tadi-preko-Drae-rehabilituje-Mladia.html |access-date=2013-10-31 |archivedate=2013-11-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131115063717/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-politika/62564-Tadi-preko-Drae-rehabilituje-Mladia.html |deadurl=yes }}</ref> == Lik Draže Mihailovića u fikciji == Lik Draže Mihailovića se pojavljuje u sljedećim filmovima i TV-serijama: * ''[[Chetniks! The Fighting Guerrillas|Chetniks]]'' (1943), gdje ga je tumačio [[Philip Dorn]]; * ''[[U planinama Jugoslavije]]'' (1946) gdje ga je tumačio [[Vjekoslav Afrić]]; * ''[[Klopka za generala]]'' (1970), gdje ga je tumačio [[Rade Marković]]; * ''[[Užička republika (film)|Užička republika]]'' (1973), film i TV-serija gdje ga je tumačio [[Miodrag Lazarević]]; * ''[[Posljednji čin (TV)|Posljednji čin]]'' (1981), dvodijelna televizijska dokudrama gdje ga je tumačio [[Milan Puzić]]; * ''[[Ravna Gora (TV serija)|Ravna Gora]]'', srpska TV-serija kojaje premijerno prikazana 2013. i gdje ga tumači [[Nebojša Glogovac]]. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/11.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ] * [[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]]: ''[[Tajni rat Srbije|Tajni rat Srbije. Propaganda i manipuliranje poviješću]]'', Zagreb: Ceres, 1997. * [[Vladimir Dedijer|Dedijer, Vladimir (2)]]: ''Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita'', 2. tom, Zagreb: Mladost i Rijeka: Liburnija, 1981. * [https://www.znaci.org/00001/60.htm Dr. Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA RAVNOGORSKOM POKRETU 10. jun - 15. juli 1946.] == Povezano == * [[Saveznici i Jugoslavija]] * [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Dražina ponuda Hitleru]] == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://sr.wikiquote.org/sr-el/%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%99%D1%83%D0%B1_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B Draža Mihailović citati] * [https://www.znaci.org/00001/60_1_5.pdf Optužnica protiv Dragoljuba Mihailovića] * [https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima] * [https://www.znaci.org/00001/11.htm Nikola Milovanović - DRAŽA MIHAILOVIĆ] * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSvcid=1462&GRid=8702709& Spomenik Draži Mihailoviću u SAD] * [http://www.info.dfat.gov.au/info/historical/HistDocs.nsf/vVolume/793ACDA8B2DB7337CA256B7E001E46D5 Tajni australski dokument iz 1944 u kojem se povlači podrška Draži Mihailoviću zbog kolaboracije s Njemcima] * [http://sr.wikisource.org/wiki/Izve%C5%A1taj_%C5%A1efa_britanske_vojne_misije_o_govoru_Dra%C5%BEe_Mihailovi%C4%87a_od_28._februara_1943. Izveštaj šefa britanske vojne misije o govoru Draže Mihailovića od 28. februara 1943.] {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Lifetime|1893|1946|Mihailovicć, Dragoljub Drazža}} [[Kategorija:Dragoljub Mihailović| ]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Bitka za Srbiju]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Biografije, Ivanjica]] [[Kategorija:Antikomunisti]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Osuđeni na smrt]] h2cdobgsjijvyh85m8a6gmdogquh48p Pokret nesvrstanih 0 15317 42637024 42603997 2026-06-15T12:44:00Z ~2026-35117-83 365759 42637024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = <!--ako se radi o mikronaciji, u polje upisati 'yes'--> | konvencionalno_dugo_ime = | ime = Pokret nesvrstanih | izvorno_ime = ''Non-Aligned Movement | ime_genitiv = Pokreta nesvrstanih | status = <!--status države, posebno korisno kod mikronacija--> | zastava = <!--slika zastave; u polje valja unijeti samo ime datoteke koja prikazuje zastavu, ne i kod za datoteke--> | alt_flag = <!--zamjenski tekst za zastavu--> | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = <!--slika grba; u polje valja unijeti samo ime datoteke koja prikazuje grb, ne i kod za datoteke--> | alt_coat = <!--zamjenski tekst za grb--> | tip_simbola = <!--upotpuniti samo ako državni simbol nije grb--> | geslo = <!--službeno državno geslo--> | geslo_prijevod = <!--prijevod stranog gesla na srpskohrvatski jezik--> | državna_himna = <!--službeni naziv državne himne--> | kraljevska_himna = <!--službeni naziv kraljevske himne--> | drugi_simbol = <!--drugi državni simbol (poput nacionalne životinje)--> | tekst_simbol = <!--tekst za drugi simbol--> | drugi_tip_simbola = <!--opis vrste/tipa drugog državnog simbola--> | tekst_tipa_simbola = <!--tekst za vrstu/tip drugog državnog simbola--> | slika_karte = NAM Members.svg | loctext = [[New York (grad)|New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[Sjedinjene Države]] | alt_map = <!--alternativni tekst za mapu--> | opis_karte = <div style="text-align:left;margin-left:7.5em;">{{legend|#000080|Članice}}{{legend|#0066ff|Status promatrača}}</div> | slika_karte2 = <!--druga mapa, ukoliko je ona potrebna--> | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = <!--naziv glavnog grada države ili teritorija--> | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = <!--geografske koordinate glavnog grada--> | najveći_grad = <!--ukoliko glavni_grad nije i najveći, ovdje se unosi naziv najvećeg grada države ili teritorija--> | tip_najvećeg_naselja = <!--ukoliko najveće naselje nije grad, ovdje navesti administrativni status--> | najveće_naselje = <!--ukoliko glavni_grad nije i najveći, a najveće naselje nije grad, ovdje se unosi ime naselja--> | službeni_jezici = <!--jedan ili više službenih jezika u državi--> | nacionalni_jezici = <!--zakonski priznati jezici, ali čija upotreba nije propisana i na državnoj razini--> | regionalni_jezici = <!--jezici povezani s nekim od važnijih regija--> | etničke_grupe = <!--popis etničkih grupacija u državi--> | etničke_grupe_godina = <!--godina kada su provjerene etničke grupacije, a ako nepoznata, može se koristiti za <ref>--> | religija = <!--religije--> | demonim = <!--demonim zemlje--> | org_tip = [[Međunarodna organizacija]] | članstvo = 120 članica<br>17 promatrača | tip_vlasti = <!--vrsta i sustav vlasti u određenoj zemlji (npr. ustavna monarhija, republika, federalna repulika, konfederacija, ...)--> | vođa_titula1 = Generalni sekretar | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = Konferencija šefova država nesvrstanih država | gornji_dom = <!--naziv gornjed doma, ako on postoji--> | donji_dom = <!--nazov donjeg doma, ako postoji--> | suverenitet_tip = <!--Kratki opis državnog/teritorijalnog statsa (Npr. "Nezavisnost [od]...")--> | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = [[Konferencija u Bandungu]] | uspostava_datum1 = [[1955.]] | uspostava_događaj2 = [[Brijunska deklaracija]] | uspostava_datum2 = [[1956.]] | uspostava_događaj3 = Osnivanje | uspostava_datum3 = [[1961.]] | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = <!--površina države/organiacije (u kvadratnim km)--> | površina_oznaka = <!--opis ispod površine (postavljeno je "Ukupno")--> | površina_fusnota = | površina_rang = <!--rang države u svijetu, po površini--> | vode = <!--postotak voda--> | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = <!--procjena broja stanovnika (samo ako točan broj nije dostupan)--> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = <!--rang države u svijetu, po broju stanovnika--> | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = <!--broj stanovnika prema popisu--> | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = <!--broj stanovnika po kvadratnom kilometru--> | stanovništvo_gustina_rang = <!--rang države u svijetu, po gustoći stanovništva --> | broj_članica = | GDP_PPP = <!--(Gross Domestic Product from Purchasing Power Parity)--> | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = <!--Ginijev koeficijent, vrijednosti od 0 do 100--> | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = <!--upisati porast/pad/stabilno--> | HDI = <!--HDI, vrijednosti od 0 do 1--> | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = <!--upisati porast/pad/stagnira--> | valuta = <!--nacionalna valuta--> | valuta_kod = <!--ISO 4217 kod valute--> | vremenska_zona = | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = <!--vremenska zona tokom ljetnog računanja vremena--> | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = <!--pozivni broj zemlje--> | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = <!--web domena države--> | službeni_website = | slika_karte3 = <!--opcionalna treća mapa--> | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>a</sup>--> | fusnota_b = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>b</sup>--> | fusnota_c = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>c</sup>--> | fusnota_d = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>d</sup>--> | fusnota_e = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>e</sup>--> | fusnota_f = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>f</sup>--> | fusnota_g = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>g</sup>--> | fusnota_h = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>h</sup>--> | fusnota_1 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>1</sup>--> | fusnota_2 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>2</sup>--> | fusnota_3 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>3</sup>--> | fusnota_4 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>4</sup>--> | fusnota_5 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>5</sup>--> | fusnota_6 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>6</sup>--> | fusnota_7 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>7</sup>--> | fusnota_8 = <!--Za svaku fusnotu koja koristi <sup>8</sup>--> | komentar = }} [[Datoteka:Indira2.jpg|thumb|[[Indira Gandhi]] obnašala je funkciju sekretara pokreta od 1983. do 1984.]] '''Pokret nesvrstanih''' je međunarodni pokret čije su članice 120 zemalja te 17 zemalja posmatrača, koje su smatrale sebe zvanično neujedinjenim sa jednim ili protiv jednog od većih blokova<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.namegypt.org/en/AboutName/MembersObserversAndGuests/Pages/default.aspx |access-date=2012-03-03 |archivedate=2011-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727110130/http://www.namegypt.org/en/AboutName/MembersObserversAndGuests/Pages/default.aspx |deadurl=yes }}</ref>. Svrha pokreta, kako je napisano u Havanskoj deklaraciji iz [[1979]], je da osigura ''nacionalnu nezavisnost, [[suverenitet]], teritorijlni [[integritet]] i bezbednost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv [[imperijalizam|imperijalizma]], [[kolonijalizam|kolonijalizma]], [[neokolonijalizam|neokolonijalizma]], [[aparthejd]]a, [[rasizam|rasizma]], uključujući i [[cionizam]] i sve oblike strane [[agresija|agresije]], [[okupacija|okupacije]], [[dominacija|dominacije]], mešanja ili [[hegemonija|hegemonije]], kao i protiv [[hladni rat|blokovske politike]]''. Pokret nesvrstanih se fokusirao na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorenjivanja siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje [[kolonijalizam|kolonijalizmu]], [[imperijalizam|imperijalizmu]] i [[neokolonijalizam|neokolonijalizmu]]. Oni su predstavljali 55% stanovništva planete, većinu vlada na svetu i skoro dve trećine članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Ideja nesvrstanosti je postala jedna od najdragocjenijih tekovina posle ratnog vremena. Predsednik Tito je rekao o tome sledeće: ''Pitanje nezavisnosti malih i srednjih zemalja je krupna stvar. I nesvrstanost tu igra značajnu ulogu. Ta velika uloga u prvom redu dolazi do izražaja kroz Ujedinjene nacije. Jer, vidite, sad u njima dominiraju nesvrstani. Tamo su, na primjer, neke odluke, donesene i prihvaćene, koje, recimo, SAD teško progutaju. Ne bi htio više da ponavljam, ali nesvrstane zemlje mnogo su učinile svojom principijelnom politikom, politikom nezavisnosti, nemiješanja, politikom koegzistencije.'' ''Što znači koegzistencija? Ona ne podrazumijeva neku učmalost, da tako kažem, životarenje države sa državom, nego aktivnu suradnju. Neki veliki nisu bas jako oduševljeni sa nesvrstanošću, ali iako bi htjeli nesvrstane zemlje ignorirati, ne mogu ih spriječiti u aktivnosti. One mogu još da igraju još veću ulogu.'' Važniji članovi su bili [[SFRJ|Jugoslavija]], [[Indija]], [[Egipat]], [[Južna Afrika]] i povremeno [[Kina]]. [[Brazil]] nikada nije bio stalni član pokreta, ali je država delila mnogo ciljeva Pokreta nesvrstanih i često je slala posmatrače na konferencije Pokreta nesvrstanih. Zbog brojnog članstva u pokretu je dolazilo do razilaženja u stavovima. Na primer, [[Kuba]] je bila u savezu sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Indija je mnogo godina bila u savezu sa Sovjetskim Savezom protiv Kine sa kojom ima otvoren granični spor. Pokret se slomio zbog svojih unutrašnjih nesuglasica kada je Sovjetski Savez napao [[Avganistan]] 1979. Dok su neke države podržavale [[Sovjetsko-avganistanski rat|sovjetsku invaziju]], ostale članice pokreta nisu uradile to. Pokret nesvrstanih se po završetku Hladnog rata borio da pronađe novi smisao svoga postojanja. Novi fokus članica je produbljivanje ekonomske saradnje među zemljama u razvoju i očuvanje nezavisnosti u odnosu na najjače centre moći. Zemlje naslednice Jugoslavije su pokazale malo interesovanja za Pokret nesvrstanih od [[Raspad SFRJ|raspada zemlje]], a [[2004]]. [[Slovenija]] je, zajedno sa [[Malta|Maltom]] i [[Kipar|Kiprom]], prestala da bude članica pokreta kada je stupila u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Srbija sada ima status posmatrača kao i zemlje proistekle iz raspada Jugoslavije. Kandidatura Bosne i Hercegovine za punopravnim članstvomu u devedesetim je odbijena, a jedina Evropska punopravna članica je Belorusija. == Nastanak Pokreta nesvrstanih == [[Datoteka:Konfer.jpg|thumb|Deklaracija šefova država i vlada izvanblokovskih zemalja iz 1961. godine]] [[Datoteka:Nelson Mandela, 2000 (5).jpg|thumb|[[Nelson Mandela]] obnašao je funkciju sekretara pokreta od 1998. do 1999.]] [[Datoteka:Fidel Castro - MATS Terminal Washington 1959.jpg|thumb|[[Fidel Castro]] obnašao je funkciju sekretara pokreta od 1979. do 1983. i od 2006. do 2008.]] [[Datoteka:Gamal Nasser.jpg|thumb|[[Gamal Abdel Nasser]] obnašao je funkciju sekretara pokreta od 1964.. do 1970.]] Termin ”Nesvrstani” je prvi skovao indijski premijer [[Džavarhalal Nehru]] tokom svog govora [[1954]]. u [[Kolombo|Kolombu]], [[Šri Lanka]]. U svom govoru, Nehru je opisao pet postulata koji su korišćeni kao vodilje u kinesko-indijskim odnosima, a koje je prve smislio ondašnji kineski premijer [[Žu Enlai]]. Nazvani [[Pet principa miroljubive egzistencije]] ili Pančšil, ovi principi će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih. Tih pet principa su: # Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. # Uzajmano nenapadanje # Uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove # Jednakost i uzajamna korist # Miroljubiva koegzistencija Poreklo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do [[Bandunška konferencija|konferencije održane u Bandungu]], Indonezija, [[1955]]. Svestke nesvrstane nacije su izrazile svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u Hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije. Ipak, 6 godina kasnije u septembru 1961, uz veliku zaslugu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], održana je prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su bili [[Gamal Abdel Naser]], predsednik Egipta, i [[Sukarno]], predsednik Indonezije. [[Moskva]], koja se protivila pokretu nesvrstanih, je na dan otvaranja beogradskog skupa izvršila nuklearnu eksploziju.<ref>https://www.znaci.org/00001/25_2.htm</ref> Pokret je izgubio kredibilitet tokom [[1970e|sedamdesetih]] kada je kritikovan da u njemu postaju dominantne države koje su bile prijateljske prem Sovjetskom Savezu. Dok su vođe kao Tito, Naser, Sukarno ili Nehru mogli predstavljati ideologiju nesvrstanih, vođe poput Fidela Kastra su se zalagale za bližu saradnju sa istočnim blokom. == Članstvo == === Punopravne članice === {|- | * [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|25px|border]][[Avganistan]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px|border]][[Alžir]] * [[Datoteka:Flag of Angola.svg|25px|border]][[Angola]] * [[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|25px|border]][[Bangladeš]] * [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|25px|border]][[Barbados]] * [[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|25px|border]][[Bahami]] * [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|25px|border]][[Bahrein]] * [[Datoteka:Flag of Belize.svg|25px|border]][[Belize]] * [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px|border]][[Belorusija]] * [[Datoteka:Flag of Benin.svg|25px|border]][[Benin]] * [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|25px|border]][[Bolivija]] * [[Datoteka:Flag of Botswana.svg|25px|border]][[Bocvana]] * [[Datoteka:Flag of Brunei.svg|25px|border]][[Brunej]] * [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|25px|border]][[Burkina Faso]] * [[Datoteka:Flag of Bhutan.svg|25px|border]][[Butan]] * [[Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|25px|border]][[Vanuatu]] * [[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|25px|border]][[Venecuela]] * [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|25px|border]][[Vijetnam]] * [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|25px|border]][[Gabon]] * [[Datoteka:Flag of The Gambia.svg|25px|border]][[Gambija]] * [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px|border]][[Gana]] * [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|25px|border]][[Gvineja]] * [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|25px|border]][[Gvineja Bisau]] * [[Datoteka:Flag of Guyana.svg|25px|border]][[Gijana]] * [[Datoteka:Flag of Grenada.svg|25px|border]][[Grenada]] * [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|25px|border]][[Demokratska Republika Kongo]] * [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|25px|border]][[Dominikanska Republika]] * [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|25px|border]][[Egipat]] * [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|25px|border]][[Ekvador]] * [[Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|25px|border]][[Ekvatorijalna Gvineja]] * [[Datoteka:Flag of Eritrea.svg|25px|border]][[Eritreja]] * [[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|25px|border]][[Etiopija]] * [[Datoteka:Flag of Zambia.svg|25px|border]][[Zambija]] * [[Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|25px|border]][[Zelenortska ostrva]] * [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|25px|border]][[Zimbabve]] * [[Datoteka:Flag of India.svg|25px|border]][[Indija]] * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|25px|border]][[Indonezija]] * [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|25px|border]][[Irak]] | * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px|border]][[Iran]] * [[Datoteka:Flag of Jamaica.svg|25px|border]][[Jamajka]] * [[Datoteka:Flag of Yemen.svg|25px|border]][[Jemen]] * [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|25px|border]][[Jordan]] * [[Datoteka:Flag of South Africa.svg|25px|border]][[Južna Afrika]] * [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|25px|border]][[Kambodža]] * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px|border]][[Kamerun]] * [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|25px|border]][[Katar]] * [[Datoteka:Flag of Kenya.svg|25px|border]][[Kenija]] * [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|25px|border]][[Kolumbija]] * [[Datoteka:Flag of Comoros.svg|25px|border]][[Komori]] * [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|25px|border]][[Republika Kongo]] * [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|25px|border]][[Kuba]] * [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|25px|border]][[Kuvajt]] * [[Datoteka:Flag of Laos.svg|25px|border]][[Laos]] * [[Datoteka:Flag of Lesotho.svg|25px|border]][[Lesoto]] * [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|25px|border]][[Liban]] * [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|25px|border]][[Liberija]] * [[Datoteka:Flag of Libya.svg|25px|border]][[Libija]] * [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|25px|border]][[Madagaskar]] * [[Datoteka:Flag of Malawi.svg|25px|border]][[Malavi]] * [[Datoteka:Flag of Maldives.svg|25px|border]][[Maldivi]] * [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|25px|border]][[Malezija]] * [[Datoteka:Flag of Mali.svg|25px|border]][[Mali]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|25px|border]][[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|25px|border]][[Mauritanija]] * [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|25px|border]][[Mauricijus]] * [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|25px|border]][[Mjanmar]] * [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px|border]][[Mozambik]] * [[Datoteka:Flag of Mongolia.svg|25px|border]][[Mongolija]] * [[Datoteka:Flag of Namibia.svg|25px|border]][[Namibija]] * [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|25px|border]][[Nepal]] * [[Datoteka:Flag of Niger.svg|25px|border]][[Niger]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px|border]][[Nigerija]] * [[Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|25px|border]][[Nikaragva]] * [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|25px|border]][[Obala Slonovače]] * [[Datoteka:Flag of Oman.svg|25px|border]][[Oman]] * [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|25px|border]][[Pakistan]] | * [[Datoteka:Flag of Panama.svg|25px|border]][[Panama]] * [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|25px|border]][[Palestina]] * [[Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|25px|border]][[Papua Nova Gvineja]] * [[Datoteka:Flag of Peru.svg|25px|border]][[Peru]] * [[Datoteka:Flag of Rwanda.svg|25px|border]][[Ruanda]] * [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|25px|border]][[Sao Tome i Principe]] * [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|25px|border]][[Saudijska Arabija]] * [[Datoteka:Flag of Swaziland.svg|25px|border]][[Svazilend]] * [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|25px|border]][[Sveta Lucija]] * [[Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|25px|border]][[Sveti Vinsent i Grenadini]] * [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|25px|border]][[Severna Koreja]] * [[Datoteka:Flag of Seychelles.svg|25px|border]][[Sejšeli]] * [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|25px|border]][[Senegal]] * [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|25px|border]][[Sijera Leone]] * [[Datoteka:Flag of Singapore.svg|25px|border]][[Singapur]] * [[Datoteka:Flag of Syria.svg|25px|border]][[Sirija]] * [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|25px|border]][[Somalija]] * [[Datoteka:Flag of Sudan.svg|25px|border]][[Sudan]] * [[Datoteka:Flag of Suriname.svg|25px|border]][[Surinam]] * [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|25px|border]][[Tajland]] * [[Datoteka:Flag of Tanzania.svg|25px|border]][[Tanzanija]] * [[Datoteka:Flag of East Timor.svg|25px|border]][[Istočni Timor]] * [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|25px|border]][[Togo]] * [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px|border]][[Trinidad i Tobago]] * [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|25px|border]][[Tunis]] * [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|25px|border]][[Turkmenistan]] * [[Datoteka:Flag of Uganda.svg|25px|border]][[Uganda]] * [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|25px|border]][[Uzbekistan]] * [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|25px|border]][[Ujedinjeni Arapski Emirati]] * [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|25px|border]][[Filipini]] * [[Honduras]] * [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|25px|border]][[Centralnoafrička republika]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px|border]][[Čile]] * [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|25px|border]][[Džibuti]] * [[Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|25px|border]][[Šri Lanka]] |} === Bivše članice === * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|border]][[Argentina]] (1973-1991) <ref>http://prensa.cancilleria.gov.ar/noticia.php?id=13561259</ref> * [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|25px|border]][[SFRJ|Jugoslavija]] (1961-1992)<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nam.gov.za/background/members.htm |access-date=2012-03-03 |archive-date=2010-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101209233514/http://www.nam.gov.za/background/members.htm |dead-url=yes }}</ref> * [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|25px|border]][[Cipar]] (1961-2004)<ref name="Archive copy"/> * [[Datoteka:Flag of Malta.svg|25px|border]][[Malta]] (1973-2004)<ref name="Archive copy"/> === Posmatrači === ==== Države ==== * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|border]][[Argentina]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px|border]][[Bosna i Hercegovina]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px|border]][[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px|border]][[Crna Gora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]][[Hrvatska]] * [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|25px|border]][[Jermenija]] * [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px|border]][[Kazahstan]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px|border]][[Kina]] * [[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|25px|border]][[Kirgistan]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica (state).svg|25px|border]][[Kostarika]] * [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|25px|border]][[Meksiko]] * [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|25px|border]][[Paragvaj]] * [[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|25px|border]][[Salvador]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px|border]][[Srbija]] * [[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|25px|border]][[Tadžikistan]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px|border]][[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|25px|border]][[Urugvaj]] ==== Organizacije ==== * [[Datoteka:Dummy flag.svg|25px|border]] [[Afrička unija]] * [[Datoteka:Dummy flag.svg|25px|border]] [[Afričko-azijska organizacija narodne solidarnosti]] * [[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|25px|border]] [[Arapska liga]] * [[Datoteka:Dummy flag.svg|25px|border]] [[Južni centar]] * [[Datoteka:Flag of New Caledonia.svg|25px|border]] [[Kanakčki socijalistički nacionalni oslobodilački front]] * [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|25px|border]] [[Nacionalni pokret za nezavisnost Hostos]] *[[Organizacija islamske konferencije]] * [[Datoteka:Dummy flag.svg|25px|border]] [[Sekretarijat Komonvelta]] * [[Datoteka:Dummy flag.svg|25px|border]] [[Svetski savet za mir]] * [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|25px|border]] [[Ujedinjene nacije]] == Današnje aktivnosti == === Kritika spoljne politike SAD-a === U poslednjih nekoliko godina pokret je kritikovao invaziju na Irak i rat protiv terorizma, pokušaje gušenja Iranskoga i Sjevernokorejskoga nuklearnog programa te osude kršanja ljudskih prava i odnosa prema malim državama. Pokret je kritizirao i američku dominaciju u UN-u i drugim međunarodnim strukturama.<ref name="Nesvrstani">{{Cite web |url= https://books.google.ba/books?vid=ISBN0861990153&id=WlaLuBO-YBMC&printsec=frontcover&redir_esc=y&hl=hr#v=onepage&q&f=false |title=Principi nesvrstanosti |work=International progress organisation |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> === Samoopredeljenje Portorika === Još od 1961. pokret je podržao raspravu o slučaju prava na samoopredeljenje Portorika pred Ujedinjenim nacijama. Hostosian National Independence Movement, grupa koja se zalaže za neovisnost ostrva, ima status promatrača pri pokretu.<ref>http://www.cooperativa.cl/prontus_nots/site/artic/20090714/pags/20090714083311.html</ref> === Samoopredjeljenje za Zapadnu Saharu === Od 1973. pokret je podržao razgovore o slučaju Zapadne Sahare pred Ujedinjenim nacijama.<ref>http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/282/34/IMG/NR028234.pdf?OpenElement</ref> === Održivi razvoj === ===Reforma Ujedinjenih nacija=== === Saradnja zemalja juga === ===Kulturne različitosti i ljudska prava=== === Radne grupe === * Visoka radna grupa za restrukturiranje Ujedinjenih nacija * Radna grupa za ljudska prava * Radna grupa za mirovne operacije * Radna grupa za razoružanje * Odbor za Palestinu * Radna skupina za Somaliju * Sigurnosni klub pokreta nesvrstanih * Stalni odbor ministara za ekonomsku saradnju * Zajednički koordinacijski odbor (Grupe 77 i Pokreta nesvrstanih) == Konferencije Pokreta nesvrstanih == Obično su se konferencije Pokreta nesvrstanih odvijale svake tri godine. Države koje su bile domaćin konferencijama su: SFRJ, Egipat, Zambija, Alžir, Šri Lanka, Kuba, Indija, Zimbabve, Indonezija, Kolumbija, Južnoafrička rebulika i Malezija. [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prva konferencija]] se održala u [[Beograd]]u [[1961]]. Na njoj su bili predstavnici 25 zemalja – po 11 iz [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] zajedno sa Jugoslavijom, Kubom i Kiprom.<ref>{{Cite web |title=DEAN PERKO - HLADNI RAT – UTJECAJ NA ZEMLJE TREĆEG SVIJETA |url=https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1065/preview |access-date=2019-03-04 |archive-date=2022-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407094426/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1065/preview }}</ref> Sledeći sastanak je održan u [[Kairo|Kairu]] [[1964]]. Na njega su došli predstavnici 46 država, dok su većina novih članova bile nove afričke zemlje koje su tek stekle nezavisnost. Glavne teme konferencije su bili Arapsko-izraelski sukob i Indijsko-pakistanski sukob. Sastanak iz [[1970]]. u [[Lusaka|Lusaki]], na kom su prisustvovale 54 države, je bio jedan od najvažnijih pošto je pokret formirao stalnu organizaciju da bi razvijao ekonomske i političke veze. Zambijski predsednik [[Kenet Kaunda]] je igrao odlučujuću ulogu u ovim događajima. Na sastanku 1973. u [[Alžir]]u je viđeno kako se pokret nosi sa novim ekonomskim realnostima. [[Svetski naftni šok 1973.|Svetski naftni šok iz 1973.]] je doveo do toga da neke članice budu značajno bogatije od ostalih. Kraj povezanosti američke valute za zlato i naknadna [[devalvacija]] [[američki dolar|dolara]] je uklonilo jednu od najvećih pritužbi grupe. Na sastanku [[1979]]. u Havani je raspravljano o prednosti ”prirodne alijanse” koje su mnogi videli između Pokreta nesvrstanih i Sovjetskog Saveza. Pod vođstvom [[Fidel Kastro|Fidela Kastra]]., konferencija je raspravljala o konceptu antiimperijalističke alijanse sa Sovjetskim Savezom. Premijer Jamajke Menli je održao dobro primljen prosovjetski govor. Među ostalim stvarima koje je rekao je bilo: ”Svi anti-imperijalisti znaju da je ravnoteža snaga u svetu nepovratno promenjena 1917 kada je postoja pokret i čovek u Oktobarskoj revoluciji, a Lenjin je bio taj čovek”. Menli je takođe odlikovao Kastra za ojačavanje snaga posvećenim borbi protiv imperijalizma na zapadnoj hemisferi. === Mesta i datumi konferencija === * [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|1. konferencija]] – [[Beograd]], [[1. septembar]] [[1961]]. – [[6. septembar]] [[1961]].<ref name="PNesvrstani">{{Cite web |url= https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:994/preview |title= Vanjska politika Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih godina |work= Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet |accessdate= 9. 2. 2019 |archive-date= 2022-04-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220407083803/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:994/preview }}</ref> * 2. konferencija – [[Kairo]], [[5. oktobar]] [[1964]]. – [[10. oktobar]] [[1964]]. * 3. konferencija – [[Lusaka]], [[8. septembar]] [[1970]]. – [[10. septembar]] [[1970]]. * 4. konferencija – [[Alžir]], [[5. septembar]] [[1973]]. – [[9. septembar]] [[1973]]. * 5. konferencija – [[Kolombo]], [[16. avgust]] [[1976]]. – [[19. avgust]] [[1976]]. * 6. konferencija – [[Havana]], [[3. septembar]] [[1979]]. – [[9. septembar]] [[1979]]. * 7. konferencija – [[New Delhi]], [[7. mart]] [[1983]]. – [[12. mart]] [[1983]]. * 8. konferencija – [[Harare]], [[1. septembar]] [[1986]]. – [[6. septembar]] [[1986]]. * 9. konferencija – [[Beograd]], [[4. septembar]] [[1989]]. – [[7. septembar]] [[1989]]. * 10. konferencija – [[Džakarta]], [[1. septembar]] [[1992]]. – [[7. septembar]] [[1992]]. * 11. konferencija – [[Kartahina de Indijas]], [[18. oktobar]] [[1995]]. – [[20. oktobar]] [[1995]]. * 12. konferencija – [[Durban]], [[2. septembar]] [[1998]]. – [[3. septembar]] [[1998]]. * 13. konferencija – [[Kuala Lumpur]], [[20. februar]] [[2003]]. – [[25. februar]] [[2003]]. * 14. konferencija – [[Havana]], [[14. septembar]] [[2006]]. – [[15. septembar]] [[2006]]. * 15. konferencija – [[Šarm el Šeik]], [[11. jul]] [[2009]]. – [[16. jul]] [[2009]]. * 16. Konferencija - [[Teheran]], [[26. avgust]] [[2012]]. – [[31. avgust]] [[2012]]. * 17. konferencija – [[ostrvo Margarita]], [[17. septembar]] [[2016]]. – [[18. septembar]] [[2016]]. *18. konferencija - Baku, 25. oktobar 2019. - 26. oktobar 2019. === Jubilarna sednica povodom 50. godišnjice === * [[Beograd]], 5–6 septembar, [[2011]]. == Povezano == * [[Treći svet]] == Vanjske veze == * [http://www.cubanoal.cu/ingles/index.html Sajt Pokreta nesvrstanih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061105092123/http://www.cubanoal.cu/ingles/index.html |date=2006-11-05 }} {{Commonscat|Non-Aligned Movement}} == Literatura == * Bogetić, Olivera - Nastanak i razvoj pokreta nesvrstanosti, Export-press, Beograd 1981. * Jakovina, Tvrtko - Treća strana Hladnog rata, Zagreb, 2010 * Mates, Leo - Međunarodni odnosi socijalističke Jugoslavije, Nolit, Beograd 1976. == Izvori == {{reference}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Pokret nesvrstanih]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] pc117zrocd4hfj6v4k151ogrvc9v2si Divina Commedia 0 15323 42637302 42551519 2026-06-16T08:48:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637302 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[Datoteka:Michelino DanteAndHisPoem.jpg|thumb|300px|[[Dante Alighieri|Dante]] drži kopiju ''Božanstvene komedije'' pored ulaza u pakao, sedam terasa planine čistilišta, sa sferama raja iznad na [[Domenico di Michelino|Michelinovom]] fresku]] '''''Božanstvena komedija''''' (na italijanskom "'''''Comedia'''''" ili "'''''Commedia'''''"; [[Giovanni Boccaccio|Bokačo]] ju je kasnije preimenovao u "'''''Divina Commedia'''''") je djelo [[Dante Alighieri|Dantea Aligijeria]] koje je on počeo c. 1308. godine, a završio 1320. (samo godinu dana prije svoje smrti). Smatra se najvećom epskom poemom italijanske literature,<ref>Na primjer, ''Encyclopedia Americana'', 2006, Vol. 30. str. 605: "najveće pojedinačno djelo talijanske literature;" John Julius Norwich, ''The Italians: History, Art, and the Genius of a People'', Abrams, 1983, str. 27: "njegova ogromna poema, i nakon šest i pol stoljeća vrhovno djelo talijanske literature, ostaje&nbsp;– nakon ostavštvine antičkog Rima&nbsp;– najznačajniji pojedinačni element talijanskog naslijeđa;" and Robert Reinhold Ergang, ''The Renaissance'', Van Nostrand, 1967, str. 103: "Mnogi književni historičari posmatraju Božanstvenu komediju kao najveće djelo talijanske književnosti. U svijetu književnosti ima status epske poeme najvišeg reda."</ref> kao i jednim od najvećih dijela svjetske literature.<ref>{{Cite book| last=Bloom | first=Harold | authorlink=Harold Bloom | title=The Western Canon | url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich | year=1994}}.</ref> Maštovit prikaz zagrobnog života u njoj predstavnik je [[srednjovjekovna filozofija|srednjovjekovnog pogleda na svijet]] koji se razvio u [[Katolička Crkva|Zapadnoj Crkvi]] do 14. vijeka. Potpomogla je uspostavljanje [[toskanski jezik|toskanskog jezika]], na kojem je napisana, kao standardiziranog [[talijanski jezik|talijanskog jezika]].<ref>Vidjeti {{Cite book| last=Lepschy | first=Laura |author2=Lepschy, Giulio | title=The Italian Language Today | url=https://archive.org/details/italianlanguaget0000leps | year=1977}} ili bilo koju drugu historiju talijanskog jezika.</ref> Na površini, poema opisuje Danteova putovanja kroz [[Kršćanski pogledi na pakao|pakao]], [[čistilište]] i [[Raj (kršćanstvo)|raj]];<ref>Peter E. Bondanella, ''The Inferno'', Introduction, p. xliii, Barnes & Noble Classics, 2003, {{ISBN|1-59308-051-4}}: "ključna fikcija ''Božanstvene komedije'' je da je ta poema istinita."</ref> ali na dubljem nivou ona predstavlja, [[alegorija u srednjem vijeku|alegorijski]], putovanje duše prema Bogu.<ref>[[Dorothy L. Sayers]], ''Hell'', bilješke na strani 19.</ref> Na dubljem nivou, Dante iskorištava srednjovjekovnu kršćansku teologiju i filozofiju, naročito [[tomizam|tomističku filozofiju]] i djelo ''[[Summa Theologica]]'' [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]].<ref>Charles Allen Dinsmore, ''The Teachings of Dante'', Ayer Publishing, 1970, str. 38, {{ISBN|0-8369-5521-8}}.</ref> Zbog toga se ''Božanstvena komedija'' nekad naziva "''Summa'' u stihu".<ref>[http://books.google.com/books?id=-AQTAAAAIAAJ&q=%22the+Summa+in+verse%22&dq=%22the+Summa+in+verse%22&cd=10 ''The Fordham Monthly''] Fordham University, Vol. XL, dec. 1921, str. 76</ref> Djelo je prvobitno nosilo samo kratak naziv ''Comedìa'', a [[Giovanni Boccaccio|Bokačo]] joj je kasnije dodao i naziv ''Divina''. Prvo štampano izdanje u kojem je u naslovu dodana riječ ''divina'' bilo je izdanje [[venecija]]nskog [[humanizam|humaniste]] [[Lodovico Dolce|Lodovica Dolcea]],<ref>[[Ron Terpening|Ronnie H. Terpening]], ''Lodovico Dolce, Renaissance Man of Letters'' (Toronto, Buffalo, London: University of Toronto Press, 1997), str. 166.</ref> objavljeno 1555. godine. == Najstariji rukopisi == [[Datoteka:Foligno, commedia di dante, edizione stampata da johann numeister, 1472, d'elci 867, c 2r.JPG|thumb|right|Prvo štampano izdanje, 11. april 1472.]] Prema Udruženju Dante u Italiji, ni jedan Danteov izvorni rukopis nije preživio, iako postoje mnoge kopije iz 14. i 15. stoljeća&nbsp;– više od 825 je navedeno na njihovoj stranici.<ref>{{cite web|url=http://www.danteonline.it/english/codici_frames/elencocodici.asp |title=Elenco Codici |work=Danteonline.it |accessdate=2009-08-05}}</ref> Prvo štampano izdanje objavljeno je u [[Foligno|Folignu]] u Italiji, od strane Johanna Numeistera i Evangelista Angelinija da Trevija 11. aprila 1472. godine.<ref>Christopher Kleinhenz, ''Medieval Italy: An Encyclopedia'', Volume 1, Routledge, 2004, {{ISBN|0-415-93930-5}}, p. 360.</ref> Od 300 odštampanih kopija, preživjelo je četrnaest. Izvorna štamparska mašina izložena je u ''Oratorio della Nunziatella'' u Folignu. == Struktura i priča == ''Božanstvena komedija'' sastoji se od 14 233 stiha podijeljena na tri [[kantik]]a (it. pl. ''cantiche'')&nbsp;– ''Inferno'' ([[pakao]]), ''Purgatorio'' ([[čistilište]]) i ''Paradiso'' ([[raj]])&nbsp;– od koji se svaki sastoji od 33 [[spjev]]a (it. pl. ''canti''). Još jedan spjev, koji služi kao uvod u poemu i koji se općenito smatra dijelom prvog kantika, dovodi ukupan broj spjevova na 100. Međutim, obično se prihvata da prva dva spjeva služe kao jedinstven prolog za čitav ep, te da prva dva spjeva svakog kantika služe kao prolozi svakog od tri kantika.<ref>Dante The Inferno A Verse Translation by Professor Robert and Jean Hollander strana 43</ref><ref>Epist. XIII 43 do 48</ref><ref>Wilkins E.H The Prologue to the Divine Comedy Annual Report of the Dante Society, str. 1-7.</ref> Prema tome, ''Božanska komedija'' se sastoji iz tri dijela, ''Inferno'', ''Purgatorio'' i ''Paradiso'', koji se sastoje respektivno od 34, 33 i 33 spjeva. Broj tri zauzima istaknuto mjesto u tom djelu, dijelom predstavljen brojem kantika, kao i njihovom dužinom. Uz to, upotrijebljena vrsta strofe, ''[[terza rima]]'', je [[jedanaesterac]] (strofa od jedanaest stihova), pri čemu stihovi čine [[tercet]]e prema [[metrička šema|metričkoj šemi]] ''aba, bcb, cdc, ded, ...''. Napisana u prvom licu, poema prati Danteovo putovanje kroz tri oblasti zagrobnog života, počevši na [[veliki četvrtak|noć prije]] [[veliki petak|Velikog petka]] i završivši u srijedu poslije [[Uskrs]]a u proljeće 1300. godine. Rimski pjesnik [[Vergilije]] vodi ga kroz pakao i čistilište; [[Beatrice Portinari|Beatrice]], Danteov ženski ideal, vodi ga kroz raj. Beatrice je bila firentinska žena koju je upoznao u djetinjstvu i divio joj se iz daljine u skladu sa tada popularnom tradicijom [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]], koja je naglašena u Danteovom ranijem djelu ''[[La Vita Nuova]]''. Struktura tri oblasti slijedi čest [[numerologija|numerološki obrazac]] od 9 plus 1, čime se dobija 10: 9 krugova pakla, zajedno sa Luciferom na njegovom dnu; 9 krugova Planine čistilišta, zajedno sa [[Eden]]om na njezinom vrhu; i 9 nebeskih tijela raja, zajedno sa [[empirej]]em, samom suštinom Boga. Unutar svake grupe od 9, 7 elemenata odgovara određenoj moralnoj šemi, podijeljenoj na tri potkategorije, dok se druga dva od naročitog značaja dodaju ukupnoj devecti. Na primjer, na [[sedam smrtnih grijeha]] Katoličke Ckrve, od kojih se pročišćavaju obitavaoci čistilišta, dodane su posebne oblasti za kasne pokajnike i one koje je Crkva [[ekskomunikacija|ekskomunicirala]]. Temeljnih sedam grijeha u čistilištu odgovara moralnoj šemi izopačene ljubavi, koja je podijeljena na tri grupe: pretjerana ljubav ([[požuda]], [[proždrljivost]], [[pohlepa]]), manjkava ljubav ([[ljenost]]) i zlonamjerna ljubav ([[gnjev]], [[zavist]], [[ponos]]). U borbama Gelfa i Gibelina u centralnoj Italiji, Dante je sudjelovao na strani Gelfa, koji su podržavali [[papinstvo]] umjesto [[Car Svetog rimskog carstva|Cara Svetog rimskog carstva]]. Firentinski Gelfi oko 1300. su se podijelili na nekoliko frakcija, Bijele Gelfe i Crne Gelfe. Dante je bio pripadnik Bijelih Gelfa, koje je 1302. prognao gradonačelnik Cante de' [[Gabrielli]] di [[Gubbio]], nakon što su trupe pod vođstvom [[Karlo Valois|Karla Valoisa]] ušle u grad, na zahtjev pape [[Bonifacije VIII.|Bonifacija VIII.]], koji je podržavao Crne Gelfe. Taj egzil, u kojem je Dante proveo ostatak svog života, imao je utjecaja na mnoge dijelove ''Komedije'', od proročanstava o Danteovom egzilu do Danteovog viđenja politike i vječnog prokletstva nekih njegovih protivnika. Posljednja riječ svakog od tri kantika je ''stelle'' ("zvijezde"). === Pakao === [[Datoteka:Inferno Canto 21 (148618780).jpg|thumb|right|Vergilije spasava Dantea zahvaljujući Beatriče.]] [[Datoteka:Gustave_Dore_Inferno1.jpg|thumb|right|Gravura Gustava Dorea koja predstavlja prizor iz Božanstvene komedije(1861-1868)]] [[Datoteka:The Vision of Hell (Inferno) MET DP106349.jpg|thumb|right]] [[Datoteka:Inferno Canto 34 (148619628).jpg|thumb|right|Doreova ilustracija satane.]] Poema počinje tako što se autor izgubio u mračnoj šumi i biva napadnut od alegorijskih sila tame i duhovne nevolje (spjev 1). Njega spasava Vergilije uz pomoć Beatriče (spjev 2), a nakon toga Dante i Vergilije ulaze u pakao (spjev 3). Vergilije vodi Dantea kroz devet krugova pakla. Krugovi su koncentrični, a svaki od njih predstavlja sve veće zlo, sa vrhuncem u centru gdje je satana. Devet krugova su: # [[Limbo]] - gdje se nalaze nekršteni, ali nevini ljudi. <br />Svima koji se nađu u paklu Minos određuje krug u kome će se naći. # Oni koji su obuzeti pohlepom (spjev 5) # Proždrljivi (spjev 6) # Lakomi koji posjeduju veliko blago i povodljivi koji su proćerdali veliko blago (spjev 7) # Srditi (spjev 8).<br />Niži dijelovi pakla su opasani zidom grada Dis i okruženi rijekom [[Stiks (mitologija)|Stiks]] (spjev 9) # Jeretici (spjev 10-11) # Nasilnici (spjev 12-17). Oni su podijeljeni u tri kruga: ## Oni koji su počinili nasilje protiv ljudi i imovine (spjev 12) ## Oni koji su počinili nasilje nad samim sobom - samoubice (spjev 13) ## Oni koji su počinili nasilje protiv Boga - bogohuljenje, sodomija, lihvari (spjev 14-17) # Lažljivci se nalaze u krugu pod imenom ''Malebolge'' (spjev 18-30). On je podijeljen u deset kanala: # Izdajnici (spjev 32-34). Ovaj krug je podijeljen u četiri zone: ## Izdajnici rodbine ## Izdajnici političkih kolega ## Izdajnici gostiju ## Izdajnici dobročinitelja === Čistilište === Dante i Virgilije su se poslije obilaska pakla popeli na planinu Čistilište na drugoj strani svijeta (u Danteovo doba se vjerovalo da se pakao nalazi ispod [[Jeruzalem|Jerusalima]]). Uvodni dijelovi knjige opisuju obalu čistilišta (spjev 1-2) i njegove padine, gdje se nalaze oni koji su ekskomunicirani, oni koji se nisu pokajali i oni koji su se pokajali neposredno prije smrti. Oni čekaju na svoj red da se popnu na planinu (spjev 3-6). Naposlijetku, tu je i dolina u kojoj su evropski vladari i vrata u čistilište. (spjev 7-9). Odatle Vergilije vodi Dantea kroz sedam terasa čistilišta. Sedam smrtnih grijeha odgovara ovim terasama, svaka terasa za određeni grijeh: # [[ponos]] (spjev 10-12). # [[zavist]] (spjev 13-15). # [[ljutnja|bijes]] (spjev 15-17). # [[lijenost]] (spjev 18-19). # [[škrtost]] (spjev 19-21). # [[proždrljivost]] (spjev 22-24). # [[pohlepa]] (spjev 25-27). Uspon terasa kulminira na vrhu gdje se nalazi [[Raj|Edenski vrt]] (spjev 28-33). Vergilije, kao paganin, stalni je stanovnik Limba, prvog kruga pakla. Iz tog razloga on ne može da uđe u raj. Beatriče se pojavljuje kao drugi vodič (praćena ekstravagantnom procesijom). Lik Beatriče je napravljen po Beatriče Portinari, ženi koju je Dante volio i koja je umrla 1290. godine. === Raj === Posle početnog uspona (spjev 1), Beatriče vodi Dantea kroz devet krugova raja. Oni su koncentrični, slični onima opisanim u [[Aristotel]]ovoj i [[Ptolomej]]evoj kosmologiji. Tih devet sfera su: # [[Mjesec]] - oni koji su napustili svoje zavjete (spjev 2-5). # [[Merkur]] - oni koji su činili dobro iz želje za slavom (spjev 5-7). # [[Venera (planeta)|Venera]] - oni koji su činili dobro bez ljubavi (spjev 8-9). # [[Sunce]] - duše razumnih (spjev 10-14). # [[Mars]] - oni koji su se borili za [[hrišćanstvo]] (spjev 14-18). # [[Jupiter (planeta)|Jupiter]] - oni koji su oličenje pravde (spjev 18-20). # [[Saturn (planeta)|Saturn]] - mislioci (spjev 21-22). # [[zvijezda|zvijezde]] - blagosloveni (spjev 22-27). Ovdje [[sveti Petar]] iskušava Danteovu vjeru, [[Jakov Zabedejev (stariji)|sveti Jakov]] nadu i [[sveti Ivan]] ljubav. # Veliki pokretač - anđeli (spjev 27-29). Odavde se Dante penje u bit iznad fizičkog postojanja po imenu Čista nebesa (spjev 30-33). Na tom mjestu se sreće lice u lice sa [[Bog]]om lično i dobija razumijevanje božanske i ljudske prirode. [[Datoteka:Botticelli_ChartOfDantesHell.jpg|thumb|right|250px|Sandro Botičeli ''Karta pakla''. [[1490]].]] Dante je Božansku komediju smatrao svojim najvećim djelom i najvećim djelom svih vremena. == Tematski dijelovi == Božanstvena komedija može jednostavno biti opisana kao alegorija. Svaki spjev sadrži mnogo alternativnih značenja. Danteove alegorije su veoma složene i u objašnjenju kako čitati poemu on podvlači druga značenja osim alegorijskih, istorijska, moralna, literarna i anagogička. Struktura poeme je takođe veoma složena, sa matematičkim i numerološkim simbolima koji se protežu kroz djelo. Ono što poemu čini veličanstvenom jesu ljudski kvaliteti, Danteova vješta delinearnost karaktera koje susreće u paklu, čistilištu i raju, njegovo gorko žigosanje Firence i italijanske politike i njegova poetska imaginacija. == Teorije o utjecaju iz islamske filozofije == [[Miguel Asin Y Palacios|Miguel Asín Palacios]], španski učenjak i katolički svećenik, 1919. je objavio ''La Escatología musulmana en la Divina Comedia'' (''Islamska [[eshatologija]] u Božanstvenoj komediji''), izvještaj o podudaranju između [[rana islamska filozofija|rane islamske filozofije]] i ''Božanstvene komedije''. Palacios tvrdi da je Dante izveo mnoge osobine i događaje o budućnosti iz duhovnih spisa [[Ibn Arabi]]ja i [[Isra i Mi'radž|Isre i Mi'radža]] ili noćnog putovanja [[Muhamed]]a u raj. Ono je opisano u ''[[Hadis]]u'' i ''[[Kitab al Miradž]]u'' (prevedeno na latinski 1264. ili kratko prije toga<ref name="Heullant">I. Heullant-Donat and M.-A. Polo de Beaulieu, "Histoire d'une traduction," in ''Le Livre de l'échelle de Mahomet'', Latin edition and French translation by Gisèle Besson and Michèle Brossard-Dandré, Collection ''Lettres Gothiques'', Le Livre de Poche, 1991, p. 22 with note 37.</ref> kao ''Liber Scalae Machometi'', "Knjiga o Muhamedovim ljestvama") i ima značajne sličnosti sa ''Rajem'', kao što je na primjer [[sedam nebesa|sedmostruka podjela raja]],<ref>Vidjeti [http://www20.brinkster.com/gurupak/Miraaj%20-%20The%20Ascension%20to%20Heaven.htm engleski prevod]''[[Kitab al Miradž]]a''. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090502034748/http://www20.brinkster.com/gurupak/Miraaj%20-%20The%20Ascension%20to%20Heaven.htm|date=2009-05-02}}</ref> iako ona nije jedinstvena za ''Kitab al Miradž''. Neke "površne sličnosti"<ref>William Montgomery Watt and Pierre Cachia, ''A History of Islamic Spain'', 2. izdanje, Edinburgh University Press, 1996, str. 125–126, {{ISBN|0-7486-0847-8}}.</ref> ''Božanstvene komedije'' sa ''[[Resalat Al-Ghufran]]'' ili ''Poslanicom praštanja'' [[Al-Ma'arri]]ja također su spomenuti u raspravi. ''Resalat Al-Ghufran'' opisuje putovanje pjesnika u oblasti zagrobnog života i uključuje dijalog sa ljudima u raju i paklu, iako, za razliku od ''Kitab al Miradža'', nema mnogo opisa tih lokacija,<ref>Dionisius A. Agius and Richard Hitchcock, ''The Arab Influence in Medieval Europe'', Ithaca Press, 1996, p. 70, {{ISBN|0-86372-213-X}}.</ref> te je nevjerojatno da je Dante išta posudio iz tog djela.<ref>Kāmil Kīlānī and G. Brackenbury, Introduction to ''Risalat ul Ghufran: A Divine Comedy'', 3. izdanje, Al-Maaref Printing and Publishing House, 1943, str. 8.</ref><ref>Prema Watt i Cachia, ta teorija "nije baš vjerojatna", str. 183.</ref> Dante, međutim, jeste živio u Europi u kojoj je došlo do znatnog književnog i filozofskog kontakta sa islamskim svijetom, što su podsticali faktori poput [[averoizam|averoizma]] ("Averrois, che'l gran comento feo" Commedia, Inferno, IV, 144, što znači "[[Ibn Rušd|Averoes]], koji je napisao veliki komentar") i pokroviteljstva [[Alfonso X od Kastilje|Alfonsa X od Kastilje]]. Od dvanaest mudraca s kojima se Dante sretne u spjevu X ''Raja'', [[Toma Akvinski]] i, još više, [[Siger od Brabanta]] bili su pod jakim utjecajem arapskih komentatora o [[Aristotel]]u.<ref name="copleston">{{Cite book|title=A History of Philosophy, Volume 2|author=Frederick Copleston|location=London|year=1950|publisher=Continuum|page=200}}</ref> Srednjovjekovni [[kršćanski misticizam]] također je dijelio [[Neoplatonizam|neoplatonski]] utjecaj [[sufistička kozmologija|Sufista]] poput [[Ibn Arabi]]ja. Filozof [[Frederick Copleston]] 1950. je tvrdio da Danteov tretman pun poštovanja prema [[Ibn Rušd|Averoi]], [[Ibn Sina|Ibn Sini]] i Sigeru od Brabanta ukazuje na njegovo proznanje "znatnog duga" islamskoj filozofiji.<ref name="copleston" /> Iako se taj filozofski utjecaj generalno priznaje, mnogi učenjaci nisu zadovoljni time da je Dante bio pod utjecajem ''Kitab al Miradža''. Orijentalista [[:it:Francesco Gabrieli|Francesco Gabrieli]] iz 20. vijeka izrazio je skepticizam u pogledu navodnih sličnosti i ukazao na nedostatak dokaza o načinu na koji bi se te ideje prenijele do Dantea. Unatoč tome, odbacujući vjerojatnost nekih utjecaja navedenih u Palacijevom djelu,<ref>Francesco Gabrieli, "New light on Dante and Islam", ''Diogenes'', 2:61–73, 1954</ref> Gabrieli se složio da je bilo "barem moguće, ako ne i vjerojatno, da je Dante znao za ''Liber scalae'' i možda posudio određene slike i koncepte islamske eshatologije". Malo prije svoje smrti, talijanska filologinja [[:it:Maria Corti|Maria Corti]] istakla je da se tijekom svog boravka na dvoru Alfonsa X Danteov mentor [[Brunetto Latini]] sreo sa Bonaventurom de Sienom, toskancem koji je preveo ''Kitab al Miradž'' sa arapskog na latinski. Corti špekulira da je Brunetto možda pružio kopiju tog djela Danteu.<ref>{{Cite web |title=Maria Corti: Dante e l'Islam (interview) |url=http://www.emsf.rai.it/interviste/interviste.asp?d=490#3 |access-date=2015-09-13 |archivedate=2014-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714061911/http://www.emsf.rai.it/interviste/interviste.asp?d=490#3 |deadurl=yes }}</ref> [[René Guénon]], sufijski preobraćenik i izučavatelj Ibn Arabija, u djelu ''Ezoterizam Dantea'' (''The Esoterism of Dante'') odbacio je teoriju o tom utjecaju (direktnom ili indirektnom) na Dantea.<ref>{{Cite book| last=Guenon| first=René| authorlink=René Guenon | title=The Esoterism of Dante | year=1925}}</ref> == Kritike i književni utjecaj == Ovo djelo nije uvijek bilo dobro ocijenjeno. Nakon što je prepoznato kao remek-djelo u prvom vijeku nakon objavljivanja, poema je ignorisana tokom doba [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] (uz nekoliko važnih izuzetaka, među kojima su [[Vittorio Alfieri]]; [[Antoine de Rivarol]], koji je preveo ''Pakao'' na francuski; i [[Giambattista Vico]], koji je u ''Scienza nuova'' i ''Giudizio su Dante'' uveo kasniju romantičku ponovnu procjenu Dantea, postavivši ga uz Homera<ref>[[Erich Auerbach]],[http://books.google.it/books?id=R_HofoKY87gC&pg=PA101&dq=Vico++Dante&lr=&as_brr=3&ei=OzD6SISdOIm6zAS449X9DA Dante: Pjesnik sekularnog svijeta]. {{ISBN|0-226-03205-1}}.</ref>). ''Komediju'' su ponovo "otkrili" [[romantizam|romantički]] pisci 19. vijeka i [[William Blake]], koji je ilustrirao nekoliko njezinih odlomaka. On i pisci poput [[T. S. Eliot]]a, [[James Joyce|Jamemsa Joycea]], [[Ezra Pound|Ezre Pounda]], [[Samuel Beckett|Samuela Becketta]] i [[C. S. Lewis]]a kasnije su je koristili kao inspiraciju. U Rusiji, pored [[Puškin]]ovog znamenitog prevoda nekoliko terceta,<ref>'Dante in Russia' in "The Dante encyclopedia" by Richard H. Lansing and Teodolinda Barolini, [http://books.google.it/books?id=vuW4Z7Y79zYC&pg=PA276&lpg=PA276&dq=pushkin+dante&source=bl&ots=Uugj6U3OM2&sig=GZllCG94KqTPPsOwBZwrEmmu-hE&hl=it&ei=lsaGSoL4ENCg_AaoysCOAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1#v=onepage&q=pushkin%20dante&f=false]</ref> kasna poezija [[Osip Mandelstam|Osipa Mandelstama]] nosi trag "mučnog razmišljanja" o ''Komediji''.<ref>Marina Glazova, [http://www.springerlink.com/content/k57457842727k15n/ Mandelstam and Dante: The Divine Comedy in Mandelstam's poetry of the 1930s]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Studies in East European Thought, Svezak 28, Broj 4, novembar&nbsp;1984.</ref> Za [[Jorge Luis Borges|Jorgea Luisa Borgesa]], ''Božanstvena komedija'' je "najveće postignuće književnosti".<ref>Jorge Luis Borges, "Selected Non-Fictions". Ed. Eliot Weinberger. Prev. Esther Allen et. al. New York: Viking, 1999. 303.</ref> == U umjetnosti == [[Datoteka:Rodin TheKiss 20050609.JPG|thumb|upright|[[Auguste Rodin|Rodinov]] ''[[Poljubac (skulptura)|Poljubac]]'' predstavlja [[Paolo Malatesta|Paola]] i [[Francesca da Rimini|Frančesku]] iz ''[[Inferno (Dante)|Inferna]]''.<ref name="musee">{{Cite book| author=Le Normand-Romain, Antoinette | title=Rodin:The Gates of Hell | location=Paris | publisher=[[Musée Rodin]] | year=1999 | isbn=2-901428-69-X}}</ref>]] ''Božanstvena komedija'' izvor je inspiracije bezbrojnim umjetnicima već gotovo sedam vijekova. Postoje mnoge reference na Danteov rad u književnosti. U muzici, [[Franz Liszt]] je bio jedan od mnogih kompozitora koji su napisali [[Eine Symphonie zu Dantes Divina Commedia|djela]] zasnovana na ''Božanstvenoj komediji''. U svijetu skulpture, rad [[Auguste Rodin|Augusta Rodina]] ističe se po svojim temama od Dantea, a mnogi vizuelni umjetnici ilustrirali su Danteovo djelo, kao što je prikazano na gornjim primjerima. [[Salvador Dalí|Salvador Dali]] je također naslikao ciklus slika iz svakog dijela ''Komedije''. Mnoge reference na ''Božanstvenu komediju'' javljaju se u kinematografiji i kompjuterskim igricama. == Vanjske veze == * {{sr icon}} [https://drive.google.com/file/d/0Bx8bbr3cLOQ2YVh5OVNVeFhoem8/view?pli=1 Božanstvena komedija - Pakao (pdf)] (prvo pjevanje na str. 37) * [http://etcweb.princeton.edu/dante/index.html Princeton Dante Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090603094521/http://etcweb.princeton.edu/dante/index.html |date=2009-06-03 }} - stranica koja pruža potpun tekst ''Božanstvene komedije'' (i Danteovih drugih djela) na talijanskom i engleskom, zajedno sa audio sadržajem na oba jezika. Uključuje historijske i interpretativne pribilješke. * ''Komedija'' na engleskom: [http://www.gutenberg.org/ebooks/8800 prev. Cary (sa Doréovim ilustracijama)] (zip HTML se može skinuti sa [[Project Gutenberg|Projekta Gutenberg]]), [http://www.divinecomedy.org/divine_comedy.html Cary/Longfellow/Mandelbaum paralelno izdanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19990420170609/http://www.divinecomedy.org/divine_comedy.html |date=1999-04-20 }}, [http://www.italianstudies.org/comedy/index.htm prev. James Finn Cotter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180414085657/http://www.italianstudies.org/comedy/index.htm |date=2018-04-14 }} * {{it icon}} Potpuni tekst ''Komedije'': [http://www.letteraturaitaliana.net/pdf/Volume_1/t317.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227015651/http://www.letteraturaitaliana.net/pdf/Volume_1/t317.pdf |date=2021-02-27 }} * [http://dante.dartmouth.edu/ Dante Dartmouth Project]: Potpun tekst sa više od 70 komentara na talijanskom, latinskom i engleskom o ''Komediji'', starosti od 1322. ([[Jacopo Alighieri|Iacopo Alighieri]]) do 2000-ih (Robert Hollander) * [http://www.tsoules.com/Dante/Concordance/ Online registar riječi za ''Božanstvenu komediju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510003315/http://www.tsoules.com/Dante/Concordance/ |date=2009-05-10 }} * [https://archive.org/details/adictionaryprop00toyngoog ''A Dictionary of the Proper Names and Notable Matters in the Works of Dante''], Paget Toynbee, London, The Clarendon Press (1898). * Online rukopisni kodeksi: [http://amshistorica.unibo.it/170 Phillips 9589] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120818232943/http://amshistorica.unibo.it/170 |date=2012-08-18 }} * [http://danteworlds.laits.utexas.edu/ Danteworlds], multimedijalna prezentacija ''Božanstvene komedije'' za studente od strane Guy Raffa, Univerzitet u Texasu * [http://www.worldofdante.org/ World of Dante] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170830160755/http://www.worldofdante.org/ |date=2017-08-30 }} Multimedijalna webstranica koja pruža talijanski tekst ''Božanstvene komedije'', prevod Allena Mandelbauma, galeriju, interaktivne karte, vremensku liniju, muzičke zapise i pretraživu bazu podataka za studente i nastavnike, Deborah Parker i IATH (Institut za napredne tehnologije u humanističkim naukama), Univerzitet u Virginiji * [http://search.lib.virginia.edu/catalog/uva-lib:1206446 Slike izdanja ''Božanstvene komedije'' iz 1564. godine], prvo izdanje koje je sadržavalo komentare Landina i Vellutella, objavio Francesco Sansovino * [http://oll.libertyfund.org/titles/alighieri-the-divine-comedy-in-3-vols-langdon-trans Dvojezična (talijanska i engleska) ''Božanstvena komedija'' u pdf formatu, Online Library of Liberty] == Izvori == {{reference}} {{Commonscat|The Divine Comedy}} [[Kategorija:Epovi]] [[Kategorija:Italijanska književnost]] [[Kategorija:Književnost 14. vijeka]] oi86vnve2ulak3m5qgc4od2344yl0rt Državni univerzitet Ohija 0 15828 42637027 42422281 2026-06-15T13:01:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Ohio]] → [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] 42637027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Državni univerzitet Ohaja | izvorni_naziv = Ohio State University | drugi_naziv = | latinski = | logo = Ohio State University text logo.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = OSU Thompson Library - East reading room - view from balcony.jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = Disciplina in civitatem | moto_sh = Obrazovanje za građansko sudjelovanje | osnivač = | osnivanje = 1870. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsjedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsjednik = | potpredsjednik = Michael V. Drake | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 6,254 | admin_osoblje = 21,987 | studenti = 58,322 (Columbus)<br /> 64,868 (svi kampusi) | dodiplomci = 44,741 (Columbus)<br /> 51,215 (svi kampusi) | diplomci = 13,581 (Columbus)<br /> 13,653 (svi kampusi) | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sjedište = | grad = | pokrajina = | savezna_država = | država = {{flag|Sjedinjene Države}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mjesto = [http://osu.edu/ osu.edu] | fusnote = }} '''Državni univerzitet Ohaja''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''The Ohio State University'' (''OSU'') je [[co-ed|spolono mješoviti]] [[javni univerzitet|javni]] [[istraživački univerzitet]] u [[Država SAD|američkoj državi]] [[Ohio]]. Univerzitet je osnovan godine 1870. kao ''[[land-grant university]]'' te je trenutno [[Popis najvećih univerziteta u SAD po upisu|treći najveći univerzitet]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Ohio State je trenutno od strane ''[[U.S. News & World Report]]a'' rangiran kao najbolji javni univerzitet u Ohaju.<ref>[http://www.usnews.com/usnews/edu/college/rankings/brief/natudoc/natudoc_pub_brief.php US News 2006 Public University Rankings].</ref> Iako u Ohaju postoji decentralizirani sistem visokog obrazovanja, Ohajo Stejt (Ohio State) se unutar države i van njenih granica smatra glavnom institucijom u državnom sistemu javnog visokog obrazovanja.<ref>{{Cite web |title=Discussion of "Flagship Universities" by UC-Berkeley Chancellor Berdahl |url=http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |access-date=2006-09-23 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511120058/http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |deadurl=yes }}</ref> Glavni kampus Ohajo Stejta je smešten u [[Columbus (Ohio)|Columbusu]]. Univerzitet takođe ima regionalne kampuse u [[Lima (Ohio)|Limi]], [[Mansfield (Ohio(|Mansfieldu]], [[Marion (Ohio)|Marionu]], i [[Newark (Ohio)|Newark]]. Uz to Ohajo Stejt ima i mali kampus i istraživačko postrojenje na [[Gibraltar Island]]u (Stone Lab), te poljoprivredni istraživački institut u [[Wooster (Ohio)|Vusteru]]. == Povezano == * [[Polarni istraživački centar Byrd|Byrdov polarni istraživački centar]] == Napomene == <div class="references-small"> * {{cite book| author=Kinnison, William A. | title=Building Sullivant's Pyramid; An Administrative History of The Ohio State University, 1870-1907 | url=https://archive.org/details/buildingsullivan0000kinn | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=1970 | isbn = 0-8142-0141-5}} * [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/mirrorlake.htm The Ohio State University Mirror Lake Hollow] (1984) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning * [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/theoval.htm The Ohio State University Oval] (1982) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning * {{Cite book| author=Baroway, Malcolm S. | title=The Gee Years, 1990-1997 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2003 | isbn = 0-8142-0918-1|ref=harv}} * {{Cite book | last=Perry|first=Chris| title=The Kirwan Years: 1998-2002 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2005 | isbn = 0-8142-1027-9|ref=harv}} * [https://kb.osu.edu/dspace/handle/1811/403 The Ohio State University Oral History Project] * [http://knowlton.osu.edu/historymap/ Interactive Historical Map of The Ohio State University Campus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226105923/http://knowlton.osu.edu/historymap/ |date=2014-02-26 }} * [http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp John H. Herrick Archives at the Knowlton School of Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080604213642/http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp |date=2008-06-04 }} </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Ohio State University}} [[Datoteka:Columbus-olentangy-river-bridge-night.jpg|thumb|300px|Most Lane Avenue preko [[Rijeka Oletangy|rijeke Olentangy]] na kampusu.]] * [http://www.osu.edu The Ohio State University — Official website] * [http://www.ohiostatealumni.org/ Ohio State Alumni Association] * [http://www.ohiostatebuckeyes.com Official Athletics website] {{Geolinks-US-streetscale|40.00093|-83.01141}} === Pridruženi mediji === * [http://www.wosu.org The WOSU Stations — Public Broadcasting] * [http://www.thelantern.com ''The Lantern'' — Student Newspaper] * [http://www.buckeyetv.ohio-state.edu Buckeye TV — Student Television] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108082428/http://www.buckeyetv.ohio-state.edu/ |date=2006-01-08 }} * [http://www.underground.fm The Underground — Student Radio] * [http://oncampus.osu.edu/ ''onCampus'' — Official Newspaper] * [http://www.osusentinel.com/ ''The Ohio State Sentinel''] – a newspaper published by students, but not sponsored by the University == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] jdorjxkln3vjju3usavs8ed5j4r0hs6 42637028 42637027 2026-06-15T13:01:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Državni univerzitet Ohaja]] na [[Državni univerzitet Ohija]] 42637027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Državni univerzitet Ohaja | izvorni_naziv = Ohio State University | drugi_naziv = | latinski = | logo = Ohio State University text logo.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = OSU Thompson Library - East reading room - view from balcony.jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = Disciplina in civitatem | moto_sh = Obrazovanje za građansko sudjelovanje | osnivač = | osnivanje = 1870. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsjedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsjednik = | potpredsjednik = Michael V. Drake | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 6,254 | admin_osoblje = 21,987 | studenti = 58,322 (Columbus)<br /> 64,868 (svi kampusi) | dodiplomci = 44,741 (Columbus)<br /> 51,215 (svi kampusi) | diplomci = 13,581 (Columbus)<br /> 13,653 (svi kampusi) | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sjedište = | grad = | pokrajina = | savezna_država = | država = {{flag|Sjedinjene Države}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mjesto = [http://osu.edu/ osu.edu] | fusnote = }} '''Državni univerzitet Ohaja''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''The Ohio State University'' (''OSU'') je [[co-ed|spolono mješoviti]] [[javni univerzitet|javni]] [[istraživački univerzitet]] u [[Država SAD|američkoj državi]] [[Ohio]]. Univerzitet je osnovan godine 1870. kao ''[[land-grant university]]'' te je trenutno [[Popis najvećih univerziteta u SAD po upisu|treći najveći univerzitet]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Ohio State je trenutno od strane ''[[U.S. News & World Report]]a'' rangiran kao najbolji javni univerzitet u Ohaju.<ref>[http://www.usnews.com/usnews/edu/college/rankings/brief/natudoc/natudoc_pub_brief.php US News 2006 Public University Rankings].</ref> Iako u Ohaju postoji decentralizirani sistem visokog obrazovanja, Ohajo Stejt (Ohio State) se unutar države i van njenih granica smatra glavnom institucijom u državnom sistemu javnog visokog obrazovanja.<ref>{{Cite web |title=Discussion of "Flagship Universities" by UC-Berkeley Chancellor Berdahl |url=http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |access-date=2006-09-23 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511120058/http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |deadurl=yes }}</ref> Glavni kampus Ohajo Stejta je smešten u [[Columbus (Ohio)|Columbusu]]. Univerzitet takođe ima regionalne kampuse u [[Lima (Ohio)|Limi]], [[Mansfield (Ohio(|Mansfieldu]], [[Marion (Ohio)|Marionu]], i [[Newark (Ohio)|Newark]]. Uz to Ohajo Stejt ima i mali kampus i istraživačko postrojenje na [[Gibraltar Island]]u (Stone Lab), te poljoprivredni istraživački institut u [[Wooster (Ohio)|Vusteru]]. == Povezano == * [[Polarni istraživački centar Byrd|Byrdov polarni istraživački centar]] == Napomene == <div class="references-small"> * {{cite book| author=Kinnison, William A. | title=Building Sullivant's Pyramid; An Administrative History of The Ohio State University, 1870-1907 | url=https://archive.org/details/buildingsullivan0000kinn | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=1970 | isbn = 0-8142-0141-5}} * [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/mirrorlake.htm The Ohio State University Mirror Lake Hollow] (1984) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning * [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/theoval.htm The Ohio State University Oval] (1982) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning * {{Cite book| author=Baroway, Malcolm S. | title=The Gee Years, 1990-1997 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2003 | isbn = 0-8142-0918-1|ref=harv}} * {{Cite book | last=Perry|first=Chris| title=The Kirwan Years: 1998-2002 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2005 | isbn = 0-8142-1027-9|ref=harv}} * [https://kb.osu.edu/dspace/handle/1811/403 The Ohio State University Oral History Project] * [http://knowlton.osu.edu/historymap/ Interactive Historical Map of The Ohio State University Campus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226105923/http://knowlton.osu.edu/historymap/ |date=2014-02-26 }} * [http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp John H. Herrick Archives at the Knowlton School of Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080604213642/http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp |date=2008-06-04 }} </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Ohio State University}} [[Datoteka:Columbus-olentangy-river-bridge-night.jpg|thumb|300px|Most Lane Avenue preko [[Rijeka Oletangy|rijeke Olentangy]] na kampusu.]] * [http://www.osu.edu The Ohio State University — Official website] * [http://www.ohiostatealumni.org/ Ohio State Alumni Association] * [http://www.ohiostatebuckeyes.com Official Athletics website] {{Geolinks-US-streetscale|40.00093|-83.01141}} === Pridruženi mediji === * [http://www.wosu.org The WOSU Stations — Public Broadcasting] * [http://www.thelantern.com ''The Lantern'' — Student Newspaper] * [http://www.buckeyetv.ohio-state.edu Buckeye TV — Student Television] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108082428/http://www.buckeyetv.ohio-state.edu/ |date=2006-01-08 }} * [http://www.underground.fm The Underground — Student Radio] * [http://oncampus.osu.edu/ ''onCampus'' — Official Newspaper] * [http://www.osusentinel.com/ ''The Ohio State Sentinel''] – a newspaper published by students, but not sponsored by the University == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] jdorjxkln3vjju3usavs8ed5j4r0hs6 Univerzitet u Pennsylvaniji 0 18054 42637015 42413297 2026-06-15T12:37:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637015 wikitext text/x-wiki {{Dablink|Ovo je članak o Ivy League univerzitetu u Filadelfiji. Za državni univerzitet "Penn State" v. [[Pennsylvanijski državni univerzitet]]}} {{Infobox university |name=Univerzitet u Pennsylvaniji |native_name=University of Pennsylvania |logo=UPenn_shield_with_banner.svg |image=Penn campus 2.jpg |image_alt= |caption= |latin_name=Universitas Pennsylvaniensis |motto=''Leges sine moribus vanae'' |established=1740. |type=privatni univerzitet |affiliations= |endowment=9.6 milijardi USD<ref>As of June 30, 2014. {{cite web | title = University of Pennsylvania Posts 17.5% Investment Return | url = http://www.bloomberg.com/news/2014-09-18/university-of-pennsylvania-posts-17-5-investment-return-1-.html | accessdate = September 19, 2014}}</ref> |budget=6.007 milijardi USD<ref name="Penn: Penn Facts">{{cite web|title=Penn: Penn Facts|url=http://www.upenn.edu/about/facts.php|accessdate=October 2, 2011|archivedate=2010-02-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100226023403/http://www.upenn.edu/about/facts.php|deadurl=yes}}</ref> |president=Amy Gutmann |provost=Vincent Price |academic_staff=4,246 |administrative_staff=2,347 |students=24,630 (2013)<ref>{{cite web|url=http://www.upenn.edu/about/facts.php|title=Penn: Penn Facts|work=upenn.edu|access-date=2015-07-14|archivedate=2010-02-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100226023403/http://www.upenn.edu/about/facts.php|deadurl=yes}}</ref> |undergrad=10,301<ref name="Penn: Penn Facts"/> |postgrad=11,028<ref name="Penn: Penn Facts"/> |city=[[Philadelphia]] |state=[[Pennsylvania]] |country=[[Sjedinjene Američke Države]] |campus=urbani kampus |colors = Crvena i plava<br/>{{color box|#95001A}}&nbsp;{{color box|#01256E}} |athletics = |nickname=Quakers |alma mater= |website={{URL|www.upenn.edu}} |alexa=}} '''Univerzitet u Pennsylvaniji''' ({{jez-engl|University of Pennsylvania}}) ili '''Penn''' je [[privatni univerzitet|privatni]], [[Religijska denominacija|nekonfesionalni]] istraživački univerzitet u [[Philadelphia|Philadelphiji]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. Predstavlja četvrtu najstariju visokoškolsku ustanovu u SAD i prvi univerzitet u SAD-u koji je nudio i osnovne i više razine studija. Penn je član prestižne [[Liga bršljana|Lige bršljana (Ivy League)]] i jedan od devet [[Kolonijalni koledži|kolonijalnih koledža]] utemeljenih prije [[Američka revolucija|Američke revolucije]]. Osnivač univerziteta je američki političar i nacionalni vođa [[Benjamin Franklin]]. Franklin je univerzitet osnovao sa ciljem ostvarivanja visokog obrazovanja za sve društvene slojeve kao dio javnog dobra. Moto univerziteta ''„Zakon bez morala je beskoristan“'' nalazi se na njegovu [[grb]]u, a ispisana je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] koji je dugo smatran međunarodnim jezikom akademske zajednice u zapadnom svijetu. Na grbu univerziteta nalazi se i delfin na crvenoj podlozi koji je direktno preuzet sa porodičnog grba Benjamina Franklina. Univerzitet je među prvima u takozanom [[Novi svijet|Novom svijetu]] usvojio [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarni]] model fakultetske organizacije po uzoru na najprestižnije evropske univerzitete kao što su [[Хумболтов универзитет у Берлину|Humboldtov univerzitet u Berlinu]]. == Historija == === Rane godine === Univerzitet u Pennsylvaniji je četvrta najstarija visokoškolska ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1740. godine grupa građana Philadelphije okupila se kako bi podigla veliku dvoranu za putujućeg propovjednika Georgea Whitefielda, koji je obišao [[Trinaest kolonija|američke kolonije]] propovijedajući na otvorenom. Zgradu koja je tada bila najveća u gradu dizajnirao je Edmund Woolley. Propovijedi koje su organizirane prilikom otvaranja zgrade okupile su hiljade građana. U početku je planirano da se zgrada koristi i kao dobrotvorna škola, ali nedostatak financija prisilio je graditelje na odustajanje od planova o izgradnji kapele i škole. Prema Franklinovoj autobiografiji prvu ideju da se u gradu osnuje akademija došla mu je na pamet 1743. godine. Ideja nije naišla na plodno tlo u narednih 6 godina. U jesen 1749. godine Franklin je postao mnogo motiviraniji da osnuje akademiju koja će školovati buduće generacije. Franklin je kao dio kampanje napisao i pamflet ''„Prijedlozi koji se odnose na obrazovanje omladine Pennsylvanije“''. Za razliku od ostalih kolonijalnih koledža koji su osnovani u tim godinama, Franklinova nova škola nije trebala da se fokusira samo na [[Bogoslovija|bogoslovsko]] obrazovanje sveštenstva već i šire opšte obrazovanje [[Humanističke nauke|humanističkog]] liberalnog tipa. == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|University of Pennsylvania}} ;O univerzitetu * [http://www.wikimapia.org/#y=39951144&x=-75194281&z=15&l=0&m=s Satellite view of University of Pennsylvania at WikiMapia] * [http://www.upenn.edu/ University of Pennsylvania's website] * [http://www.upenn.edu/pennnews/ Office of University Communications] * [http://www.upenn.edu/pennnews/researchatpenn/ Research at Penn] (''Research news and resources'') * [http://www.arts.upenn.edu/ Arts at Penn]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (''Event listings and venue information'') * [http://www.library.upenn.edu/exhibits/pennhistory/pennhistory.html Penn History and Traditions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100308162113/http://www.library.upenn.edu/exhibits/pennhistory/pennhistory.html |date=2010-03-08 }} (''via Penn Library'') * [http://www.archives.upenn.edu/histy/entry.html Histories of Penn] (''via Penn Archives'') * [http://www.earlypenn.com Penn alumni Forging 50 States] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310155240/http://www.earlypenn.com/ |date=2007-03-10 }} * [http://www.upenn.edu/gazette/0902/thomas.html Building Penn's Brand] (''Pennsylvania Gazette'') Background on the trustees' reasons for "re-dating [Penn's] founding from 1749 to 1740" in 1899. * [http://www.shadowuniv.com/excerpts-wb1.html The Water Buffalo Incident] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051227113946/http://www.shadowuniv.com/excerpts-wb1.html |date=2005-12-27 }} (''book excerpt'') ;Organizacije na kampusu * [http://dolphin.upenn.edu/~apo/ Alpha Phi Omega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004144853/http://dolphin.upenn.edu/~apo/ |date=2006-10-04 }} (''Penn's only co-ed community service fraternity'') * [http://specevents.net/ SPEC] (''Social Planning and Events Committee''] * [http://www.pennsingers.com/ Penn Singers] (''light opera company, which performs a G&S operetta each spring'') * [http://www.vpul.upenn.edu/osl/orgmain.html Penn Student Groups homepages] * [http://www.pennband.net/ The Penn Band] * [http://dolphin.upenn.edu/~akdphi/ alpha Kappa Delta Phi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004144949/http://dolphin.upenn.edu/~akdphi/ |date=2006-10-04 }} (''Penn's & the nation's 1st Asian Interest Sorority'') * [http://www.penngleeclub.com/ The University of Pennsylvania Glee Club] * [http://www.dailypennsylvanian.com/ The Daily Pennsylvanian] (''student run campus newspaper'') * [http://www.maskandwig.com/ The Mask And Wig Club] (''sketch comedy'') * [http://www.philomathean.org/ Philomathean Society of the University of Pennsylvania] (''literary society'') * [http://dolphin.upenn.edu/~pbowl/ Pennsylvania Punch Bowl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061005220445/http://dolphin.upenn.edu/%7Epbowl/ |date=2006-10-05 }} (''humor magazine'') * [http://www.fels.upenn.edu/ Fels Institute of Government] * [http://www.stwing.org/ STWing, Science and Technology Wing of the University of Pennsylvania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716085432/http://stwing.org/ |date=2006-07-16 }} ;Izvori podataka * [http://pwt.econ.upenn.edu/ The Penn World Table] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091215095704/http://pwt.econ.upenn.edu/ |date=2009-12-15 }} - Heston and Summers' Purchasing Power Parity charts {{Ivy League}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet u Pennsylvaniji| ]] [[Kategorija:Nastanci 1740.]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji|Pennsylvania]] [[Kategorija:Univerziteti u Philadelphiji|Pennsylvania]] k4lliv35zbh3n07xp3jw3kcx8cnh145 Dioklecijan 0 19078 42637299 42498312 2026-06-16T08:23:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637299 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Istanbul_-_Museo_archeol._-_Diocleziano_(284-305_d.C.)_-_Foto_G._Dall'Orto_28-5-2006.jpg|desno|250px|Glava statue Dioklecijana, Arheološki muzej u Istanbulu)]] '''Dioklecijan''' (puno ime '''Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan''', [[latinski jezik|lat.]] '''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈgaːɪʊs auˈreːlɪʊs waˈlɛrɪʊs dɪɔkleːtɪˈaːnʊs<nowiki>]</nowiki>]]; rođen kao '''Dioklo''', [[grčki jezik|grč.]] '''Διοκλής''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>dioklɛ́ːs<nowiki>]</nowiki>]]) (vjerojatno [[Salona]], oko 22. decembra 244. – [[Aspalathos]], 3. decembra 313.), rimski car. Na presto stupio 284. godine, [[Abdikacija|abdicirao]] 305. i umro oko 312. Bio je [[Popis rimskih careva|rimski car]] koji je okončao period koji se danas u rimskoj istoriji naziva [[Kriza III veka|krizom 3. veka]]. On je uspostavio [[autokracija|autokratski]] oblik vladavine koji je danas poznat pod nazivom "[[dominat]]" (za razliku od prethodne faze poznate kao "[[principat]]", koji je ustanovio [[August (rimski car)|Oktavijan Avgust]]), a ponekada se naziva i "[[tetrahija]]" ili "Pozno Rimsko carstvo". Dioklecijanove su reforme iz temelja promenile strukturu carske vlasti i doprinele [[Ekonomija|ekonomskoj]] i vojnoj stabilizaciji [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] tokom narednih sto godina. == Tetrarhija == Dioklecijan se može smatrati pravim utemeljiteljem poznog carstva, mada je oblik vladavine koji je ustanovio – tetrarhija, tj. istovremena vladavina četiri osobe koje dele vlast – bio prolazan. Njegove su reforme, međutim, trajale duže. Vojne potrebe, a ne želja da se ustanovi neki unapred planirani sistem, zaslužne su za imenovanje [[Maksimijan]]a za cezara, a kasnije za avgusta 286. godine, te imenovanje [[Konstancije|Konstancija]] i [[Galerije|Galerija]] za cezare 293. godine. Tetrahija je bila kolegij careva koji se sastojao od dve grupe: na njegovom čelu su bila dva avgusta, stariji ljudi koji su donosili odluke, dok su ispod njih stajala dva mlađa cezara, koji su pre svega imali ulogu izvršne vlasti. Sva četvorica bila su međusobno u srodstvu, ili preko usinovljenja ili preko bračnih veza, i svi su bili [[Iliri]] koji su posle duge vojničke karijere došli do visokih komandnih položaja. Od njih, samo je Dioklecijan bio državnik. Jedinstvo carstva je očuvano, iako se na prvi pogled ne čini tako, jer nije bilo teritorijalne podele. Svaki je car dobio svoju vojsku i svoju oblast delovanja: Maksimijan – [[Italija|Italiju]] i [[Afrika|Afriku]]; Konstancije – [[Galija|Galiju]] i [[Britanija|Britaniju]], Galerije – [[Podunavlje|podunavske zemlje]], Dioklecijan – istočne oblasti. Gotovo sve upravne odluke donosio je Dioklecijan, od koga su ostali dobili svoju vlast. On je donosio zakone, postavljao [[konzul]]e i zadržavao primat. Posle 287. godine proglasio se srodnikom [[Jupiter (planeta)|Jupitera]], koga je smatrao svojim posebnim zaštitnikom. Dioklecijan i njegov cezar Galerije bili su ''Iovii'' ("koji potiču od Jupitera"), dok su Maksimijan i Konstancije bili ''Herculii'', pokazujući tako da potiču od [[mit]]skog heroja [[Herkul]]a. Ova "[[epifanija]] tetrarha" služila je da pokaže božansko zasnivanje vlasti. Ideološko pozivanje na dva tradicionalna rimska božanstva predstavljalo je raskid s orijentalizirajućim pokušajima [[Elagabal]]a i [[Aurelijan]]a. Mada je podjednako poštovao [[Mitra (bog)|Mitru]], Dioklecijan je želeo da predstavi sebe kao nastavljača Avgustove delatnosti. Sprovodeći deobu vlasti Dioklecijan je za cilj imao da izbegne uzurpacije, ili barem da ih brzo suzbije – kao pri pokušaju [[Karausije|Karauzija]], zapovednika vojske u Britaniji, koji je bio ubijen (293), kao i njegov naslednik Alekt (296), pošto se u Britaniju iskrcao Konstancije. [[Divinizacija|Deifikacija]] carskog položaja, obeležena razrađenim ritualima, težila je da careve postavi iznad ostatka čovečanstva. Međutim, ona je još uvek bila potrebna da bi se izbegli eventualni konkurenti i da bi se tetrahiji obezbedio princip legitimnog i redovnog nasleđivanja prestola. Negde između 300. i 303. godine Dioklecijan je pronašao jedno originalno rešenje. Pošto su proslavili dvadesetu godišnjicu od stupanja na presto, dva avgusta su abdicirala (Maksimijan sasvim nevoljno), a istoga dana (1. maja 305) dva su cezara postala avgusti. Izabrana su dva nova cezara, [[Flavije Valerije Sever]] i [[Maksimin Daja]], obojica prijatelji Galerija, čija je jaka ličnost dominirala nad Konstancijem. Odbijajući princip prirodnog nasleđivanja (i Maksimijan i Konstancije su imali odrasle sinove), Dioklecijan je mnogo rizikovao: apsolutna božanska [[monarhija]], a takvo je uglavnom bilo uređenje koje je Dioklecijan zasnovao, nameće potrebu naslednog prenosa vlasti, a događaji koji su ubrzo usledili pokazali su da su i vojska i stanovništvo bili privrženi principu nasleđivanja prestola. Nakon abdikacije Dioklecijan se povukao u svoju palatu u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koju je dao sagraditi na području današnjeg [[Split]]a (danas poznata [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanova palata]]). == Provincije == Da bi stvorio efikasnije jedinstvo između podanika i upravitelja, Dioklecijan je višestruko uvećao broj [[Rimske provincije|provincija]], a čak je i Italija bila podeljena na desetak manjih jedinica provincijskog tipa. Štaviše, [[Rim]] više nije bio faktička prestonica carstva, pošto je svaki car imao svoju prestonicu u onom delu carstva kojim je vladao ([[Trijer]], [[Milano]], [[Sirmium|Sirmij]], [[Nikomedija]]). Mada su nekolicinom provincija još uvek upravljali [[rimski Senat|senatori]] ([[rimski promagistrat|prokonzuli]] ili konzuli), većina je poverena [[Viteški stalež|vitezovima]] (koji su onda imali titulu ''praesides''); oni obično nisu imali nikakvu vojnu vlast, ali su bili odgovorni za celokupnu civilnu upravu (pravosuđe, [[policija]], finansije i [[porez]]i). Gradovi su izgubili svoju [[Autonomija|autonomiju]], a [[kurijal]]i su prikupljali poreze pod direktnom kontrolom upravnika provincije. Usitnjavanje provincija nadoknađeno je njihovim grupisanjem u dvanaest [[dijeceza]], kojima su upravljali ''vicarii'' iz viteškog staleža, odgovorni neposredno caru. Dva [[Pretorijanci|pretorijanska prefekta]] imala su manje vojne vlasti, ali su igrala važnu ulogu u zakonodavstvu, pravosuđu i, pre svega, finansijama: staranje o anoni, koja je postala osnovica [[Fiskalni sistem|fiskalnog sistema]], faktički je u ruke pretorijanskih prefekta stavljalo upravu nad celokupnom ekonomijom. U okviru centralne uprave uvećao se broj kancelarija, na čijem su se čelu nalazili civili koji su svoje poslove otpravljali kao profesionalni činovnici. Svi su činovnici bili članovi milicije ''(militia)'', čija će se hijerarhija iskristalisati tokom 4. veka. == Vojska i ratovi == Veliki su napori posvećeni jačanju granica, a limesi su bili opremljeni tvrđavama ''(castella)'' i malim utvrđenjima ''(burgi)'', naročito u [[Sirija|Siriji]]. Snaga vojske je uvećana i sada je brojala 60 legija (ali s manjim brojem vojnika u svakoj), i svaka je pogranična provincija u principu dobila po dve [[Rimska vojska|legije]], dopunjene pomoćnim trupama. Usvajajući jednu [[Galijen]]ovu zamisao, Dioklecijan je stvorio zametak taktičke vojske koja naređenja prima direktno od cara i čini njegovu pratnju ''(comitatus)''. Vojskom je najčešće komandovao ''dux'' ili ''praepositus'', a ne provincijski upravnik. Vojnici su se uglavmom regrutovali među sinovima vojnika i među [[barbari|varvarima]] koji su u vojsku stupali pojedinačno ili kao cela plemena. Pored toga, zemljoposednici su morali da obezbede ili regrute ili odgovarajuću sumu novca. Sve su ove reforme uvođene postepeno, tokom odbrambenih ratova čiji je uspeh pokazao efikasnost novog sistema. Konstancije je suzbio Karauzijev pokušaj uzurpacije i ogorčeno se borio protiv [[Alemani|Alemana]] blizu [[Basel|Bazela]]; Maksimijan je prvo poveo hajku na [[Bagaudi|bagaude]] (skupine odbeglih seljaka koji su se dali na pljačku) u [[Galija|Galiji]], a zatim se borio protiv [[mauri|mavarskih]] plemena u Africi (296–298) i odneo pobedu u [[Kartaga|Kartagini]]. Na [[Dunav]]u su Dioklecijan, a zatim Galerije, pobedili Bastarne, Jazige i Karpe, preseljavajući ih u velikom broju u provincije. Na istoku se, međutim, otpor [[Perzija|Persijanaca]], pod vođstvom preduzimljivog [[Narzes]]a, priširio od [[Egipat|Egipta]] do [[Jermenija|Armenije]]. Persijanci su podstakli i ustanak [[nomad|nomadskih plemena]] u južnom Egiptu i ustanak [[Saraceni|Saracena]] u sirijskoj pustinji, a takođe su koristili antirimsku propagandu koju su širili [[Manihejstvo|manihejci]] i [[Jevreji]]. Dioklecijan je uspeo da uguši ustanak u Egiptu, te je utvrdio njegov jug protiv nomada. Ali 297. godine Narzes, nastavljač [[Šapur I|Šapurovih]] ambicioznih planova, prenaglio je s ratom zauzimajući Armeniju, [[Ozroena|Ozroenu]] i deo Sirije. Pošto je isprva pretrpeo poraz, Galerije je izvojevao sjajnu pobedu nad Narzesom, i po miru sklopljenom u [[Nizibis]]u (298) armenski je presto ponovo zauzeo vladar zavisan od Rima, a carstvu je pripao i jedan deo gornje [[Mezopotamija|Mesopotamije]] koji se protezao čak i preko [[Tigris]]a. Tako je bio osiguran mir za nekoliko narednih decenija. == Socijalno-ekonomska politika == Ratovi, reforme i povećanje broja činovnika bili su skupi, a [[inflacija]] je smanjila izvore države. Anona, koju je uveo [[Septimije Sever]], pokazala se nesavršenom, pa ju je Dioklecijan sada reformisao kroz sistem nazvan ''iugatio-capitatio:'' od sada se zemljišni porez, koji su u naturi plaćali zemljoposednici, određivao procenom fiskalnih jedinica na osnovu veličine i kvaliteta zemljišta, vrste uzgajanih proizvoda, broja naseljenika i stoke, te količine opreme. Fiskalno procenjivanje svakog dela imovine, na osnovu ''iuga'' i ''capita'' (izmenljivi termini čija je upotreba varirala u odnosu na različite regije i periode) zahtevalo je sprovođenje cenzusa sličnih onima koje su se mnogo vremena ranije praktikovali u Egiptu. Svake godine vlada je određivala iznos poreza po fiskalnoj jedinici, a svakih 15 godina, počev od 312, porezi su bili preispitivani. Ovaj se komplikovani sistem nije sprovodio uniformno u svakoj regiji. Ipak, on je za posledicu imao bolji proračun izvora kojima je carstvo raspolagalo, kao i određeni napredak u fiskalnoj pravičnosti, čime su veliki zahtevi koje je postavljala vlast postali podnošljiviji. Pored toga, Dioklecijan je želeo da reorganizuje kovanje novca i da stabilizuje inflaciju. Stoga je kovao poboljšani [[Srebro|srebrni]] novac i njegovu vrednost čvrsto vezao za vrednost [[Zlato|zlata]]. Ipak, inflacija je krajem 3. veka ponovo uzela maha, pa je Dioklecijan doneo svoj "[[Edikt o cenama]]" ''(Edictum de pretiis rerum venalium)'', kojim je utvrdio najviše cene za namirnice, robu i usluge, koje se nisu smele prekoračiti pod pretnjom [[Smrtna kazna|smrtne kazne]]. Ovaj je edikt ostao bez značajnijih posledica i slabo se primenjivao, ali su [[Epigrafija|natpisi]] s fragmentima edikta veoma zanimljivi s ekonomske tačke gledišta. Dioklecijanove su reforme naznačile glavne odlike poznorimskog društva: to je bilo društvo čije su sve delove koji mogu biti korisni za državu definisali zakoni koji su određivali status, a samim tim i odgovornost. Vlasnici mlinova u Rimu bili su (anticipirajući razvoj koji se nastavio tokom sledeće dve ili tri generacije) odgovorni za isporuku brašna koje se delilo siromašnima, i nisu mogli da ostave u nasleđe ili povuku ni jedan deo kapitala iz svoje radionice. Nekoliko drugih kolegija bilo je na sličan način ograničeno, kao što su vlasnici [[brod]]ova, zaduženi za opskrbu Rima, čamdžije na [[Tibar|Tibru]], trgovci žitom u [[Ostija|Ostiji]], osobe zadužene za raspodelu maslinovog ulja i svinjetine siromašnima, nadzornici [[Rimske terme|javnih kupatila]] i krečari. Zanatlijama koji su opsluživali državne "fabrike", u kojima se proizvodila odeća za carski dvor i za vojsku, konjanička oprema i oružje, bilo je zabranjeno da menjaju mesto stanovanja i zanimanje, a bila im je određena i proizvodna kvota. Dioklecijan je izgradio nekoliko takvih "fabrika", neke u svojoj prestonici Nikomediji, a neke u gradovima koji su bili blizu onih grupa čije su potrebe zadovoljavali. Zakoni koji su nametali ove obavaze odnosili su samo samo na one kolegije koji su opsluživali vojsku i prestonicu (ili prestonice, posle osnivanja [[Istanbul|Konstantinopolja]]). A da bi te kolegije identifikovali i pridobili za rad za državu, te da bi ih zadržali u njihovom korisnom poslu, carevi su, već od [[Klaudije|Klaudija]], njima nudili privilegije i nametali kontrolu. Dioklecijan je, međutim, znatno povećao teret i složenost ovih obaveza. Dioklecijan je, takođe, promenio upravne oblasti u Egiptu, sprovodeći model kakav nalazimo i na ostalim mestima, tako što je u svakoj oblasti najvažnijem gradu poveravao odgovornost za celu tu oblast. Tako je poslednja anomalna provincija ujednačena s ostalim. Carska je uprava i dalje svuda od članova [[Municipija|municipalnog]] senata očekivala da joj služe, pre svega u prikupljanju poreza, ali i u regrutovanju vojnika, lokalnoj policijskoj službi, organizovanju smeštaja za vojsku, te u izgradnji puteva. Kao što je vekovima bio slučaj, oni su morali imati određenu količnu zemljišta koje je služilo kao jemstvo za izvršavanje njihovih zaduženja u upravi, te kao uslov da se mogu kandidovati za senatore, ako je senat tako odlučio. To nikada nije bilo propisano nekim zakonom, ali je do Dioklecijanovog vremena car na raspolaganju imao korpus dugo ustanovljenih običaja i brojnih carskih odluka koje su mu jednako dobro služile. Lokalna je elita tako za cara obavljala dužnosti, koje su bile obavezne i koje su se prenosile s kolena na koleno, upravo kao što je to bio slučaj i s čamdžijama na Tibru. Još su dve grupe na isti način bile vezane za svoja zanimanja: vojnici i zemljoradnici. Sinovi vojnika bili su obavezni da nastave zanimanje svojih očeva (zakon koji je to propisivao bio je na snazi barem od 313. godine). Prirodna tendencija zemljoradnika-zakupaca ''(coloni)'' da obnove zakup nad zemljom koju su obrađivali, a pre njih možda i njihovi očevi i dede, bila je potvrđena carskim odlukama – do te mere da je 312. godine [[Konstantin Veliki]] mogao da kaže da su najamnici na njegovom [[Sardinija|sardinijskom]] imanju vezani za parcele koje obrađuju. Ovo je najranije eksplicitno pominjanje sistema poznatog pod imenom "[[kolonat]]". Uskoro je taj sistem izašao iz okvira carskih imanja, pa su određene kategorije zakupaca vezivane i za privatne posede. Carevi su želeli da obezbede poreske prihode i, u tu svrhu, stabilnu količinu radne snage na selu. Carstvo, kakvim se ono pokazuje u obilnom zakonodavstvu iz perioda od Dioklecijana pa sve do duboko u 5. vek, nazivano je "vojničkom diktaturom", pa čak i svojevrsnim totalitarnim zatvorom, u kome je svaki stanovnik imao sopstvenu ćeliju i okove. Ovo je svakako mogla biti namera careva. Po njihovom mišljenju, takav je sistem bio potreban da bi se popravile slabosti koje su izašle na videlo tokom [[Kriza III veka|krize 3. veka]]. Princip naslednih obaveza, i pored svega, nije bio tako neobičan i suprostavljen prirodnim tendencijama ekonomije i praksi koja se razvila u ranija, lakša vremena. Ipak, Dioklecijanove se namere nisu mogle u potpunosti realizovati, zbog ograničenosti upravne efikasnosti. == Odnos prema hrišćanstvu == Posle početnog perioda indiferentnosti prema [[Hrišćanstvo|hrišćanima]], Dioklecijan je svoju vladu završio pokrećući protiv njih, 303. godine, poslednji i najžešći progon od svih prethodnih. Na to ga je nagovorio njegov cezar Galerije, i progon je na istoku trajao još celu jednu deceniju, pod Galerijem kao avgustom i pod drugim carevima. Kao i u ranijim progonima, inicijativa je potekla u samom središtu vlade: neki carevi, podjednako besni na hrišćane kao i mnogi obični građani, smatrali su svojom dužnošću da održe harmoniju s bogovima, ''pax deorum'', koja je jedina omogućavala prosperitet carstva. Stoga su se [[Decije]] i [[Valerijan]] u pedesetim godinama 3. veka surovo razračunavali s hrišćanima, tražeći od njih da svoje odricanje od hrišćanstva dokažu prinošenjem žrtvi u lokalnim hramovima, a prvi put su počeli da direktno diraju u sveštenstvo i crkvenu imovinu. Bilo je i takvih hrišćana koji su više voleli smrt, ali se većina pokoravala ili se sakrivala. Međutim, samo nekoliko meseci pošto je pokrenuo progon hrišćana, Decije je umro (251), a krvava je faza Valerijanovih napada takođe trajala samo nekoliko meseci (259/260). Njegov je sin Galijen izdao edikt kojim je proklamovao versku toleranciju, a Aurelijana je [[Antiohija|antiohijska]] crkva čak pozvala da arbitrira u jednom unutrašnjem sporu. Hrišćanstvo je tako postalo otvorena i ustanovljena religija, zahvaljujući moći svog boga, koja se (kako se činilo) tako često manifestovala u čudesnim delima, i zahvaljujući postojanosti koju su preobraćenicima pružali njihov nov život i zajednica. Stare optužbe – za [[kanibalizam]] i [[incest]] – koje su uznemiravale [[apologetika|apologete]] u 2. veku nisu više bile vredne pažnje. Hrišćanstvo je zadobilo određeni stepen respektabilnosti, kao i vernike iz viših slojeva, te darove u zemljištu i novcu. Do kraja 3. veka hrišćani su zapravo bili u većini u nekim manjim gradovima ili oblastima na istoku, a bili su dobro predstavljeni u Italiji, Galiji i u Africi oko Kartagine; sve u svemu, bilo ih je možda oko 5 miliona, u carstvu koje je brojalo ukupno oko 60 miliona stanovnika. Povremeni sastanci u vezi sa spornim pitanjima okupili bi desetine [[episkopos|biskupa]], a upravo su taj običaj ili pojavu veliki progoni pokušavali da suzbiju. Napredak jedne religije koja nije mogla da prihvati versku osnovicu tetrahije i čiji su se pojedini članovi ponašali drsko i provokativno, kao u događaju u Nikomediji (gde je preko puta Dioklacijanove palate sagrađena crkva), konačno su izazvali Galerijev fanatizam. Tokom 303. i 304. godine izdato je nekoliko edikta, od kojih je svaki bio sve strožiji, kojima se naređivalo uništenje crkava, plenidba svetih knjiga, hapšenje sveštenika i smrtna kazna za sve koji odbiju da prinose žrtve [[rimska mitologija|rimskim bogovima]]. Na istoku, gde je Galerijev uticaj na ostarelog Dioklecijana postajao sve veći, progon je bio posebno nasilan, posebno u Egiptu, [[Palestina|Palestini]] i u podunavskim oblastima. U Italiji se Maksimijan, mada je u početku bio revnostan, brzo umorio; u Galiji je Konstancije jednostavno uništio nekoliko crkava, ali dalje od toga nije išao. Hrišćanstvo se, ipak, više nije moglo iskoreniti, jer stanovništvo carstva, pa čak i neki činovnici, nisu više prema hrišćanima gajili slepu mržnju koja je bila karakteristična za prethodne vekove. == Vanjske veze == {{Commons-inline|Diocletian}} * [http://www.roman-emperors.org/dioclet.htm Diocletian] by Ralph W. Mathisen, University of South Carolina. * [http://www.newadvent.org/cathen/05007b.htm Diocletian] from the Catholic Encyclopedia. * [http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160718092221/http://anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ |date=2016-07-18 }} 12 Byzantine Rulers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160718092221/http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ |date=2016-07-18 }}, by Lars Brownworth. 15 minute audio lecture on Diocletian. * [http://w3.mrki.info/split/diokl.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416054728/http://w3.mrki.info/split/diokl.html |date=2009-04-16 }} Diocletian Palace in Split] * [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/DLDecArts.AdamRuins Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia, by Adam, Robert] from the University of Wisconsin Digital Collections Center. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|244|311|Dioklecijan}} [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Aurelii]] [[Kategorija:Valerii]] [[Kategorija:Kriza 3. vijeka]] [[Kategorija:Biografije, Solin]] [[Kategorija:Biografije, Split]] is1out4kpixngnoyknd2boyb2p80i62 Danijal Ahmetov 0 20261 42637250 42385628 2026-06-16T03:46:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Danijal Ahmetov | slika = Daniyal Akhmetov.jpg | širina_slike = 250px | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1954|6|15}} | mjesto_rođenja = [[Pavlodar]] | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = Kazahstan | zanimanje = političar, Ekonomist, vojno lice | supružnik = | djeca = | roditelji = }} '''Danijal Kenžetajevič Ahmetov''' ([[Kazački jezik|kazački]]: Дaниял Кенжетaйұлы Ахметов) (rođen [[15. 6.]] [[1954]]. u [[Pavlodar]]u) služio je kao [[premijer Kazahstana]] od [[13. 6.]] [[2003]]<ref name=PROFILE>[http://www.templetonthorp.com/fr/news334 New Kazakh Prime Minister chosen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311060350/http://www.templetonthorp.com/fr/news334 |date=2007-03-11 }} Templeton Thorp</ref>. Kritičari ga zovu "Terminator," što je nadimak kojeg je stekao kao [[Akim|guverner]] [[Provincija Pavlodar|provincije Pavlodar]], odnosno obračunavajući se s pristašama Galjimžana Žakijanova, bivšeg guvernera.<ref name=TERMINATOR>[http://www.rferl.org/reports/centralasia/2003/06/21-200603.asp New Kazakh Government Formed, Sets Out Priorities.] RadioFreeEurope/RadioLiberty</ref> Dana [[8. 1.]] [[2007]]. je podnio ostavku. Ostavka nije obrazložena, ali ga je [[predsjednik Kazahstana|predsjednik]] [[Nursultan Nazarbajev]] prošle godine kritizirao zbog rastrošnosti u upravnim grešaka.<ref name=RESIGNATION>[http://www.usatoday.com/news/world/2007-01-08-kazakhstan-pm_x.htm Oil-rich Kazakhstan's prime minister resigns] Associated Press</ref> Predsjednik Nazarbajev je prihvatio njegovu ostavku i odmah ga imenovao vršiteljem dužnosti premijera.<ref name=NAZACCEPTS>[http://www.hindustantimes.com/news/181_1892868,00050003.htm Kazakhstan Premier Danial Ahmedov resigns] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111083126/http://www.hindustantimes.com/news/181_1892868%2C00050003.htm |date=2007-01-11 }} Hindustan Times</ref> == Napomene == <div class= "references-small"> <references/></div> == Vanjske veze == * [http://www.prnewswire.com/cgi-bin/stories.pl?ACCT=104&STORY=/www/story/12-29-2005/0004240310&EDATE= Kazakhstan Launches its First Communications Satellite] * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/11/4BE98C14-FA0C-4362-9310-C65F2A62E7A9.html Kazakhstan Weighs Damage From Russian Rocket Crash] * [http://www.rferl.com/featuresarticle/2006/11/07020803-00B8-430E-A622-008DF5CB1B11.html Jordan Interested In Kazakh Grain] * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/01/986bf9ee-fa62-4437-a71c-8e3c25ff3045.html?napage=4 Kazakh PM Reappointed After Election] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930045929/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/01/986bf9ee-fa62-4437-a71c-8e3c25ff3045.html?napage=4 |date=2007-09-30 }} * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/11/46e496ef-66d6-40fb-956a-f0a01651c457.html Kazakh Parliament Approves Surplus State Budget] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080220043340/http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/11/46e496ef-66d6-40fb-956a-f0a01651c457.html |date=2008-02-20 }} {{Lifetime|1954||Ahmetov, Danijal}} [[Kategorija:Biografije, Kazahstan]] [[Kategorija:Premijeri]] 3t9suwdulu1e7a0tt9mlwry026ndygd Charles Baudelaire 0 21339 42637113 42239507 2026-06-15T16:33:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Charles Baudelaire | slika = Charles Baudelaire2.jpg | širina_slike = 250px | opis = Charles Baudelaire 1863., autor: [[Etienne Carjat]] | ime_po_rođenju = Charles-Pierre Baudelaire | datum_rođenja = [[9. travnja]] [[1821.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|FRA|1814}} [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = [[31. kolovoza]] [[1867.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]] | počivalište = [[Montparnasse (groblje)|Montparnasse]]<br>{{small|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}} | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = {{nowrap|Joseph-François Baudelaire (otac)<br>Caroline (''née'' Dufaÿs, majka)}} | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = [[Lycée Louis-le-Grand]]<br>{{small|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}} | alma_mater = | zanimanje = pjesnik, kritičar, prevoditelj | period = 1844. – 1866. | jezik = [[francuski jezik]] | pokret = [[simbolizam]] | žanr = [[poezija]], [[pjesma u prozi]], [[esej]], [[pamflet]], kritika | znamenita_djela = <div> * ''[[Les Fleurs du mal]]'' (zbirka poezije, [[1857.]]) * ''[[Le Spleen de Paris]]'' (posthumno, [[1869.]]) </div> | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Baudelaire signatur.svg | website = }} '''Charles Baudelaire''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ʃaʁl bodˈlɛʁ<nowiki>]</nowiki>]] (puno ime '''Charles-Pierre Baudelaire''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ʃaʁl pjɛʁ bodˈlɛʁ<nowiki>]</nowiki>]]) ([[Pariz]], 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar. Njegovo djelo sadrži elemente romantizma i orijetaciju simbolista. Uz zbirku pjesama ''Cvjetovi zla'', koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica ''Spleen Pariza'', kojima je stvorio novu pjesničku vrstu. Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na [[Richard Wagner|Wagnerov]] genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota. Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje. Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Barbey d'Aurevilly vidi u njemu «''jednog Dantea jedne posrnule epohe''». Kroz svoje djelo, Baudelaire je nastoja istkati i pokazati veze između zla i ljepote, nasilja i naslade (''Mučenica''). Usporedo svojim zastrašujućim pjesmama (''Semper Ædem'') ili za njegovo doba skandaloznim (''Delphine i Hyppolite''), on je izrazio melankoliju (''Mœsta et errabunda'') i zavist uostalom (''Poziv na putovanje''). == Biografski elementi == Godine [[1827|1827.]], umire njegov otac (svećenik "svrzimantija") koji je bio jedan obrazovan čovjek, obuzet idejama [[Prosvjetiteljstva]] i ljubitelj [[slikarstva]], i sam slikar, ostavio mu je u nasljedstvo jedno spirutalno bogatstvo. Godinu dana kasnije, njegova majka se preudaje za zapovjednika bataljuna [[Aupick]]a. Budući pjesnik neče nikad oprostiti majci tu preudaju a časnik [[Aupick]] utjelovljuje u njegovim očima sve što čini prepreku onme što voli : majku, poeziju, san, život bez neiozvjesnosti. Izbačen [[1839]]. godine uiz liceja zbog neke sitnice, Baudelaire izabire život suprotstavljen građanskim vrijednostima utjelovljenim u majci i očuhu. Taj pak, sudeći život svog pastorka "skandaloznim", odlučuje pozvati ga na putovanje u [[Indija|Indiju]]. Putovanje koje će Baudelaire skratiti, ali koje će natopiti njegovu imaginaciju (ljubav prema moru, egzotične vizije). Po povratku u [[Pariz]], zaljubio se u [[Jeanne Duval]], mladu mulatkinju, s kojom će upoznati čari i gorčine strasti. Prezaduženi dandy , stavljen je pod sudsko skrbništvo judiciaire i upoznaje od [[1842]]., jedan mizeran život. Tada započinje više poema [[Cvjetovi zla]] (''Fleurs du mal''). Kritičar umjetnosti i novinar, on napada egzaltirane forme [[romantizam|romantizma]]. Godine[[1848]]., sudjeluje u svim bitkama na pari[kim barikadama, govori se, da bi pobudio ustanike na strijeljanje... [[Aupick]]a. Kasnije, dijeli mržnju [[Gustave Flaubert|Gustava Flobera]] i [[Victor Hugo|Viktora Igoa]] protiv [[Napoleon III|Napoleona trećeg]]. [[Cvjetovi zla]] (''Fleurs du mal'') izlaze [[1857|1857.]] a zbirka je dijelom osuđena «zbog vrijeđanja javnog morala i pristojnog vladanja». Novo izdanje [[1861]]. bit će obogaćebo i restrukturirano ali također zabranama sudca Pinara amputirano za šest pjesama (''Les bijoux/Dragulji'' ; ''Le Léthé/Leta'' ; ''À celle qui est trop gaie/Onoj koja je previše simpatična''; ''Lesbos/Lezbos''; ''Femmes damnées/Proklete žene'' (prva pjesma); ''Les métamorphoses du vampire/Metamorfoze vampira''). Bio je priznat samo od nekolicine svojih istomišljenika. U ''[[Le Figaro|Figarou]]'' od [[5. 7.|5. srpnja]] [[1857|1857.]], [[Gustave Bourdin]] je ovako reagirao prilikom pojave njegovih ''[[Les Fleurs du mal|Cvjetova zla]]'': «Ima momenata kad sumnjam u mentalno zdravlje gosp. Baudelairea, ima ih kad više ne sumnjam; to je većinom pri monotonom ponavljanju i premeditaciji istih stvari, istih misli. Odvratno natiskuje gnusno; odvratnost se asocirala s infektivnim... ». Pjesnik tada odlazi u [[Belgija|Belgiju]] i nastanjuje se u [[Bruxelles]]u, gdje priprema jedan pamflet protiv te zemlje koja u njegovim očima ima izgled karikature francuske buržoazije. U Bruxellesu susreće [[Félicien Rops|Felicijana Ropsa]] koji će ilustrirati njegove [[Cvjetove zla]] (''Fleurs du mal''). Umire u Parizu od afazije i paralize 1867. godine. Ukopan je na groblju [[cimetière de Montparnasse|Montparnasse]] (6. odjeljenje), u istom grobu gdje su ukiopani i njegov očuh general Aupick i njegova majka. Treće izdanje ([[1868|1868.]]) neće izići za njegovog života. Po njegovoj smrti, njegovo literarno naslijeđe prodano je na dražbi. [[Michel Lévy]] (izdavač) ga stječe za 1&nbsp;750 franaka. Presuda iz godine [[1857|1857.]] neće biti revidirana, niti Baudelaire rehabilitiran prije [[1949|1949.]] godine. == Vanjske veze == {{Commonscat|Charles Baudelaire}} * [http://baudelaire.litteratura.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040404234050/http://baudelaire.litteratura.com/ |date=2004-04-04 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040404234050/http://baudelaire.litteratura.com/ |date=2004-04-04 }} Biografija i tekstovi na francuskom u formatu [[Portable Document Format|PDF]]. * ''Fleurs du mal'' na francuskom: http://www.poetes.com/baud/indexa.htm * ''Fleurs du mal'' : http://www.guillaumedelaby.com/ph_baudelaire.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060104010532/http://www.guillaumedelaby.com/ph_baudelaire.pdf |date=2006-01-04 }} [[Portable Document Format|PDF]]. * [http://www.incipitblog.com/2005/02/19/edgar-allan-poe-le-corbeau/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803102436/http://www.incipitblog.com/2005/02/19/edgar-allan-poe-le-corbeau |date=2009-08-03 }} Livre audio « Le Corbeau|Gavran » Edgar Poea u prijevodu Baudelairea] {{Authority control}} {{Lifetime|1821|1867|Baudelaire, Charles}} [[Kategorija:Francuski pjesnici]] [[Kategorija:Francuski kritičari]] [[Kategorija:Francuski esejisti]] [[Kategorija:Francuski prevodioci]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] loraxx2yitgtr6k5wx44rm3bll5nkmp Centrozom 0 24955 42637108 41347485 2026-06-15T15:05:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637108 wikitext text/x-wiki {{Organela | name = centrozom | image = Cytokinesis-electron-micrograph.jpg | image_width= 350px | image_caption = Elektronska mikrografija citokineze u mitozi: centrozom označen strelicom | prisustvo = pojedinim eukariotskim ćelijama | membrane = bez membrana | funkcija = organizacija mikrotubula }} '''Centrozom''' je deo [[citoplazma|citoplazme]] blizu [[jezgra (stanica)|jezgre]] koji sadrži par [[centriola]], postavljenih međusobno pod pravim uglom. Centrozom je organela koja nema membranu i nije prisutan u [[ćelija]]ma [[biljka|biljaka]] (osim nekih [[alga|algi]] i [[rastavići|rastavića]]) i [[jajna ćelija|jajnim ćelijama]] sisara (čoveka). Centriole imaju oblik cilindra čiji je zid izgrađen od 9 grupa po 3 [[mikrotubula|mikrotubule]] (mikroskopski sitne cevčice). Uloga centriola je u organizaciji [[deobno vreteno|deobnog vretena]] koje omogućava kretanje [[kromosom]]a za vreme [[ćelijska deoba|ćelijske deobe]]. Građu sličnu centriolama imaju [[treplja|treplje]] (cilije) i [[bič (biologija)|bičevi]] (flagele) – dugačke, tanke strukture koje polaze sa površine mnogih [[eukariote|eukariotskih ćelija]] i pokrivene su ćelijskom membranom. Građa im je ista, a razlikuju se samo u dužini – flagele su duže. ([[Prokariote]] takođe imaju flagele, ali drugačije strukture. Pomoću njih se kreću jednoćelijski organizmi ([[bičar]]i i [[trepljar]]i među [[protozoa]]ma) kao i [[spermij|spermatozoidi]] mnogih [[životinje|životinja]] pa i [[čovjek|čoveka]]. U osnovi svake cilije i flagele je '''[[bazalno telašce]]''' koje ima isti prečnik kao i cilija ili flagela. Treplje i bičevi izrastaju iz bazalnog telašca tako što se mikrotubule slažu jedna na drugu, ali se po jedna mikrotubula u svakoj grupi gubi. Tako se cilije i flagele sastoje od 9 grupa po 2 mikrotubule koje formiraju [[valjak|cilindar]], a u njegovom centru se nalazi još dodatni par mikrotubula. == Literatura: == * Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 * Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000 * Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997 * Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001 * Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998 * New update site for news update [[centrozom.com|Centro Zoom]] == Vanjske veze == * [http://snena.tripod.com/id11.html BioNet Skola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509215233/http://snena.tripod.com/id11.html |date=2008-05-09 }} * [http://zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije.php Bioskolos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214091029/http://www.zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije.php |date=2005-12-14 }} {{Ćelija}} [[Kategorija:Celularna biologija]] tny0dxr5hkcoywu5ypp16k5dirq3zyg Wikipedija:Zatraženi članci 4 25091 42637155 42636912 2026-06-15T19:45:42Z Lp0 on fire 327409 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/Arcticheatpumps|Arcticheatpumps]] ([[User talk:Arcticheatpumps|talk]]): Spam (TwinkleGlobal) 42637155 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ZČ}} Na ovoj stranici možete da postavite zahtjeve da se određeni članci napišu. Molimo da pretražite Wikipediju prije nego postavite zahtjev za novi članak da bi izbjegli dupliciranje postojećeg koji ima malo drugačije ime ili je njegov naslov napisan na drugačiji način a koji se može proširiti umjesto dodavanja novog članka. Svoj prijedlog dodajte odmah ispod naslova "Želje". Evo kako se upisuje želja: * [[31.3.]] [[2007]]. - Volio bih kad bi netko napisao članak o filmu [[The Departed]]. Hvala! --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 13:47, 31 ožujak-март 2007 (CEST) Gornji vam primjer pokazuje kako trebate upisati datum, ime željenog članka i svoj potpis. == Želje == * [[Diverticulosis colonis]] (anonimni, zahtvjev 13.7.2011) * [[Etnogeneza]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Identitetske politike]] --[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Zatra%C5%BEeni_%C4%8Dlanci&diff=prev&oldid=41008840 28. 7. 2020. u 20:12]) * [[Ludilo]] --[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 21:12, 28 juli 2020 (CEST) * [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Ovdje, na travnjaku]]<sup>([[:ru:Ой, при лужку, при лужке|ru]]), ([[:simple:Oy,_pri_luzhku|en]]), [[:uk:Ой при лузі, при лужку|(uk)]]</sup> * [[Spisak utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Zadružna gospodarska banka (Ljubljana)]]--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:30, 25 novembar 2022 (CET) * [[Odysee]] ([[:en:Odysee|en]]) * [[Pathompong Sombatpiboon]] ([[:en:Pathompong Sombatpiboon|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Surush Tubwang]] ([[:en:Surush Tubwang|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Anita Mui]] ([[:en:Anita Mui|en]])– [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor s korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 04:35, 19 decembar 2023 (CET) * [[Tone Hace]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Koncentracijski logor Visco]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Centralno groblje Žale]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Trnovo (Ljubljana)]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:33 (CEST) * [[Janko Kustudić]] – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. septembra 2025. u 00:35 (CEST) == Ispunjene želje == Ovdje se prenose želje iz gornjeg naslova nakon što su ispunjene. * [[Konverzija mjernih jedinica]] - treba još malo poraditi, ali ono osnovno je tu.--[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 11:46, 22 avgust-коловоз 2007 (CEST) * [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] - Najosnovnije činjenice su tu. Detalji (jedinice, datumi, gubici) će biti ubačeni naknadno. --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 21:18, 30 ožujak-март 2008 (CEST) * [[:pl:Kamienie na szaniec]], [[:pl:Aleksander Kamiński]] &nbsp;«&nbsp;[[User:Saper|Saper]]<span style="font-size: 70%">&nbsp;//&nbsp;</span>[[User talk:Saper|@razgovor]]&nbsp;»&nbsp; 21:38, 16 oktobar-листопад 2012 (CEST) ** Done. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:29, 17 oktobar-листопад 2012 (CEST) *[[QGIS]] ([[:en:QGIS]], [[:ru:QGIS]]) --[[Korisnik:Tobias1984|Tobias1984]] ([[Razgovor sa korisnikom:Tobias1984|razgovor]]) 08:09, 27 februar-вељача 2014 (CET) :{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:36, 27 februar-вељача 2014 (CET) * [[Mango (kantautor)|Mango]] ([[:en:Mango (singer)]]). Hvala! --[[Korisnik:Generale Lee|Generale Lee]] ([[Razgovor sa korisnikom:Generale Lee|razgovor]]) 11:56, 14 decembar-просинац 2014 (CET) :{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:11, 31 januar-сијечањ 2015 (CET) * [[:en:Sayan Sanya]] – [[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor sa korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 06:55, 3 mart 2023 (CET) ** [[Sayan Sanya]] - {{urađeno}}– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 11:59, 3 mart 2023 (CET) * [[:en:Pumpuang Duangjan]]--[[Korisnik:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|บุญพฤทธิ์ ทวนทัย]] ([[Razgovor sa korisnikom:บุญพฤทธิ์ ทวนทัย|razgovor]]) 06:00, 30 juni 2020 (CEST) ** [[Pumpuang Duangjan]] - {{urađeno}}– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:15, 7 mart 2023 (CET) 08p21fbjl1ghd058y116hqji8ksmbj7 Digital Equipment Corporation 0 25289 42637292 41359801 2026-06-16T07:46:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637292 wikitext text/x-wiki {{Kompanija-lat | naziv_kompanije = Digital Equipment Corporation | Logo = [[Datoteka:Digital Equipment Corporation 1987 logo.png]] | vrsta_kompanije = proizvodnja računara | osnovana = 1957- 1998 | lokacija = Majnard, Masačusets | glavni_ljudi = | Grana/delatnost = računari | proizvod = | zarada = | Prihod = | Neto dobit = | broj_radnika = preko 140,000 (1987) | slogan = Poštenje i poštovanje za klijente i zaposlene | veb_stranica = | informacija = }} '''Digital Equipment Corporation''' je bila najnaprednija [[sjedinjene Američke Države|američka]] kompanija u oblasti [[kompjuter]]ske industrije. Unutar industrije je bila poznata pod skraćenicom'''DEC'''. (Ovu skraćenicu je svojevremeno koristio i sam Digital, <sup>[[Digital Equipment Corporation#Bilješke|<nowiki>[</nowiki>1<nowiki>]</nowiki>]]</sup> ali je službeno ime uvijek bilo DIGITAL.) Njeni PDP i VAX modeli su po mišljenju mnogih bili najpopularniji mini-kompjuteri u znanstvenoj i inženjerskoj zajednici 1970-ih i 1980-ih. DEC je u junu 1998. godine kupljen od strane [[Compaq]]a, koji se nakon toga spojio s [[Hewlett-Packard]]om u maju 2002. godine. Godine [[2006]]. njeni modeli su se još uvijek proiuvodili pod HP-ovim imenom. Od 1957. do 1992. sjedište tvrtke je bila stara predionica vune u gradu [[Maynard (Massachusetts)|Maynard]] u [[Massachusetts]]u. Digital Equipment Corporation se ne smije miješati s [[Digital Research]]om; dvije tvrtke nisu imale nikakve veze, nego su predstavljale posebne entitee; niti s [[Western Digital]]om (usprkos toga što je Western Digital napravio [[LSI-11]] chipsetove korištene u DEC-ovim [[PDP-11]]/03 kompjutera). S druge strane valja podsjetiti da su postojale laboratorije pod nazivom [[Digital Equipment Corporation#Istraživanje|Digital Research Laboratories]] gdje je DEC vršio istraživanja. == Istraživanje == DEC-ove istraživačke laboratorije (ili Istraživačke laboratorije) su vršile Digitalova korporativna istraživanja. Nekima od njih je upravljao [[Compaq]] a još uvijek njima upravlja [[Hewlett-Packard]]. Laboratorije su: * Western Research Laboratory (WRL) u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altu]] * [[DEC Systems Research Center|Systems Research Center]] (SRC) u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altu]] * Network Systems Laboratory (NSL) u [[Palo Alto (Kalifornija)]] * Cambridge Research Laboratory (CRL) u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]] u državi [[Massachusetts]] * Paris Research Laboratory (PRL) u [[Pariz]]u Neki od bivših uposlenika Digitalihovih istraživačkih laboratorija ili Digitalovog R&D uključuju osobe kao što su : * [[Gordon Bell]] * [[Henry Burkhardt III]] osnivač [[Data General|korporacije Data General]] i [[Kendall Square Research]] * [[Dave Cutler]] * [[Ed DeCastro]] osnivač [[Data General|korporacije Data General]] * [[Jim Gray]] * [[Alan Kotok]] * [[Leslie Lamport]] * [[Butler Lampson]] * [[Jeffrey Mogul]] * [[Louis Monier]] * [[Brian Reid]] * [[Paul Vixie]] Neki od radova Istraživačih laboratorija su objavljivani i u [http://www.hpl.hp.com/hpjournal/dtj/past.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070424185930/http://www.hpl.hp.com/hpjournal/dtj/past.htm |date=2007-04-24 }} časopisu Digital Technical] do 1998. Dio tih podataka je dostupan online na [ftp://ftp.digital.com/pub/DEC/{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ftp.digital.com]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u poddirektorijima WRL, SRC, NSL, CRL, PRL (v. gore) <sub>(provjereno u julu 2006.)</sub> == Literatura == * "DEC used by Digital itself:" ''PDP11 Processor Handbook'' (1973): page 8, "DEC, PDP, UNIBUS are registered trademarks of Digital Equipment Corporation;" page 1-4, "Digital Equipment Corporation (DEC) designs and manufacturers many of the peripheral devices offered with [[PDP-11]]'s. As a designer and manufacturer of peripherals, DEC can offer extremely reliable equipment... The LA30 DECwriter, a totally DEC-designed and built teleprinter, can serve as an alternative to the Teletype." * Edgar H. Schein, Peter S. DeLisi, Paul J. Kampas, and Michael M. Sonduck, ''DEC Is Dead, Long Live DEC: The Lasting Legacy of Digital Equipment Corporation'' (San Francisco: Barrett-Koehler, 2003), {{ISBN|1-57675-225-9}}. * C. Gordon Bell, J. Craig Mudge, and John E. McNamara, ''Computer Engineering - A DEC View of Hardware Systems Design''; Digital Press, 1978, {{ISBN|0-932376-00-2}}. * Alan R. Earls, ''Digital Equipment Corporation''; Arcadia Publishing, 2004, {{ISBN|0-7385-3587-7}}. == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.OpenVMS.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321120722/http://www.openvms.org/ |date=2015-03-21 }} OpenVMS.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321120722/http://www.openvms.org/ |date=2015-03-21 }} * [http://www.Tru64.org Tru64.org] (initially Ultrix, then OSF1, and then Digital UNIX) [[Kategorija:Bivše kompanije]] aewqnzkpknb51q8y9al0ukq230r7zn6 Univerzitet Harvard 0 27013 42637330 42553937 2026-06-16T11:30:44Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637330 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet Harvard |native_name = Harvard University |image_name = Widener Library.jpg |image_size = |caption = |latin_name = Universitas Harvardiana |motto = ''Veritas'' |established = {{start date|1636}} |mottoeng = Istina |type = privatni istraživački univerzitet |endowment = $37.6 milijardi<ref name=HarvardGlance>{{cite web |title=Harvard at a Glance |url=http://www.harvard.edu/about-harvard/harvard-glance |publisher=Harvard University |accessdate=November 2, 2015 |archive-date=2015-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150823162529/http://www.harvard.edu/about-harvard/harvard-glance |dead-url=yes }}</ref> |president = Drew Gilpin Faust |students = 21.000<ref name="Harvard at a Glance">{{cite web | title = Harvard at a Glance| work = Harvard University | url = http://www.harvard.edu/harvard-glance | accessdate=November 27, 2014}}</ref> |undergrad = 6700<ref name="Harvard at a Glance"/> |postgrad = 14.500<ref name="Harvard at a Glance"/> |staff = |faculty = 4671<ref>{{Cite book |last=Office of Institutional Research. |title=Harvard University Fact Book |year=2009 |chapter=Faculty |url=http://www.provost.harvard.edu/institutional_research/Provost_-_09_18-19facuni.pdf |access-date=2015-12-02 |archivedate=2012-04-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120425050912/http://www.provost.harvard.edu/institutional_research/Provost_-_09_18-19facuni.pdf |deadurl=yes |archive-date=2012-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425050912/http://www.provost.harvard.edu/institutional_research/Provost_-_09_18-19facuni.pdf |url-status=dead }} ("Unduplicated, Paid Instructional Faculty Count: 2,107. Unduplicated instructional faculty count is the most appropriate count for general reporting purposes.")</ref> |city = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]] |state = [[Massachusetts]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |campus = urbani kampus |colors = {{color box|#A51C30}} grimizna<ref name=HarvardGlance/> |affiliations = |website = {{URL|http://www.harvard.edu/|Harvard.edu}} |logo = Harvard logo 2.jpg }} '''Univerzitet Harvard''' (''Harvard University'') (inkorporiran kao ''The President and Fellows of Harvard College'') je [[privatni univerzitet]] u gradu [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). Osnovan godine 1636,<ref name=founding>op. cit.</ref> Harvard je [[Kolonijalni koldeži|najstarija]] akademska institucija koja još uvijek djeluje u Sjedinjenim Državama. Predstavlja jedan od osam univerziteta koji tvore elitni [[Ivy League]]. Institucija je nazvana ''[[Harvard College]]'' [[13.3.]] [[1639]]. godine, prema svom prvotnom donatoru, mladom svećeniku po imenu [[John Harvard (svećenik)|John Harvard]]. Kao osoba koja je diplomirala na [[Emmanuel College (Cambridge)|Emmanuel Collegeu]] u Engleskoj, John Harvard oko četiri stotine knjiga iz svoje zbirke oporučno ostavio kao osnovu za biblioteku budućeg koledža, zajedno s polovicom svog bogatstva koje je iznosilo nekoliko stotina funti. Najstarije službeno spominjanje to Harvarda kao "univerziteta" umjesto "koledža" datira iz novog [[Ustav Massachusetts|Ustava Massachusettsa]] iz 1780. [[Charles William Eliot]] je kao predsjednik Harvarda u svom mandatu 1869-1909 radikalno izmijenio Harvard u moderni istraživački univerzitet. Eliotove reforme su uključivale izborne tečajeve, manje razrede i prijemne ispite. Harvardski model je bitno utjecao na sistem američkog obrazovanja, i na koledžima i na univerzitetima. Godine 1999. [[Radcliffe College]], stvoren 1894. kao dio "Harvard Annexa" za žene,<ref>Sally Schwager, "Taking up the Challenge: The Origins of Radcliffe," in Yards and Gates: Gender in Harvard and Radcliffe History, ed. Laurel Thatcher Ulrich (New York: Palgrave Macmillan, 2004), pp. 87-115.</ref> formalno se spojio s Univerzitetom Harvard, postavši Radcliffe Institute for Advanced Study.[http://www.fas.harvard.edu/~fdo/publications/0203/parents.html#history] Zbirka knjiga u Harvardskoj biblioteci sadrži više od 15 miliona primjeraka,<ref name="lib">See the [http://hul.harvard.edu/hgproject/faq.html FAQ on the Harvard-Google partnership] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013131234/http://hul.harvard.edu/hgproject/faq.html |date=2008-10-13 }}.</ref> što je čini četvrtom od pet "mega-biblioteka" na svijetu (ispred [[British Library]], [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]], francuske [[Bibliothèque Nationale]], a ispred [[New York Public Library]]<ref name="megalib">[http://www.news.harvard.edu/gazette/1998/02.26/SpeakingVolumes.html "Speaking Volumes: Professor Sidney Verba Champions the University Library"] ''Harvard Gazette.'' February 26, 1998. Accessed February 19. 2007.</ref><ref name="libsize">See the [http://www.ala.org/ala/alalibrary/libraryfactsheet/alalibraryfactsheet22.htm ranked list of U.S. libraries] from the [[American Library Association]].</ref>). Harvard također ima [[Popis američkih koledža i univerziteta po zakladi|najveću]] [[financijska zaklada|financijsku zakladu]] od svih akademskih institucija, koja raspolaže s budžetom od 29,2 milijardi $ (2006) (druga po veličini od svih besprofitnih organizacija, iza [[Bill & Melinda Gates Foundation]]). Harvard se smatra jednim od najelitnijih univerziteta u SAD. Godine 2007. [[U.S. News & World Report]] je Harvard rangirao na drugo mjesto u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], iza [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]].<ref>http://www.usnews.com/usnews/edu/college/rankings/brief/t1natudoc_brief.php</ref> == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Harvard University}} * [http://www.theharvardshop.com '''The Harvard Shop''', Harvard's Student-Run Retail Store] * [http://www.harvard.edu/ Harvard University] {{Ivy League}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet Harvard| ]] [[Kategorija:Nastanci 1636.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Harvard]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Harvard]] rfbdghnv1om7d4lqzoq0o4yidqofvr2 Dejan Katalina 0 28248 42637312 41818340 2026-06-16T11:01:05Z ~2026-35186-33 366086 /* Bibliografija */ 42637312 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Dejan Katalina | slika = | širina_slike = | opis = Dejan Katalina, maj 2013 | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1971|8|22|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Srbija]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = | djeca = }} '''Dejan Katalina''' je [[Srbija|srpski]] novinar i pisac, rođen [[22. 8.]] [[1971]]. u [[Beograd]]u. Objavio je deset knjiga proze, među kojima su najzapaženije zbirke priča „Varikina“ i „Kako izbeći ljubav na svakom ćošku“, kao i romani „Teranje“, „Pesak u klompama“, „Košmarenje“ i „Precrtani“. Dobitnik nagrade ''Zlatni hrast'', za najbolju knjigu poezije 2022. godine izdavačke kuće Nova poetika, za zbirku pesama "Hitovi poznog kapitalizma". Sarađivao na izradi [[Leksikon YU mitologije|Leksikona YU mitologije]]. Za zbirku poezije "Hitovi poznog kapitalizma" nagrađen je Zlatnim hrastom, nagradom za najbolju zbiku poezije 2022. na konkursu izdavačke kuće Nova poetika. Pored pisanja knjiga, preko dvadeset godina se bavi novinarstvom. Bio je najmlađi glavni urednik časopisa „Duga“ u njegovoj istoriji. Uređivao je i magazine „Glamur“ i „Zoom“, te radio na portalima Espreso.rs i Mondo.rs. Pisao je autorske kolumne, muzičke recenzije i prikaze knjiga za veliki broj novina i magazina u Srbiji. Kraće vreme živeo je u Aleksandriji (Egipat) i Londonu. Živi i radi u Beogradu. Oženjen je i ima dvoje dece. === Bibliografija === * Varikina (SKC, 2001.) * Sha Bilo - Story of Sunshine (Komuna, 2002.) * Kako izbeći ljubav na svakom ćošku (Narodna knjiga, 2005.) * Život je $kandal (Draganić, 2006.) * Pesak u klompama (Draganić, 2007.) * Teranje (Bata Tisak, 2010.) * Gospodin Zverka je pH neutralan (Galakta, 2011.) * Silikoni & neoni (Admiral Books, 2013.) * Košmarenje (Evro-Giunti, 2013.) * Precrtani (Laguna, 2015) * Upomoć, veštica se zaljubila u mene (Portalibris, 2021.) {{Lifetime|1971| |Katalina,Dejan}} * Hitovi poznog kapitalizma - poezija (Nova poetika 2023.) * Venera iz pakla (Makart, 2024) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] 0jnmmhh6zxwtx5v3u8r6s1o3ev0wlcl Christopher Tolkien 0 33303 42637149 41818185 2026-06-15T18:24:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Christopher Tolkien | slika = | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1924|11|21|df=y}} | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Christopher John Reuel Tolkien''' (rođen [[21. 11.]] [[1924]]. - [[16. januar]] [[2020]]) je najmlađi sin [[pisca]] [[J. R. R. Tolkien]]a ([[1892]]–[[1973]]), i ponajviše je poznat kao [[urednik]] mnogih očevih [[posthumno]] objavljenih djela. Naslikao je orginalne karte za očevog ''[[Gospodara Prstenova]]'', koje je potpisao C.&nbsp;J.&nbsp;R.&nbsp;T. Gdje J. znači John, krsno ime koje obično ne koristi. == Život == Christopher Tolkien je rođen u [[Leeds]]s, [[Engleska]], kao treći i najmlađi sin J. R. R. Tolkiena. Obrazovao se na [[Zmajskoj Školi]] u [[Cherwell]]u i potom na [[Oratorska Škola|Oratorskoj školi]]. Tokom [[Drugog Svjetsokg Rata]] služio je kao pilot u [[Kraljevskom Zrakoplovstvu]], nakon čega je pohađao [[Engleske studije|Engleski]] na [[Oksfordkom Sveučilištu]]. Dugo je bio dio kritičke publike fikcije svoga oca, prvo kao dijete dok je slušao priče o [[Bilbu Bagginsu]], a potom kao adolescent pružajući mnoge primjedbe na ''Gospodara Prstenova'' tokom njegovog petnaestogodišnjeg stvaranja. Imao je za zadatak tumačiti očeve ponekad proturiječne karte Međuzemlja da bi stvorio verzije koje se pojavljuju u knjigama, precrtao je glavnu kartu u kasnim [[1970]]-ima da bi pojasnio kako se nazivi pišu i ispravio neke greške i propuste. Kasnije, Tolkien je slijedio očeve korake i postao [[predavač]] i [[učitelj]] na katedri [[Engleskog jezika]] na [[Novom Fakultetu, Oksford]] od [[1964]]. do [[1975]]. Tokom 2001 je postao zapažen zbog svog stava prema [[Gospodaru Prstenova filmskoj trilogiji]] [[Petera Jacksona]]. Izrazio je sumnju da film nije uspio zadržati bit knjige, ali je naglasio da je to samo njegovo mišljenje.<ref>{{Cite web |url=http://www.xenite.org/faqs/lotr_movie/news_0000/472.html |title=AP Izjava Christophera Tolkiena (2001) |access-date=2007-09-11 |archive-date=2010-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625231031/http://www.xenite.org/faqs/lotr_movie/news_0000/472.html |url-status=dead }}</ref> Christopher Tolkien trenutno živi u Francuskoj sa svojom drugom ženom [[Baillie Tolkien]], koja je uredila J. R. R.-ova ''[[Pisma Djeda Mraza]]'' za posthumno izdavanje. Imaju dvoje djece: Adama Tolkiena i Rachel Tolkien. Njegov najstariji sin iz prvog braka, [[Simon Tolkien]], je odvjetnik i romanopisac. == Rad == J. R. R. Tolkien je napisao velik dio materijala povezanih s mitovima [[Međuzemljem]] koji nisu objavljeni za njegova života. Iako je izvorno namjeravao objaviti ''[[Silmarillion]]'' zajedno s ''Gospodarom Prstenova'', i neki njegovi dijelovi su bili završeni, on umire 1973. bez da je završio projekt. Poslije očeve smrti Christopher Tolkien je započeo s organizacijom silnih očevih bilježaka, neke od njih napisane na komadićima papira prije pola stoljeća. Velik dio materijala je bio napisan rukom; često je pravi nacrt bio napisan preko napola obrisanog odbačenog, s imenima likova rutinski mijenjanima između početka i kraja tog istog nasrta. Razvrstavanje ovog je bio velik i kompliciran posao koji je mogao napraviti samo netko s osobnim iskustvom s J. R. R. Tolkienom i razvojem njegovih priča, zapravo samo je on mogao vidjeti nekog smisla u njima. Christopher Tolkien je priznao da je ponekad morao pogađati što je njegov otac htio namjeravao s nekim nacrtom reći. Radeći sa [[Guyem Gavrielom Kayem]], uspio je dovršiti ''[[Silmarillion]]'', koji je objavljen [[1977]]. ''Silmarillion'' je burno raspravljano jer je velik dio njegovog završnog oblika uređen od strane Christophera Tolkiena da bi pristajalo uz [[Kanon Međuzemlja]]. Nakon ''Silmarilliona'' slijedile su ''[[Nedovršene Priče]]'' [[1980]]., i ''[[The History of Middle-earth|Povijest Međuzemlja]]'' u 12 svezaka između [[1983]]. i [[1996]]. U rujnu 2006 Christopher Tolkien je najavio dovršenje nove knjige: ''[[Djeca Hurinova]]'', koji se temelji na bilješkama njegova oca koje datiraju od 1918 do 1959. Proveo je 30 godina radeći na projektu koji je objavljenu u travnju 2007. == Tolkienovo obiteljsko stablo == ==Bilješke i smjernice== {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/5358880.stm BBCijev prilog o ''Djeci Hurinovoj''] {{Lifetime|1924|2020|Tolkien, Christopher}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Engleski pisci]] <!--Other languages--> gmfd7tlp0ilmvxc0h406viday9whzxh David Bowie 0 44360 42637266 42583274 2026-06-16T04:33:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija03 muzičar | ime = David Bowie | slika = David Bowie (1987).jpg | opis = | Img_size = | Landscape = | tip = solo_izvođač | Rodno_ime = David Jones | Pseudonim = Bowie | datum_rođenja = {{birth date|1947|1|8|df=y}} | mesto_rođenja =[[Brixton]], ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] | datum_smrti = {{dda|2016|1|10|1947|1|8|df=y}} | instrumenti = [[vokal|Pjevač]], Razni instrumenti | žanr = [[Rock and Roll|Rock]], [[glam rock]], [[soul]]<br />Pop rock, eksperimentalna glazba | zanimanje = [[Muzičar|Glazbenik]] | period = [[1964-2016]]. | povezani_izvođači = The Konrads<br />The King Bees<br />The Manish Boys<br />The Lower Third<br />The Riot Squad<br />Lindsay Kemp<br />Tin Machine<br />[[Iggy Pop]]<br />[[Lou Reed]]<br />[[Brian Eno]]<br />[[Mott the Hoople]]<br />Trent Reznor | URL = [http://www.davidbowie.com/ Službena stranica] }} '''David Robert Jones''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdeɪvɪd ˈɹɒbət d͡ʒəʊnz<nowiki>]</nowiki>]] (umjetničko ime '''David Bowie''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdeɪvɪd ˈboʊi<nowiki>]</nowiki>]]) ([[London]], 8. siječnja 1947. – [[New York]], 10. siječnja 2016.), [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[rock and Roll|rock]] [[muzičar|glazbenik]], [[kompozitor|skladatelj]], [[glumci|glumac]], [[producent]], aranžer i glazbeni tehničar. Bio je glazbeno aktivan punih pet desetljeća i vječno sklon mijenjanju glazbenog stila i imidža, a njegov rad i inovacije naročito postaju specifične od 1970.<ref>[http://www.allmusic.com/artist/david-bowie-p3753 Stephen Thomas Erlewine; biografija Davida Bowiea]</ref> Bowie je nastupao na [[film]]u kao vrlo uspješan glumac, glazbeni video direktor i vizualni umjetnik. == Biografija == === Početak glazbene karijere === David Robert Jones rođen je u Brixtonu ([[London]]), od oca Stentona Jonesa, koji dolazi iz Doncastera (Yorkshire) i majke Margaret Mary Jones, koja potječe iz [[Irska|irske]] [[porodica|obitelji]], međutim Bowievi roditelji ipak se vjenčavaju nakon njegovog rođenja<ref>[http://www.bowiewonderworld.com/faq.htm#p06 bowiewonderworld.com]</ref>. Žive u Brixtonu, Stansfield Road 40, sve dok Bowie nije navršio šest godina kada se sele u Bromley ([[Kent]]). Školuje se u "Bromley Technical High School"<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ravensbourne_College_of_Design_and_Communication Škola Ravensbourne]</ref> koja se nalazi u Keston, Bromleyu, gdje sa svojim roditeljima živi do svoje osamnaeste godine. Sa petnaest godina doživio je nesreću kada ga je njegov prijatelj George Underwood, koji je nosio [[prsten]] na svojoj ruci udari u lijevo oko radi jedne djevojke i teško ga povrijedio. Bowie je osam mjeseci izostao iz [[škola|škole]], sve dok mu [[doktor]]i nisu završili sa operacijama i dok opet nije mogao normalno otvarati i zatvarati okom. Bez obzira na sve teškoće koje je prošao ostao je dobar prijatelj sa Underwood, koji je kasnije ilustrirao Bowieve rane albume<ref>[http://www.georgeunderwood.com/pages/Album_covers/93 georgeunderwood.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029122601/http://www.georgeunderwood.com/pages/Album_covers/93 |date=2007-10-29 }} - omoti albuma Davida Bowiea</ref>. Doktori ipak nakon svega nisu uspjeli skroz zaliječiti njegovo oko gdje mu je zjenica neprestano dilatirala. Rezultat toga je njegovo trajno oštećenje dubinskog opažanja kao i teško raspoznavanje boja. Bowiev interes za glazbu počinje od njegove devete godina kada od oca koji je sakupljao [[Long play|LP]] ploče, počinje slušati [[Fats Domino|Fatsa Dominoa]], [[Chuck Berry|Chucka Berrya]] i vrlo popularnog [[Little Richard|Littlea Richarda]]. Prilikom slušanja velikog Richardsovog hita "Tutti Frutti", Bowie je znao govorit; "Ovo mora ćuti Bog". Njegov polubrat Terry uvodi ga u [[jazz|suvremeni jazz]] i Bowiev se oduševljava sa [[Charles Mingus|Charlesom Mingusom]] i [[John Coltrane|Johnom Coltraneom]], a od majke za Božić [[1959]]. dobiva plastični [[saksofon]]. [[1962]]. osniva svoj prvi sastav koji se zvao "The Konrads". Tijekom [[1960]]., kao član nastupa po mnogim [[blues]] sastavima, a neki od njih su; The King Bees, The Manish Boys, The Lower Third i The Riot Squad. Sa King Beesom [[1964]]. izdaje svoj prvi singl "Liza Jane". Kasnije u tim počecima njegovog rada polako sa bluesa prelazi na stil britanskog [[pop]]a. Svoju glazbenu karijeru počinje vrlo rano kao šesnaestogodišnjak ali rani singlovi snimljeni u vremenu '64.-'66., ostaju gotovo ne zapaženi. U ranim šezdesetima, Bowie nastupa pod imenom "Davie Jones" što je bilo podjednako kao "Davy Jones", pa se stvarala zabuna sa glumcem i pjevačem Davyem Jonesom iz sastava "The Monkees". Zbog toga svoje umjetničko ime mjenja u "Bowie" po junaku Jimu Bowieu poznatom po Bowie nožu. U to vrijeme snima singl "The Manish Boys" za izdavačku kuću Parlophone kao Davy Jones, dok prelaskom u izdavačku kuću Pye izdaje pod imenom David Bowie. Bowie svoj prvi album izdaje za izdavačku kuću "Decca Records" (koja je ogranak kuće "Deram"), pod jednostavnim imenom ''[[David Bowie (album)|David Bowie]]'' ([[1967]].), koji je mješavina popa i [[psihodelični rock|psihodelije]]. Približno u to vrijeme izdaje novi singl "The Laughing Gnome". Kasnije kuća "Deram" njegov rani materijal na albumima i singlovima obnavlja i zajedno ga stavlja na kompilaciju. === Psihodelični folk i glam rock === David Bowie drastično mijenja svoj glazbeni stil i imidž, te u maniri hipi pokreta za diskografsku kuću "Mercury" izdaje album ''Man Of Words, Man Of Music''. Album nije privukao veliku pažnju ali se na njemu nalazi skladba "Space Oddity", koja ponovo izlazi kao singl i postiže zapaženi uspjeh u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]<ref name="Zlatko Gall 2005">Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}. str. 106</ref>. Reizdanje albuma izlazi [[1972]]. pod imenom ''[[Space Oddity (album)|Space Oddity]]. U to vrijeme kada završava skladbu "Space Oddity", počinje živjeti sa Mary Finnigan kao podstanar. Finnigan i Bowie zajedno sa Christinom Ostrom i kasnije Barriem Jacksonom, subotom navečer nastupaju u folk klubu "The Three Tuns pub" koji se nalazi u Beckenhamu (London)<ref>[http://www.bowiewonderworld.com/features/beckenham2.htm The Three Tuns pub]</ref>. The Arts Lab bio je domačin "Free Festivala" koji je održan u lokalnom parku, a to je kasnije Bowie uglazbio u svom singlu "Memory of a Free Festival"<ref>[http://www.bowiewonderworld.com/features/beckenham.htm "Memory of a Free Festival"]</ref>. Zajednička glazbena suradnja sa Marcom Bolanom ([[pjevanje|pjevač]], [[lirika|tekstopisac]]), Mickom Ronsonom ([[električna gitara|gitara]]), Johnom Cambridgeom ([[bubnjevi]]) te Johnom Viscontijem ([[bas-gitara|bas gitara]], [[producent]]) koji nastupaju pod imenom "Hype" bili su temelji stalnoga pratećeg sastava u koji je kasnije regrutiran bubnjar Michael "Woody" Woodmansey. Bowie sa ovom postavom [[1970]]. izdaje svoj treći album ''[[The Man Who Sold the World]]'', na kojem odbacuje zvuk [[gitara|akustične gitare]] sa prijašnjih albuma i zamjenjuje ga sa zvukom [[električna gitara|električne gitare]] kojeg izvodi Mick Ronson, a on mu je bio vrlo značajan suradnik do [[1973]]. Mada je ovo bio "prvi pravi" Bowijev album sa svojim [[hard rock]] stilom i praskavim Ronsonovim gitarskim izvedbama nije zabilježio veći uspjeh. Njegov sljedeći album bio je ''[[Hunky Dory]]'' objavljen [[1971]]., koji također nije bolje prošao od prethodnoga, mada su kasnije glazbeni kritičari isticali kako je on jedan od ključnih Bowievih albuma. Nakon izdavanja albuma Bowie skandalozno najavljuje svoju homoseksualnost, te boji kosu crveno i izgleda kao androgina rock zvijezda. Bio je to uvod za album ''[[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars]]'', jedan od ključnih trenutaka kako u Bowievoj diskografiji tako i u povijesti rocka. Na albumu se nalazilo nekoliko skladbi koje su bile povezane svojom pričom, a ostale su bile pod dojmom sage o rock zvijezdi i stardomu općenito. Na ''Ziggyu'' se vidi srastanje svih dotadašnjih Bowievih fascinacija; psihodelije šezdesetih, raskošnih melodija, kabaretskih aranžmana, pop produkcije, praskavih ''riffova'' na gitari, puhačkih izvedaba i još mnogo drugog<ref name="Zlatko Gall 2005"/>. Ujedno na albumu kombinira hard rock sa elementima prikazanim na albumu ''The Man Who Sold the World '' i pop glazbe sa albuma ''Hunky Dory'' i odličan paket [[glam rock]]a od njegovog pionira Marc Bolana iz [[T.Rex]]a. Dosta pjesma na albumu napravljene su u klasičnom rocku a one su; "Ziggy Stardust," "Moonage Daydream," "Hang on to Yourself," i "Suffragette City." U to vrijeme Bowie se ubrzo promaknuo u veliku rock zvijezdu i počeo je jako puno raditi u glazbi. Osnivač i [[pjevanje|vokal]] sastava "Velvet Underground", [[Lou Reed]] u svom solo probijanju, angažira Bowiea da mu zajedno sa Mickeom Ronsonom bude [[producent]] na njegovom drugom albumu ''Transformer''. [[Iggy Pop]] sa njegovim sastavom "The Stooges", potpisuju sa njim poslovnu suradnju oko produkcije njihovog trećeg albuma ''Raw Power''. Međutim to nije prikazano na skladbama koje se nalaze na albumu, već Bowie kasnije radi velike promjene u mixsanju. Radi još i povratnički album "Moot The Hooplea" ''All The Young Dudes'' i uz sve to objavljuje i svoj novi materijal ''[[Aladdin Sane]]'' koji izlazi u [[april|travnju]] [[1973]]. ''Aladdin Sane'' slijedi prethodni stil sa glam i hard rockom i Bowie prvi put sa njim dolazi na #1 [[engleska|britanske]] Top liste. Album uključuje i #2 sa hit skladbom "The Jean Genie", #3 sa hitom "Drive-In Saturday" i izvedbu sa [[The Rolling Stones]]ima "Let's Spend the Night Together". Bowie angažira Mikea Garsona da mu svira [[klavir]] na albumu i solo u naslovnoj skladbi, što je istaknuto kao najbitniji uradak na materijalu<ref>Carr & Murray (1981): str.52-56</ref>. Album ''[[Pin Ups]]'' izlazi u [[oktobar|listopadu]] [[1973]]. sa obrađeni verzijama skladbi tada najpoznatijih sastava [[The Who]]a, [[The Kinks]]a, [[Pink Floyd]]a, [[The Yardbirds]]a, [[The Pretty Things]]a, [[Bruce Springsteen]]a i manje poznatih The Easybeatsa i The Merseysa. Album zauzima #3 na britanskoj Top listi, a hit skladba "Sorrow" nalazi se na #1 Top liste, što mu tada donosi najbolju prodaju albuma do 1973<ref>[http://www.biobble.com/en/2006-568/David_Bowie_biography.html Životopi Davida Bowiea]</ref>. Ovim albumom Bowie najavljuje razlaz sa pratećim sastavom "Spiders From Mars" i prestanak koncertnih aktivnosti. Jedan od veći razloga za taj potez što je napravio bila je njegova želja da napiše mjuzikl nadahnut [[George Orwell|Orwellovim]] [[roman]]om [[nineteen Eighty-Four|1984.]] Pošto ne dobiva suglasnost od vlasnika i oko [[autorsko pravo|autorskih prava]], dio napisanih skladbi objavljuje na albumu ''[[Diamond Dogs,]]''<ref name="Zlatko Gall 2005"/>. === Soul i R&B === [[Datoteka:David bowie 05061978 01 150.jpg|thumb|right|250px|[[Oslo]], [[Norveška]], 5. lipnja 1978.]] ''Diamond Dogs'' koji izlazi [[1974]]. bio je glazbeno osmišljen kao logičan nastavak ''Ziggyja'', gdje do izražaja dolaze gitarski ''riffovi'' i lirske balade. Album je dao dosta hit skladbi, a "Rebel Rebel" nalazila se na #5 britanske Top liste i "Diamond Dogs" na #21. Slijedom već izdanih albuma Bowie pokreće veliku ''Diamond Dogs'' turneju po [[Sjedinjene Američke Države|Sjevernoj Americi]] u [[jun|lipnju]] i [[decembar|prosincu]] [[1974]]. Scenska koreografija i rasipna produkcij u specijalnim efektima koštala je mnogo novaca ali Bowie sa time postavlja nove standarde koji postaju praksa u njegovom daljnjem radu. Nakon što je angažirao gitaristu Carlosa Alomara i skupinu istaknutih soul glazbenika izdaje koncertni album sa soul stilizacijom ''[[David Live]]''. David Bowie komentira kako uživo album ''David Live'' rezultira time da bi ga trebalo zvati "David Bowie Is Alive and Well and Living Only In Theory", po svoj prilici zbog njegovog nagovještaja frenetičnom psihološkom stanju iz tog vremena. Unatoč tome album ga je još više očvrsnuo kao super zvijezdu nalazeći se na #2 britanske Top liste i #8 američke liste. Bowie sa albumom ''[[Young Americans]]'' iz [[1975]]. nanovo radi veliki stilski zaokret. Album je bio izravna posveta philadelphijskog soula i postigao je golemi uspjeh. Hit skladba "Fame" zauzima #1 američke Top liste, a potpisuju je [[John Lennon]] i Bowiev novi član sastava gitarista Carlos Alomar. Potaknut tim velikim uspjehom, Bowie seli u [[Los Angeles]] gdje [[1976]]. glumi u filmu redatelja Nicholasa Roega ''The Man Who Fell to Earth'' i snima album ''[[Station to Station]]''. ''Station to Station'' je projekt tranzicije sa plastic-soula ''Young Americans'' na hladni berlinski robotski zvuk. Zadržavajući odlike soul manire, Bowie svojoj izvedbi dodaje i ''croonersku'' notu kao temeljno obilježje paranoidnog i mračnog art-rock albuma, a galeriji svojih alter ega dodaje lik Tin White Dukea<ref>Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}. str. 107</ref>. Bowie kreće na sljedeću veliku turneju ''The 1976 World Tour'' koja je u potpunosti napravljena sa naglašenosti na nove skladbe, odnosno na dramatičnu naslovnu skladbu i balade "Wild Is the Wind", "Word on a Wing" i [[funk]]i "TVC 15" i "Stay". Glavnina izvođača dobro se upoznala na snimanju albuma i još više na samoj turneji a to su; Carlos Alomar na ritam gitari, George Murray bas gitara i Dennis Davis na bubnjevima. Kao gosti na turneji nastupaju još na solo gitari Earl Slick, Adrian Belew i Bruce Springsteen's i na klavijaturama Roy Bittan. Turneja je bila vrlo uspješna ali zbog tmurne crne atmosfere i [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] pozdrava, novinari su ga počeli prozivati da zagovara [[fašizam]]. Na temelju disko predložaka i pop balada Bowie izdaje vrlo uspješan singl "Golden Years" ali sve više ima problema sa drogom i vraća se u Englesku. Nakon što ga mediji sve više napadaju zbog nacizma i sve većeg problema sa ovisnošću, Bowie se seli u [[Berlin]]. === Berlin === U Berlinu se uspješno skida sa narkotika, počinje se baviti [[slikarstvo]]m, upoznaje [[nemačka|njemačku]] električnu glazbu te ostvaruje suradnju sa Brianom Enoom. Krhak zvuk sa albuma ''Station to Station'' prenosi i na sljedeći album ''[[Low (album)|Low]]'' koji je prvi od tri albuma koja izdaje u Belinu nazvani ''Berlin Trilogy''. Na albumu se nalaze elektroničke instrumentalne skladbe koje najavljuju novo doba osamdesetih, techno, [[punk|post punk]] i pjevanih brojeva. Istim načinom ali većim utjecajem krautrocka i europske progresivne rock scene izdaje drugi album sa berlinske triologije ''[["Heroes"]]'' kojemu je zvuk dosta sličan ''Lowu''. Naslovna skladba na albumu govori o dvoje zaljubljenih koji su razdvojeni [[Berlinski zid|berlinskim zidom]] i jedna je od najboljih Bowievih skladbi<ref>Pegg (2000): str.90-92</ref>. Bowie [[1977]]. osim što izdaje svoje albume, potpisuje produkciju za dva povratnička albuma Iggyja Popa ''Idiot'' i ''Lust For Life'' te glumi u filmu "Just A Gigolo". Naredne godine odlazi na svjetsku turneju (prvi put u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]), na kojoj izvodi skladbe sa ''Lowu'' i ''"Heroesa"''. Čitava turneja je zabilježena na koncertnom albumu ''[[Stage (album)|Stage]]''. [[1979]]. izdaje posljednji album u suradnji sa Enoom ''[[Lodger]]'' i sa njim završava berlinsku triologiju. Album se razlikuje od prva dva pa tako bilježi povratak [[pop]]a ali isto zadržava neka od ranijih iskustava. Umjesto instrumentalnih skladbi, Bowie je složio impresivnu zbirku pop brojeva, no iskustvo ''Lowa'' i ''"Heroesa"'' očitovalo se u zvuku i produkciji. Na albumu se nalazi nekoliko hit skladbi, "Boys Keep Swinging", "DJ" i "Look Back in Anger". Bowie sa Brianom Enom [[1995]]. izdaje još jedan album pod nazivom ''[[Outside (album)|Outside]]''. ''[[Scary Monsters (and Super Creeps)]]'' posljednji je album kojega Bowie snima za "RCA Records" i jedan je od prijelomnih točaka u njegovoj karijeri. ''Scary Monsters'' sadrži hit skladbu "Ashes to Ashes" koja se nalazi na #1 Top liste. Skladba sadrži ugodnu glazbu gitare koja se izvodi na [[sintesajzer|sintisajzeru]], funki bas i kompleksne vokalne izvedbe, a svemu tome svojstvo je dao Chuck Hammer<ref>Chris Welch - ''The Story Behind Every David Bowie Song'', 1970-1980 {{ISBN|1-85868-810-8}} (1999) - str. 136</ref>. Skladba "Fashion" naznaka je pravca u kojem će ići album ''[[Let's Dance]]'' iz [[1983]]. Za vrijeme snimanja ''Scary Monstersa'', Bowie korist sve iskustvo koje je stekao za vrijeme berlinske ere i imao je na umu da kritike budu upućene direktno na glazbu i tekst skladbi, što se odrazilo kroz njegov preobražaj dolaskom u [[Nemačka|Njemačku]] i [[Evropa|Europu]]. Hit skladba "Ashes to Ashes" i njezino zadržavanje na #1 britanske Top liste, Bowieu otvara put prema Broadwayu i tromjesečni rad na "The Elephant Man", [[23. 9.|23. rujna]] [[1980]]<ref name=Rees1991>''Rock Movers & Shakers'', Dafydd Rees & Luke Crampton, 1991</ref>. === Bowie kao superzvijezda === [[Datoteka:David Bowie Chile.jpg|thumb|right|250px|Festival "Rock in Chile", 27. rujna 1990.]] Bowie nastavlja raditi u kazalištu i filmu do 1983., a u studio ulazi samo radi zajedničkog singla sa sastavom [[Queen]] koji se zove "Under Pressure". Skladba postaje veliki hit i postaje Bowiejev treći #1 na britanskoj Top listi. 1983. Bowie se razilazi sa izdavačkom kućom "RCA" i potpisuje za "EMI America Records". Nakon potpisivanja za "EMI", objavljuje album ''[[Let's Dance (album David Bowiea)]]'', bogato opremljen "plesnog" novoromantičarskog doba osamdesetih u produkciji Nilea Rodgersa iz sastava Chic. Na albumu se prvi put pojavljuje gitarista Stevie Ray Vaughan. Naslovna skladba zauzima prvo mjesto na američkoj i britanskoj Top listi i postavlja nove standarde u glazbenom svijetu. Album također daje i dva singla "Modern Love" i "China Girl", a kasnije se pojavljuju na promotivnom video uratku. Bowiejev sljedeći album ''[[Tonight]]'', originalno je bio zamišljen kao uživo album gdje bi se našao materijal sa turneje "Serious Moonlight Tour" ali na zahtjev izdavača "EMI"-a izlazi kao studijski album. I ''Tonight'' je također bio plesno orijentiran kojem su oblik dali suradnja sa [[Tina Turner|Tinom Turner]] i Iggy Popom ali nije zabilježio uspjeh prethodnika. Iste godine snima duet sa [[Mick Jagger|Mickom Jaggerom]], sa kojim obrađuje prethodne uspješne skladbe poput "Dancing in the Street". Slijedi nanovo njegov rad u filmskoj industriji, pa tako [[1986]]. snima skladbu za film "Absolute Beginners", ima jednu od glavnih uloga u filmu "Labyrinth", snima pet skladbi za film "Monty Python" od Terrya Jonesa i još drugo. Nakon toga [[1987]]. objavljuje svoj solo album ''[[Never Let Me Down]]'' na kojem se nalazi gitarski rock i nije bio posebno uspješan. Produkciju su radili David Bowie i David Richards. Album se našao na šestom mjestu britanske Top liste i izdao je tri singla "Day In, Day Out", "Time Will Crawl" i "Never Let Me Down". Čitavi projekt Bowie promovira na velikoj scenskoj, atraktivnoj turneji ''Glass Spider''. U [[august (mjesec)|kolovozu]] [[1988]]., Bowie glumi Poncije Pilata u filmu ''The Last Temptation of Christ'' od [[producent]]a Martina Scorsesea. === Tin Machine === Nadahnut "Pixiesima" i "Sonic Youthom" kao i sjećanjima na rane sedamdesete, Bowie okuplja sastav "Tin Machine" u kojemu je glavni lik gitarista Reeves Gabrels. Sastav je [[hard rock]] kvartet i osim Bowiea i Gabrelsa čine ga još Tony Sales na [[bas-gitara|basu]] i Hunt Sales na [[bubnjevi]]ma. Objavljuju dva studijske albuma i jedan uživo snimak. Originalni album ''[[Tin Machine (album)|Tin Machine]]'' izlazi [[1989]]. i sastoji se od gitarske melodije sa metalnom distorzijom. Na svjetskoj turneji Bowie se pojavljuje kratko ošišan i te godine sa još jednim novim gitaristom Ericom Schermerhornom. Sljedeći albumi su mu ''[[Tin Machine II]]'' koji izlazi [[1991]]., a producenti su mu Tin Machine, Tim Palmer, Hugh Padgham i uživo album ''[[Tin Machine Live: Oy Vey, Baby]]'' na kojemu se nalazi materijal iz 1991.-1992., sa turneje ''It's My Life Tour''. Nakon turneje Bowie osjeća umor od svog posla i sviranja sa sastavom pa se zbog toga na kraju razilazi sa "Tin Machine" i okreće se samo svom radu. === Elektronska glazba === Bowie nastupa [[1992]]. na [[Uskrs|Uskršnjem]] koncertu u spomen na umrlog [[Freddie Mercury|Freddiea Mercurya]] iz sastava [[Queen]], gdje izvodi skladbu "Heroes" i "Under Pressure" (sa [[Annie Lennox]]). [[1993]]. izdaje svoj solo album ''[[Black Tie White Noise]]'' koji je mješavina soul, [[jazz]]a i [[hip hop|hip-hopa]] te žestokih gitarski ''riffova'' od Micka Ronsona i Reevesa Gabrelsa. Album obnavlja suradnju između Bowiea i Nilea Rodgersa koji odrađuje produkciju na materijalu. Također 1993. izdaje instrumentalni album sa [[filmska muzika|filmskom glazbom]] ''[[The Buddha of Suburbia (glazba iz filma)|The Buddha of Suburbia]]''. Album sadrži nove elemente koji su dijelom već viđeni na albumu ''Black Tie White Noise'', sa isključivim naglaskom na twist i alternativni rock. Album uspješnost postiže kasnije u svom reizdanju za [[Sjedinjene Američke Države]] [[1994|1994.g]]., kojeg je Bowie ponovo obradio prije izlaska. Album ''[[Outside (album)|Outside]]'' iz [[1995]]. obnavlja suradnju sa Brianom Enoom sa kojim Bowie želi uhvatiti priključak na nove kurente. Materijal na albumu vraća ga njegovoj matičnoj rock glazbi zajedno sa singlovima "The Hearts Filthy Lesson", "Strangers When We Meet"/"The Man Who Sold The World" i "Hallo Spaceboy". Prateći trend elektronske glazbe i iskustvom berlinske faze,Bowie poseže i za grungeom ambijentom i novom velikom strašću ''[[Infosfera|cyber-spaceom]]''. Glazbeni kritičari ostaju podijeljeni oko toga da li je nekadašnji trendmaker postao puki sljedbenik novih trendova, međutim publika album svakako nije dobro prihvatila. U [[septembar|rujnu]] [[1995]]. Bowie pokreće ''Outside'' turneju na kojoj nanovo angažira Reevesa Gabrelsa na gitari i američki rock sastav "Nine Inch Nails". Turneja zajedno sa "NIN"-om nastavlja se po [[Evropa|Europi]] u [[februar|veljači]] [[1996]]. i po [[Japan]]u u [[leto|ljeto]] 1996. Prihaćajući kritike za prethodne albume, Bowie objavljuje hard rock i ''bass 'n' drum'' album ''[[Earthling (album)|Earthling]], ipak unatoč pozitivnim kritikama kod publike nije polučio veće uspjehe. [[9. 1.|9. siječnja]] [[1997]]. Bowie održava koncert na Madison Square Gardenu na kojemu proslavlja svoj pedeseti rođendan (njegov rođendan je bio dan ranije). Na njemu su nastupili mnogi gosti izvođači od kojih su neki; [[Billy Corgan]], Frank Black, [[Sonic Youth]], Robert Smith iz sastava [[The Cure]], Placebo i [[Lou Reed]]. === Neoklasika === [[1999]]. Bowie komponira glazbu za jednu [[Videoigra|kompijutorsku igru]] "Omikron: The Nomad Soul". Duh i karakter igri dali su David Bowie i njegova supruga Iman. Iste godine nanovo obrađuje glazbu sa videoigre i zajedno sa novim skladbama objavljuje ju na albumu ''[['hours...']]'' koji je bio najbolji od izdanih albuma u devedesetima. Na albumu Bowie prezentira elektronski heavy sa naglaskom na što više živih instrumenata i izravno dopadljive skladbe "Thursday's Child" i "Survive". Nakon snimanja albuma Reeves Gabrels prekida suradnju sa Bowiem i vraća se svojoj solo karijeri. U [[oktobar|listopadu]] [[2001]]. Bowie otvara koncert "The Concert for New York City" zajedno sa Paulom Simoneom i njegovom skladbom "America" i Bowievom rock verzijom skladbe "Heroes". Također [[2001]]. gostuje na albumu ''Viva Nueva!'' od glazbenog rock, jazz sastava "Rustic Overtones". Bowie i Visconti neprekidno nastavljaju suradnju u produkciji novih albuma pa je rezultat toga i album ''[[Heathen (album)|Heathen]]'' koji je najbliži klasičnim Bowievim albumima s nizom skladbi koje podsjećaju na nekadašnje uspješnice. Ključni čovjek na albumu je Tony Visconti koji je radio produkciju albuma i zaslužan je za neke najuzbudljivije Bowieve projekte od "Ziggyja" do berlinske triologije. Album je još jedan veliki stilski zaokret ali i prvi album sa etiketom "Columbia/Sony". U [[septembar|rujnu]] [[2003]]. Bowie objavljuje novi album''[[Reality (album)|Reality]]'' i objavljuje svjetsku turneju. Vodeći se iskustvom sa prethodnog albuma gdje se materijalom i produkcijom oslonio na Tonya Viscontia. Uspjeh albuma se najprije odnosio na zvuk koji je preuzet sa albuma "Heroes" i posebno "Scary Monters" koji je poslužio kao izravno nadahnuće za nove skladbe koje nose obilježje klasičnog Bowiejevog autorskog pisanja. ''A Reality Tour''' bila je najbolje prodavana turneja sljedećih godina. == Osobni život == [[Datoteka:David Bowie.jpg|thumb|right|250px|Glumac i glazbenik David Bowie]] Bowie se prvi put ženi [[1969|1969.g]]. sa Angelom Barnett (Mary Angela Barnett), a prema tvrdnjama Davida Bowiea ponašala se isto kao muškarac (tu je izjavu snimio Calvin Mark Lee)<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=10116 Anecdotage.com]</ref>. Angelin loš osjećaj za [[moda|modu]] i grubo kršenje zakona, pripisivalo se znatno Bowievom glazbenom utjecaju njegove rane karijere i svjetske slave. Njihov sin Zowie rodio se [[30. 5.|30. svibnja]] [[1971]]. (Zowie je kasnije prvenstveno bio poznat kao Joe/Joey, premda mu je pravo ime bilo - Duncan Zowie Haywood Jones). Nakon osam godina razdvojenog života, odlučili su se rastati [[8. 2.|8. veljače]] [[1980]]. u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[1976]]. daje intervju za časopis [[Playboy]] u kojem daje izjavu: {{izdvojeni citat|Istina je - ja sam [[Biseksualnost|biseksualac]] i ne mogu demantirati izvor od kojeg je to poteklo. Smatram da je to najbolja stvar koja mi se dogodila u životu...}} Bowie se drugi put ženi [[1992]]. sa [[Somalija|somalijskim]] super modelom Iman Abdulmajid. Bračni par Bowie dobiva kćer Alexandru Zahra Jones (koju zovu Lexi), sa njima živi i Imanina kćer iz prvog braka Zulekha. Obitelj povremeno živi na [[Manhattan]]u ili [[London]]u. == Nagrade i nominacije == [[Nagrada Saturn]] * Osvojen u kategoriji najboljeg glumca (na filmu), za [[film]] [[Čovjek koji je pao na Zemlju]] (eng. ''The Man Who Fell to Earth''). [[Emmy Award|Nagrada Emmy]] * Za izrazitu ulogu u ''Hollywood Rocks the Movies: The 1970s'' (2003., Podjeljena zajedno sa Kevinom Burnsom, Davidom Sehringom i Patty Ivinsom Spechtom) [[Nagrada grammy]] * Za najbolji kratki glazbeni video; "Jazzin' for Blue Jean" (1985.) Nagrada BRIT * Najbolji britanski solo izvođač (1984.) * Za izuzetan doprinos u glazbi (1996.) Nagrada Webby * Za izuzetan doprinos u glazbi (2007.) == Diskografija == {{glavni|Diskografija Davida Bowiea}} # ''[[David Bowie (album)|David Bowie]]'' (1967.) # ''[[Space Oddity (album)|David Bowie]]'' (1969., reizdanje 1972. VB #17, SAD #16) # ''[[The Man Who Sold the World]]'' (1970., VB #26, SAD #105) # ''[[Hunky Dory]]'' (1971., VB #3, SAD #93) # ''[[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars]]'' (1972., VB #5, SAD #75) # ''[[Aladdin Sane]]'' (1973., VB #1, SAD #17) # ''[[Pin Ups]]'' (1973., VB #1, SAD #23) # ''[[Diamond Dogs]]'' (1974., VB #1, SAD #5) # ''[[Young Americans (album)|Young Americans]]'' (1975., VB #2, SAD #9) # ''[[Station to Station]]'' (1976., VB #5, SAD #3) # ''[[Low (album)|Low]]'' (1977., VB #2, SAD #11) # ''[["Heroes"]]'' (1977, VB #3, SAD #35) # ''[[Lodger (album)|Lodger]]'' (1979., VB #4, SAD #20) # ''[[Scary Monsters (and Super Creeps)]]'' (1980., VB #1, SAD #12) # ''[[Let's Dance (David Bowie album)|Let's Dance]]'' (1983., VB #1, SAD #4) # ''[[Tonight (album)|Tonight]]'' (1984, VB #1, SAD #11) # ''[[Labyrinth (album)|Labyrinth (glazba iz filma)]]'' (1986.) # ''[[Never Let Me Down]]'' (1987., VB #6, SAD #34) # ''[[Tin Machine (album)|Tin Machine]]'' (zajedno sa Tin Machine) (1989., VB #3, SAD #28) # ''[[Tin Machine II]]'' (zajedno sa Tin Machine) (1991., VB #23, SAD #126) # ''[[Black Tie White Noise]]'' (1993., VB #1, SAD #39) # ''[[The Buddha of Suburbia (album)|The Buddha of Suburbia]]'' (1993., VB #87) # ''[[Outside (album)|Outside]]'' (1995, VB #8, SAD #21) # ''[[Earthling (album)|Earthling]]'' (1997., VB #6, SAD #39) # ''[['hours...']]'' (1999., VB #5, SAD #47) # ''[[Toy (album)|Toy]]'' (2001, neobjavljeno) # ''[[Heathen (album)|Heathen]]'' (2002, VB #5, SAD #14) # ''[[Reality (album)|Reality]]'' (2003, VB #3, SAD #29) # ''[[The Next Day]]'' (2013) # ''[[Blackstar]]'' (2016) == Turneje == * 1972.-'73. - [[Ziggy Stardust Tour]] * 1974. - [[Diamond Dogs Tour]] * 1976. - [[Station to Station Tour]] * 1978. - [[Low and Heroes Tour]] * 1983. - [[Serious Moonlight Tour]] * 1987. - [[Glass Spider Tour]] * 1989. - [[Tin Machine Tour]] * 1990. - [[Sound+Vision Tour]] * 1991.-'92. - [[It's My Life Tour]] * 1995.-'96. - [[Outside Tour]] * 1996. - [[Outside Summer Festivals Tour]] * 1997. - [[Earthling Tour]] * 1999. - [[The 'hours...' Tour]] * 2000. - [[Mini Tour (David Bowie)|Mini Tour]] * 2002. - [[Heathen Tour]] * 2003. - [[A Reality Tour]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|David Bowie}} * [http://www.davidbowie.com Službene stranice Davida Bowiea] * [http://www.rollingstone.com/artists/davidbowie/biography {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229022959/http://www.rollingstone.com/artists/davidbowie/biography |date=2008-02-29 }} Životopis Davida Bowiea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229022959/http://www.rollingstone.com/artists/davidbowie/biography |date=2008-02-29 }} - na stranicama Rolling Stonea * [http://musicbrainz.org/artist/5441c29d-3602-4898-b1a1-b77fa23b8e50.html Diskografija Davida Bowiea] {{David Bowie}} {{Lifetime|1947|2016|Bowie, David}} [[Kategorija:Britanski pjevači]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Rock muzičari]] [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] 5f2r1eupswrfmlat2lt5n36yf72byzd Eintracht Frankfurt 0 45245 42637150 42600553 2026-06-15T18:34:50Z -Lemmy- 74464 42637150 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = | tekst = | ime kluba = Eintracht Frankfurt | puno ime = Eintracht Frankfurt eingetragener Verein | slika = | boje = {{color box|#000000}} {{color box|#FF0000}} | mjesto = [[Frankfurt na Majni]] | savez = [[Fudbalski savez Njemačke|DFB]] | liga = [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]] | godina osnivanja = {{Birth date and age|1899|03|8|df=y}} | godina raspuštanja = | nadimak = „SGE” ili „Adler” | igralište = [[Deutsche Bank Park]]<br />(prije: ''Waldstadion'') | kapacitet stadiona = 59.500 | direktor = {{flagicon|Nemačka}} [[Mathias Beck]] | trener = {{flagicon|AUT}} [[Adi Hütter]] | nastupi = | golovi = | kapetan = {{flagicon|Nemačka}} [[Robin Koch]] | sezona = 2024/25. | plasman = 3. | trenutačna sezona = 2025./26. | liga1 = | liga1N = | liga2 = | liga2N = | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = | nacionalni kup1N = | nacionalni kup2 = | nacionalni kup2N = | nacionalni kup3 = | nacionalni kup3N = | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _frankfurt2627h | pattern_b1 = _frankfurt2627h | pattern_ra1 = _frankfurt2627h | pattern_sh1 = _frankfurt2627h | pattern_so1 = _frankfurt2627hl | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''Eintracht Frankfurt''' je profesionalni [[fudbal]]ski klub iz [[Frankfurt na Majni]] u [[Hessen]]u u [[Nemačka]]. Jedan su od najstarijih klubova u Njemačkoj. Riječ „Eintracht”<ref>[https://www.duden.de/rechtschreibung/Eintracht Eintracht], dudenonline, prist. 23. 7. 2024.]</ref> na [[njemački|njemačkom]] znači sloga. == Historija == [[Datoteka:Spielszene Karlsruher FV gegen Eintracht Frankfurt in der Oberliga Sued.jpg|left|thumb|300px|Utakmica između [[Karlsruher FV]]a i Eintracht Frankfurta iz [[1946]].]] U razdoblju od [[1899.]] do [[1927.]] godine u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] je nastalo nekoliko klubova, koji su spajani i razdvajani. Za prvog među njima smatra se ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899'', osnovan [[8. 3.|8. marta]] [[1899]]. U [[maj]]u [[1911.]] klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promjenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime ''Eintracht'' je dobio [[1920]], kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''. U konačnom obliku fudbalski klub Eintrach Frankfurt je bio formiran tek [[1967.]] godine. Daleko najjači u [[Hesen]]u, Eintracht nikada nije imao previše uspeha na državnoj razini, ne ostvarivši nikakav značajniji uspeh prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U poslijeratnoj Njemačkoj „Orlovi” su osvojili dva prvenstva južne zone - [[1953.]] i [[1959.]] godine. Poslije drugog od njih odigrali su dobro i u play-off grupi, pa su za titulu igrali sa lokalnim rivalom [[Kickers Offenbach|Kickersom]] iz [[Offenbach]]a. Uzbudljivi finalni okršaj [[28. jun]]a u [[Berlin]]u završen je pobedom Eintrachta poslije produžetka od 5{{nbsp}}:{{nbsp}}3 i jedinom titulom u povijesti kluba. U povijesti europskog fudbala, Eintracht je se upisao sljedeće godine, kao učesnik najatraktivnijeg finala u historiji [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. [[Alfredo di Stefano]] i [[Ferenc Puškaš]] dali su njemačkom prvaku sve golove u pobedi 7{{nbsp}}:{{nbsp}}3 na [[Hampden Park]]u. [[Datoteka:Europacup III FC Utrecht tegen Eintracht Frankfurt 2-1, Bestanddeelnr 931-1009.jpg|thumb|left|285px|Utrecht protiv Eintrachta 2:1, 1980.]] Kada je [[1963.]] osnovana [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]], Eintracht je bio jedan od šesnaest njenih članova i to će ostati neprekidno u prva 33 šampionata. Za to vrijeme klub je osvojio niz trofeja u [[DFB-Pokal|Kupu Nemačke]] - [[1974]], [[1975]], [[1981]], [[1988]], i [[2018.]] godine. Najveći uspeh je ostvaren [[1980.]] godine, kada je Eintracht osvojio [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]]. Te sezone u polufinalu su igrale četiri njemačke ekipe, a Eintracht je pobedio [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju iz Mönchengladbacha]]. Najbliže novoj tituli Eintracht je bio [[1992.]] godine, kada je za [[VfB Stuttgart|Stuttgartom]] zaostao dva boda na kraju sezone, ali nikada u Bundesligi nije završio na prve dvije pozicije. Od tada je Eintracht konstantni putnik iz prve u drugu ligu i nazad. Fudbalski klub je postao akcionarsko društvo [[1. jul]]a [[2000]]. godine. Vode ga tri člana poslovodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Heribertom Bruchhagenom, bivšim igračem [[FC Gütersloh|Gütersloha]] (1969—1982). Poslovodni odbor nadzire osmočlani nadzorni odbor na čelu sa Herbertom Beckerom, predstavnikom glavnog Eintrachtovog sponzora ''Fraporta'' ([[aerodrom Frankfurt]]). == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Zapadne Njemačke]]: * Prvak (1): 1959. [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Njemačke]]: * Drugi (1): 1932. [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]]: * Prvak (1): 1998. * Drugi (1): 2012. [[DFB-Pokal|Njemački kup (DFB-Pokal)]]: * Prvak (5): 1974., 1975., 1981., 1988., 2018. * Finalist (4): 1964., 2006., 2017., 2023. === Regionalna natjecanja === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Oberliga Süd]] ** prvak: 1953., 1959. ** drugoplasirani: 1954., 1961., 1962. * [[Prvenstvo Južne Njemačke]] ** prvak: 1930., 1932. ** doprvak: 1913., 1914., 1931. * [[Nordkreis Liga]] ** prvak: 1912., 1913., 1914. * [[Kreisliga Nordmain]] ** prvak: 1920., 1921. ** doprvak: 1922. * [[Bezirksliga Main-Hessen]] ** prvak: 1928., 1929., 1930., 1931., 1932. ** doprvak: 1933. * [[Gauliga Südwest/Mainhessen]] ** prvak: 1938. ** doprvak: 1937. * [[Kup Hessena]] ** pobjednik: 1946., 1969. {{Div col end}} === Europski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] * Finalist (1): [[Kup prvaka 1959/60.|1959/60.]] ([[Finale Kupa prvaka 1960.|finale]]) [[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]: * Prvak (2): [[Kup UEFA 1979/80.|1979/80.]], [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[Intertoto kup 1966/67.|1966/67.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1967.|1967.]] == Trenutni sastav == Ažurirano: 29. travanj/april 2026.<ref>{{cite web |url=https://profis.eintracht.de/2025-2026/kader/ |title=Eintracht Frankfurt |website=eintracht.de |publisher=Eintracht Frankfurt |accessdate=29. 04. 2025. }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{Fs start}} {{Fs player|no=2|nat=GER|pos=DF|name=[[Elias Baum]]}} {{Fs player|no=3|nat=BEL|pos=DF|name=[[Arthur Theate]]}} {{Fs player|no=4|nat=GER|pos=DF|name=[[Robin Koch]]}} {{Fs player|no=5|nat=SUI|pos=MF|name=[[Aurèle Amenda]]}} {{Fs player|no=6|nat=DEN|pos=MF|name=[[Oscar Højlund]]}} {{Fs player|no=7|nat=GER|pos=MF|name=[[Ansgar Knauff]]}} {{Fs player|no=8|nat=ALG|pos=MF|name=[[Farès Chaïbi]]}} {{Fs player|no=9|nat=GER|pos=FW|name=[[Jonathan Burkardt]]}} {{Fs player|no=11|nat=GER|pos=FW|name=[[Younes Ebnoutalib]]}} {{Fs player|no=13|nat=DEN|pos=DF|name=[[Rasmus Kristensen]]}} {{Fs player|no=15|nat=TUN|pos=MF|name=[[Ellyes Skhiri]]}} {{Fs player|no=16|nat=SWE|pos=MF|name=[[Hugo Larsson]]}} {{Fs player|no=18|nat=GER|pos=MF|name=[[Mahmoud Dahoud]]}} {{Fs player|no=19|nat=FRA|pos=MF|name=[[Jean-Mattéo Bahoya]]}} {{Fs player|no=20|nat=JPN|pos=MF|name=[[Ritsu Doan]]}} {{Fs player|no=21|nat=GER|pos=DF|name=[[Nathaniel Brown]]}} {{Fs player|no=22|nat=USA|pos=DF|name=[[Timothy Chandler]]}} {{Fs player|no=23|nat=GER|pos=GK|name=[[Michael Zetterer]]}} {{Fs player|no=25|nat=FRA|pos=FW|name=[[Arnaud Kalimuendo]]}} {{Fs player|no=26|nat=JPN|pos=MF|name=[[Keita Kosugi]]}} {{fs mid}} {{Fs player|no=27|nat=GER|pos=MF|name=[[Mario Götze]]}} {{Fs player|no=29|nat=MAR|pos=FW|name=[[Ayoube Amaimouni]]}} {{Fs player|no=30|nat=BEL|pos=MF|name=[[Michy Batshuayi]]}} {{Fs player|no=31|nat=SWE|pos=MF|name=[[Love Arrhov]]}} {{Fs player|no=33|nat=GER|pos=GK|name=[[Jens Grahl]]}} {{Fs player|no=34|nat=GER|pos=DF|name=[[Nnamdi Collins]]}} {{Fs player|no=37|nat=GER|pos=MF|name=Jeremiaha Maluze}} {{Fs player|no=38|nat=GER|pos=MF|name=[[Ebu Bekir Is]]}} {{Fs player|no=39|nat=GER|pos=GK|name=[[Amil Šiljević]]}} {{Fs player|no=40|nat=Brazil|pos=GK|name=[[Kauã Santos]]}} {{Fs player|no=41|nat=MLI|pos=DF|name=Fousseny Doumbia}} {{Fs player|no=42|nat=TUR|pos=MF|name=[[Can Uzun]]}} {{Fs player|no=44|nat=ECU|pos=DF|name=Davis Bautista}} {{Fs player|no=45|nat=USA|pos=MF|name=Marvin Dills}} {{Fs player|no=48|nat=ESP|pos=FW|name=Junior Awusi}} {{Fs player|no=49|nat=ESP|pos=DF|name=Derek Boakye Osei}} {{Fs player|no=50|nat=GER|pos=FW|name=Alessandro Gaul Souza}} {{Fs player|no=53|nat=GER|pos=FW|name=[[Alexander Staff]]}} <!-- {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=MF|name=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=[[Noah Fenyő]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|pos=MF|name=[[Noel Futkeu]]}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=[[Krisztián Lisztes]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|pos=FW|name=[[Jessic Ngankam]]}} {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=DF|name=[[Niels Nkounkou]]}} {{Fs player|no=|nat=CRO|pos=DF|name=[[Hrvoje Smolčić]]}} {{Fs player|no=|nat=ALB|pos=GK|name=[[Simon Simoni]]}} {{Fs player|no=|nat=CIV|pos=MF|name=[[Elye Wahi]]}} On loan until July 2026 --> {{Fs end}} == Treneri == {{Div col|colwidth=24em}} * 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]] * 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]] * 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]] * 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]] * 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]] * 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]] * 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]] * 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]] * 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]] * 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]] * 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]] * 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]] * 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]] * 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]] * 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]] * 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]] * 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]] * 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2023/24 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2024/25 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2025/26 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]], [[Dennis Schmitt|Schmitt]] & [[Alexander Meier|Meier]], [[Albert Riera|Riera]] * 2026/27 – [[Adi Hütter]] {{Div col end}} == Najpoznatiji igrači == {{Div col|colwidth=24em}} * {{flagicon|Turska}} [[Halil Altıntop]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jørn Andersen‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Aničić]] * {{flagicon|Brazil}} [[Anderson Bamba]] * {{flagicon|Njemačka}} {{flagicon|Gana}} [[Kevin-Prince Boateng]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Ronny Borchers]] * {{flagicon|Brazil}} [[Caio (fudbaler, 1986)|Kaio]] * {{flagicon|KOR}} [[Cha Bum-kun]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans-Walter Eigenbrodt]] * {{flagicon|Francuska}} [[Hugo Ekitike]] * {{flagicon|Švicarska}} [[Gelson Fernandes]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Fink (fudbaler)|Michael Fink]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jan Åge Fjørtoft]] * {{flagicon|Srbija}} [[Mijat Gaćinović‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Maurizio Gaudino‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Grabowski]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Mario Götze‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hermann Höfer]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Hölzenbein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Harald Karger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Köpke‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Charly Körbel]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Richard Kress]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Lindner (fudbaler)|Dieter Lindner]] * {{flagicon|Grčka}} [[Nikos Liberopoulos]] * {{flagicon|Danska}} [[Jesper Lindstrøm]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Werner Lorant]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Joachim Löw‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Egon Loy]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Friedel Lutz]] * {{flagicon|Iran}} [[Mehdi Mahdavikia‎]] * {{flagicon|Egipat}} [[Omar Marmoush]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erich Meier]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Möller]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Norbert Nachtweih]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Willi Neuberger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Nickel]] * {{flagicon|Nigerija}} [[Jay-Jay Okocha‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Pahl]] * {{flagicon|Austrija}} [[Bruno Pezzey]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Alfred Pfaff]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Uwe Rahn]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Ante Rebić‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erwin Stein (fudbaler)|Erwin Stein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Stinka]] * {{flagicon|Japan}} [[Naohiro Takahara‎]] * {{flagicon|Izrael}} [[Taleb Tawatha]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dino Toppmöller]]‎ * {{flagicon|Njemačka}} [[Wolfgang Trapp]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans Weilbächer]] {{Div col end}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eintracht Frankfurt}} * [https://www.eintracht.de/ Zvanična stranica kluba] * [http://www.sge4ever.de/ Fanklub sge4ever.de] * [http://www.eintracht-stats.de/ eintracht-stats.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615015515/http://www.eintracht-stats.de/ |date=2008-06-15 }} * [http://www.eintracht-archiv.de/ eintracht-archiv.de] {{Fußball-Bundesliga}} {{Pobjednici UEFA Europske lige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Sport u Njemačkoj]] n7u6njicu5gj68i5t2j9e7af83487kb Cádiz 0 50741 42637223 42513801 2026-06-16T02:18:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637223 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|36_32_N_6_17_W_type:city(108000)_region:ES|36°&nbsp;32'&nbsp; SG Š, 6°&nbsp;17′&nbsp;ZGD}} {{otheruses}} {{Španski grad (SR)| ime = Kadiz | ime-genitiv = Kadiza | grb = Cadiz-logo.jpg | zastava = Bandera de Cádiz.svg | slika = Cadiz palace.jpg | opis = <small>Opština grada, Kadiz</small> | mapa = Cadiz, Spain location.png | provincija = [[Cádiz (provincija)|Cádiz]] | ap = Andaluzija | stanovnici = Kadižani, Kadižanke| broj_stanovnika = 130.561 | površina = 12,10 | poštanski_broj = 080xx | reka = — | praznik = Virgen del Rosario <br />[[7. oktobar]] | stranica = http://www.cadiz.es/app | }} Kadiz ({{jez-es|Cádiz}}) je glavni grad istoimene [[Španjolske provincije|provincije]] [[Cádiz (provincija)|Cádiz]] u [[Autonomne pokrajine Španije|španskoj autonomnoj pokrajini]] [[Andaluzija]], i gradski centar [[Zaliv Kadiz|Zaliva Kadiz]]<ref>[http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/pobesp/dat/arc/areas-pob.zip Podaci o gradskim opštinama, 2006] prema projektu [http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/audes5/ AUDES5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304100553/http://alarcos.inf-cr.uclm.es/per/fruiz/audes5/ |date=2007-03-04 }}.</ref>, treći po veličini grad Andaluzije i jedan od najaktivnijih gradova Andaluzije u ekonomskom i industrijskom smislu. Osim toga, zajedno sa opštinama [[Čiklana de la Frontera]], [[Herez de la Frontera]], [[Puerto de Santa Marija]], [[Puerto Real]], [[Rota]] i [[San Fernando (Kadiz)|San Fernando]] čini zajednicu opština Zaliva Kadiz. Grad je od nesumnjivo velikog turističkog značaja zbog svoje duge i značajne istorije koja traje više od 3.100 godina<ref>{{Cite web |title=Protoistorija Kadiza |url=http://www.spanisharts.com/arquitectura/protohistoria_fenicios.html |access-date=2008-10-07 |archive-date=2007-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070608085457/http://www.spanisharts.com/arquitectura/protohistoria_fenicios.html |dead-url=yes }}</ref>. == Etimologija imena == '''Gadir''' (גדר, prvobitno [[feničani|feničansko]] ime grada), etimološki znači "tvrđava" ili "utvrđenje". Odgovara imenu "Agadir" koje je često na severu Afrike kao na primer Agadir u Maroku. I dan danas, kod Berbera "agadir" znači "zid". Gadir je bila najznačajnija feničanska enklava u antičko doba na Iberijskom poluostrvu. Kasnije je grad bio poznat po svom grčko-atičkom imenu - Gadeira". Na [[latinski|latinskom]], grad se zvao Gades. == Klima == Kadiz ima mediteransku klimu. Prosečna godišnja temperatura je 18,1º-{C}-, karakteristična za mediteransko podneblje. Najtopliji mesec je avgust sa prosečnom najvišom temperaturom od 34,7º-{C}-, dok je prosečna najniža temperatura u najhladnijem mesecu, januaru, iznosi 9,9º-{C}-, == Historija == '''Kadiz''' je osnovan oko 80 godina posle Trojanskog rata. Grad su onovali Feničani, i dali mu ime Gadir ([[Feničani|feničanski]]:גדר), koji su ga koristili pri trgovini sa [[Tartešani]]ma. Gadir je bio grad-država na ušću reke Gvadalkivir, oko 30 kilometara severzapadno od Kadiza (njegova tačna lokacija nikad nije jasno ustanovljena). Kadiz se smatra jednim od najstarijih gradova u Zapadnoj Evropi. Tradicionalno, datum njegovog osnivanja se smešta u [[1104. pne.]], prema Veleju Peterkuliju u Istorija Rima 1:2,1-3), mada od 2004, ni jedno arheološko otkriće nije starije od 9 veka pne. Jedino rešenje ovog neslaganja je pretpostavka da je Kadiz u početku bio mala trgovačka ispostava . Kasnije su ga Grci nazvali '''Gadira''', ili '''Gadeira'''. Prema grčkoj legendi, Gadir je osnovao Herakle nakon što je ubio Geriona, monstruoznog ratnika-titana sa tri glave i tri poprsja i samo jednim parom nogu. Pored Kadiza postoji jedan "tumulus" (brežuljak) za koga se kaže da je Gerionov grob<ref>Apollonius of Tyana|Life of Apollonius of Tyana, v.5.</ref> == Značajne osobe == * [[Manuel de Falla]], najugledniji španski kompozitor ranog 20. vijeka. == Reference == {{reflist}} {{Gradovi u Španiji}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] 0kto6kao3hlmlwznohczv885vzs9hi2 David Copperfield (roman) 0 55257 42637267 42385633 2026-06-16T04:35:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637267 wikitext text/x-wiki {{slično|||David Copperfield}} {{Italic title}} {{Infobox Book | <!-- See Wikipedia:WikiProject_Novels or Wikipedia:WikiProject_Books --> | name = David Copperfield | title_orig = | translator = | image = | author = [[Charles Dickens]] | cover_artist = [[Hablot Knight Browne]] ([[Phiz]]) | country = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | language = [[Engleski jezik|engleskki]] | series = | genre = [[roman]] | publisher = Bradbury & Evans | release_date = 1849-1850 (roman u nastavcima) | media_type = štampa | pages = 721 | isbn = NA | preceded_by = | followed_by = }} '''''David Copperfield''''' ili ''The Personal History, Adventures, Experience and Observation of David Copperfield the Younger of Blunderstone Rookery (which he never meant to publish on any account)''<ref>Dickens je smislio čak 14 varijacija naslova, v. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-8529%28198723%2946%3A1%3C7%3ATTAET%3E2.0.CO%3B2-S&size=LARGE "Titles, Titling, and Entitlement to"], by Hazard Adams in ''The Journal of Aesthetics and Art Criticism'', Vol. 46, No. 1 (Autumn, 1987), pp. 7-21</ref> je roman engleskog književnika [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]], originalno izdan 1850. Kao i većina njegovih romana, originalno je objavljen u časopisima kao roman u mjesečnim nastavcima. Radnja, izložena u [[prvo lice|prvom licu]], prati život naslovnog junaka, Davida Copperfielda, od njegovog rođenja do zrelosti. == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|David Copperfield}} '''Online izdanja''' * [http://www.archive.org/search.php?query=title%3Adavid%20copperfield%20creator%3Adickens%20AND%20mediatype%3Atexts ''David Copperfield''], texts at [[Internet Archive]], [[Google knjige|Google Books]] and [[Project Gutenberg]] (scanned books illustrated color, plain text, HTML and PDF) * [http://www.bartleby.com/307/ ''David Copperfield''], at [[Bartleby.com]] (HTML w/ additional commentary) * [http://librivox.org/david-copperfield-by-charles-dickens/ ''David Copperfield''], at [[Librivox]] (audiobook) '''Ostalo''' * [http://www.dickens-theme.pwp.blueyonder.co.uk/davidcopperfield.html Analysis of the theme of David Copperfield and its characters.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510193044/http://www.dickens-theme.pwp.blueyonder.co.uk/davidcopperfield.html |date=2010-05-10 }} * [http://www.bartleby.com/307/1007.html List of over 50 characters.] * [http://www.ellopos.net/dickens/copperfield.htm Essays, Forum, Select Resources] * [http://www.cummingsstudyguides.net/Guides2/Copperfield.html#Top David Copperfield: Cummings Study Guides] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121111754/http://www.cummingsstudyguides.net/Guides2/Copperfield.html#Top |date=2010-11-21 }} {{Charles Dickens}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:David Copperfield}} [[Kategorija:Romani 1849.]] [[Kategorija:Romani Charlesa Dickensa]] q4s8u6il9l9ckhlirpemp1jfo97kbiu Koledž Dartmouth 0 60677 42637055 42586905 2026-06-15T13:27:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 42637055 wikitext text/x-wiki {{Infobox University | name = Dartmouth College | image_name = BakerLibrary.jpg | motto = ''Vox clamantis in deserto'' | mottoeng = Glas vapijući u pustinji | established = 13. decembar 1769. | type = [[privatni univerzitet|Privatni]] | endowment = 3,76 mrld. [[Američki dolar|US $]]<ref>{{cite news | url = http://www.boston.com/news/local/new_hampshire/articles/2009/01/22/dartmouth_endowment_down_some_layoffs_inevitable/ | work = [[The Boston Globe]] | title = EDartmouth: Endowment down, some layoffs inevitable | accessdate = 10. 02. 2009. }}</ref> | president = [[Jim Yong Kim]] | faculty = 647<ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~oir/pdfs/cds2006-2007.pdf | format = PDF | title = Common Data Set '06-'07 | publisher = Office of Institutional Research | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> | undergrad = 4.147<ref name="Total Enrollment">{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~oir/pdfs/enrollments.pdf | format = PDF | title = Total Enrollment - Fall | publisher = Office of Institutional Research | accessdate = 16. 12. 2008. }}</ref> | postgrad = 1.701<ref name="Total Enrollment"/> | city = {{flagicon|SAD}} [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] | state = [[New Hampshire]] | country = SAD | campus = seoski gradić, 269 rali (1.1 km²) | colors = Dartmouthska zelena {{colorbox|#00693E}} i bijela {{colorbox|White}} | nickname = Big Green | mascot = Indijan,<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2003/04/15/news/mascot/ | title = Mascot debate returns to agenda | first = Allison | last = Forbes | date = 15. 04. 2003. | work = [[The Dartmouth]] | quote = The Assembly's Student Life Committee initiated discussions about the College's unofficial mascot, the Indian... | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212747/http://thedartmouth.com/2003/04/15/news/mascot/ | deadurl = yes }}</ref> [[Keggy the Keg]],<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2004/02/16/news/keggy/ | title = 'Keggy' makes an awaited return | first = Brent | last = Butler | coauthors = Frances Cha | date = 16. 02. 2004. | work = [[The Dartmouth]] | quote = ...Keggy debuted last fall as the Big Green's unofficial mascot... | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212758/http://thedartmouth.com/2004/02/16/news/keggy/ | deadurl = yes }}</ref> and Dartmouth Moose<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2003/05/23/news/moose/ | title = Moose tops mascot survey | first = Jessica | last = Spradling | quote = ...the moose has been an unofficial symbol of the College for a long time. | work = [[The Dartmouth]] | date = 23. 05. 2003. | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212752/http://thedartmouth.com/2003/05/23/news/moose/ | deadurl = yes }}</ref> (all unofficial) | athletics = Divizija I, [[Ivy League]] [[National Collegiate Athletic Association|NCAA]] <br />34 sportska tima | affiliations = [[University of the Arctic]] | website = [http://www.dartmouth.edu/ www.dartmouth.edu] | coor = {{coord|43|42|12|N|72|17|18|W|type:edu_region:US-NH|display=inline,title}} | logo = Dartmutski koledž.jpg }} '''Dartmouth College''' (''Dartmutski koledž'') je [[privatni univertitet|privatni]], [[koedukacija|koedukacijski]] [[univerzitet]]<ref name="usnwr-aag">{{cite web | url = http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/usnews/edu/college/directory/brief/drglance_2573_brief.php | title = Dartmouth College: At a Glance | publisher = [[U.S. News & World Report]] | accessdate = 19. 09. 2007. }}</ref> koji se nalazi u gradu [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[New Hampshire]]. Osnovan pod nazivom "Trustees of Dartmouth College,"<ref name="irs">{{cite web | url = http://www.guidestar.org/FinDocuments/2005/020/222/2005-020222111-02604b96-9.pdf | format = PDF | title = 2005 Form 990 | author = Trustees of Dartmouth College | publisher = GuideStar.org | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~trustees/ | title = Trustees of Dartmouth College | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> predstavlja člana [[Ivy League|Lige bršljana]], odnosno jedan od devet [[Kolonijalni koledži|kolonijalnih koledža]] osnovanih u SAD prije stjecanja nezavisnosti.<ref name="about-dartmouth-facts">{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/home/about/facts.html | title = About Dartmouth: Facts | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> Osim što u njemu postoji diplomski studij iz slobodnih vještina, na Dartmouthu se nalazi [[Dartmouth Medical School|medicinski]], [[Thayer School of Engineering|strojarski]] i [[Tuck School of Business|ekonomski]] fakultet, kao i 19 fakulteta koje daju diplome iz raznih oblasti nauke i umjetnosti. S ukupno 5.848 studenata, Dartmouth je najmanja od svih škola Lige bršljana.<ref name="Total Enrollment"/> Osnovan je godine 1769. od [[Kongregacionalna crkva|kongregacionalnog]] svećenika [[Eleazar Wheelock|Eleazara Wheelocka]] sa sredstvima koje je uglavnom prikupao indijanski svećenik [[Samson Occom]], a prvotna misija Koledža je bila da se domordačko stanovništvo Sjeverne Amerike odrekne svoje kulture i prihvati kršćanstvo. Nakon dugotrajnog perioda financijskih teškoća i političkih pritisaka, Dartmouth je od relativno nepoznate postao poznata škola početkom 20. vijeka.<ref name="trd-wheelock">{{cite news | url = http://dartreview.com/archives/2006/10/01/the_wheelock_succession.php | title = The Wheelock Succession | work = [[The Dartmouth Review]] | first = Aziz G | last = Sayigh | coauthors = Boris V. Vabson | date = 01. 10. 2006. | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2007-10-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071023103341/http://dartreview.com/archives/2006/10/01/the_wheelock_succession.php | deadurl = yes }}</ref> Dartmouth se nalazi na ruralnom zemljištu od 269 rali (1.1&nbsp;km²) u oblasti [[Upper Valley (rijeka Connecticut|Upper Valley]] u New Hampshireu. S obzirom da je Koledž izoliran, dosta studenata sudjeluje u sportskim programima i [[Grčke organizacije Dartmouth Collegea]].<ref name="abc-greek">{{cite news | url = http://abcnews.go.com/US/wireStory?id=3211439 | publisher = ABC News | title = Conservatives Gain Ground at Dartmouth: Dartmouth Alumni Elect Conservatives to Trustees Amid Struggle to Change College's Direction | date = 25. 05. 2007. | first = Katharine | last = Webster | work = Associated Press | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> Dartmouth ima 34 sportska tima koji se u raznim sportovima natječu u konferenciji [[Ivy League|Lige bršljana]] u Diviziji I [[National Collegiate Athletic Association|NCAA]] Division I. Studenti su također poznati po vjernosti drevnim tradicijama Koledža.<ref>{{cite news | url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02E0D81F3BF934A35752C1A96F958260 | title = A Frat Party Is:; a) Milk and Cookies; b) Beer Pong | first = Randy | last = Kennedy | work = [[The New York Times]] | quote = ...at Dartmouth College a place where traditions die hard... | date = 07. 11. 1999. | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite web | url = http://parents.dartmouth.edu/news_and_events/news_articles/traditions.html | title = Hill Winds, Granite Brains, and Other Dartmouth Traditions | work = Summer 2007 Newsletter | publisher = Dartmouth Parents & Grandparents | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2008-07-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080706100958/http://parents.dartmouth.edu/news_and_events/news_articles/traditions.html | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/home/about/mission.html | title = Our Mission | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite news | url = http://www.dartmouth.edu/~news/releases/1998/sept98/speech.html | title = Dartmouth: Forever New An address by President James Wright: On the Occasion of his Inauguration as the 16th President of Dartmouth College | date = 23. 09. 1998. | work = Dartmouth News | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2008-12-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081209081124/http://www.dartmouth.edu/~news/releases/1998/sept98/speech.html | deadurl = yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.dartmouth.edu/ Dartmouth College] * [http://www.dartmouth.edu/~news/ Dartmouth College News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214200348/http://www.dartmouth.edu/~news/ |date=2007-12-14 }} * [http://www.dartmo.com/ Dartmo.: The Buildings of Dartmouth College] {{Ivy League}} {{Commonscat|Dartmouth College}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 81aqiz0nt9li3p6mwqdggqmxjlzhyeg 42637058 42637055 2026-06-15T13:28:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Dartmouth koledž]] na [[Koledž Dartmouth]] 42637055 wikitext text/x-wiki {{Infobox University | name = Dartmouth College | image_name = BakerLibrary.jpg | motto = ''Vox clamantis in deserto'' | mottoeng = Glas vapijući u pustinji | established = 13. decembar 1769. | type = [[privatni univerzitet|Privatni]] | endowment = 3,76 mrld. [[Američki dolar|US $]]<ref>{{cite news | url = http://www.boston.com/news/local/new_hampshire/articles/2009/01/22/dartmouth_endowment_down_some_layoffs_inevitable/ | work = [[The Boston Globe]] | title = EDartmouth: Endowment down, some layoffs inevitable | accessdate = 10. 02. 2009. }}</ref> | president = [[Jim Yong Kim]] | faculty = 647<ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~oir/pdfs/cds2006-2007.pdf | format = PDF | title = Common Data Set '06-'07 | publisher = Office of Institutional Research | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> | undergrad = 4.147<ref name="Total Enrollment">{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~oir/pdfs/enrollments.pdf | format = PDF | title = Total Enrollment - Fall | publisher = Office of Institutional Research | accessdate = 16. 12. 2008. }}</ref> | postgrad = 1.701<ref name="Total Enrollment"/> | city = {{flagicon|SAD}} [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] | state = [[New Hampshire]] | country = SAD | campus = seoski gradić, 269 rali (1.1 km²) | colors = Dartmouthska zelena {{colorbox|#00693E}} i bijela {{colorbox|White}} | nickname = Big Green | mascot = Indijan,<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2003/04/15/news/mascot/ | title = Mascot debate returns to agenda | first = Allison | last = Forbes | date = 15. 04. 2003. | work = [[The Dartmouth]] | quote = The Assembly's Student Life Committee initiated discussions about the College's unofficial mascot, the Indian... | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212747/http://thedartmouth.com/2003/04/15/news/mascot/ | deadurl = yes }}</ref> [[Keggy the Keg]],<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2004/02/16/news/keggy/ | title = 'Keggy' makes an awaited return | first = Brent | last = Butler | coauthors = Frances Cha | date = 16. 02. 2004. | work = [[The Dartmouth]] | quote = ...Keggy debuted last fall as the Big Green's unofficial mascot... | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212758/http://thedartmouth.com/2004/02/16/news/keggy/ | deadurl = yes }}</ref> and Dartmouth Moose<ref>{{cite news | url = http://thedartmouth.com/2003/05/23/news/moose/ | title = Moose tops mascot survey | first = Jessica | last = Spradling | quote = ...the moose has been an unofficial symbol of the College for a long time. | work = [[The Dartmouth]] | date = 23. 05. 2003. | accessdate = 29. 01. 2007. | archivedate = 2008-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081207212752/http://thedartmouth.com/2003/05/23/news/moose/ | deadurl = yes }}</ref> (all unofficial) | athletics = Divizija I, [[Ivy League]] [[National Collegiate Athletic Association|NCAA]] <br />34 sportska tima | affiliations = [[University of the Arctic]] | website = [http://www.dartmouth.edu/ www.dartmouth.edu] | coor = {{coord|43|42|12|N|72|17|18|W|type:edu_region:US-NH|display=inline,title}} | logo = Dartmutski koledž.jpg }} '''Dartmouth College''' (''Dartmutski koledž'') je [[privatni univertitet|privatni]], [[koedukacija|koedukacijski]] [[univerzitet]]<ref name="usnwr-aag">{{cite web | url = http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/usnews/edu/college/directory/brief/drglance_2573_brief.php | title = Dartmouth College: At a Glance | publisher = [[U.S. News & World Report]] | accessdate = 19. 09. 2007. }}</ref> koji se nalazi u gradu [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[New Hampshire]]. Osnovan pod nazivom "Trustees of Dartmouth College,"<ref name="irs">{{cite web | url = http://www.guidestar.org/FinDocuments/2005/020/222/2005-020222111-02604b96-9.pdf | format = PDF | title = 2005 Form 990 | author = Trustees of Dartmouth College | publisher = GuideStar.org | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/~trustees/ | title = Trustees of Dartmouth College | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> predstavlja člana [[Ivy League|Lige bršljana]], odnosno jedan od devet [[Kolonijalni koledži|kolonijalnih koledža]] osnovanih u SAD prije stjecanja nezavisnosti.<ref name="about-dartmouth-facts">{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/home/about/facts.html | title = About Dartmouth: Facts | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> Osim što u njemu postoji diplomski studij iz slobodnih vještina, na Dartmouthu se nalazi [[Dartmouth Medical School|medicinski]], [[Thayer School of Engineering|strojarski]] i [[Tuck School of Business|ekonomski]] fakultet, kao i 19 fakulteta koje daju diplome iz raznih oblasti nauke i umjetnosti. S ukupno 5.848 studenata, Dartmouth je najmanja od svih škola Lige bršljana.<ref name="Total Enrollment"/> Osnovan je godine 1769. od [[Kongregacionalna crkva|kongregacionalnog]] svećenika [[Eleazar Wheelock|Eleazara Wheelocka]] sa sredstvima koje je uglavnom prikupao indijanski svećenik [[Samson Occom]], a prvotna misija Koledža je bila da se domordačko stanovništvo Sjeverne Amerike odrekne svoje kulture i prihvati kršćanstvo. Nakon dugotrajnog perioda financijskih teškoća i političkih pritisaka, Dartmouth je od relativno nepoznate postao poznata škola početkom 20. vijeka.<ref name="trd-wheelock">{{cite news | url = http://dartreview.com/archives/2006/10/01/the_wheelock_succession.php | title = The Wheelock Succession | work = [[The Dartmouth Review]] | first = Aziz G | last = Sayigh | coauthors = Boris V. Vabson | date = 01. 10. 2006. | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2007-10-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071023103341/http://dartreview.com/archives/2006/10/01/the_wheelock_succession.php | deadurl = yes }}</ref> Dartmouth se nalazi na ruralnom zemljištu od 269 rali (1.1&nbsp;km²) u oblasti [[Upper Valley (rijeka Connecticut|Upper Valley]] u New Hampshireu. S obzirom da je Koledž izoliran, dosta studenata sudjeluje u sportskim programima i [[Grčke organizacije Dartmouth Collegea]].<ref name="abc-greek">{{cite news | url = http://abcnews.go.com/US/wireStory?id=3211439 | publisher = ABC News | title = Conservatives Gain Ground at Dartmouth: Dartmouth Alumni Elect Conservatives to Trustees Amid Struggle to Change College's Direction | date = 25. 05. 2007. | first = Katharine | last = Webster | work = Associated Press | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref> Dartmouth ima 34 sportska tima koji se u raznim sportovima natječu u konferenciji [[Ivy League|Lige bršljana]] u Diviziji I [[National Collegiate Athletic Association|NCAA]] Division I. Studenti su također poznati po vjernosti drevnim tradicijama Koledža.<ref>{{cite news | url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02E0D81F3BF934A35752C1A96F958260 | title = A Frat Party Is:; a) Milk and Cookies; b) Beer Pong | first = Randy | last = Kennedy | work = [[The New York Times]] | quote = ...at Dartmouth College a place where traditions die hard... | date = 07. 11. 1999. | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite web | url = http://parents.dartmouth.edu/news_and_events/news_articles/traditions.html | title = Hill Winds, Granite Brains, and Other Dartmouth Traditions | work = Summer 2007 Newsletter | publisher = Dartmouth Parents & Grandparents | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2008-07-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080706100958/http://parents.dartmouth.edu/news_and_events/news_articles/traditions.html | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.dartmouth.edu/home/about/mission.html | title = Our Mission | publisher = Dartmouth College | accessdate = 23. 08. 2008. }}</ref><ref>{{cite news | url = http://www.dartmouth.edu/~news/releases/1998/sept98/speech.html | title = Dartmouth: Forever New An address by President James Wright: On the Occasion of his Inauguration as the 16th President of Dartmouth College | date = 23. 09. 1998. | work = Dartmouth News | accessdate = 23. 08. 2008. | archivedate = 2008-12-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081209081124/http://www.dartmouth.edu/~news/releases/1998/sept98/speech.html | deadurl = yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.dartmouth.edu/ Dartmouth College] * [http://www.dartmouth.edu/~news/ Dartmouth College News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214200348/http://www.dartmouth.edu/~news/ |date=2007-12-14 }} * [http://www.dartmo.com/ Dartmo.: The Buildings of Dartmouth College] {{Ivy League}} {{Commonscat|Dartmouth College}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 81aqiz0nt9li3p6mwqdggqmxjlzhyeg Diskografija Keshe 0 77920 42637301 41910993 2026-06-16T08:35:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637301 wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača (HR) | Izvođač = [[Kesha|Ke$he]] | Slika = Ke$ha performing live in Echo.JPG | Opis slike = | Studijski = 1 | Uživo = | Kompilacije = | Video = | Glazbeni video = 1 | Posvete = | EP = | Singlovi = 7 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Kesha|Ke$he]]''', američke pop pjevačice obuhvaća jedan album, dva singla te dva videospota. Njen debitantski singl "[[TiK ToK]]" objavljen je sredinom 2009. godine. Dospio je na broj jedan u preko 10 država i drži rekord za najbolje prodavan singl nekog ženskog izvođača u jendom tjednu, s prodajom od preko 600.000 primjeraka. Prvi singl u kojem se javno predstavila, bio je "[[Right Round]]" američkog repera [[Flo Rida|Flo Ride]], koji je bio veoma uspješan diljem svijeta, došavši na broj jedan na top listama u nekolicini država, a u većini je dospio u top pet. Ke$ha je odbila biti kreidtirana u pjesmi. Ke$hin debitantski album ''[[Animal]]'' izašao je 5. siječnja 2010. godine. Za drugi singl s albuma izabrana je pjesma "[[Blah Blah Blah]]". == Studijski albumi == {| class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Godina ! rowspan="2" width="200"|Album ! colspan="10"|Top liste ! rowspan="2" width="160"|Certifikacije |- ! width="35px"|<small>[[Billboard 200|SAD]]</small> ! width="35px"|<small>[[UK Albums Chart|UK]]</small> ! width="35px"|<small>[[Canadian Albums Chart|KAN]]</small> ! width="35px"|<small>[[ARIA Albums Top 50|AUS]]</small> ! width="35px"|<small>[[Irish Albums Chart|IRS]]</small> ! width="35px"|<small>[[RIANZ Top 40 Albums Chart|NZ]]</small> ! width="35px"|<small>[[Mega Album Top 100|NIZ]]</small> ! width="35px"|<small>[[FIMI Albums Top 50|ITA]]</small> ! width="35px"|<small>[[SNEP Albums Top 50|FRA]]</small> ! width="35px"|<small>[[VG Topp 40 Album|NOR]]</small> |- | align="center"|2010. |align="left"|'''''[[Animal]]''''' * <small>Objavljen: 5. siječnja 2010.</small> * <small>[[RCA Records]]</small> * <small>Format: CD, digitalni download</small> | align="center"|1 | align="center"|8 | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|8 | align="center"|6 | align="center"|52 | align="center"|22 | align="center"|11 | align="center"|36 |align="left"| * <small>AUS: zlatna</small> |- |} == Singlovi == {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Godina !rowspan="2" width="175px"|Singl !colspan="10"|Top liste !rowspan="2" width="130"|Album |- !width="35"|<small>[[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name = "sad">[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106 Uspjeh singlova u SAD-u] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name = "uk">[https://archive.today/20120724180218/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12440 Uspjeh singlova u UK-u] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref name = "kan">[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106?f=793&g=Singles Uspjeh singlova u Kanadi] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[ARIA Singles Top 50|AUS]]<br /><ref>[http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Australiji] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Eurochart Hot 100 Singles|EU]]<br /><ref>[http://www.billboard.com/#/artist/ke-ha/chart-history/1123106 Uspjeh singlova u Europi] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[RIANZ Top 40 Singles Chart|NZ]]<br /><ref>[http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Novom Zelandu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130208233145/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Ke%24ha |date=2013-02-08 }} {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Media Control Singles Top 100|NJE]]<br /><ref>[http://germancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121034510/http://germancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke%24ha |date=2011-11-21 }} {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Schweize Singles Top 100|ŠVI]]<br /><ref>[http://swisscharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Švicarskoj] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref>[http://austriancharts.at//showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Austriji] {{eng icon}}</ref></small> !width="35"|<small>[[VG Topp 20 Single|NOR]]<br /><ref>[http://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Ke$ha Uspjeh singlova u Norveškoj] {{eng icon}}</ref></small> |- |align="center"|2009. |"[[TiK ToK]]" | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 |align="center" rowspan="4"|''Animal'' |- |align="center" rowspan = "4"|2010. |"[[Blah Blah Blah]]" <small>(ft. [[3OH!3]])</small> | align="center"|7 | align="center"|11 | align="center"|3 | align="center"|3 | align="center"|36 | align="center"|7 | align="center"|11 | align="center"|30 | align="center"|21 | align="center"|— |- |"[[Your Love Is My Drug]]" | align="center"|4 | align="center"|13 | align="center"|6 | align="center"|3 | align="center"|34 | align="center"|15 | align="center"|19 | align="center"|34 | align="center"|12 | align="center"|— |- |"[[Take It Off]]" | align="center"|8 | align="center"|15 | align="center"|8 | align="center"|5 | align="center"|— | align="center"|11 | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|— |- |"[[We R Who We R]]" | align="center"|1 | align="center"|4 | align="center"|2 | align="center"|1 | align="center"|— | align="center"|4 | align="center"|23 | align="center"|17 | align="center"|1 | align="center"|13 |align="center" rowspan="2"|''Cannibal'' |- |align="center"|2011. |"[[Blow]]" | align="center"|7 | align="center"|32 | align="center"|12 | align="center"|10 | align="center"|— | align="center"|8 | align="center"|39 | align="center"|— | align="center"|22 | align="center"|— |- |align="center"|2012. |"[[Die Young]]" | align="center"|2 | align="center"|7 | align="center"|4 | align="center"|3 | align="center"|— | align="center"|9 | align="center"|20 | align="center"|24 | align="center"|16 | align="center"|8 |align="center" rowspan="1"|''Warrior'' |- |} === Ostale pjesme === {| class="wikitable" |- !rowspan="2" width="15px"|Godina !rowspan="2" width="175px"|Pjesma !colspan="3"|Top liste !rowspan="2" width="130"|Album |- !width="35"|<small>[[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name = "sad" /></small> !width="35"|<small>[[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref name = "kan" /></small> !width="35"|<small>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>[http://www.zobbel.de/cluk/100213cluk.txt CLUK Update 13.02.2010 ] {{eng icon}}</ref></small> |- |align="center" rowspan="3"|2010. |"Kiss N Tell" | align="center"|109 | align="center"|91 | align="center"|163 |align="center" rowspan="3"|''Animal'' |- |"Animal" | align="center"|125 | align="center"|— | align="center"|— |- |"D.I.N.O.$.A.U.R." | align="center"|— | align="center"|— | align="center"|180 |- |} == Videospotovi == {| class="wikitable" |- !rowspan="1"|Godina !rowspan="1"|Video !rowspan="1"|Redatelj |- |2009. |"TiK ToK" |Syndrome<ref>[http://www.mtv.com/videos/keha/445445/tik-tok.jhtml Videospot za pjesmu "TiK ToK" na mtv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091230131838/http://www.mtv.com/videos/keha/445445/tik-tok.jhtml |date=2009-12-30 }} {{eng icon}}</ref> |- |2010. |"Blah Blah Blah" | align="center"|Brendan Malloy |- |} == Certifikacije singlova == {| class="wikitable" |- !width="125"|Pjesma !width="100"|Država !width="100"|Certifikacije |- |align="center" rowspan="4"| "[[TiK ToK]]" |Australija |3× platinasta |- |Danska |zlatna |- |Kanada |5× platinasta |- |Novi Zeland |2x platinasta |- |align="center" rowspan="1"| "[[Blah Blah Blah]]" |Australija |zlatna |- |} == Ostali doprinosi == {| class="wikitable" |- !Godina !width="180"|Pjesma !width="130"|Izvođač !width="150"|Album !width="130"|Impresum |- |align="center" rowspan="1"|2006. |"Nothing in this World" |Paris Hilton |''Paris'' |pozdainski vokali |- |align="center" rowspan="2"|2008. |"This Love" |The Veronicas |''Hook Me Up'' |tekstopisac |- |"Lace and Leather" |[[Britney Spears]] |''[[Circus (album Britney Spears)|Circus]]'' |pozdainski vokali |- |align="center" rowspan="5"|2009. |"The Time Of Our Lives" |[[Miley Cyrus]] |''The Time Of Our Lives'' |tekstopisac |- |"[[Right Round]]" |rowspan="2"|Flo Rida |rowspan="2"|''R.O.O.T.S'' |rowspan="4"|gostujući glazbenik |- |"Touch Me" |- |"Girls" |Pitbull |''Rebelution'' |- |"[[Dirty Picture]]" |Taio Cruz |''Rokstarr'' |} == Izvori == {{izvori}} {{Ke$ha}} {{DEFAULTSORT:Ke$he}} {{Commonscat|Kesha}} [[Kategorija:Diskografije]] 2f82d0luj2eyilfq94gnghibvqyesk8 Massachusetts Institute of Technology 0 82837 42637334 42550733 2026-06-16T11:30:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637334 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|42_21_32_N_71_5_34_W_type:landmark_region:US|42° 21' 32" SG Š, 71° 5' 34" ZGD}} {{Infokutija univerzitet | naziv = Massachusetts Institute of Technology | izvorni_naziv = | drugi_naziv = | latinski = Massachusettense Institutum Technologiae | logo = MIT logo 2003-2023.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = Great Dome, Massachusetts Institute of Technology, Aug 2019 (3 by 2).jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = Mens et Manus | moto_sh = Um i ruke | osnivač = | osnivanje = 1861. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni univerzitet | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = Cynthia Barnhart | vicekancelar = | predsednik = L. Rafael Reif | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 1,074 | admin_osoblje = | studenti = 11,520 (jesen 2019) | dodiplomci = 4,530 (jesen 2019) | diplomci = 6,990 (jesen 2019) | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Datoteka:Flag of Cambridge, Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]] | sedište_pokrajina = [[Middlesex County, Massachusetts|Middlesex]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [http://www.mit.edu/ Zvanični sajt MIT-a] | fusnote = }} '''Massachusetts Institute of Technology''' ili skraćeno '''MIT''' je privatni istraživački univerzitet u [[Cambridge (Massachusetts)|Kembridžu]] (deo [[Boston]]a) u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[Massachusetts]]. MIT se sastoji iz 5 škola i jednog koledža sa 32 akademska odseka. Rad univerziteta se bazira na naučnom i tehničkom istraživanju. MIT je osnovao [[Vilijam Barton Rodžers]] [[1861]]. kao prirodnu podršku nagloj industrijalizaciji SAD. Institut je podsećao na nemačke i francuske politehničke akademije, ali se MIT isticao upotrebom eksperimenata u nastavi (princip: „nauči radeći“). Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] stručnjaci MIT-a su doprineli razvoju [[kompjuter|računara]], [[radar]]a i inercijalnog navođenja za vojne svrhe. Posle rata MIT je proširio svoje delatnosti na društvene nauke (ekonomija, lingvistika, menadžment). Količina novca koju MIT dobija i troši na naučna istraživanja je među najvećima od svih univerziteta u SAD (9,98 milijardi dolara 2007.).<ref>{{cite web |url=http://thecenter.ufl.edu/research_data.html |title=TheCenter Research University Data |date=2005 |accessdate=15. 12. 2006. |archivedate=2006-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061213183712/http://thecenter.ufl.edu/research_data.html |deadurl=yes }}</ref> Na MIT-u trenutno radi 998 predavača, a studira 4.127 studenata i 6.126 poslediplomaca. [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] je osvojilo 26 bivših studenata MIT-a, 26 profesora i 15 drugih istraživača (ukupno 64 - neki profesori su bili i studenti MIT-a). == Galerija == <gallery> Simmons Hall, MIT, Cambridge, Massachusetts.JPG|Studentski dom MIT Kresge Auditorium.jpg|Auditorijum Kresge 2017 Stratton Student Center (MIT Building W20), 84 Massachusetts Avenue, Cambridge, Massachusetts 2.jpg|Studentski centar </gallery> == Otkirća i inovacije na MIT-ju == Važnija otkrića i inovacije na MIT-ju uključuju i [[onkogen]], RSA algoritam u kriptografiji, [[elektronički papir]], [[Emacs]], crna kutija, [[Lisp]], litij-ionske baterije, [[VisiCalc]], [[World Wide Web Consortium]], X Window System... == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Massachusetts Institute of Technology}} * [http://www.mit.edu/ Zvanični sajt MIT-a] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1861.]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] [[Kategorija:Tehnološki univerziteti]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu]] 8k05dp5qp421orjlglwritl11qvjrhr Chaubunagungamaug (jezero) 0 88350 42637126 42606935 2026-06-15T16:59:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637126 wikitext text/x-wiki {{dablink|Ovo je članak o jezeru. Za druga značenja vidi [[Chaubunagungamaug]].}} {{Jezero | ime = Chaubunagungamaug | slika = Lake Chaubunagungamaugg.jpg | image_caption = | lokacija = Webster, [[Massachusetts]] |širina-stupnjevi = 42 |širina-minute = 02 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 71 |dužina-minute = 50 |dužina-oznaka = W | površina = | zapremina = | dubina = | visina = 145.39 | širina = 1.811 | dužina = 5.23 | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] }} '''Chaubunagungamaug''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>tʃəˌbʌnəˈɡʌŋɡəmɔːɡ<nowiki>]</nowiki>]] (obično '''Webster''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈwɛbstər<nowiki>]</nowiki>]]), jezero kraj grada [[Webster (Massachusetts)|Webstera]] u [[Massachusetts]]u. Dom je plemena [[Chaubunagungamaug]], danas članova plemenskog saveza [[Nipmuc]] od kojih je jezero [[Chaubunagungamaug]] dobilo svoje ime. Od 1921. jezero je poznato i po svojem puno dužem imenu sastavljenu od 45 slova raspoređenih u 14 slogova: Char­gogg­a­gogg­man­chaugg­a­gogg­chau­bun­a­gung­a­maugg. Većini [[Amerikanci|Amerikanaca]] ovaj naziv je neizgovorljiv, i jedan je od najdužih zemljopisnih naziva na svijetu. Jezero Webster ili Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg ([http://www.websterlakeassociation.com/images/Map_of_Webster_Lake.jpg {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031144138/http://www.websterlakeassociation.com/images/Map_of_Webster_Lake.jpg |date=2006-10-31 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031144138/http://www.websterlakeassociation.com/images/Map_of_Webster_Lake.jpg |date=2006-10-31 }}) s površinom od 5,8 km2 nalazi se u okrugu Websteru, i sa nekoliko uskih prolaza gotovo podijeljeno na tri dijela. == Ime == [[Datoteka:Chaubunagungamaug lake sign.jpg|thumb|lijevo|Tabla s neizgovorljivim imenom, skračenim na [[Chaubunagungamaug]].]] Jezikoslovci smatraju da bi mu ime moglo doći od Manchaug ili [[Monuhchogok]] (u značenju "Mjesto za loviti ribu na granici""), plemena Indijanaca i njihovog istoimenog sela koje je bilo locirano uz jezero. Ovo rano selo Nipmuca ipak postoji [[1674|1674.]] istovremeno kada i selo Chachaubunkkakowok ili [[Chaubunagungamaug]], koje označava i ime druge bande [[Nipmuc]]a, čiji su se potomci održali do danas i zadržali svoje staro ime. Značenje imena ove riječi je "''You Fish on Your Side, I Fish on My Side, Nobody Fish in the Middle''" ili ''Ti loviš ribu na svojoj strani, ja lovim na svojoj, na sredini ne lovi nitko''.' == Vanjske veze == {{Commonscat|Lake Chaubunagungamaug}} * [http://en.wiktionary.org/wiki/Lake_Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg Lake Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg] [[Kategorija:Jezera u Sjedinjenim Američkim Državama]] hzpux8dlch00i13navrku642c2911u7 Koordinirano univerzalno vrijeme 0 93424 42637134 15947279 2026-06-15T17:35:56Z SrpskiAnonimac 101643 42637134 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] {{Bb|zbog promene naslova}} q1wudcqn0bfa7fdy3mcl6temzrdtkz6 Determinizam 0 95920 42637288 41032596 2026-06-16T07:05:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637288 wikitext text/x-wiki '''Determinizam''' je [[filozofsko učenje]] po kojem je sve što postoji povezano [[kauzalnost|kauzalnim]], uzročno-posledičnim vezama, materijalne ili nematerijalne prirode. Prema ovoj doktrini, nema [[slučajnost]]i, proizvoljnosti, niti slobodnog čina u univerzumu, već je sve unapred određeno prethodnom istorijom zbivanja.<ref>Delovi članka su preuzeti iz knjige Ivana Vidanovića „[[Rečnik socijalnog rada]]“, uz odobrenje autora.</ref> {{klica-filozofija}} == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.ucl.ac.uk/~uctytho/dfwIntroIndex.htm Determinizam i filozofija slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516062050/http://www.ucl.ac.uk/~uctytho/dfwIntroIndex.htm |date=2008-05-16 }} {{Filozofija}} [[Kategorija:Filozofski koncepti]] 2df7h4ssuwrpr471gcowha2vasqds9h Šablon:Country data Kraljevina Italija 10 110416 42637260 40935584 2026-06-16T04:23:06Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Italy_(1860).svg datotekom [[:File:Flag_of_the_Royal_Italian_Army.svg|Flag_of_the_Royal_Italian_Army.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3 42637260 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Kraljevina Italija | shortname alias = Italija | flag alias = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg | flag alias-civil = Flag of Italy (1861-1946).svg | flag alias-naval= Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg | link alias-naval = Regia Marina | link alias-air force = Regia Aeronautica | flag alias-army = Flag of the Royal Italian Army.svg | link alias-army = Kraljevska italijanska vojska | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | variant = {{{variant|}}} <noinclude> | redir1 = Kraljevina Italija (1861–1946) | templatename = Kraljevina Italija | var1 = civil | var2 = naval | var3 = army | related1 = Italija | related2 = Napoleonska Italija | related3 = Italijanska Socijalna Republika </noinclude> }}<noinclude> </noinclude> gtna0ca1lx81a0e4c6u9jpvmu5a5itj Davor Šuker 0 116070 42637271 42582394 2026-06-16T05:08:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637271 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Davor Šuker | slika = Davor Šuker 300x450px.jpg | puno ime = Davor Šuker | visina = 181 cm | nadimak = | datum rođenja = [[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]]. | mjesto rođenja = [[Osijek]] | država rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas ([[Hrvatska]]) | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1984]]. - [[1989]]. <br /> [[1989]]. - [[1991]]. <br /> [[1991]]. - [[1996]]. <br /> [[1996]]. - [[1999]]. <br /> [[1999]]. - [[2000]]. <br /> [[2000]]. - [[2001]]. <br /> [[2001]]. - [[2003]]. | profesionalni klubovi = [[NK Osijek]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]] <br /> [[Sevilla FC|Sevilla]] <br /> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br /> [[Arsenal London|Arsenal]] <br /> [[West Ham United F.C.|West Ham United]] <br /> [[1860 München]] | nastupi(golovi) = {{0}}91 (40) <br /> {{0}}60 (34) <br /> 153 (76) <br /> {{0}}86 (40) <br /> {{0}}30 (11) <br /> {{0}}11 {{0}}(2) <br /> {{0}}23 {{0}}(5) | godine u reprezentaciji = [[1991]]. <br /> [[1990]]. - [[2002]]. | reprezentacija = {{ZD|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]<br /> {{ZD|HRV}}[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}2 {{0}}(1) <br /> {{0}}69 (45) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | medalje = {{Medalje sport | [[Fudbal|Nogomet]]}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}} }} '''Davor Šuker''' ([[Osijek]], [[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]].), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]]. Igrajući na mjestu [[napadač (nogomet)|napadača]], Šuker je bio planetarno popularan i jedan od najboljih napadača svijeta [[1990-e|90-ih godina]]. Šuker je predsjednik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] od [[2012]]. godine. == Biografija == Rodio se u Osijeku. Njegova obitelj potječe iz [[Livno|Livna]]. Karijeru je započeo [[1984]]. u rodnom mu [[Osijek]]u, igrajući za prvoligaša [[NK Osijek]], gdje je odigrao skoro 100 utakmica i postigao 40 golova. Uslijedio je prelaz u redove jačeg hrvatskog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]]. Iako je tamo ogovaran da se malo zalaže u igri i podosta je spor, uspio je zabilježiti sjajne rezultate s klubom i [[1991]]. godine otišao je u [[Španija|španjolsku]] [[La Liga|Primeru]], u [[Sevilla FC|Sevillu]]. U tom je gradu i klubu proveo sljedećih 5 godina i u tom razdoblju postao ikona kluba, zabivši 76 pogodaka u 153 nastupa. Prije europske smotre [[1996]]. u [[Engleska|Engleskoj]] kupio ga je veliki [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. Tamo je Šuker osvojio naslov prvaka Španjolske [[1997]]., pa onda i [[UEFA Liga Prvaka|Ligu prvaka]] [[1998]]. Tu godinu pamtit će i po [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je sa 6 golova u 7 utakmica odveo svoju zemlju do 3. mjesta u svijetu, dok je on sam dobio nagradu Zlatna kopačka koja se dodijeljuje najboljim strijelcima Svjetskog prvenstva, [[Srebrna lopta]] za drugog najboljeg igrača Svjetskog prvenstva i [[Brončani trofej FIFA]] za treće mjesto u izboru igrača sezone prema glasovanju izbornika svih svjetskih reprezentacija. Te iste godine dobitnik je nagrade za [[Sportaši godine Sportskih novosti|najboljeg sportaša godine]] u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]], a dvostruki je dobitnik i najviše [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport "Franjo Bučar"]] i kao pojedinac i kao član stožera reprezentacije. Završetkom španjolske epizode karijera mu je poprimila drugačiji oblik. Kako je već ušao u 30-e, počeo je brže mijenjati klubove. Tako je bio nakratko u [[Arsenal F.C.|Arsenalu]], pa je uslijedio [[West Ham United]], zatim [[1860 München]]. Na Europsko prvenstvo 2000. godine Hrvatska se nije uspjela plasirati, nastavljajući "prokletstvo" svjetske bronce koje je prije Hrvatske započela Bugarska, a nakon toga nastavila Turska. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Mundialu 2002]]. putovao je s hrvatskom reprezentacijom, ali je odigrao tek 64 minute u porazu od Meksika, što mu je bio i posljednji nastup za izabranu vrstu. Debi u kockastom dresu zabilježio je protiv [[Rumunija|Rumunja]]. U reprezentaciji je u 69 utakmica postigao 45 pogodaka i time postavio teško dostižan rekord. Prvi mu pratitelj [[Darijo Srna]] s 28 golova manje. Šuker pamti i nastupe u plavom dresu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bilo je to [[1991]]., a odigrao je 2 utakmice i postigao 1 gol. Prije toga nastupao je u mlađim reprezentativnim kategorijama tadašnje države, a između ostalog i na završnicu Europskog U-21 prvenstva u Rusiji, gdje je jugoslavenska U-21 reprezentacija, izgubivši u finalu od domaćina, osvojila 2. mjesto, a Davor Šuker je proglašen najboljim igračem Prvenstva. Nakon napuštanja reprezentacije [[2002]]. i općenito profesionalnog nogometa [[2003]]., Šuker se posvetio svojoj akademiji za mlade nogometaše u [[Zagreb]]u pod nazivom ''Davor Šuker Soccer Academy''. [[5. srpnja]] [[2012.]] počinje obnašati dužnost predsjednika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] nakon četrnaestogodišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]]. ===Kontroverze=== [[1996.]] se je fotografirao pored groba [[Ante Pavelić]]a.<ref>{{cite news|last1=Holiga|first1=Aleksandar|title=Davor Suker: is he doing more for himself than for Croatian football?|url=https://www.theguardian.com/football/2015/mar/23/davor-suker-serbia-croatia-uefa|work=The Guardian}}</ref><ref>{{cite web|last1=Holiga|first1=Aleksandar|title=Euro 2012: The problem with Croatia's nationalistic fans starts at the top|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2012/jun/26/euro-2012-croatia-racism-uefa|work=The Guardian}}</ref><ref>{{cite web|last1=Schächter|first1=Tobias|title=Kroatien fürchtet harte Sanktionen|url=http://www.sueddeutsche.de/sport/nach-hakenkreuz-eklat-kroatien-fuerchtet-sanktionen-1.2520668|publisher=Süddeutsche Zeitung}}</ref><ref>{{cite web|title=Davor Šuker se slikao na grobu Ante Pavelića |url=http://www.kurir.rs/davor-suker-se-slikao-na-grobu-ante-pavelica-clanak-63753 |publisher=Kurir |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117014414/http://www.kurir.rs/davor-suker-se-slikao-na-grobu-ante-pavelica-clanak-63753 |archivedate=17 November 2015 |df=dmy }}</ref><ref>{{cite web|last1=Redžić|first1=Dea|title=Šuker pozirao na Pavelićevom grobu, a danas mora kazniti Šimunića|url=http://www.index.hr/sport/clanak/suker-pozirao-na-pavelicevom-grobu-a-danas-mora-kazniti-simunica/712966.aspx|publisher=Index.hr}}</ref> [[2011.]] je kažnjen zbog krađe antičkih novčića pronađenih na aerodromu. Umjesto da ih prijavi, dao ih je svojoj djevojci koja ih je pokušala prodati.<ref>{{cite news|title=Arsenal hero fined over coin theft|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/ex-arsenal-west-ham-striker-davor-3314800|work=Daily Mirror}}</ref><ref>{{cite web|last1=Matanović|first1=Ilija|title=Šuker: Žao mi je, nisam znao da zlatnici toliko vrijede... Sudac: Još se sjećam što ste napravili Nijemcima 1998|url=http://www.jutarnji.hr/davor-suker--zao-mi-je--nisam-znao-da-zlatnici-toliko-vrijede---/978665|publisher=Jutarnji List|access-date=2018-07-12|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194849/http://www.jutarnji.hr/davor-suker--zao-mi-je--nisam-znao-da-zlatnici-toliko-vrijede---/978665|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|last1=Živko|first1=Ivana|title=Davor Šuker pronašao antičke novčiće u avionu i nije ih vratio|url=http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/davora-sukera-nasao-anticke-novcice-u-avionu-i-nije-ih-vratio-237304|publisher=24 Sata}}</ref> [[Hrvatsko novinarsko društvo]] (HND) je [[2015.]] optužilo Šukera za "sprečavanje slobode informiranja i za fizičko nasilje nad novinarima".<ref>{{cite web|title=Španjolski mediji: Šuker optuzen zbog nasilja nad novinarima|url=http://hr.n1info.com/a76416/Svijet/Svijet/Spanjolski-mediji-Suker-optuzen-zbog-nasilja-nad-novinarima.html|publisher=HINA|access-date=2018-07-12|archive-date=2016-12-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20161228032429/http://hr.n1info.com/a76416/Svijet/Svijet/Spanjolski-mediji-Suker-optuzen-zbog-nasilja-nad-novinarima.html|dead-url=yes}}</ref> == Zanimljivosti ==<!-- [[Datoteka:Davor_Šuker.jpg|thumb|lijevo|300px|[[Ivan Šuker]] i Davor Šuker]] --> * Nakon okončanja karijere osnovao je akademiju Davor Šuker Soccer Academy u [[Zagreb]]u. * Neko se vrijeme bavio i karijerom velikog hrvatskog talenta [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]]. * Legendardni [[Pelé]] uvrstio ga je u svoj popis 125 najboljih nogometaša svih vremena. * Podrijetlom je Davor Šuker, kao [[Robert Kovač|Robert]] i [[Niko Kovač]], iz [[Livno|Livna]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. * [[Ivan Šuker]], bivši ministar financija Republike Hrvatske je rodom iz susjednog sela Gornji Rujani. * U studenom 2008. proglašen je počasnim građaninom rodnog [[Osijek]]a. == Izvori == <references /> == Vanjske veze == {{Commons category|Davor Šuker}} *{{FIFA player|155711}} *{{NFT player|pid=13706}} *{{YouTube|nGb885UExus|Davor Šuker – Golden Boot Winner 1998 France All goals}} *[http://www.realmadridnews.com/what-happened-to-davor-suker/ What happened to Davor Šuker?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131111113939/http://www.realmadridnews.com/what-happened-to-davor-suker/ |date=2013-11-11 }} at [http://www.realmadridnews.com/ Realmadridnews.com] {{Sastav SFRJ 1990 SP}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{FIFA 100}} {{Zlatni igrači UEFA-e}} {{Authority control}} {{Lifetime|1968||Šuker, Davor}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Biografije, Osijek]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri West Ham Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Seville]] [[Kategorija:Fudbaleri 1860 Münchena]] ck9f18cyyerbq9wo9roxi8efvscscvx Koledž Bates 0 123524 42637340 42185673 2026-06-16T11:31:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] → [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] 42637340 wikitext text/x-wiki {{Infobox University |name = Bates College |image_name = |motto = Amore Ac Studio ([[latinski]]) |mottoeng = |established = 16. 3. 1855 |type = privatni |endowment = 233,800.000 USD (2013)<ref>{{cite web|title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2013 Endowment Market Value and Change* in Endowment Market Value from FY 2012 to FY 2013|url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2013NCSEEndowmentMarket%20ValuesRevisedFeb142014.pdf|publisher=National Association of College and University Business Officers and Commonfund Institute|accessdate=27 May 2014|archivedate=2014-05-19|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Pg7vCEwR?url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2013NCSEEndowmentMarket|deadurl=yes}}</ref> |president = [[Clayton Spencer]] |city = [[Lewiston, Maine|Lewiston]] |state = [[Maine]] |country = [[SAD]] |coor = {{coord|44|6|20|N|70|12|15|W |region:US-ME_type:edu |display=inline,title}} |undergrad = 1791<ref name="bates.edu">{{cite web|title=Bates College Common Data Set 2013-2014|url=http://www.bates.edu/research/files/2010/03/cds.1314.bates_.pdf}}</ref> |faculty = 204<ref name="bates.edu"/> |campus = polu-urbani |sports = 31 prvih timova, 9 klubova |colors = granatna i crna {{colorbox|maroon}} {{colorbox|black}} |mascot = [[Bobcat]] |athletics = [[Division III (NCAA)|NCAA Division III]] |affiliations = [[New England Small College Athletic Conference|NESCAC]] |website = [http://www.bates.edu/ bates.edu] |logo = }} [[Datoteka:Bates Dana Hall.jpg|thumb]]'''Bates Koledž''' je prestižni privatni [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[Maine]] [[2011]]. rangiran kao 21. među nekoliko hiljada američkih univerziteta od strane US News Best Liberal Arts Colleges rankings. Koledž je osnovan [[1855]]. godine. Bates Koledž nudi 32 programa odbrazovanja na kojima studira oko 1 700 studenata. Broj zaposlenih na univerzitetu je oko 300 osoba. Bates Koledž bio je prvi univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama na kojem su se uz većinsku bjelačku populaciju obrazovali i pripadnici rasnih manjina, a neki od najranijih studenata bili su bivši robovi. Prvotno ime univerziteta je bilo '''Maine State Seminary''' koje je kasnije promijenjeno u '''Parsonsfield Semi'''nary. Koledž svoje korijene vuče iz tih baptističkih vjerskih škola. Najpopularniji obrazovni programi na koledžu su političke nauke, psihologija, ekonomija, biologija, engleski i istorija. Od [[1990]]. studenti su sudjelovali u razmjenama sa institucijama iz približno 80 država svijeta dok sam univerzitet pohađaju studenti iz 46 američkih saveznih država i 60 država iz ostatka svijeta. == Izvori == {{Commonscat|Bates College}} {{izvori}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] jr5bousrv4om4fa23f69hsdop8sspdm 42637353 42637340 2026-06-16T11:33:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bates Koledž]] na [[Koledž Bates]] 42637340 wikitext text/x-wiki {{Infobox University |name = Bates College |image_name = |motto = Amore Ac Studio ([[latinski]]) |mottoeng = |established = 16. 3. 1855 |type = privatni |endowment = 233,800.000 USD (2013)<ref>{{cite web|title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2013 Endowment Market Value and Change* in Endowment Market Value from FY 2012 to FY 2013|url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2013NCSEEndowmentMarket%20ValuesRevisedFeb142014.pdf|publisher=National Association of College and University Business Officers and Commonfund Institute|accessdate=27 May 2014|archivedate=2014-05-19|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Pg7vCEwR?url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2013NCSEEndowmentMarket|deadurl=yes}}</ref> |president = [[Clayton Spencer]] |city = [[Lewiston, Maine|Lewiston]] |state = [[Maine]] |country = [[SAD]] |coor = {{coord|44|6|20|N|70|12|15|W |region:US-ME_type:edu |display=inline,title}} |undergrad = 1791<ref name="bates.edu">{{cite web|title=Bates College Common Data Set 2013-2014|url=http://www.bates.edu/research/files/2010/03/cds.1314.bates_.pdf}}</ref> |faculty = 204<ref name="bates.edu"/> |campus = polu-urbani |sports = 31 prvih timova, 9 klubova |colors = granatna i crna {{colorbox|maroon}} {{colorbox|black}} |mascot = [[Bobcat]] |athletics = [[Division III (NCAA)|NCAA Division III]] |affiliations = [[New England Small College Athletic Conference|NESCAC]] |website = [http://www.bates.edu/ bates.edu] |logo = }} [[Datoteka:Bates Dana Hall.jpg|thumb]]'''Bates Koledž''' je prestižni privatni [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[Maine]] [[2011]]. rangiran kao 21. među nekoliko hiljada američkih univerziteta od strane US News Best Liberal Arts Colleges rankings. Koledž je osnovan [[1855]]. godine. Bates Koledž nudi 32 programa odbrazovanja na kojima studira oko 1 700 studenata. Broj zaposlenih na univerzitetu je oko 300 osoba. Bates Koledž bio je prvi univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama na kojem su se uz većinsku bjelačku populaciju obrazovali i pripadnici rasnih manjina, a neki od najranijih studenata bili su bivši robovi. Prvotno ime univerziteta je bilo '''Maine State Seminary''' koje je kasnije promijenjeno u '''Parsonsfield Semi'''nary. Koledž svoje korijene vuče iz tih baptističkih vjerskih škola. Najpopularniji obrazovni programi na koledžu su političke nauke, psihologija, ekonomija, biologija, engleski i istorija. Od [[1990]]. studenti su sudjelovali u razmjenama sa institucijama iz približno 80 država svijeta dok sam univerzitet pohađaju studenti iz 46 američkih saveznih država i 60 država iz ostatka svijeta. == Izvori == {{Commonscat|Bates College}} {{izvori}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] jr5bousrv4om4fa23f69hsdop8sspdm Koledž Bowdoin 0 123525 42637342 42175047 2026-06-16T11:31:04Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] → [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] 42637342 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Campus view(tower).jpg|thumb]]'''Bowdoin Koledž''' je koledž u američkoj saveznoj državi Maine osnovan [[1794]]. godine. Pema rangiranju U.S. News and World Reporta Bowdoin Koledž bio je 6. među liberal arts koledžima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. 1 700 studenata pohađa 33 programa koji su ponuđeni na ovome univerzitetu. Na 1 profesora na ovome univerzitetu u prosjeku dolazi samo 9 studenata. {{Commonscat|Bowdoin College}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] f5dledakh52vgedkz9lhgvucpvvvasg 42637355 42637342 2026-06-16T11:33:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bowdoin Koledž]] na [[Koledž Bowdoin]] 42637342 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Campus view(tower).jpg|thumb]]'''Bowdoin Koledž''' je koledž u američkoj saveznoj državi Maine osnovan [[1794]]. godine. Pema rangiranju U.S. News and World Reporta Bowdoin Koledž bio je 6. među liberal arts koledžima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. 1 700 studenata pohađa 33 programa koji su ponuđeni na ovome univerzitetu. Na 1 profesora na ovome univerzitetu u prosjeku dolazi samo 9 studenata. {{Commonscat|Bowdoin College}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] f5dledakh52vgedkz9lhgvucpvvvasg Kategorija:Univerziteti u Maineu 14 123527 42637314 42636749 2026-06-16T11:29:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] na [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636749 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Maine]] 2i6c7y2sd3ecergyvnm23zow221v7dp Univerzitet u Maineu 0 123529 42637350 42184493 2026-06-16T11:31:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] → [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] 42637350 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name= Univerzitet u Mejnu |native_name= The University of Maine |image= UMaine StevensHall.jpg |motto= ''Dirigo'' |mottoeng= |established= 1865. |type= javni univerzitet |endowment= $ 285 mil.<ref>As of June 30, 2014. {{cite web| title = University of Maine 2013-14 Annual Report of Private Giving| url = http://umaine.edu/development/files/2009/07/2014-development-annual-report.pdf| format = PDF| page = 19| accessdate = June 17, 2015| archive-date = 2015-06-17| archive-url = https://web.archive.org/web/20150617220139/http://umaine.edu/development/files/2009/07/2014-development-annual-report.pdf| dead-url = yes}}</ref> |faculty= 720 |president= Susan J. Hunter |city= [[Orono, Maine|Orono]] |state= [[Mejn]] |country= [[Sjedinjene Američke Države]] |students= 11,247 (Fall 2013) <ref name="ReferenceA">http://umaine.edu/oir/files/2013/11/0913-enrollment1.pdf</ref> |undergrad= 9,182 (Fall 2013) <ref name="ReferenceA"/> |campus= kampus u ruralnoj sredini |nickname= |mascot= |athletics = |affiliations = |colors= tamno plava, svetlo plava i bela<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://umaine.edu/marketingandcommunications/files/2015/06/2015-Brand-Standards0626.pdf |access-date=2015-08-09 |archive-date=2015-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041230/http://umaine.edu/marketingandcommunications/files/2015/06/2015-Brand-Standards0626.pdf |dead-url=yes }}</ref><br/>{{colorbox|#003263}}&nbsp;{{colorbox|#B0D7FF}}&nbsp;{{colorbox|white}} |website= {{url|www.umaine.edu}} |logo= }} '''Univerzitet u Mejnu''' ({{lang-en|University of Maine}}) je javni univerzitet u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Maine]]. Univerzitet je osnovan [[1865]]. godine. Univerzitet danas pohađa oko 12 000 studenata te se radi o najvećem univerzitetu u ovoj saveznoj državi. {{Commonscat}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] te0fpu60hp771s18aeeuaetrxrjppzj Koledž Colby 0 123532 42637343 42182900 2026-06-16T11:31:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] → [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] 42637343 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Colby College, by S.S. Vose & Son.jpg|thumb]]'''Colby College''' je privatni koledž u američkoj saveznoj državi [[Maine]]. Univerzitet je osnovan [[1813]]. i 12. je najstariji neovisni liberal arts koedž u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u.]] Univerzitet pohađa oko 1 800 studenata iz oko 60 država svijeta. Univerzitet nudi 54 obrazovna programa. {{commonscat|Colby College}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] q8avp925x9mpvedpe12hclx65iqb2tm 42637357 42637343 2026-06-16T11:33:22Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Colby College]] na [[Koledž Colby]] 42637343 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Colby College, by S.S. Vose & Son.jpg|thumb]]'''Colby College''' je privatni koledž u američkoj saveznoj državi [[Maine]]. Univerzitet je osnovan [[1813]]. i 12. je najstariji neovisni liberal arts koedž u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u.]] Univerzitet pohađa oko 1 800 studenata iz oko 60 država svijeta. Univerzitet nudi 54 obrazovna programa. {{commonscat|Colby College}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] q8avp925x9mpvedpe12hclx65iqb2tm Kategorija:Univerziteti u Californiji 14 123534 42636985 42636746 2026-06-15T12:20:04Z Edgar Allan Poe 29250 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]]: "California" pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42636985 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|California]] [[Kategorija:California]] a44iqpbctqm4dcixhi0g0ftgx8hroqd Christopher Hitchens 0 124700 42637148 42504249 2026-06-15T18:22:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija03 pisac | Ime = Christopher Hitchens | slika = Christopher_Hitchens.jpg | opis slike = Hitchens 2007. | datum_rođenja = {{birth date|1949|4|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Portsmouth]] | mjesto_smrti = [[Houston]] | datum_smrti = {{dda|2011|12|15|1949|4|13|df=y}} | zanimanje = [[književnost|književnik]], [[novinar]] | nacionalnost = [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] | državljanstvo = [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]-[[sjedinjene Američke Države|američko]] | pokret = [[Novi ateizam]] | vrsta = [[esej]] | tema = [[politika]], [[religija]] | znamenita djela = ''[[God Is Not Great]]'' | supružnik = {{marriage|Eleni Meleagrou|1981|1989}} {{marriage|Carol Blue|1989}} | djeca = Alexander, Sophia, Antonia | rodbina = [[Peter Hitchens]] (brat) | uticaj_od = [[George Orwell]], [[Leszek Kolakowski]], [[Thomas Paine]], [[Thomas Jefferson]], [[Karl Marx]], [[Lav Trocki]], [[Rosa Luxemburg]], [[John Stuart Mill]], [[Joseph Heller]], [[Richard Dawkins]], [[Daniel Dennett]], [[Noam Chomsky]], [[Edward Said]], [[Salman Rushdie]], [[Vladimir Nabokov]], [[Richard Llewellyn]], [[Aldous Huxley]], [[PG Wodehouse]], [[Evelyn Waugh]], [[Richard Hofstadter]], [[Paul Mark Scott]], [[James Fenton]], [[James Joyce]], [[Albert Camus]], [[Oscar Wilde]], [[Conor Cruise O'Brien]], [[Martin Amis]], [[Kingsley Amis]], [[Ian McEwan]], [[Colm Tóibín]], [[Bertrand Russell]], [[Wilfred Owen]], [[Israel Shahak]],<ref>''Christopher Hitchens and his Critics'', p. 264.</ref> [[Isaiah Berlin]], [[Émile Zola]], [[W. H. Auden]], [[Susan Sontag]]<ref name="Christopher Hitchens In Depth">[http://video.google.com/videoplay?docid=-749136266511341921&q=hitchens&total=1332&start=10&num=10&so=0&type=search&plindex=0 Christopher Hitchens In Depth] Book TV, 2 September 2007 – List of writers can be seen @ 1:13:10</ref> | uticaj_na = [[Johann Hari]],<ref>{{cite web |last=Kennard |first=Matt |url=http://www.thecommentfactory.com/johann-hari-on-chomsky-hitchens-iraq-and-anarchism-3160/ |title=Johann Hari on Chomsky, Hitchens, Iraq, and anarchism |publisher=Thecommentfactory.com |date=17. 04. 2011. |accessdate=26. IV 2011 |archivedate=2011-10-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111024002706/http://www.thecommentfactory.com/johann-hari-on-chomsky-hitchens-iraq-and-anarchism-3160/ |deadurl=yes }}</ref> [[Martin Amis]], [[Sam Harris]],<ref>{{cite web |last=Harris |first=Sam |url=http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/09/religion_as_a_black_market_for.html |title=Religion as a Black Market for Irrationality |publisher=Newsweek.washingtonpost.com |date= |accessdate=26. IV 2011 |archivedate=2011-07-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110728001632/http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/09/religion_as_a_black_market_for.html |deadurl=yes }}</ref> [[Richard Dawkins]]<ref>{{cite web |last=Dawkins |first=Richard |url=http://richarddawkins.net/articles/556655-christopher-hitchens-my-hero-of-2010 |title=Christopher Hitchens: my hero of 2010 |publisher=richarddawkins.net |date= |accessdate=19. V 2011 |archive-date=2011-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111111170749/http://richarddawkins.net/articles/556655-christopher-hitchens-my-hero-of-2010 |dead-url=yes }}</ref> }} '''Christopher Eric Hitchens''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈkɹɪstəfəɹ ˈɛɹɪk ˈhɪtʃənz<nowiki>]</nowiki>]] ([[Portsmouth]], 13. travnja 1949. – [[Houston]], 15. prosinca 2011.), britanski i američki pisac, [[orator]], religijski i književni kritičar i [[novinar]]. Pisanjem se bavio već više od četiri desetljeća<ref>[http://video.google.com/videoplay?docid=-749136266511341921&q=hitchens&total=1332&start=10&num=10&so=0&type=search&plindex=0 Christopher Hitchens In Depth] Book TV, 2. rujna 2007., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Pisao je kolumne za [[Vanity Fair]], [[The Atlantic]], [[Slate]], [[World Affairs]], [[The Nation]] i [[Free Inquiry]]. Često je gostovao u raznim emisijama i na predavanjima o religiji. == Život == Christopher Eric Hitchens je rođen u [[Portsmouth]]u, [[Engleska]], [[13. 4.|13. travnja]] [[1949]]. Iako je zadržao britansko [[državljanstvo]], postao je američkim građaninom na stepenicama Jeffersonovog spomenika na svoj 58. rođendan, 13. travnja [[2007]]. Posljednja mu je knjiga, ''Hitch-22: A Memoir'', objavljena u lipnju [[2010]]. Na turneji kojom je promovirao knjigu otkriven mu je [[rak jednjaka]], o čemu je vrlo otvoreno pisao<ref>[http://www.vanityfair.com/culture/features/2010/09/hitchens-201009 Topic of Cancer] Vanity Fair, rujan 2010., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Brat Christophera Hitchensa, [[Peter Hitchens]] je također poznati novinar, koji piše kolumne za ''[[Daily Mail]]''. == Profesionalna karijera == Hitchens je poznat po po svojim oštrim kritikama javnih ličnosti, među kojima su i [[Henry Kissinger]], [[Bill Clinton]], [[Hillary Clinton]], te [[Majka Tereza|Majka Terezija]] i četrnaesti [[Dalaj Lama]]<ref>[http://www.slate.com/id/2090083/ The fanatic, fraudulent Mother Theresa] Slate, 20. listopada 2003., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Zahvaljujući svom agresivnom stilu debatiranja, postao je ujedno hvaljena i kontroverzna figura. U početku svoje karijere političkog promatrača i polemičara istaknuo se u novinama i časopisima s [[levica|lijeve strane političkog spektra]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljvstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. [[1989]]. se započeo distancirati od uhodane ljevice, nakon po njegovim riječima "mlake reakcije" europske ljevice na [[fetva|fetvu]] za ubojstvo [[Salman Rushdie|Salmana Rushdieja]]. [[Napadi 11. septembra 2001.|Teroristički napadi 11. rujna 2001.]] su osnažili njegovu podršku intervencionističkoj vanjskoj politici Sjedinjenih Država, i glasnu kritiku onoga što je nazivao "fašizmom s islamskim licem". Zbog mnogih članaka u kojima izražava potporu [[Rat u Iraku|Ratu u Iraku]] proglašen je [[neokonzervativizam u SAD|neokonzervativcem]] te stekao pežorativni nadimak ''[[Blitcon]]'', dok on sam inzistira da nije "konzervativac bilo koje vrste" <ref>Eaton, George [http://www.newstatesman.com/books/2010/07/conservative-course-presidency Interview: Christopher Hitchens] New Statesman, 12. srpnja 2010., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Prepoznat kao nositelj pokreta "[[Novi ateizam|Novog ateizma]]", Hitchens sebe opisuje kao [[antiteizam|antiteista]], i vernika u filozofske vrijednosti [[prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]].<ref>[http://ateisti.com/nauka/uzori/ Naši uzori]</ref> Tvrdi da bi osoba "mogla biti ateist i priželjkivati da je vjerovanje u boga ispravno", ali da je "antiteist, termin za kojeg želim da uđe u cirkulaciju, netko kome je drago da ne postoje dokazi za takvu tvrdnju"<ref>Andre Mayer [https://web.archive.org/web/20070516100646/http://www.cbc.ca/arts/books/nothing_sacred.html Nothing Sacred: Journalist and provocateur Christopher Hitchens picks a fight with God] CBC, 14. svibnja 2007., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Vjeruje da je koncept boga ili vrhovnog bića totalitarno vjerovanje koje uništava osobnu slobodu, te da bi slobodni izričaj u znanstvena postignuća trebala zamijeniti religiju kao sredstvo podučavanja [[etika|etike]] i definiranja ljudske [[civilizacija|civilizacije]]. Hičens često govori protiv avramskih religija ili kako ih on zove “tri velika monoteizma” ([[judaizam]], [[hrišćanstvo]], [[islam]]). [[Kritika religije|Kritici religije]] posvetio je svoj [[bestseler]] iz 2007., ''Bog nije velik''. U knjizi Bog nije veliki proširio je kritiku na sve religije, uključujući i one koje su retko kritikovane od strane zapadnih sekularista kao što su [[hinduizam]] i [[neopaganizam]]. Bog nije veliki je bila nominovana za američku nagradu [[National Book Award]] 2007. godine. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Christopher Hitchens}} * "[http://www.prospect-magazine.co.uk/article_details.php?id=10157 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218022511/http://www.prospect-magazine.co.uk/article_details.php?id=10157 |date=2008-12-18 }} Christopher Hitchens]" feature story in ''Prospect'' magazine, May 2008 * "[http://www.nzherald.co.nz/category/story.cfm?c_id=134&objectid=10512180&ref=rss{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Incendiary Author Spares No Targets]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}" feature story in ''The New Zealand Herald'', May 2008 * ''[http://www.nytimes.com/2010/07/02/opinion/02brooks.html Such, Such are His Joys]'' [[David Brooks (journalist)|David Brooks]] assessment in ''[[The New York Times]]'', 1 July 2010 * "[http://www1.wsws.org/articles/2002/oct2002/hitc-o07.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103211413/http://www1.wsws.org/articles/2002/oct2002/hitc-o07.shtml |date=2011-11-03 }} Journalist Christopher Hitchens fully embraces the Bush war camp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103211413/http://www1.wsws.org/articles/2002/oct2002/hitc-o07.shtml |date=2011-11-03 }}" from the World Socialist Website * [http://link.brightcove.com/services/player/bcpid30183073001?bctid=309209427001 Hitchens on Dying with Cancer] – August 2010 video interview with ''[[The Atlantic]]'' * [http://www.guardian.co.uk/books/2010/nov/14/christopher-hitchens-cancer-interview Christopher Hitchens: 'You have to choose your future regrets'] in ''[[The Guardian]]'', 14 November 2010 * "[http://www.jewishideasdaily.com/content/module/2010/12/13/main-feature/1/christopher-hitchenss-jewish-problem Christopher Hitchens’s Jewish Problem]" feature article on ''[[Jewish Ideas Daily]],'' 13 December 2010 * [http://www.cbsnews.com/stories/2011/03/06/60minutes/main20038931.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728192216/http://www.cbsnews.com/stories/2011/03/06/60minutes/main20038931.shtml |date=2011-07-28 }} Outspoken and outrageous: Christopher Hitchens] a [[60 Minutes]] profile aired March 6, 2011 ;Hičensovi članci * {{sh}} [http://www.pescanik.info/content/blogcategory/151/1058/ Kristofer Hičens na Peščaniku] * {{sh}} [http://pescanik.info/arhiva/books/ostale_knjige/BOG%20NIJE%20VELIKI/hicens.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417223106/http://pescanik.info/arhiva/books/ostale_knjige/BOG%20NIJE%20VELIKI/hicens.pdf |date=2023-04-17 }} Kristofer Hičens: Bog nije veliki] * [http://www.vanityfair.com/magazine/bios/christopher_hitchens/search?contributorName=Christopher%20Hitchens {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130030646/http://www.vanityfair.com/magazine/bios/christopher_hitchens/search?contributorName=Christopher%20Hitchens |date=2009-11-30 }} Contributor page for ''Vanity Fair''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130030646/http://www.vanityfair.com/magazine/bios/christopher_hitchens/search?contributorName=Christopher%20Hitchens |date=2009-11-30 }} * [http://www.theatlantic.com/doc/by/christopher_hitchens Index at ''The Atlantic''] * [http://blogs.mirror.co.uk/hitchens/ Christopher Hitchens Blog] The ''Mirror'' (British tabloid) * [http://www.hitchensweb.com/ Hitchens Web] * [http://www.buildupthatwall.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713173811/http://www.buildupthatwall.com/ |date=2011-07-13 }} Build Up That Wall]&nbsp;– Christopher Hitchens online directory * [http://www.slate.com/?id=3944&qp=28709 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110810234029/http://www.slate.com/?id=3944&qp=28709 |date=2011-08-10 }} Hitchens articles] at ''[[Slate (magazine)|Slate]]'' * http://www.dailyhitchens.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901201117/http://www.dailyhitchens.com/ |date=2011-09-01 }} {{Authority control}} {{Lifetime|1949|2011|Hitchens, Christopher}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki novinari]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Engleski novinari]] [[Kategorija:Britanski aktivisti]] [[Kategorija:Ateistički aktivisti]] [[Kategorija:Antireligija]] [[Kategorija:Američki ateisti]] [[Kategorija:Britanski ateisti]] [[Kategorija:Sekularni humanisti]] [[Kategorija:Donori tijela]] er2rg85zmm1bxlvma4d5fg53urwd746 Constantin Brâncuși 0 130312 42637176 42509983 2026-06-15T22:05:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637176 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Edward Steichen - Brancusi.jpg|thumb|right|220px|Brankuzi na fotografiji Edvarda Štejheba iz 1922. godine]] '''Constantin Brâncuși''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>konstanˈtin brɨnˈkuʃʲ<nowiki>]</nowiki>]] ([[francuski jezik|franc.]] '''Constantin Brancusi''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>kɔ̃stɑ̃ˈtɛ̃ bʁɑ̃kyˈzi<nowiki>]</nowiki>]]) ([[Hobița, Gorj|Hobița]], 19. februar 1876. – [[Pariz]], 16. mart 1957.), [[Rumunija|rumunski]] [[Vajarstvo|vajar]] koji je radio i stvarao u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]]. Jedan je od najuticajnijih vajara s početka XX veka. Smatra se da je u tradiciji [[Moderna umetnost|modernizma]] razvio skulpturalnu [[Apstraktna umetnost|apstrakciju]] i otvorio put za [[nadrealizam]] i [[minimalizam]] 60-ih godina.<ref>Alex Potts, The Sculptural Imagination : Figurative, Modernist, Minimalist p.127-139</ref> Njegova djela se nalaze u muzejima širom svijeta, počev od Francuske, [[SAD]], Rumunije i Austrije. == Obrazovanje == Brankuzi je rođen u [[Rumunija|rumunskom]] selu Hobiti u [[Karpati]]ma [[1876.]] godine. Roditelji su mu bili siromašni pastiri. Sa sela je pobjegao u Krajovu i tu se prijavio u školu umetnosti gde je osim u obrazovanja u rezbarstvu došao i do osnovnih znanja. Školu je završio [[1898.]] godine i odlazi na studije vajarstva u [[Bukurešt]], a [[1903.]] godine u [[Minhen]] i konačno u [[Pariz]]. U Parizu je studirao na „Školi lepih umetnosti“ i kasnije radio u ateljeu [[Ogist Roden|Ogista Rodena]]. Postepeno je stvorio svoj vlastiti atelje. Veliki uspeh je doživeo [[1913.]] godine kada je izlagao na „Salonu nezavisnih“ i u [[SAD]]. == Reference == <references/> == Vanjske veze == {{Commonscat|Constantin Brâncuşi}} * [http://zuihitsu.org/etc/archives/2009/07/brancusi-versus-usa/ An excerpt from the transcript] of ''Brâncuşi versus United States'' * [http://www.philamuseum.org/collections/results.html?searchTxt=Brancusi&bSuggest=1&searchNameID=&searchClassID=&searchOrigin=&keySearch=+Search+&page=1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220319192510/https://www.philamuseum.org/collections/results.html?searchTxt=Brancusi&bSuggest=1&searchNameID=&searchClassID=&searchOrigin=&keySearch=+Search+&page=1 |date=2022-03-19 }} Brâncuși] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220319192510/https://www.philamuseum.org/collections/results.html?searchTxt=Brancusi&bSuggest=1&searchNameID=&searchClassID=&searchOrigin=&keySearch=+Search+&page=1 |date=2022-03-19 }} in the Philadelphia Museum of Art * [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_22_0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323181441/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_22_0.html |date=2007-03-23 }} Brâncuși] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323181441/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_22_0.html |date=2007-03-23 }} in the Solomon R. Guggenheim Museum|Guggenheim Museum. * [http://www.moma.org/collection/browse_results.php?criteria=O:AD:E:738&page_number=1&template_id=6&sort_order=1 Brâncuși] at the Museum of Modern Art * [http://www.guggenheim-venice.it/inglese/collections/artisti/brancusi_bio.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403091530/http://www.guggenheim-venice.it/inglese/collections/artisti/brancusi_bio.html |date=2007-04-03 }} Brâncuși] in the Peggy Guggenheim Collection * [http://public-photo.net/arts/table-of-silence-constantin-brancusi/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100909005741/http://public-photo.net/arts/table-of-silence-constantin-brancusi/ |date=2010-09-09 }} Table of Silence Photos] - Free Photos -Public domain image resources * [http://public-photo.net/oldgallery/thumbnails-183.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202201303/http://public-photo.net/oldgallery/thumbnails-183.html |date=2010-02-02 }} The Kiss Gate Photos] - Free Photos -Public domain image resources * [http://public-photo.net/oldgallery/thumbnails-40.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202201309/http://public-photo.net/oldgallery/thumbnails-40.html |date=2010-02-02 }} Endless Column Photos] - Free Photos -Public domain image resources * [http://www.centrepompidou.fr/Pompidou/Communication.nsf/0/35E1BCC335268057C1256E9300507F87?OpenDocument&L=2 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100118063513/http://www.centrepompidou.fr/Pompidou/Communication.nsf/0/35E1BCC335268057C1256E9300507F87?OpenDocument&L=2 |date=2010-01-18 }} 360 degrees view of Brâncuși's atelier at Centre Pompidou, France] * [http://www.youtube.com/watch?v=NFauhi9opHs Constantin Brâncuși footage] on Youtube * [http://www.filozofianuantelor.org/pagini/content/view/204/137/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302003626/http://www.filozofianuantelor.org/pagini/content/view/204/137/ |date=2009-03-02 }} Petre Ţuţea - An encounter with Brâncuşi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302003626/http://www.filozofianuantelor.org/pagini/content/view/204/137/ |date=2009-03-02 }} a rare meeting between two unusual personalities * {{fr}} [http://www.moreeuw.com/histoire-art/biographie-brancusi.htm Constantin Brâncuşi] {{Lifetime|1876|1957|Brancusi, Constantine}} [[Kategorija:Rumunski skulptori]] [[Kategorija:Francuski skulptori]] edl0p6t5bm34v7g7z154rp90mfr4n6m Univerzitet Yeshiva 0 150918 42637000 42316844 2026-06-15T12:22:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42637000 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zysman Hall jeh.jpg|thumb|Centar za studije Tore]] '''Univerzitet Ješiva''' ({{lang-en|Yeshiva University}}) je [[Privatni univerziteti|privatni univerzitet]] sa sedištem u [[Njujork]]u, sa šest kampusa u Njujorku i jednim u [[Izrael]]u. Univerzitet je osnovan [[1886.]] godine, a [[2012.]] proglašen je 45. najboljim univerzitetom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] od strane ''[[U.S. News & World Report]]a''. Univerzitet pohađa oko 31 000 studenata na preddiplomskim studijama, 3 500 na diplomskim studijama i oko 1 000 kandidata koji se obrazuju za rabine. == Povezano == * [[Američki jevrejski univerzitet]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Commonscat|Yeshiva University}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1886.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Ješiva]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Ješiva]] [[Kategorija:Univerziteti u Izraelu|Ješiva]] [[Kategorija:Religija u New Yorku]] [[Kategorija:Judaizam u SAD]] [[Kategorija:Manhattan]] 207u1wmlydgnfxteaofls6vnkwpkrna 42637006 42637000 2026-06-15T12:26:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Univerzitet Ješiva]] na [[Univerzitet Yeshiva]] 42637000 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zysman Hall jeh.jpg|thumb|Centar za studije Tore]] '''Univerzitet Ješiva''' ({{lang-en|Yeshiva University}}) je [[Privatni univerziteti|privatni univerzitet]] sa sedištem u [[Njujork]]u, sa šest kampusa u Njujorku i jednim u [[Izrael]]u. Univerzitet je osnovan [[1886.]] godine, a [[2012.]] proglašen je 45. najboljim univerzitetom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] od strane ''[[U.S. News & World Report]]a''. Univerzitet pohađa oko 31 000 studenata na preddiplomskim studijama, 3 500 na diplomskim studijama i oko 1 000 kandidata koji se obrazuju za rabine. == Povezano == * [[Američki jevrejski univerzitet]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Commonscat|Yeshiva University}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1886.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Ješiva]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Ješiva]] [[Kategorija:Univerziteti u Izraelu|Ješiva]] [[Kategorija:Religija u New Yorku]] [[Kategorija:Judaizam u SAD]] [[Kategorija:Manhattan]] 207u1wmlydgnfxteaofls6vnkwpkrna Radimlja 0 153471 42637105 42605509 2026-06-15T14:54:06Z Zavičajac 76707 42637105 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Radimlja |image = 13st Radimlja.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Ošanjići]], [[Stolac]] }} '''Nekropola stećaka Radimlja''' nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], naselje [[Ošanjići]], 3&nbsp;km zapadno od [[Stolac|Stoca]], na putu [[Čapljina]] - Stolac, [[Bosna i Hercegovina]], Većina nadgrobnih kamenova - |stećci|stećaka datira iz XV i XVI stoljeća. U tom periodu u Ošanjićima (srednjovjekovni naziv Batnoge), je živjela vlastelinska porodica [[Hrabreni-Miloradovići]]. == Opis == Nekropola se sastoji od 134 stećka: 36 ploča, 1 ploča sa podnožjem, 27 sanduka, 24 sanduka sa podnožjem, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka sa podnožjem, 2 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]], 31 sljemenjak sa podnožjem i 3 krstače. Od ukupnog broja 63 su [[Ukrašavanje stećaka|ukrašena]]. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate historijske ličnosti, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] perioda u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Uvrštava se u red najukrašenijih nekropola stećaka. Tokom istraživanja nekropole 60-ih god. 20. stoljeća, na dubini od 120–135&nbsp;cm otkriveno je 9 grobova i pronađeno još 50, uništenih tokom ranije potrage za dragocjenostima. Analiza posmrtnih ostataka je pokaza da su pokojnici bili visokog rasta i da su imali dobro razvijen grudni koš. === Natpisi na stećcima === Natpisi se pojavljuju na pet spomenika, ispod kojih su sahranjeni neki od članove porodice vlaških katunara [[Hrabreni-Miloradovići|Hrabrena Miloradovića]]. Hrabreni-Miloradovići su srednjovjekovna feudalna porodica iz župe [[Dubrava (župa)|Dubrava]], oblast [[Zahumlje|Huma]]. Na [[Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni|sudačkoj stolici]] pred [[Crkva sv. Petra i Pavla u Ošanićima|crkvom svetog Petra i Pavla]] u Ošanjiću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu vlastelinsku porodicu. Porodica je jedina koja je u Hercegovini ostavila očuvane spomenike iz dva istorijska perioda: [[Bosna u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]] i [[Historija Bosne i Hercegovine (1463–1878)|osmanskog doba]]. Ispod prvog stećka je sahranjen Stjepan Miloradović, sin Milorada Hrabrena. Ime je isklesano u ikavskom obliku „Stipan“ jer se u srednjem vijeku na teritoriji Miloradovića govorilo ikavskim dijalektom. Vojvoda Stipan je umro između 1470. i 1477. godine. Iz natpisa se vidi da je stanovništvo toga kraja u srednjem vijeku stećke nazivalo „kami“, a da je majstor koji je uklesao natpis po zanimanju bio kovač. {{izdvojeni citat|A se leži Stjepan. A činio ka[mi] Miogost kovač''.<ref name="GM2015" />}} Ispod drugog je sahranjen Stjepanov sin Radoje, a spomenik je podigao brat Petar. U natpisu je naveden srednjovjekovni naziv naselja u kojem su Miloradovići živjeli (Batnoge). {{izdvojeni citat|Sije leži dobri Radoje, sin vojevode Stipana, n[a] svoj baštini na Batnogah. Si bilig postavi na me brat moj vojevoda Petar''.<ref name="GM2015" />}} Ostala tri natpisa su: {{izdvojeni citat|A se kami na Vukcu na Pet[r]oviču. A se pisa Bolašin Bogačić''.<ref name="GM2015">{{cite journal |last1=Gurda |first1=Amela |last2=Matuh |first2=Gorana |date=2015 |title=Stećci u Bosni i Hercegovini: Kulturološki aspekti stanovništva |location=Sarajevo |language=Bosnian}}</ref>}} {{izdvojeni citat|A Vlač Vlahov[i]č, [a sječe k]ami Ratko Brativo[n]ič/Brativo[jev]ič''.<ref name="GM2015" />}} {{izdvojeni citat|Az rab b[o]ži Radoje Vuković, sinovac vojevode Petra''.<ref name="GM2015" />}} Na natpisima su i imena dvojice klesara: Miogost i Bolašin Bogačić. == Spomenik kulture == Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 5. do 11 novembra 2002. godine, nekropola je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Radimlja |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Svjetska baština == Radimlja se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO-a]]. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2018-10-31 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Sadašnje stanje == Spomenik se pod imenom Radimlja – Nekropola stećaka nalazio i na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, a nakon ne sprovođenja dispozitiva odluke Komisije i nastavljanja degradiranja prostora oko i na samoj nekropoli, spomenik je uvršten i na Listu ugroženih spomenika. Na osnovu uvida u stanje navedenog dobara utvrđeno je da je nacionalni spomenik ugrožen nezakonitom i bespravnom gradnjom u sklopu spomenika ili u njegovoj neposrednoj blizini. [[1999]]. godine nezakonito su na društvenom zemljištu uz nekropolu i na potencijalnom arheološkom nalazištu sagrađeni poslovni objekti, u skladu sa regulacionim planom, koji je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika stavila van snage. Potom je središnji prostor nekropole, koji je trenutno neograđen, počeo da se koristi kao prostor za parkiranje vozila posjetilaca i vlasnika poslovnih objekata. Nadalje, prostor neposredno uz nekropolu pretvoren je u odlagalište otpada, pa je cjelina izložena rizicima koje izazivaju kamioni koji preko njenog zaštitnog pojasa prevoze otpad, hemijska i vizuelna zagađenja. == Galerija == <gallery> Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci3.jpg|Motiv sa stećka Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 7.jpg|Stećak </gallery> == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstone Graveyards – [[UNESCO]], WORLD HERITAGE LIST] * [http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - Bosna i Hercegovina Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216153135/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |date=2019-02-16 }} * [https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/stecci/ ZORAN LUKARIĆ: STEĆCI – Časopis Nova Akropola] * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57932 STEĆCI - Hrvatska enciklopedija leksikografski zavod Miroslav Krleža] * [http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ Stećci su naši – Nezavisni portal Jajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005122336/http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ |date=2019-10-05 }} {{Commonscat|Radimlja necropolis}} {{DEFAULTSORT:R,}} [[Kategorija:Stećci u Stocu|R]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Stocu]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Grobna mjesta srednjovjekovne vlastele u BiH]] [[Kategorija:Hrabreni Miloradovići]] t0b714qy385oa1nlli6w8p9tioeyqtq Eurythmics 0 154764 42637218 42583286 2026-06-16T01:55:17Z Vipz 151311 42637218 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Eurythmics | Img = Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg | Img_capt = Eurythmics 1987. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 1980. | Mjesto = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] | Prebivalište = | Žanr = [[synthpop]], [[novi val|new wave]], [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = {{hlist | 1980. – 1990. | 1999. – 2005. | 2014. | 2019. | 2022. }} | Producentska_kuća = [[RCA Records|RCA]], [[Arista Records|Arista]] | Angažman = The Catch, The Tourists | URL = [http://www.eurythmics.com/ www.eurythmics.com] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[Annie Lennox]]<br />[[David A. Stewart]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Eurythmics''' je bio [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] glazbeni sastav, kojeg su [[1980]]. osnovali škotska pjevačica [[Annie Lennox]] te engleski glazbenik i producent [[David A. Stewart|Dave Stewart]]. == Historija == Suradnja Annie Lennox i Davida A. Stewarta počinje krajem [[1970-e|70-ih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]] kad su osnovali [[punk rock]] sastav The Catch. Nakon jednoga singla, mijenjaju ime u The Tourists i pod tim imenom su snimili tri albuma. Nakon razlaza s ostatkom sastava nastavljaju rad kao duo, pod novim imenom Eurythmics. Prvi album ''[[In the Garden]]'' objavljuju [[1981]]. Album je bio naslonjen na mehaničku elektronsku glazbu, a prošao je bez nekog velikog komercijalnog uspjeha. Sljedeći studijski album ''[[Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' kojega objavljuju [[1983]]. kombinacija je [[elektro pop]]a i rock stilizacija. Uvidjevši popularnost video spotova, [[singl]]ovi "Sweet Dreams (Are Made of This)" i "Love Is a Stranger" na glazbenoj postaji [[MTV]] postaju popularni s obje strane [[Atlantik]]a, i album donosi veliki komercijalni uspjeh. Sljedeća dva studijska albuma, ''[[Touch]]'' i ''[[1984 (For the Love of Big Brother)]]'' nastavljaju u istome stilu. ''Touch'' je prvi album sastava koji je dospio na prvo mjesto britanskih ljestvica albuma, i dao je tri uspješna singla: "Who's That Girl?", "Right by Your Side" i "Here Comes the Rain Again". ''1984 (For the Love of Big Brother)'' je [[glazbeni zapis filma]] [[nineteen Eighty-Four (film)|1984]] [[Michael Radford|Michaela Radforda]]. Peti studijski album ''[[Be Yourself Tonight]]'' je odmak prema komercijalnijem pop-rock zvuku, s naglašenim zvukom gitare David Stewarta. Album je ugostio mnoge poznate glazbenike: [[Aretha Franklin|Arethu Franklin]] (u singlu "Sisters Are Doin' It for Themselves"), [[Stevie Wonder|Steviea Wondera]] ([[usna harmonika]] u singlu "There Must Be an Angel (Playing with My Heart)"), [[Elvis Costello|Elvisa Costella]] i druge. Album ''[[Revenge]]'' iz 1986. nastavlja ''AOR stil'' njegova prethodnika uz četiri uspješnice: "When Tomorrow Comes", "Thorn in My Side", "The Miracle of Love" i "Missionary Man" i solidnu prodaju. Sedmi studijski album ''[[Savage]]'' izdan 1987. sadrži puno više eksperimentalnog zvuka nego njegovi prethodnici. Uz solidnu prodaju u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], album u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u prolazi skoro nezapaženo. Zadnji studijski album prije stanke ''[[We Too Are One]]'' izdaju [[1989]]. Ponovni je to povratak zvuku njihovih albuma sredine [[1980-e|80-ih]] godina. Drugi je to album koji je dosegao broj 1 britanskih ljestvica albuma. Kompilacija hitova ''[[Greatest Hits (Eurythmics)|Greatest Hits]]'' izlazi na tržište [[1991]]. Iznimno je to uspješan album i najprodavaniji u cijeloj zajedničkoj karijeri. Iako nikada nisu službeno najavili prestanak zajedničkog rada, Annie i David su dalje nastavili samostalne karijere, a nakon desetgodišnje stanke [[1999]]. izdaju zadnji studijski album ''[[Peace (Eurythmics)|Peace]]''. Promotivni koncert su održali na [[Greenpeace]]ovom brodu Rainbow Warrior II. Sav prihod turneje "Peacetour" su donirali [[Amnesty International]]u i Greenpeaceu. Par je postigao značajan globalni, komercijalni i umjetnički uspjeh, sa 75 milijuna prodanih nosača zvuka u cijelome svijetu,<ref>[http://www.telegraph.co.uk/culture/3647815/Competition-win-Eurythmics-albums.html "Competition: win Eurythmics albums". Telegraph.co.uk (9. studenoga 2005.)]. Pristupljeno 25. lipnja 2009.</ref> osvojivši brojne nagrade,<ref>[http://www.dnafiles.net/dna/awards/awards.htm Awards won by Dave & Annie]. Pristupljeno 22. lipnja 2009.</ref> i s nekoliko uspješnih svjetskih turneja. Komercijalno su najuspješniji britanski glazbeni duo, poznat po skladbama koje naglašavaju snažan i izražajan [[alt]] Annie Lennox i inovativne produkcijske tehnike Davea Stewarta. Također su cijenjeni i njihovi promotivni videi i vizualne prezentacije. == Diskografija == * 1981. ''[[In the Garden]]'' * 1983. ''[[Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' * 1983. ''[[Touch]]'' * 1984. ''[[Touch Dance]]'' * 1984. ''[[1984 (For the Love of Big Brother)]]'' * 1985. ''[[Be Yourself Tonight]]'' * 1986. ''[[Revenge]]'' * 1987. ''[[Savage]]'' * 1989. ''[[We Too Are One]]'' * 1991. ''[[Greatest Hits (Eurythmics)|Greatest Hits]]'' * 1993. ''[[Live 1983–1989]]'' * 1999. ''[[Peace (Eurythmics)|Peace]]'' * 2005. ''[[Ultimate Collection (Eurythmics)|Ultimate Collection]]'' == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eurythmics}} * [http://www.eurythmics.de/ eurythmics.de] * [http://ethrill.net/ Eurythmics, Annie Lennox, Dave Stewart at ethrill.net] * [http://www.eurythmics.me.uk/ eurythmics.me.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021012849/http://www.eurythmics.me.uk/ |date=2013-10-21 }} * [http://www.eurythmicsvideovisionaries.com/ eurythmicsvideovisionaries.com ] [[Kategorija:Eurythmics| ]] [[Kategorija:Britanske muzičke grupe]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] c22iowa4ggp81wqda5igncq7uinn09j Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu 14 169696 42637051 42636756 2026-06-15T13:26:59Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] na [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636756 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|New Hampshire]] fsyo5yza1vj6rfn9yoj4zl4i4h34cc2 Koledž Chester Nove Engleske 0 169698 42637053 42182890 2026-06-15T13:27:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 42637053 wikitext text/x-wiki '''Chester koledž Nove Engleske''' je bio privatni četverogodišnji [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[New Hampshire]]. Koledž je osnovan [[1965]]., a zatvoren je na kraju 2011/2012 akademske godine. == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.chestercollege.edu/ Chester College of New England] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722022001/http://chestercollege.edu/ |date=2012-07-22 }} == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] [[Kategorija:Nastanci 1965.]] mn4vc3azf5bwtwz1isekosk7n29or1h 42637062 42637053 2026-06-15T13:28:30Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Chester koledž Nove Engleske]] na [[Koledž Chester Nove Engleske]] 42637053 wikitext text/x-wiki '''Chester koledž Nove Engleske''' je bio privatni četverogodišnji [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[New Hampshire]]. Koledž je osnovan [[1965]]., a zatvoren je na kraju 2011/2012 akademske godine. == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.chestercollege.edu/ Chester College of New England] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722022001/http://chestercollege.edu/ |date=2012-07-22 }} == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] [[Kategorija:Nastanci 1965.]] mn4vc3azf5bwtwz1isekosk7n29or1h Koledž Colby–Sawyer 0 169700 42637054 42185696 2026-06-15T13:27:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 42637054 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:ColbySawyer-ColgateHall.jpg|thumb]] '''Colby–Sawyer Koledž''' je privatni četverogodišnji [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[New Hampshire]]. Smješten u [[New London, New Hampshire|New Londonu]], univerzitet je osnovan 1837. godine. Danas ga pohađa oko 1 200 studenata preddiplomskih studija. == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.colby-sawyer.edu/ Colby–Sawyer College] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] gd25gp18ob98ouh14j1nwr4llakck44 42637056 42637054 2026-06-15T13:27:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Colby–Sawyer Koledž]] na [[Koledž Colby–Sawyer]] 42637054 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:ColbySawyer-ColgateHall.jpg|thumb]] '''Colby–Sawyer Koledž''' je privatni četverogodišnji [[koledž]] u američkoj saveznoj državi [[New Hampshire]]. Smješten u [[New London, New Hampshire|New Londonu]], univerzitet je osnovan 1837. godine. Danas ga pohađa oko 1 200 studenata preddiplomskih studija. == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.colby-sawyer.edu/ Colby–Sawyer College] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] gd25gp18ob98ouh14j1nwr4llakck44 Daud Radžiha 0 170711 42637264 41113874 2026-06-16T04:29:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637264 wikitext text/x-wiki {{Infobox Politician |birth_name= Dawoud Abdallah Rajiha<br />داود راجحة |image= |caption= |office = [[ministar obrane (Sirija)|ministar obrane]] |president = [[Bashar al-Assad]] |term_start = 8. august 2011 |term_end = 18. jul 2012 |primeminister = [[Adel Safar]]<br />[[Riyad Farid Hijab|Riyad Hijab]] |deputy = [[Assef Shawkat]] |predecessor = [[Ali Habib Mahmud]] |successor = [[Fahd Jassem al-Freij]] |office2 = [[Sirijska vojska|načelnik Štaba sirijske vojske]] |term_start2 = 3. jun 2009 |term_end2 = 8. august 2011 |president2 = [[Bashar al-Assad]] |1blankname2 = [[ministar obrane (Sirija)|ministar]] |1namedata2 = [[Ali Habib Mahmud]] |predecessor2 = [[Ali Habib Mahmud]] |successor2 = [[Fahd Jassem al-Freij]] |birth_date = 1947<ref name="SANA">{{cite news|url=http://www.sana.sy/eng/361/2011/08/08/362917.htm|agency=SANA|date=8 August 2011|accessdate=8 August 2011|title=President al-Assad Issues Decree Naming Gen. Dawood Rajiha Defense Minister}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |birth_place = [[Damask]]<ref name="SANA"/> |death_date = {{death date and age|2012|07|18|1947|0|0|df=y}} |death_place = [[Damask]] |alma_mater = |spouse = |children = |residence = |religion = [[pravoslavlje|pravoslavac]]<ref name="haaretz">{{cite news|url=http://www.haaretz.com/news/middle-east/syria-s-assad-replaces-defense-minister-with-army-chief-of-staff-1.377658|agency=Ha'aretz|date=8 August 2011|accessdate=8. VII 2011|title=Syria's Assad replaces defense minister with army chief of staff|archive-date=2015-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20150413135759/http://www.haaretz.com/news/middle-east/syria-s-assad-replaces-defense-minister-with-army-chief-of-staff-1.377658|url-status=dead}}</ref> |rank = general |allegiance = {{flag|Sirija}} |branch = [[Sirijska vojska]] |serviceyears = 1967-2012 |rank = [[general]] |unit = |battles = [[Jomkipurski rat]]<br />[[Islamski ustanak u Siriji]]<br /> [[Sirijska okupacija Libanona]]<br />[[Libanonski rat 1982]]<br />[[Zaljevski rat|Prvi zaljevski rat]]<br />[[Građanski rat u Siriji|Sirijski ustanak]] }} [[General]] '''Dawoud Abdallah Rajiha''' ({{lang-ar|داود راجحة}}&lrm;; 1947 – 18. jul 2012), ime se ponekad piše i kao '''Dawood''' ili '''Daoud''', prezime se ponekad piše '''Rajha''', je bio [[ministar obrane (Sirija)|ministar obrane]] [[Sirija|Sirije]] od 2011. do 2012. godine. Prije toga je služio kao načelnik štaba sirijske vojske od 2009. do 2011. 18. jula 2012. je poginuo u bombaškom napadu zajedno sa još nekoliko najviših sirijskih funkcionara, a što su zapadni mediji proglasili najtežim udarcem po režim [[Bashara al-Ashad|Bashara al-Asada]] od početka [[građanski rat u Siriji|sirijskog ustanka]]. == Izvori == {{Reflist|colwidth=33em}} {{s-start}} {{s-mil}} {{succession box|title=[[Sirijska vojska|zamjenik načelnika štaba Sirijske vojske]]|years=2004&ndash;2009|before=[[Ali Habib Mahmud]]|after=[[Assef Shawkat]]}} {{succession box|title=[[Sirijska vojska|načelnik štaba Sirijske vojske]]|years=2009&ndash;2011|before=[[Ali Habib Mahmud]]|after=[[Fahd Jassem al-Freij]]}} {{s-off}} {{succession box|before=[[Ali Habib Mahmud]]|title=[[ministar obrane (Sirija)|ministar obrane]]|years=2011&ndash;2012|after=[[Fahd Jassem al-Freij]]}} {{s-end}} {{Lifetime|1947|2012|Radžiha, Daud}} [[Kategorija:Sirijski političari]] [[Kategorija:Generali]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] mchoiu78mdyhikq5sgphclffk4zjasa Saradnja četnika s Nedićevom vladom 0 176884 42637076 42636592 2026-06-15T14:32:32Z ~2026-33838-53 362805 42637076 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskog okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref> prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i [kapetan Miodrag] Stojanović da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] p82850kat67kgu1gzemmmns66rr637x 42637079 42637076 2026-06-15T14:34:06Z ~2026-33838-53 362805 42637079 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskog okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i [kapetan] Stojanović da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] 5tu1l0j49u9q5puwcsbrtjdmurjx2bx 42637080 42637079 2026-06-15T14:34:54Z ~2026-33838-53 362805 42637080 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskog okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] h6clzcvcvjrgln9ekchghrmd87ap4f6 42637082 42637080 2026-06-15T14:36:33Z ~2026-33838-53 362805 42637082 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskog okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio prijedloge<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref> kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] cf0l5wgr09ovfjs024pkkrmlvjpp2af 42637085 42637082 2026-06-15T14:40:13Z ~2026-33838-53 362805 42637085 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.</ref> gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskog okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata: {{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine: {{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]</ref>}} Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]</ref> kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}} General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana: {{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović [Miodrag, kapetan — prim.] da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti: {{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.</ref>}} Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK: {{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.</ref>}} Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.</ref> Potpisujući se još uvijek kao pukovnik, Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju: {{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je: Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima. Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod. Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500. S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo. Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici. Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar. Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom. Cvetić: sa njim veze nemam. Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini. U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali. Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem; 1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu. Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] hjxfuj4egyt7uvgu9qj1dzy0mm4bpr1 Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi 2 205351 42637041 42636899 2026-06-15T13:25:04Z Edgar Allan Poe 29250 /* Sportaši */ 42637041 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} lqkja1i9087xurkpk65rqz6c3l2mj5l Carmen 0 219534 42636981 42223500 2026-06-15T12:06:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42636981 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} [[File:Carmen - illustration by Luc for Journal Amusant 1875.jpg|thumb|Karikatura Carmen, ''[[Journal amusant]]'', 1911.]] '''''Carmen''''' ([[francuski jezik|franc.]] izg. [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>kaʁmɛn<nowiki>]</nowiki>]], [[španjolski jezik|španj.]] izg. [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈkarmen<nowiki>]</nowiki>]]), [[opera]] u četiri čina francuskog kompozitora [[Georges Bizet|Georgesa Bizeta]] na [[libreto]] [[Henri Meilhac|Henrija Meilhaca]] i [[Ludovic Halévy|Ludovica Halévyja]] prema [[Carmen (pripovjetka)|istoimenoj noveli]] [[Prosper Mérimée|Prospera Mériméea]]. Radnja se događa u [[Španija|Španjolskoj]], u [[grad]]u [[Sevilla|Sevilli]] i okolnim [[planina]]ma, oko [[1820]]. godine za vrijeme koride. Prati dio života i ljubavnih nedaća lijepe djevojke Carmen. == O operi == Carmen je jedna od deset najpopularnijih opera na svijetu. Prva njezina izvedba doživjela je enorman neuspjeh jer je [[publika]] na [[pozornica|pozornici]] željela gledati [[likovi|likove]] s kojima se može poistovjetiti. Carmen opisuje potpuno drugačiji svijet: [[radnik]]e u tvornici, [[krijumčar]]e, gubitnike. U ovoj opasnoj priči likovi otvoreno pokazuju strastvenu, slijepu ljubav, ljubomoru, prkos i ljutnju. Opera je bila zahtjevnija za izvođenje nego mnoge dotadašnje. Od zborskih se pjevača tražilo da puše, svađaju se i istinski glume. Orkestralni izvođači tvrdili su kako neke dijelove ne mogu svirati jer su preteški. U očaju su [[zbor]] i [[orkestar]] zaprijetili [[štrajk]]om. Unatoč svemu, opera se nastavila izvoditi sve češće. Prekrasna [[muzika|glazba]] i temperamentni [[ritam]] [[španjolski folklor|španjolskog folklora]] i danas u jednakoj mjeri oduševljavaju publiku. == Lica == * Carmen, ciganka ([[alt]] ili [[mezzosopran]]) * Don José, [[vojnik]] ([[tenor]]) * Escamillo, [[toreador]] ([[bas]] ili [[bariton]]) * Micaëla (sopran) * Zuniga, kapetan (bas) * Frasquita (sopran) * Mercédès (mezzosopran) == Radnja == === Prvi čin === Radnice u tvornici cigareta izlaze na trg u [[Sevilla|Sevilli]] u vrijeme odmora i zabavljaju vojnike i mladiće iz susjedne vojarne. Najizazovnija je Carmen, lijepa ciganka prevrtljive naravi. Ona pjeva pjesmu o ljubavi i dobacuje [[cvijet]] ravnodušnom Don Joseu ne bi li izazvala njegovu pažnju. On odlazi u vojarnu i sastaje se sa Michaelom, djevojkom iz njegovog rodnog sela koja mu donosi majčino pismo u kojemu mu ona savjetuje da se oženi Michaelom. Michaela odlazi, a u tvornici nastaje gužva jer je u svađi Carmen ranila jednu radnicu nožem. Po naređenju kapetana Zunige, Don Jose je odvodi u zatvor. U zatvoru Carmen zavodi Don Josea i obaćaje mu svoju ljubav, a on nemoćan pred njenim čarima, pomaže joj u bijegu iz zatvora ne mareći za zatvorsku kaznu koju zbog toga očekuje. === Drugi čin === U krčmi, na bedemima Seville, Carmen i njezine prijateljice Mercedes i Frasquita, zabavljaju goste, među kojima su toreador Escamillo i kapetan Zuniga. Nakon zabave, krčma se isprazni i pristižu krijumčar i koji razgovaraju o svojim planovima za noćašnji pothvat. Carmen odbija sudjelovati, jer se, dirnuta njegovom požrtvovnošću, zaljubila u Don Josea. Dolazi Don Jose te Carmen i on ostaju sami. Njemu u čast Carmen pleše ples s [[kastanjete|kastanjetama]]. Usred njezina plesa začuje se truba- poziv vojnicima da se vrate u vojarnu. Carmen ga zadržava i izaziva da ostankom dokaže svoju ljubav. Don Jose je želi uvjeriti u svoju ljubav i pokazuje osušeni cvijet koji čuva još od njihova prvog susreta. Vraća se kapetan Zuniga u nadi da će zavesti Carmen, a Don Jose ga, slijep od ljubomore, napada. Više se ne može vratiti u vojsku već kao dezerter pridružuje krijumčarima. === Treći čin === U [[planina|planinskom]] kraju okupljaju se krijumčari, a s njima su Don Jose i Carmen koji su neprestano u svađi. Don Jose osjeća da ga Carmen više ne voli, ali je zbog prevelike ljubavi ne želi izgubiti. Don Jose čuva stražu dok krijumčari odlaze u novi pothvat. Planinskim putevima luta Michaela, odlučna pronaći Don Josea i boriti se za povrat njegove ljubavi i spas. Sluteći buduću ljubav, Escamillo dolazi posjetiti Carmen i to izaziva Don Joseov bijes izazivajući tučnjavu u kojoj pokuša nožem ubiti [[toreador]]a, ali ih Carmen i krijumčari uspiju razdvojiti. Toreador poziva Carmen na slijedeću [[borba s bikovima|borbu s bikovima]], u Sevilli i odlazi. Dolazi Michaela i moli Don Josea da posjeti majku, koja je prema njenim rječima, na samrti. Prijeteći Carmen da će se ponovno vratiti, oni odlaze. === Četvrti čin === Ispred [[arena|arene]] za borbu s bikovima vlada velika gužva i uzbuđenje. Okruženi oduševljenim mnoštvom, prolaze borci s bikovima i njihovi pomagači. Na kraju povorke je zvijezda svečanosti- Escamillo, a uz njega sretna i zaljubljena Carmen. Oni se nježno opraštaju prije toreadorovog odlaska u arenu. Carmen ostaje sama na praznome trgu iako su joj prijateljice javile da su u mnoštvu vidjele Don Josea. On izlazi pred nju u očajanju je moleći da ode s njim. Carmen ga odbija jer ga više ne voli. Iz arene se čuje pjesma i Carmen želi vijedjeti Escamillovu pobjedu. Don Jose je ne pušta, a ona u bijesu baca njegov prsten. Don Jose poteže nož i ubija Carmen. Dok mnoštvo slavi i viče, Carmen krvari nasred trga, a on plače nad svojom mrtvom ljubavi. == Poznate arije == * [[Uvertira]], sastoji se od dijelova arija i ostalih brojeva u operi * [[Habanera]] (arija Carmen), pjeva se u prvom činu == Vanjske veze == {{Commonscat|Carmen}} * [http://frenital.byu.edu/merimee/works/Carmen.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515071308/http://frenital.byu.edu/merimee/works/Carmen.html |date=2007-05-15 }} Karmen i ostali radovi Prosper Merima na engleskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515071308/http://frenital.byu.edu/merimee/works/Carmen.html |date=2007-05-15 }} * [http://www.dlib.indiana.edu/variations/scores/aaz2552/large/index.html Note za klavir] * [http://www.operacast.com/carmen.htm Snimak ''Karmen''] {{Authority control}} [[Kategorija:Opere 1875.]] [[Kategorija:Opere na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Francuske opere]] gspggx05tnf2vbeikjwemn10tqxhpw4 Dositej Novaković 0 220821 42637311 42443771 2026-06-16T10:58:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637311 wikitext text/x-wiki '''Dositej Novaković''' (oko [[1774]] — [[1854]]) bio je srpski duhovnik i [[Timočka eparhija|episkop timočki]] od [[1834]]. do [[1854]]. == Biografija == Rodio se u selu [[Dabnica|Dabnici]] kod [[Prilep]]a oko 1774. Kao mladić boravio je u [[Manastir Treskavac|manastiru Treskavcu]] kod [[Prilep]]a. Ubrzo odlazi na [[Sveta Gora|Svetu Goru]] u [[Manastir Zograf]] gde prima monaštvo. Tu biva rukopoložen za jerođakona a zatim i za jeromonaha. Sa Svete Gore odlazi u [[Pirot]], a zatim i u [[Niš]], gde ga tadašnji episkop Meletije postavlja za svog [[protosinđel]]a. Posle ubistva episkopa Meletija 31. maja 1821. godine od strane Turaka koji su zbog [[Grčki ustanak|Grčkog ustanka]] zatvarali i ubijali pravoslavno sveštenstvo Dositej uspeva da prebegne za Srbiju gde ga knez [[Miloš Obrenović]] prima i daje mu dužnost starešine manastira Svete Petke, a potom i [[manastir Gornjak|manastira Gornjaka]]. Nešto kasnije je unapređen u čin [[arhimandrit]]a. Kada je 1833. oslobođena [[Timočka krajina]], i pripojena [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] knez i mitropolit beogradski odlučuju da obrazuju [[Timočka eparhija|Timočku eparhiju]]. Mitropolit Petar je u dogovoru sa ostala dva srpska episkopa, užičkim Nikiforom i šabačkim Gerasimom, predložio tri arhimandrita od kojih je jedan bio Dositej. Godine 1834. nakon izbora rukopoložen je za episkopa timočkog u [[Zaječar]]u, međutim nezadovoljan stanjem religioznosti u tom malom i relativno novonastalom gradu on premešta sedište episkopije u nešto veći i stariji i zahvaljujući kneževskoj porodici Karapandžić i [[Hajduk Veljko|Hajduk-Veljku]] svakako kultivisaniji i poznatiji grad [[Negotin]], uostalom i mnogo bliže luci na [[Dunav]]u [[Prahovo]], tj direktnoj brodskoj vezi s [[Austrijsko carstvo|Austrijskim]] i [[Ruska imperija|Ruskim carstvom]]. Od 1846. je bio počasni član [[Društvo srpske slovesnosti|Društva srpske slovesnosti]]. U jednom incidentu 1851. godine, jedan bogati [[Romi|Rom]] („Cigan“) rođen u Negotinu i dugogodišnji stanovnik, pokušao je da oženi svog sina siromašnom Srpkinjom i državni zakon i crkveni kanoni su to očigledno dozvoljavali, ali je bilo prilično neobično i politički protivnici vladajućem režimu okupili su lokalno stanovništvo da se suprotstave tome. Episkop Dositej je pokušao da ih urazumi u nekoliko javnih govora i pismenim zahtevima državnim funkcionerima i beogradskoj mitropoliji da se javno izjasni da je nameravano venčanje legalno. On je više puta isticao da su svi pravoslavni hrišćani „jednaki u zakonu i u očima Božijim“, ali posle višenedeljnog planiranja, uključujući i kanonsku objavu predstojećeg venčanja u vladičanskoj crkvi od strane episkopa, na dan planiranog venčanja pobunjena gomila upala je u vladičanski dvor i držala Dositeja kao taoca nekoliko sati tako da on nije mogao da prisustvuje. Isto je učinjeno i sa protoprezviterom (parohijskim sveštenikom) i venčanje je otkazano.<ref>https://www.researchgate.net/publication/312051480_Osujeceni_mesoviti_brak_Neuspeli_pokusaj_sklapana_braka_izmedu_Roma_i_Srpkine_u_Negotinu_1851</ref> Episkop Dositej je upravljao Timočkom eparhijom 20 godina, umro je 2. aprila 1854. godine, u [[Negotin]]u. Njegov grob nalazi se u kripti stare negotinske crkve.<ref>Iz „Pomenika“ Milana Đ. Milićevića, XXVII knjiga Čupićeve zadužbine, Beograd, 1888.</ref><ref>[http://www.spc.rs/sr/stosedamdesetpet_godina_timocke_eparhije {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828191041/http://www.spc.rs/sr/stosedamdesetpet_godina_timocke_eparhije |date=2021-08-28 }} Stosedamdesetpet godina Timočke eparhije | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828191041/http://www.spc.rs/sr/stosedamdesetpet_godina_timocke_eparhije |date=2021-08-28 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref><ref>[http://www.eparhija-timocka.org/istorijat/episkopi.htm Episkopi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915130436/http://www.eparhija-timocka.org/istorijat/episkopi.htm |date=2008-09-15 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=383, Biografija na sajtu SANU] {{niz| pre= niko | spisak= [[eparhija timočka|episkop timočki]]<br />[[1834]] — [[1854]].| posle= [[Gerasim Stojković]]| }} {{Lifetime|1774|1854|Novaković, Dositej}} [[Kategorija:Episkopi timočki]] [[Kategorija:Članovi Društva srpske slovesnosti]] 96r9mtq70zk3n78vstgf49gjlwhlk5e 1294. 0 223696 42637164 42636963 2026-06-15T20:50:27Z Alekol 2231 42637164 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1294}} {{commonscat|1294}} == Događaji == * [[1. 1.]] - Ustoličen je vaseljenski patrijarh [[Jovan XII Carigradski|Jovan XII]] (do 1303). * početkom godine - Pošto je umro Teodor Muzalon, Nikifor Humno je postavljen za mistika (tajnog savetnika) i mesazona (glavnog ministra). * [[2. 2.]] - Umro je Ludwig II. Bavarski, vojvoda Gornje Bavarske. Nasleđuju ga sinovi Rudolf I i [[Ludwig IV, car Svetog Rimskog Carstva|Ludwig IV]]. Regent je majka Matilda Habsburg. * [[18. 2.]] - Umro je [[Kublaj-kan]], kineski car i mongolski han. * [[10. 5.]] - Kublaj-kanov unuk [[Temur-kan]] je na kurultaju izabran za novog vladara - znao je Džingis-kanove izreke bolje od brata (vlada do 1307). * [[21. 5.]] - [[Andronik II Paleolog|Andronik II]] je krunisao sina [[Mihajlo IX Paleolog|Mihajla IX]] za suvladara. Mihajlo se prošlog januara oženio [[Rita Armenska|Ritom]]/Marijom, princezom Kiličke Armenije. * ljeto - [[Sedisvakancija]] 1292-94: U Perugi su ostala šestorica kandidata, koji nikako ne mogu izabrati papu. Benediktinski pustinjak Pietro da Morrone im se obraća pismom, da mu se javilo da će kardinali biti kažnjeni za dalje odugovlačenje. Najstariji kardinal Latino Malabranca Orsini na to nominuje da Morronea. * [[5. 7.]] - Pietro Angelerio ili Pietro da Morrone izabran je za papu pod imenom [[Celestin V]]. Politički je neiskusan i neefektivan, pod vlašću napuljskog kralja Karla II. * [[12. 7.]] - [[Filip I Tarentski]], mlađi sin napuljskog kralja Karla II, proglašen je generalnog vikara Kraljevine Sicilije i preko posrednika oženjen kćerkom epirskog despota, [[Tamar Angelina Komnina|Tamar Angelinom Komninom]]. * [[13. 8.]] - Filip Tarentski i Tamar Angelika Komnina su se venčali lično u [[L'Aquila|L'Aquili]], Filip je proglašen za kralja [[Kraljevina Albanija (1272–1368)|Albanije]]. * [[29. 8.]] - Celestin V je okrunjen u [[L'Aquila|L'Aquili]], u crkvi [[Santa Maria di Collemaggio]]. Uveden je [[Celestinov oprost]], kojim je odobren oprost svima koji su, nakon ispovijedi i pokajanja, ušli u baziliku od večernje 28. 8. do one 29. 8. * [[13. 12.]] - Pošto je izdao dekret s pravom na ostavku, papa Celestin V to i čini - pokušao se vratiti starom životu osame ali nije mu dopušteno. * [[24. 12.]] - Kardinal Benedetto Caetani je izabran u Napulju za papu pod imenom [[Bonifacije VIII]] (do 1303). Kurija se vraća u Rim, gde je Bonifacije okrunjen 23. 1.. === Kroz godinu === * Sveta kuća Bogorodičina (Santa Casa) "čudesno" je preneta iz [[Trsat]]a u Italiju, jer su banditi napadali hodočasnike. * {{circa}} [[Juraj I. Šubić Bribirski]] uzeo naslov kneza dalmatinskih gradova. * [[Matteo I Visconti]] je reizabran za milanskog kapetana naroda; Adolf Nassauski ga je imenovao za carskog vikara u Lombardiji. * Aleksije Filantropen, nećak cara Andronika II, uspešno ratuje protiv Turaka u dolini Meandra/Menderesa. * 1294/95 - Ohridska [[Crkva Bogorodice Perivlepte]]. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1294.}} * 19. 6. - [[Charles IV od Francuske]], posljednji kapetovski kralj Francuske († [[1328]]) * {{circa}} [[Simonida]], vizantijska princeza, srpska kraljica († >1345) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1294.}} * [[2. 2.]] - Ludwig II. Bavarski, vojvoda Gornje Bavarske (* [[1229]]) * [[18. 2.]] - [[Kublaj-kan]], kineski car i mongolski han (* [[1215]]) [[Kategorija:1294.| ]] [[Kategorija:1290-e]] [[Kategorija:Godine]] 8td9ncj5c9hufsn8gympdmj9ev1ejw9 Baas 0 224768 42637135 41388006 2026-06-15T17:42:16Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Iraq,_Saddam_Hussein_(222).jpg|Iraq,_Saddam_Hussein_(222).jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Iraq, Saddam Hussein (222).jpg|]]. 42637135 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the Ba'ath Party.svg|mini|desno|200px|Zastava stranke Baas]] '''Baas''' ([[Arapski jezik|arap.]] اﻟﺒﻌﺚ, "Arapska socijalistička ponovno rođena stranka"), je [[Panarabizam|panarapska]], [[Arapski nacionalizam|nacionalistička]], [[Sekularizam|sekularna]] i socijalistička stranka u [[Arapski svijet|Arapskom svijetu]]. Stranka je bila na vlasti u [[Irak]]u 1963. i ponovo od 1968. do 2003., kao i u [[Sirija|Siriji]] od 1963. do danas. Stranka Baas osnovana je u Siriji 1940-ih (službeno legalizirana 1947.) kao reakcija protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]] u arapskom svijetu i na koju su utjecale tadašnje avandgardne ideje. Stranka je prema nekim historičarima bila inspirirana [[fašizam|fašizmom]], a obećavala je široke socijalne i ekonomske reforme. Osnivači su bili dvojica sirijskih [[učitelj]]a, kršćanin Michel Aflak, koji je postao ideolog stranke, i [[Suniti|sunit]] Salah ad-din al-Bitar. Stranka je zagovarala jedinstvenu arapsku državu jer je podjelu na različite države smatrala umjetnom, ne tako davno napravljenu od strane kolonijalnih osvajača poslije pada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Ove ideje su utjecale na ujedinjenje Sirije i [[Egipat|Egipta]] u periodu od 1958. do 1961. pod nazivom [[Ujedinjena Arapska Republika]] i pod vodstvom [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]]. Postojao je pokušaj osnivanja stranke i u nekim drugim arapskim zemljama, ali svoju jačinu doživljava prvenstveno u Siriji i Iraku. U veljači 1963. dolazi na vlast u Iraku [[Vojni udar|vojnim udarom]] i predsjednikom postaje Abdul Salam Arif. Unutarnje borbe utjecale su pak na to da stranka uskoro glubi vlast. U srpnju 1968. stranka opet preuzima vlast vojnim udarom koji je vodio Ahmad Hasan al-Bakr. Al-Bakr je bio predsjednik Iraka do 1979. kada ga nasljeđuje [[Saddam Hussein]]. Stranka Baas je bila na vlasti u Iraku sve do 2003. kada je vlast Saddama Husseina srušila međunarodna koalicija pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SADa]]. Od 1963. godine stranka je na vlasti u Siriji, od 1970.-ih pod predsjednikom [[Hafez al-Asad|Hafezom al-Asadom]] a zatim od 2000. pod njegovim sinom [[Bašar al-Asad|Bašarom al-Asadom]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Ba'athism}} * [http://www.baath-party.org/index.php?lang=en Stranka Baas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201222050148/http://www.baath-party.org/index.php?lang=en |date=2020-12-22 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1947.]] [[Kategorija:Socijalističke partije]] [[Kategorija:Arapska historija]] [[Kategorija:Historija Iraka]] [[Kategorija:Politika Sirije]] io1q3yo9p9y5jtiuatb0o8iiwgmv8q2 Univerzitet u Washingtonu 0 241708 42636992 42179201 2026-06-15T12:21:47Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636992 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet u Washingtonu |native_name = University of Washington |image_name = Suzzallo Reading Room, May 2016.jpg |image_size = |caption = |latin_name = |motto = ''Lux sit'' ([[Latinski jezik|Latinski]])<ref name="buhain">{{Cite news | last=Buhain | first=Venice | title=But what does it mean? | newspaper=[[The Daily of the University of Washington|The Daily]] | date=May 25, 1999 | url=http://dailyuw.com/news/1999/may/25/but-what-does-it-mean/ | access-date=2014-11-01 | archivedate=2014-12-24 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141224190932/http://dailyuw.com/news/1999/may/25/but-what-does-it-mean/ | deadurl=yes }}</ref> |mottoeng = Neka bude svjetlo |established = [[1861]]. |closed = |type = javni univerzitet |affiliation = |endowment = [[Američki dolar|$]]2.3 milijarda <!--all campuses--> (2013)<ref>As of Feb 4, 2013. {{cite web|title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2011 Endowment Market Value and Percentage Change in Endowment Market Value from FY 2011 to FY 2012|publisher=National Association of College and University Business Officers|date=January 17, 2012|url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesRevisedFebruary42013.pdf|page=2|format=PDF|accessdate=August 25, 2013|archivedate=2013-05-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130512184138/http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesRevisedFebruary42013.pdf|deadurl=yes}}</ref> |officer_in_charge = |chairman = |chancellor = |president = Michael K. Young |vice-president = |superintendent = |provost = |vice_chancellor = |rector = |principal = |dean = |director = |head_label = |head = |faculty = 5803 |staff = 16.174 |students = 43.762<ref>As of May 24, 2014. {{cite web|title=Quick Facts - University of Washington|publisher=University of Washington|date=May 24, 2014|url=http://admit.washington.edu/QuickFacts|accessdate=May 24, 2014|archivedate=2012-06-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120628011330/http://admit.washington.edu/quickfacts|deadurl=yes}}</ref> |undergrad = 28.754 |postgrad = 13.695 |doctoral = |other = |city = [[Seattle]] |state = [[Washington (savezna država)|Washington]] |province = |country = [[SAD]] |coor = {{Coord|47.655|-122.308|display=inline,title|type:edu}} |campus = Urbani |area = {{convert|643|acre|km2}} |former_names = |free_label = |free = |sports = 21 sportski tim |colors = |colours = |nickname = haskiji |mascot = |athletics = |affiliations = |website = [http://www.washington.edu/ washington.edu] |logo = University of Washington Purple Block W logo.svg |footnotes = }} '''Univerzitet u Washingtonu''' ({{lang-en|University of Washington}}) je javni univerzitet u [[Seattle]]u u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] ([[SAD]]). Univerzitet je osnovan [[1861]]. što ga čini jednim od najstarijih univerziteta na [[Zapadna obala SAD|zapadnoj obali]] SAD-a. Univerzitet ima tri kampusa na kojima se ukupno nalazi preko 500 građevina. Resursi koje se na univerzitetu ulažu u istraživačke projekte su među najvišimu u SAD-u. == Galerija == <gallery> Datoteka:U. of Wash Quad 02.jpg Datoteka:Drumhellerfountain.jpg Datoteka:U Wash Quad cherry blossoms 04.jpg </gallery> == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Washington}} * [http://www.washington.edu/ Univerzitet Washingtona] [[Kategorija:Univerzitet u Washingtonu| ]] [[Kategorija:Nastanci 1861.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] kge41qtoxksyeac2ixub8uka84mbkr0 Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington 14 241709 42636988 42636771 2026-06-15T12:21:36Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] na [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] bez ostavljanja preusmjerenja: ovo moramo ovako radi distinkcije (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636771 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Washington]] [[Kategorija:Washington (savezna država)]] nk2mxj6089zi9i20wa7dokmmor7kj9e Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42637309 42636944 2026-06-16T10:38:16Z Duma 16555 /* Reakcijski centar tipa II */ 42637309 wikitext text/x-wiki '''Anoksigena fotosinteza''' je poseban oblik [[fotosinteza|fotosinteze]] koji koriste neke [[bakterije]], a razlikuje se od poznatije [[fotosinteza|oksigene fotosinteze]] kod [[biljke|biljaka]] i [[cijanobakterija]] po korištenom [[redukujući agens|redukujućem]] agensu (npr. [[vodonik sulfid|sumporovodik]] umjesto [[voda|vode]]) i nastalom [[nusprodukt]]u (npr. elementarni sumpor umjesto [[Dioksigen u biološkim reakcijama|molekularnog kisika]]).<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Fischer |first1=Woodward W. |last2=Hemp |first2=James |last3=Johnson |first3=Jena E. |date=2016-06-29 |title=Evolution of Oxygenic Photosynthesis |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-earth-060313-054810 |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |language=en |volume=44 |pages=647–683 |doi=10.1146/annurev-earth-060313-054810 |bibcode=2016AREPS..44..647F |issn=0084-6597}}</ref><ref name=":9">{{Cite journal |last1=Kushkevych |first1=Ivan |last2=Procházka |first2=Vít |last3=Vítězová |first3=Monika |last4=Dordević |first4=Dani |last5=Abd El-Salam |first5=Mohamed |last6=Rittmann |first6=Simon K.-M. R. |date=2024-07-11 |title=Anoxygenic photosynthesis with emphasis on green sulfur bacteria and a perspective for hydrogen sulfide detoxification of anoxic environments |journal=Frontiers in Microbiology |language=English |volume=15 |article-number=1417714 |doi=10.3389/fmicb.2024.1417714 |pmid=39056005 |doi-access=free |issn=1664-302X|pmc=11269200 }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Aroca |first1=Angeles |last2=Zhang |first2=Jing |last3=Xie |first3=Yanjie |last4=Romero |first4=Luis C |last5=Gotor |first5=Cecilia |date=2021-08-11 |title=Hydrogen sulfide signaling in plant adaptations to adverse conditions: molecular mechanisms |url=https://academic.oup.com/jxb/article/72/16/5893/6291138 |journal=Journal of Experimental Botany |volume=72 |issue=16 |pages=5893–5904 |doi=10.1093/jxb/erab239 |pmid=34077530 |pmc=8355753 |issn=0022-0957}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Olson |first=Kenneth R. |date=2020-10-29 |title=Are Reactive Sulfur Species the New Reactive Oxygen Species? |url=https://www.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/ars.2020.8132 |journal=Antioxidants & Redox Signaling |volume=33 |issue=16 |pages=1125–1142 |doi=10.1089/ars.2020.8132 |pmid=32586118 |issn=1523-0864|url-access=subscription }}</ref> Za razliku od [[cijanobakterija|oksigenih fototrofa]] koji koriste samo [[Kalvinov ciklus]] za fiksaciju [[ugljen dioksid]]a, anoksigeni fototrofi mogu koristiti i Kalvinov ciklus i [[reverzni Krebsov ciklus|reverzni TCA ciklus]] za fiksaciju ugljen dioksida.<ref name=":9" /><ref name=":10">{{Cite journal |last1=Tang |first1=Kuo-Hsiang |last2=Tang |first2=Yinjie J. |last3=Blankenship |first3=Robert Eugene |date=2011 |title=Carbon metabolic pathways in phototrophic bacteria and their broader evolutionary implications |journal=Frontiers in Microbiology |volume=2 |pages=165 |doi=10.3389/fmicb.2011.00165 |doi-access=free |issn=1664-302X |pmc=3149686 |pmid=21866228 |bibcode=2011FrMic...200165T }}</ref> Osim toga, za razliku od svog oksigenskog pandana koji pretežno koristi [[hlorofil]], ovaj tip fotosinteze koristi [[bakteriohlorofil]] (BChl) za korištenje [[svjetlost]]i kao izvora energije.<ref name=":4">{{Cite journal |last=Koblížek |first=Michal |date=2015-11-01 |title=Ecology of aerobic anoxygenic phototrophs in aquatic environments |url=https://academic.oup.com/femsre/article/39/6/854/549577 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=39 |issue=6 |pages=854–870 |doi=10.1093/femsre/fuv032 |pmid=26139241 |issn=0168-6445}}</ref> Kao prethodnik oksigene fotosinteze, ali razvijen nakon pojave [[litoautotrof|hemolitoautotrof]]ije, anoksigena fotosinteza koristi jedan od dva reakcijska centra, dok oksigena fotosinteza koristi reakcijske centre i tipa I i tipa II.<ref name=":2" /> == Pojava anoksigene fotosinteze == [[File:Anoxygenic Photosynthesis in Green Sulfur Bacteria.svg|thumb|200px|Sulfid se koristi kao redukcijski agens tokom fotosinteze kod zelenih i sumpornih bakterija. <br>1. Energija u obliku svjetlosti <br>2. Reakcije zavisne od svjetlosti odvijaju se kada svjetlost pobudi reakcijski centar, koji predaje elektron drugoj molekuli i pokreće lanac transporta elektrona za proizvodnju ATP-a i NADPH-a. </br>3. Nakon što se NADPH proizvede, Kalvinov ciklus<ref>{{cite book |chapter=§6.6 The Light-independent reactions: Making carbohydrates |title=Biology: Understanding Life |last=Albers |first=Sandra |publisher=Jones & Bartlett |year=2000 |pages=113 |isbn=0-7637-0837-2 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=GRDUIbQwGc8C&pg=PA113 }}</ref> se nastavlja kao kod oksigene fotosinteze, pretvarajući CO<sub>2</sub> u glukozu.]] During the Archean Era on [[Earth]], the [[Atmosphere of Earth|atmosphere]] lacked or was limited in oxygen, was highly abundant in [[iron]], and had harmful [[Ultraviolet|ultraviolet (UV)]] rays due to a lack of an ozone layer.<ref name=":4" /><ref name=":2" /><ref name=":3">{{Cite journal |last1=Martin |first1=William F |last2=Bryant |first2=Donald A |last3=Beatty |first3=J Thomas |date=2018-03-01 |title=A physiological perspective on the origin and evolution of photosynthesis |url=https://academic.oup.com/femsre/article/42/2/205/4644831 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=42 |issue=2 |pages=205–231 |doi=10.1093/femsre/fux056 |pmid=29177446 |pmc=5972617 |issn=0168-6445}}</ref> [[Sedimentary rock]] records in the ocean have suggested that anoxygenic photosynthesis evolved before oxygenic photosynthesis.<ref name=":3" /><ref name=":2" /> One of the lines of evidence that suggests that the bacteria present during the [[Archean]] era were anoxygenic is because there was a lack of ferric iron minerals.<ref name=":2" /> As ferric minerals were not present, this suggests that oxygenic photosynthesis was not occurring, and oxygen was not being produced (i.e. anoxygenic).<ref name=":2" /> Instead of oxygen being the electron donor in the anoxygenic photosynthesis chemical reaction, hydrogen sulfide has been suggested instead.<ref name=":3" />   [[Serpentinization|Serpentinizing]] [[Hydrothermal vent|hydrothermal vents]] have been present on the sea floor for 4.2 billion years, making it a long-standing Earth feature.<ref name=":3" /> Serpentinization, an ancient geochemical reaction within this feature, produces hydrogen-based compounds such as H<sub>2</sub> and [[Hydrogen sulfide|H<sub>2</sub>S]].<ref name=":3" /> Chemolithoautotrophy where carbon dioxide is reduced to simple [[organic matter]] using H<sub>2</sub> as an [[electron]] reducer is thought to have been the main process of [[primary production]] in this system prior to photosynthesis being developed.<ref name=":3" /> This made hydrogen a limiting factor in primary production.<ref name=":3" /> The [[Electron transport chain|electron transports chains]] found within anoxygenic photosynthetic bacteria involve [[Cytochrome|cytochromes]] (heme) and quinones which are essential for the creation of [[chlorophyll]] (Chl).<ref name=":3" /><ref name=":2" /> The biosynthesis of Chl is a pivotal step for the evolution of phototrophs.<ref name=":3" /> It is likely that the evolution of the critical [[photopigment]] developed in hydrothermal conditions where the ultraviolet rays that could be damaging to chlorophototrophs could not penetrate to that depth.<ref name=":3" /> The development of Chl helped lead to the development of two types of reaction centers (type I reaction center, RC1 & type II reaction center, RC 2).<ref name=":3" /> RC1 has been listed as a precursor to RC2, allowing for the for electrons to flow through [[ferredoxin]], a small iron-sulfur protein, that transfers electrons and is in turn reduced to Fd<sub>red</sub>.<ref name=":3" /> This process allowed for chlorophototrophs to use H<sub>2</sub>S as an electron reducer, allowing for those organisms to move away from the dependency of H<sub>2</sub>.<ref name=":3" /> However all anoxygenic phototrophs use either RC1 or RC2.<ref name=":2" /> == Bakterije == Several groups of bacteria can conduct anoxygenic photosynthesis: [[green sulfur bacteria]] (GSB), ''[[Chloracidobacterium]]'', [[heliobacteria]], [[acidobacteriota]], red and green filamentous [[Phototroph|phototrophs]] (FAPs e.g. [[Chloroflexia]]), and [[purple bacteria]].<ref>{{cite journal |author1=Donald A. Bryant |author2=Niels-Ulrik Frigaard |date=November 2006 |title=Prokaryotic photosynthesis and phototrophy illuminated |journal=Trends in Microbiology |volume=14 |issue=11 |pages=488–496 |doi=10.1016/j.tim.2006.09.001 |pmid=16997562}}</ref><ref name=":12">{{cite journal |vauthors=Bryant DA, Costas AM, Maresca JA, Chew AG, Klatt CG, Bateson MM, Tallon LJ, Hostetler J, Nelson WC, Heidelberg JF, Ward DM |date=27 July 2007 |title=''Candidatus'' Chloracidobacterium thermophilum: An Aerobic Phototrophic Acidobacterium |journal=Science |volume=317 |issue=5837 |pages=523–6 |bibcode=2007Sci...317..523B |doi=10.1126/science.1143236 |pmid=17656724 |s2cid=20419870}}</ref><ref name=":10" /> Whereas the first four listed use RC1 the following two types of bacteria use RC 2.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal |last1=Dong |first1=Shishang |last2=Huang |first2=Guoqiang |last3=Wang |first3=Changhui |last4=Wang |first4=Jiajia |last5=Sui |first5=Sen-Fang |last6=Qin |first6=Xiaochun |date=2022-12-14 |title=Structure of the Acidobacteria homodimeric reaction center bound with cytochrome c |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |pages=7745 |doi=10.1038/s41467-022-35460-6 |pmid=36517472 |pmc=9751088 |bibcode=2022NatCo..13.7745D |issn=2041-1723}}</ref> Possibly also some members of [[Myxococcota]], as they have been found to possess a photosynthesis gene cluster encoding a type-II reaction center with all [[Enzyme|enzymes]] and [[Protein|proteins]] required for photosynthesis.<ref name=":0">{{cite journal | doi=10.1038/s41467-023-42193-7 | title=Globally distributed Myxococcota with photosynthesis gene clusters illuminate the origin and evolution of a potentially chimeric lifestyle | date=2023 | last1=Li | first1=Liuyang | last2=Huang | first2=Danyue | last3=Hu | first3=Yaoxun | last4=Rudling | first4=Nicola M. | last5=Canniffe | first5=Daniel P. | last6=Wang | first6=Fengping | last7=Wang | first7=Yinzhao | journal=Nature Communications | volume=14 | issue=1 | page=6450 | pmid=37833297 | pmc=10576062 | bibcode=2023NatCo..14.6450L }}</ref> == Pigmenti == The [[photopigment]]s used to carry out anaerobic photosynthesis are similar to [[chlorophyll]] but differ in molecular detail and peak wavelength of light absorbed.<ref name=":11">{{Citation |last1=Singh |first1=Amit Kumar |title=Chapter 19 - Analysis of chlorophylls |date=2020-01-01 |work=Recent Advances in Natural Products Analysis |pages=635–650 |editor-last=Sanches Silva |editor-first=Ana |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780128164556000196 |access-date=2025-04-11 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-816455-6 |last2=Rana |first2=Harvesh Kumar |last3=Pandey |first3=Abhay K. |editor2-last=Nabavi |editor2-first=Seyed Fazel |editor3-last=Saeedi |editor3-first=Mina |editor4-last=Nabavi |editor4-first=Seyed Mohammad}}</ref> [[Bacteriochlorophyll]]s ''a'' through ''g'' absorb electromagnetic radiation maximally in the [[near-infrared]] within their natural membrane milieu.<ref name=":11" /> This differs from chlorophyll a, the predominant plant and [[cyanobacteria]] pigment, which has peak absorption wavelength approximately 100 nanometers shorter (in the red portion of the visible spectrum).<ref name=":11" /> Predominantly found in anaerobic bacteria, they can be a major pigment used for anoxygenic photosynthesis<ref name=":11" />.The quantity of light and the type of light that is absorbed is dependent on 1) the type of organism and 2) where the bacteriochlorophyll is located within the membrane.<ref name=":11" /> Generally however, bacteriochlorophyll absorb light at a spectrum between 800 and 1040 nm, for instance, green sulfur bacteria use BChl ''c'' through ''e'' at a range between 720 and 755 nm.<ref name=":11" /> == Reakcijski centri == Postoje dva glavna tipa anaerobnih fotosintetskih lanaca transporta elektrona kod bakterija.<ref name=":1">{{Cite book |last1=Blankenship |first1=Robert E. |title=Evolution of Primary Producers in the Sea |last2=Sadekar |first2=Sumedha |last3=Raymond |first3=Jason |publisher=Academic Press |year=2007 |isbn=978-0-12-370518-1 |editor-last=Falkowski |editor-first=Paul G. |pages=21–35 |chapter=CHAPTER 3 - The Evolutionary Transition from Anoxygenic to Oxygenic Photosynthesis |doi=10.1016/B978-012370518-1/50004-7 |editor-last2=Knoll |editor-first2=Andrew H. |chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123705181500047}}</ref> Reakcijski centri tipa I nalaze se kod GSB, ''Chloracidobacteriuma'' i [[Heliobacteria|heliobakterija]], dok se RC2 nalazi kod [[Chloroflexia|FAP]]-ova i purpurnih bakterija.<ref name=":12" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{Cite journal |last=Niederman |first=Robert A. |date=2024 |title=What We Are Learning from the Diverse Structures of the Homodimeric Type I Reaction Center-Photosystems of Anoxygenic Phototropic Bacteria |journal=[[Biomolecules]] |language=en |volume=14 |issue=3 |pages=311 |doi=10.3390/biom14030311 |doi-access=free |pmid=38540731 |issn=2218-273X|pmc=10968294 }}</ref> [[File:Fpls-02-00028-g012.png|thumb|432x432px|Različiti reakcijski centri (RC) za fotosintetske organizme. RC1 je Reakcijski centar 1 kojeg posjeduju zelene sumporne bakterije i heliobakterije, dok reakcijski centar 2 posjeduju purpurne i zelene filamentozne bakterije. Varijable poput P480 označavaju maksimume apsorpcije dugih talasnih dužina za donora elektrona (P). Druge skraćenice su Chl ([[hlorofil]]) i BChl ([[bakteriohlorofil]]). Slika: Govindjee i Dmitriy Shevela (2011).<ref>{{Cite journal |last1=Govindjee |last2=Shevela |first2=Dmitriy |year=2011 |editor-last=Estevez |editor-first=Jose Manuel |title=Adventures with cyanobacteria: a personal perspective |url= |journal=[[Frontiers in Plant Science]] |volume=2 |issue=28 |page=28 |doi=10.3389/fpls.2011.00028|doi-access=free |pmid=22645530 |pmc=3355777 |bibcode=2011FrPS....2...28G }}</ref> Licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 3.0 Unported.]] === Reakcijski centar tipa I === Lanac transporta elektrona kod zelenih sumpornih bakterija – kakav je prisutan u modelnom organizmu ''[[Chlorobaculum tepidum]]'' – koristi bakterioklorofilni par [[fotosintetski reakcijski centar|reakcijskog centra]], P800/P840.<ref name=":6" /> Ovi fotopigmenti djeluju zajedno s BChl ''a'' i proteinom feredoksin kako bi formirali razdvojeni lanac gdje se elektroni mogu prenositi na više ruta.<ref name=":6" /> Konkretno, P800/P840 djeluju kao donori elektrona koji se prenose na dva BChl i dva Chl koji mogu djelovati kao akceptori elektrona, a feredoksinski klaster tada djeluje kao terminalni akceptor elektrona.<ref name=":6" /> Kada reakcijski centar apsorbira svjetlost, P840 ulazi u pobuđeno stanje s velikim negativnim [[redukcijski potencijal|redukcijskim potencijalom]] i tako lako donira elektrone drugim bakteriohlorofilima i hlorofilima koji ga prenose dalje niz lanac transporta elektrona.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Sakurai |first1=Hidehiro |last2=Masukawa |first2=Hajime |last3=Kitashima |first3=Masaharu |last4=Inoue |first4=Kazuhito |date=2013-12-01 |title=Photobiological hydrogen production: Bioenergetics and challenges for its practical application |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S138955671300021X |journal=Journal of Photochemistry and Photobiology C: Photochemistry Reviews |volume=17 |pages=1–25 |doi=10.1016/j.jphotochemrev.2013.05.001 |issn=1389-5567|url-access=subscription }}</ref> Elektron se prenosi kroz niz nosača elektrona i kompleksa dok se ne iskoristi za redukciju NAD<sup>+</sup> u [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]].<ref name=":7" /> Odvajanje elektrona putem ovih različitih puteva stvara razliku potencijalne energije preko membrane poznatu kao [[protonski gradijent]] koji zauzvrat stvara ATP, molekulu energije koja je neophodna za esencijalne funkcije u ćeliji.<ref name=":6" /> Regeneracija P840 se postiže oksidacijom sulfidnog jona iz vodikovog sulfida (ili vodika ili željeza) citohromom C<sub>555</sub>.<ref name=":7" /><ref>{{Cite journal |last1=Azai |first1=Chihiro |last2=Tsukatani |first2=Yusuke |last3=Itoh |first3=Shigeru |last4=Oh-oka |first4=Hirozo |date=2010-06-01 |title=C-type cytochromes in the photosynthetic electron transfer pathways in green sulfur bacteria and heliobacteria |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11120-009-9521-4 |journal=Photosynthesis Research |language=en |volume=104 |issue=2 |pages=189–199 |doi=10.1007/s11120-009-9521-4 |bibcode=2010PhoRe.104..189A |issn=1573-5079|url-access=subscription }}</ref> === Reakcijski centar tipa II === Iako su reakcijski centri tipa II strukturno i sekvencijalno analogni [[fotosistem II|fotosistemu II]] (PSII) u biljnim hloroplastima i kod cijanobakterija, poznati organizmi koji pokazuju anoksigenu fotosintezu nemaju regiju analognu kompleksu PSII koji [[kompleks za oslobađanje kisika|oslobađa kisik]] (en. oxygen-evolving complex, OEC).<ref name=":7" /> Lanac transporta elektrona kod purpurnih nesumpornih bakterija počinje kada se bakteriohlorofilni par [[fotosintetski reakcijski centar|reakcijskog centra]], P870, ekscitira apsorpcijom svjetlosti.<ref name=":7" /> Ekscitirani P870 će zatim [[transfer elektrona|donirati elektron]] bakteriofeofitinu, koji ga zatim prenosi na niz nosioca elektrona niz [[lanac transporta elektrona|elektronski lanac]].<ref name=":7" /> U tom procesu će stvarati [[elektrohemijski gradijent]] koji se zatim može koristiti za sintezu ATP-a.<ref name=":7" /> Molekularni [[vodik]] u bakterijskom okruženju je uobičajeni donor elektrona.<ref name=":7" /> == Povezano == * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] == Reference == <references/> k1dmgvawledrmsc69ll4tx33krme6l4 42637323 42637309 2026-06-16T11:30:31Z Duma 16555 /* Pojava anoksigene fotosinteze */ 42637323 wikitext text/x-wiki '''Anoksigena fotosinteza''' je poseban oblik [[fotosinteza|fotosinteze]] koji koriste neke [[bakterije]], a razlikuje se od poznatije [[fotosinteza|oksigene fotosinteze]] kod [[biljke|biljaka]] i [[cijanobakterija]] po korištenom [[redukujući agens|redukujućem]] agensu (npr. [[vodonik sulfid|sumporovodik]] umjesto [[voda|vode]]) i nastalom [[nusprodukt]]u (npr. elementarni sumpor umjesto [[Dioksigen u biološkim reakcijama|molekularnog kisika]]).<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Fischer |first1=Woodward W. |last2=Hemp |first2=James |last3=Johnson |first3=Jena E. |date=2016-06-29 |title=Evolution of Oxygenic Photosynthesis |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-earth-060313-054810 |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |language=en |volume=44 |pages=647–683 |doi=10.1146/annurev-earth-060313-054810 |bibcode=2016AREPS..44..647F |issn=0084-6597}}</ref><ref name=":9">{{Cite journal |last1=Kushkevych |first1=Ivan |last2=Procházka |first2=Vít |last3=Vítězová |first3=Monika |last4=Dordević |first4=Dani |last5=Abd El-Salam |first5=Mohamed |last6=Rittmann |first6=Simon K.-M. R. |date=2024-07-11 |title=Anoxygenic photosynthesis with emphasis on green sulfur bacteria and a perspective for hydrogen sulfide detoxification of anoxic environments |journal=Frontiers in Microbiology |language=English |volume=15 |article-number=1417714 |doi=10.3389/fmicb.2024.1417714 |pmid=39056005 |doi-access=free |issn=1664-302X|pmc=11269200 }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Aroca |first1=Angeles |last2=Zhang |first2=Jing |last3=Xie |first3=Yanjie |last4=Romero |first4=Luis C |last5=Gotor |first5=Cecilia |date=2021-08-11 |title=Hydrogen sulfide signaling in plant adaptations to adverse conditions: molecular mechanisms |url=https://academic.oup.com/jxb/article/72/16/5893/6291138 |journal=Journal of Experimental Botany |volume=72 |issue=16 |pages=5893–5904 |doi=10.1093/jxb/erab239 |pmid=34077530 |pmc=8355753 |issn=0022-0957}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Olson |first=Kenneth R. |date=2020-10-29 |title=Are Reactive Sulfur Species the New Reactive Oxygen Species? |url=https://www.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/ars.2020.8132 |journal=Antioxidants & Redox Signaling |volume=33 |issue=16 |pages=1125–1142 |doi=10.1089/ars.2020.8132 |pmid=32586118 |issn=1523-0864|url-access=subscription }}</ref> Za razliku od [[cijanobakterija|oksigenih fototrofa]] koji koriste samo [[Kalvinov ciklus]] za fiksaciju [[ugljen dioksid]]a, anoksigeni fototrofi mogu koristiti i Kalvinov ciklus i [[reverzni Krebsov ciklus|reverzni TCA ciklus]] za fiksaciju ugljen dioksida.<ref name=":9" /><ref name=":10">{{Cite journal |last1=Tang |first1=Kuo-Hsiang |last2=Tang |first2=Yinjie J. |last3=Blankenship |first3=Robert Eugene |date=2011 |title=Carbon metabolic pathways in phototrophic bacteria and their broader evolutionary implications |journal=Frontiers in Microbiology |volume=2 |pages=165 |doi=10.3389/fmicb.2011.00165 |doi-access=free |issn=1664-302X |pmc=3149686 |pmid=21866228 |bibcode=2011FrMic...200165T }}</ref> Osim toga, za razliku od svog oksigenskog pandana koji pretežno koristi [[hlorofil]], ovaj tip fotosinteze koristi [[bakteriohlorofil]] (BChl) za korištenje [[svjetlost]]i kao izvora energije.<ref name=":4">{{Cite journal |last=Koblížek |first=Michal |date=2015-11-01 |title=Ecology of aerobic anoxygenic phototrophs in aquatic environments |url=https://academic.oup.com/femsre/article/39/6/854/549577 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=39 |issue=6 |pages=854–870 |doi=10.1093/femsre/fuv032 |pmid=26139241 |issn=0168-6445}}</ref> Kao prethodnik oksigene fotosinteze, ali razvijen nakon pojave [[litoautotrof|hemolitoautotrof]]ije, anoksigena fotosinteza koristi jedan od dva reakcijska centra, dok oksigena fotosinteza koristi reakcijske centre i tipa I i tipa II.<ref name=":2" /> == Pojava anoksigene fotosinteze == [[File:Anoxygenic Photosynthesis in Green Sulfur Bacteria.svg|thumb|200px|Sulfid se koristi kao redukcijski agens tokom fotosinteze kod zelenih i sumpornih bakterija. <br>1. Energija u obliku svjetlosti <br>2. Reakcije zavisne od svjetlosti odvijaju se kada svjetlost pobudi reakcijski centar, koji predaje elektron drugoj molekuli i pokreće lanac transporta elektrona za proizvodnju ATP-a i NADPH-a. </br>3. Nakon što se NADPH proizvede, Kalvinov ciklus<ref>{{cite book |chapter=§6.6 The Light-independent reactions: Making carbohydrates |title=Biology: Understanding Life |last=Albers |first=Sandra |publisher=Jones & Bartlett |year=2000 |pages=113 |isbn=0-7637-0837-2 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=GRDUIbQwGc8C&pg=PA113 }}</ref> se nastavlja kao kod oksigene fotosinteze, pretvarajući CO<sub>2</sub> u glukozu.]] Tokom arhajskog doba na [[zemlja|Zemlji]], [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] je imala nedostatke ili je bila ograničena kisikom, obilovala je [[željezo]]m i imala je štetne [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste]] (UV) zrake zbog nedostatka ozonskog omotača.<ref name=":4" /><ref name=":2" /><ref name=":3">{{Cite journal |last1=Martin |first1=William F |last2=Bryant |first2=Donald A |last3=Beatty |first3=J Thomas |date=2018-03-01 |title=A physiological perspective on the origin and evolution of photosynthesis |url=https://academic.oup.com/femsre/article/42/2/205/4644831 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=42 |issue=2 |pages=205–231 |doi=10.1093/femsre/fux056 |pmid=29177446 |pmc=5972617 |issn=0168-6445}}</ref> [[Sedimentne stijene|Sedimentni stijenski]] zapisi u okeanu ukazuju na to da se anoksigena fotosinteza razvila prije oksigene fotosinteze.<ref name=":3" /><ref name=":2" /> Jedan od dokaza koji nagovještava da su bakterije prisutne tokom [[arhaik|arhajskog]] doba bile anoksigene je nedostatak minerala željeza.<ref name=":2" /> Budući da minerali željeza nisu bili prisutni, to ukazuje na to da se oksigena fotosinteza nije odvijala i da se kisik nije proizvodio (tj. bio je anoksigen).<ref name=":2" /> Umjesto kisika kao donora elektrona u anoksigenoj hemijskoj reakciji fotosinteze, predložen je vodikov sulfid.<ref name=":3" /> [[serpentinizacija|Serpentinizirajući]] [[hidrotermalni izvor]]i prisutni su na morskom dnu već 4,2 milijarde godina, što ih čini dugogodišnjom Zemljinom karakteristikom.<ref name=":3" /> Serpentinizacija, drevna geohemijska reakcija koja se odvija u sklopu tog reljefa, proizvodi spojeve na bazi vodika kao što su H<sub>2</sub> i [[vodikov sulfid|H<sub>2</sub>S]].<ref name=":3" /> Smatra se da je u tom sistemu, koji je prethodio fotosintezi, hemolitoautotrofija bila glavni proces [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]], a u sklopu koje se ugljen dioksid redukuje na jednostavnu organsku materiju koristeći H<sub>2</sub> kao reduktor [[elektron]]a.<ref name=":3" /> Zbog toga je vodik postao ograničavajući faktor u primarnoj proizvodnji.<ref name=":3" /> Lanci transporta elektrona koji se nalaze unutar anoksigenih fotosintetskih bakterija uključuju citohrome (hem) i kinone koji su neophodni za stvaranje hlorofila (Chl).[8][1] Biosinteza Chl je ključni korak u evoluciji fototrofa.[8] Vjerovatno je da se evolucija kritičnog fotopigmenta razvila u hidrotermalnim uslovima gdje ultraljubičasti zraci koji bi mogli biti štetni za hlorofototrofe nisu mogli prodrijeti do te dubine.[8] Razvoj Chl je pomogao u razvoju dva tipa reakcionih centara (reakcijski centar tipa I, RC1 i reakcijski centar tipa II, RC2).[8] RC1 je naveden kao prethodnik RC2, omogućavajući protok elektrona kroz feredoksin, mali protein željeza i sumpora, koji prenosi elektrone i zauzvrat se reducira na Fdred.[8] Ovaj proces je omogućio hlorofototrofima da koriste H2S kao reduktor elektrona, omogućavajući tim organizmima da se odmaknu od zavisnosti od H2.<ref name=":3" /> Međutim, svi anoksigeni fototrofi koriste ili RC1 ili RC2.<ref name=":2" /> The [[Electron transport chain|electron transports chains]] found within anoxygenic photosynthetic bacteria involve [[Cytochrome|cytochromes]] (heme) and quinones which are essential for the creation of [[chlorophyll]] (Chl).<ref name=":3" /><ref name=":2" /> The biosynthesis of Chl is a pivotal step for the evolution of phototrophs.<ref name=":3" /> It is likely that the evolution of the critical [[photopigment]] developed in hydrothermal conditions where the ultraviolet rays that could be damaging to chlorophototrophs could not penetrate to that depth.<ref name=":3" /> The development of Chl helped lead to the development of two types of reaction centers (type I reaction center, RC1 & type II reaction center, RC 2).<ref name=":3" /> RC1 has been listed as a precursor to RC2, allowing for the for electrons to flow through [[ferredoxin]], a small iron-sulfur protein, that transfers electrons and is in turn reduced to Fd<sub>red</sub>.<ref name=":3" /> This process allowed for chlorophototrophs to use H<sub>2</sub>S as an electron reducer, allowing for those organisms to move away from the dependency of H<sub>2</sub>.<ref name=":3" /> However all anoxygenic phototrophs use either RC1 or RC2.<ref name=":2" /> == Bakterije == Several groups of bacteria can conduct anoxygenic photosynthesis: [[green sulfur bacteria]] (GSB), ''[[Chloracidobacterium]]'', [[heliobacteria]], [[acidobacteriota]], red and green filamentous [[Phototroph|phototrophs]] (FAPs e.g. [[Chloroflexia]]), and [[purple bacteria]].<ref>{{cite journal |author1=Donald A. Bryant |author2=Niels-Ulrik Frigaard |date=November 2006 |title=Prokaryotic photosynthesis and phototrophy illuminated |journal=Trends in Microbiology |volume=14 |issue=11 |pages=488–496 |doi=10.1016/j.tim.2006.09.001 |pmid=16997562}}</ref><ref name=":12">{{cite journal |vauthors=Bryant DA, Costas AM, Maresca JA, Chew AG, Klatt CG, Bateson MM, Tallon LJ, Hostetler J, Nelson WC, Heidelberg JF, Ward DM |date=27 July 2007 |title=''Candidatus'' Chloracidobacterium thermophilum: An Aerobic Phototrophic Acidobacterium |journal=Science |volume=317 |issue=5837 |pages=523–6 |bibcode=2007Sci...317..523B |doi=10.1126/science.1143236 |pmid=17656724 |s2cid=20419870}}</ref><ref name=":10" /> Whereas the first four listed use RC1 the following two types of bacteria use RC 2.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal |last1=Dong |first1=Shishang |last2=Huang |first2=Guoqiang |last3=Wang |first3=Changhui |last4=Wang |first4=Jiajia |last5=Sui |first5=Sen-Fang |last6=Qin |first6=Xiaochun |date=2022-12-14 |title=Structure of the Acidobacteria homodimeric reaction center bound with cytochrome c |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |pages=7745 |doi=10.1038/s41467-022-35460-6 |pmid=36517472 |pmc=9751088 |bibcode=2022NatCo..13.7745D |issn=2041-1723}}</ref> Possibly also some members of [[Myxococcota]], as they have been found to possess a photosynthesis gene cluster encoding a type-II reaction center with all [[Enzyme|enzymes]] and [[Protein|proteins]] required for photosynthesis.<ref name=":0">{{cite journal | doi=10.1038/s41467-023-42193-7 | title=Globally distributed Myxococcota with photosynthesis gene clusters illuminate the origin and evolution of a potentially chimeric lifestyle | date=2023 | last1=Li | first1=Liuyang | last2=Huang | first2=Danyue | last3=Hu | first3=Yaoxun | last4=Rudling | first4=Nicola M. | last5=Canniffe | first5=Daniel P. | last6=Wang | first6=Fengping | last7=Wang | first7=Yinzhao | journal=Nature Communications | volume=14 | issue=1 | page=6450 | pmid=37833297 | pmc=10576062 | bibcode=2023NatCo..14.6450L }}</ref> == Pigmenti == The [[photopigment]]s used to carry out anaerobic photosynthesis are similar to [[chlorophyll]] but differ in molecular detail and peak wavelength of light absorbed.<ref name=":11">{{Citation |last1=Singh |first1=Amit Kumar |title=Chapter 19 - Analysis of chlorophylls |date=2020-01-01 |work=Recent Advances in Natural Products Analysis |pages=635–650 |editor-last=Sanches Silva |editor-first=Ana |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780128164556000196 |access-date=2025-04-11 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-816455-6 |last2=Rana |first2=Harvesh Kumar |last3=Pandey |first3=Abhay K. |editor2-last=Nabavi |editor2-first=Seyed Fazel |editor3-last=Saeedi |editor3-first=Mina |editor4-last=Nabavi |editor4-first=Seyed Mohammad}}</ref> [[Bacteriochlorophyll]]s ''a'' through ''g'' absorb electromagnetic radiation maximally in the [[near-infrared]] within their natural membrane milieu.<ref name=":11" /> This differs from chlorophyll a, the predominant plant and [[cyanobacteria]] pigment, which has peak absorption wavelength approximately 100 nanometers shorter (in the red portion of the visible spectrum).<ref name=":11" /> Predominantly found in anaerobic bacteria, they can be a major pigment used for anoxygenic photosynthesis<ref name=":11" />.The quantity of light and the type of light that is absorbed is dependent on 1) the type of organism and 2) where the bacteriochlorophyll is located within the membrane.<ref name=":11" /> Generally however, bacteriochlorophyll absorb light at a spectrum between 800 and 1040 nm, for instance, green sulfur bacteria use BChl ''c'' through ''e'' at a range between 720 and 755 nm.<ref name=":11" /> == Reakcijski centri == Postoje dva glavna tipa anaerobnih fotosintetskih lanaca transporta elektrona kod bakterija.<ref name=":1">{{Cite book |last1=Blankenship |first1=Robert E. |title=Evolution of Primary Producers in the Sea |last2=Sadekar |first2=Sumedha |last3=Raymond |first3=Jason |publisher=Academic Press |year=2007 |isbn=978-0-12-370518-1 |editor-last=Falkowski |editor-first=Paul G. |pages=21–35 |chapter=CHAPTER 3 - The Evolutionary Transition from Anoxygenic to Oxygenic Photosynthesis |doi=10.1016/B978-012370518-1/50004-7 |editor-last2=Knoll |editor-first2=Andrew H. |chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123705181500047}}</ref> Reakcijski centri tipa I nalaze se kod GSB, ''Chloracidobacteriuma'' i [[Heliobacteria|heliobakterija]], dok se RC2 nalazi kod [[Chloroflexia|FAP]]-ova i purpurnih bakterija.<ref name=":12" /><ref name=":1" /><ref name=":6">{{Cite journal |last=Niederman |first=Robert A. |date=2024 |title=What We Are Learning from the Diverse Structures of the Homodimeric Type I Reaction Center-Photosystems of Anoxygenic Phototropic Bacteria |journal=[[Biomolecules]] |language=en |volume=14 |issue=3 |pages=311 |doi=10.3390/biom14030311 |doi-access=free |pmid=38540731 |issn=2218-273X|pmc=10968294 }}</ref> [[File:Fpls-02-00028-g012.png|thumb|432x432px|Različiti reakcijski centri (RC) za fotosintetske organizme. RC1 je Reakcijski centar 1 kojeg posjeduju zelene sumporne bakterije i heliobakterije, dok reakcijski centar 2 posjeduju purpurne i zelene filamentozne bakterije. Varijable poput P480 označavaju maksimume apsorpcije dugih talasnih dužina za donora elektrona (P). Druge skraćenice su Chl ([[hlorofil]]) i BChl ([[bakteriohlorofil]]). Slika: Govindjee i Dmitriy Shevela (2011).<ref>{{Cite journal |last1=Govindjee |last2=Shevela |first2=Dmitriy |year=2011 |editor-last=Estevez |editor-first=Jose Manuel |title=Adventures with cyanobacteria: a personal perspective |url= |journal=[[Frontiers in Plant Science]] |volume=2 |issue=28 |page=28 |doi=10.3389/fpls.2011.00028|doi-access=free |pmid=22645530 |pmc=3355777 |bibcode=2011FrPS....2...28G }}</ref> Licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 3.0 Unported.]] === Reakcijski centar tipa I === Lanac transporta elektrona kod zelenih sumpornih bakterija – kakav je prisutan u modelnom organizmu ''[[Chlorobaculum tepidum]]'' – koristi bakterioklorofilni par [[fotosintetski reakcijski centar|reakcijskog centra]], P800/P840.<ref name=":6" /> Ovi fotopigmenti djeluju zajedno s BChl ''a'' i proteinom feredoksin kako bi formirali razdvojeni lanac gdje se elektroni mogu prenositi na više ruta.<ref name=":6" /> Konkretno, P800/P840 djeluju kao donori elektrona koji se prenose na dva BChl i dva Chl koji mogu djelovati kao akceptori elektrona, a feredoksinski klaster tada djeluje kao terminalni akceptor elektrona.<ref name=":6" /> Kada reakcijski centar apsorbira svjetlost, P840 ulazi u pobuđeno stanje s velikim negativnim [[redukcijski potencijal|redukcijskim potencijalom]] i tako lako donira elektrone drugim bakteriohlorofilima i hlorofilima koji ga prenose dalje niz lanac transporta elektrona.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Sakurai |first1=Hidehiro |last2=Masukawa |first2=Hajime |last3=Kitashima |first3=Masaharu |last4=Inoue |first4=Kazuhito |date=2013-12-01 |title=Photobiological hydrogen production: Bioenergetics and challenges for its practical application |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S138955671300021X |journal=Journal of Photochemistry and Photobiology C: Photochemistry Reviews |volume=17 |pages=1–25 |doi=10.1016/j.jphotochemrev.2013.05.001 |issn=1389-5567|url-access=subscription }}</ref> Elektron se prenosi kroz niz nosača elektrona i kompleksa dok se ne iskoristi za redukciju NAD<sup>+</sup> u [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]].<ref name=":7" /> Odvajanje elektrona putem ovih različitih puteva stvara razliku potencijalne energije preko membrane poznatu kao [[protonski gradijent]] koji zauzvrat stvara ATP, molekulu energije koja je neophodna za esencijalne funkcije u ćeliji.<ref name=":6" /> Regeneracija P840 se postiže oksidacijom sulfidnog jona iz vodikovog sulfida (ili vodika ili željeza) citohromom C<sub>555</sub>.<ref name=":7" /><ref>{{Cite journal |last1=Azai |first1=Chihiro |last2=Tsukatani |first2=Yusuke |last3=Itoh |first3=Shigeru |last4=Oh-oka |first4=Hirozo |date=2010-06-01 |title=C-type cytochromes in the photosynthetic electron transfer pathways in green sulfur bacteria and heliobacteria |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11120-009-9521-4 |journal=Photosynthesis Research |language=en |volume=104 |issue=2 |pages=189–199 |doi=10.1007/s11120-009-9521-4 |bibcode=2010PhoRe.104..189A |issn=1573-5079|url-access=subscription }}</ref> === Reakcijski centar tipa II === Iako su reakcijski centri tipa II strukturno i sekvencijalno analogni [[fotosistem II|fotosistemu II]] (PSII) u biljnim hloroplastima i kod cijanobakterija, poznati organizmi koji pokazuju anoksigenu fotosintezu nemaju regiju analognu kompleksu PSII koji [[kompleks za oslobađanje kisika|oslobađa kisik]] (en. oxygen-evolving complex, OEC).<ref name=":7" /> Lanac transporta elektrona kod purpurnih nesumpornih bakterija počinje kada se bakteriohlorofilni par [[fotosintetski reakcijski centar|reakcijskog centra]], P870, ekscitira apsorpcijom svjetlosti.<ref name=":7" /> Ekscitirani P870 će zatim [[transfer elektrona|donirati elektron]] bakteriofeofitinu, koji ga zatim prenosi na niz nosioca elektrona niz [[lanac transporta elektrona|elektronski lanac]].<ref name=":7" /> U tom procesu će stvarati [[elektrohemijski gradijent]] koji se zatim može koristiti za sintezu ATP-a.<ref name=":7" /> Molekularni [[vodik]] u bakterijskom okruženju je uobičajeni donor elektrona.<ref name=":7" /> == Povezano == * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] == Reference == <references/> pns46d18tyipfapxkrd77dxxjnxkarw Univerzitet Columbia 0 256641 42637004 42598795 2026-06-15T12:26:09Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York|Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Univerziteti u saveznoj državi New York]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637004 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet Columbia |native_name = Columbia University in the City of New York |image_name = Vanamquad.JPEG |latin_name = Universitas Columbia in Urbe Novi Eboraci |motto = ''In lumine Tuo videbimus lumen'' ([[Latinski]]) |mottoeng = |established = 1754. |type = privatni univerzitet |endowment = $9.2 milijardi<ref>oktobar 2, 2014. {{cite web | title = U.Columbia University Reports 17.5% Return on Endowment | work = New York Times| url = http://www.nytimes.com/2014/10/02/business/columbia-university-reports-17-5-return-on-endowment.html| accessdate = October 29, 2014}}</ref> |calendar = |president = Lee C. Bollinger |chairman= William Campbell |provost= John Henry Coatsworth |students = 29,250 (jesen 2013)<ref name="columbia1">http://www.columbia.edu/cu/opir/abstract/opir_enrollment_history_1.htm</ref> |undergrad = 8,365 (jesen 2013)<ref name="columbia1"/> |postgrad = 18,568 (jesen 2013)<ref name="columbia1"/> |faculty = 3,763 (jesen 2013; full-time)<ref>http://www.columbia.edu/cu/opir/abstract/opir_faculty_history_1.htm</ref> |city = [[Manhattan]], [[New York City|New York]] |state = [[New York]] |country = [[SAD]] |coor={{Coord|40|48|27|N|73|57|43|W|region:US_type:edu|display=inline,title}} |campus = Urbani |athletics = |sports = 31 sportski tim |affiliations = |free_label = Novine |free = ''Columbia Daily Spectator'' |colors= |mascot = [[Lav]] |website = {{URL|www.columbia.edu}} |logo = Univerzitet Columbia.jpg }} '''Univerzitet Kolumbija grada Njujorka''' ({{jez-engl|Columbia University in the City of New York}}), koji se često naziva samo '''Univerzitet Kolumbija''', je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] privatni istraživački univerzitet, član [[Liga bršljana|Lige bršljana]], koji se nalazi u kvartu [[Morningsajd Hajts]] na [[Gornji Menhetn|Gornjem Menhetnu]] u [[Njujork]]u. Univerzitet je osnovan 1754. godine kao '''King's koledž''' na temelju kraljevske povelje koju je izdao [[George II od Velike Britanije]]. Kolumbija je najstarija ustanova visokog obrazovanja u državi [[Njujork (država)|Njujork]], peta najstarija u SAD i jedna od 9 kolonijalnih [[koledž]]a koji su osnovani pre [[Američka revolucija|Američke revolucije]].<ref>{{cite web|url= http://c250.columbia.edu/c250_celebrates/shaping_the_world/index.html |title= The Course of History |publisher=Columbia University |year=2004 |accessdate = 22. 11. 2004.}}</ref> Univerzitet danas vodi Kolumbija globalne centre u [[Aman]]u, [[Peking]]u, [[Istambul]]u, [[Pariz]]u, [[Mumbaj]]u, [[Rio de Žaneiro|Rio de Žaneiru]], [[Santijago de Čile|Santijagu]] i [[Najrobi]]ju.<ref>{{cite web | url=http://globalcenters.columbia.edu/content/columbia-global-centers | title=Columbia University Global Centers | publisher=Columbia University | accessdate=4. 5. 2011. | archive-date=2011-10-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111028002315/http://globalcenters.columbia.edu/content/columbia-global-centers | dead-url=yes }}</ref> Nakon Američkog rata za nezavisnost, Kraljevski koledž je nakratko postao državna ustanova, a ime mu je promenjeno u Kolumbija koledž [[1784]]. Univerzitet danas radi pod poveljom iz 1787. koja je stavila ustanovu pod upravu privatnog odbora poverenika, a 1896. godine ustanovi je promenjeno ime u Univerzitet Kolumbija.<ref name="A Brief History of Columbia">{{cite web | url=http://www.columbia.edu/content/history.html | title=A Brief History of Columbia | publisher=Columbia University | year=2011 | accessdate=14. 4. 2011. | archive-date=2016-05-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160517080232/http://www.columbia.edu/content/history.html }}</ref> Iste godine univerzitetski kampus je preseljen iz avenije Medison na njegovu sadašnju lokaciju u Morningsajd Hajtsu, gde zauzima šest gradskih blokova, odnosno 13 ha.<ref name="studentaffairs.columbia">{{Cite web |title=Columbia University Office of Undergraduate Admissions - Housing & Dining<!-- Bot generated title --> |url=http://www.studentaffairs.columbia.edu/admissions/university/campus/housing.php |access-date=2013-12-28 |archive-date=2012-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120806070728/http://www.studentaffairs.columbia.edu/admissions/university/campus/housing.php |dead-url=yes }}</ref> Univerzitet obuhvata 20 fakulteta i povezan je sa brojnim ustanova, među kojima su [[Učiteljski koledž]] (koji je akademsko odeljenje univerziteta), [[Koledž Barnard]] i [[Objedinjeni teološki seminar]], sa programima dostupnim kroz [[Jevrejski teološki seminar Amerike]], kao i kod [[fakultet Džuilijard]].<ref name="college.columbia">{{Cite web |title=Columbia College Academics > Special Programs > Juilliard <!-- Bot generated title --> |url=http://www.college.columbia.edu/students/academics/special_prog/juilliard.php |access-date=2013-12-28 |archive-date=2008-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327064624/http://www.college.columbia.edu/students/academics/special_prog/juilliard.php |dead-url=yes }}</ref> Kolumbija upravlja dodeljivanjem [[Pulicerova nagrada|Pulicerove nagrade]].<ref>{{cite web | url=http://www.pulitzer.org/administration | title=Pulitzer Administration | publisher=Pulitzer.org | author=Seymour Topping | accessdate=18. 4. 2011. | archive-date=2014-03-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140317094642/http://www.pulitzer.org/administration | url-status=dead }}</ref> Univerzitet ima 101 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] među [[alumni]]jima, bivšim studentima i saradnicima, druga iza [[univerzitet Harvard|univerziteta Harvard]] među svim akademskim ustanovama na svetu. Univerzitet Kolumbija je jedan od četranaest osnivača [[Udruženje američkih univerziteta|Udruženja američkih univerziteta]] i bio je prva obrazovna ustanova u SAD koja je dodeljivala titulu [[doktor medicine|doktora medicine]].<ref name="A Brief History of Columbia"/><ref>{{cite web | url=http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 | title= Member Institutions | publisher=Association of American Universities | accessdate = 18. 4. 2011.}}</ref> Među značajnim alumniji univerziteta i njegovog prethodnika, Kraljevskog koledža, je pet [[očevi osnivači|Očeva osnivača SAD]], devet sudija [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnog suda SAD]]<ref>{{cite web | url= http://www.columbia.edu/cu/alumni/Magazine/Fall2002/Justices.html | title=Two Centuries of "Columbian" Constitutionalism | author=Michael C. Dorf | publisher=Columbia University: Living Legacies | accessdate = 18. 4. 2011.}}</ref>, 20 živih milijardera<ref name="Marie Thibault">{{cite news|author=Marie Thibault |url=http://www.forbes.com/2010/08/11/harvard-stanford-columbia-business-billionaires-universities_slide_4.html|title=In Pictures: Billionaire University |work=Forbes |accessdate = 12. 4. 2011.}}</ref>, 26 dobitnika [[Oskar]]a<ref name="Columbia Arts Alumni">{{cite web | url= http://www.cuarts.com/alumni/basicsearch | publisher= Columbia University | title= Columbia Arts Alumni | accessdate= 28. 6. 2011. | archive-date= 2011-01-23 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110123215722/http://cuarts.com/alumni/basicsearch | dead-url= yes }}</ref> i 29 šefova država, uključujući i tri [[Predsednik SAD|predsednika SAD]].<ref>{{cite web | publisher=US National Park Service | url=http://www.nps.gov/history/history/online_books/presidents/bio.htm | title=The Presidents of the United States - Biographical Sketches | accessdate = 13. 4. 2011.}}</ref> == Historija == === King's koledž (1754–1784) === Prve rasprave o osnivanju koledža u Provinciji New York (1664–1783) započele su još 1704. godine kada je i Lewis Morris poslao pismo ''Ujedinjenom društvu za promociju jevanjđelja'' [[Crkva Engleske|Engleske crkve]] u kojemu ih uverava kako bi New York bio savršena sredina za osnivanje koledža. Ipak, sve do osnivanja [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]] 1746. godine koji se nalazio na drugoj obali reke Hudson u [[New Jersey]]iju grad New York toj ideji nije pridavao veću pažnju.<ref name="McCaughey2003">{{cite book |title=Stand, Columbia : A History of Columbia University in the City of New York |url=https://archive.org/details/standcolumbiahis0000mcca |last=McCaughey |first=Robert |year= 2003|publisher=Columbia University Press |location= New York, New York |isbn=0231130082 |page=[https://archive.org/details/standcolumbiahis0000mcca/page/n18 1] |accessdate=April 11, 2011}}</ref> 1746. godine gradska je skupština donela odluku o prikupljanju sredstava za osnivanje koledža. 1751. skupština je imenovala komisiju građana New Yorka, od kojih su njih 7 bili vernici Engleske crkve, da upravljaju fondom u koji su sakupljana sredstva od državne lutrije namenjena osnivanju koledža. Prva predavanja organizovana su 1754. godine i predvodio ih je Samuel Johnson. Johnson je bio jedini predavač na prvom kolegiju kojega je pohađalo osam studenata. Predavanja su organizovana u novoj zgradi škole pokraj crkve na današnjem Broadwayu. Institucija je službeno osnovana 31. oktobra 1754. poveljom kralja Geogrea II. == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Columbia University}} {{Ivy League}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet Columbia| ]] [[Kategorija:Nastanci 1754.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Columbia]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Columbia]] [[Kategorija:Manhattan]] bje010w14j3gkpmkk8t5hwsn5p2evfw Univerzitet Princeton 0 256649 42637048 42262035 2026-06-15T13:26:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Jersey]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] 42637048 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | image = Princeton (6035183309).jpg | image_size = | caption = | native_name = Princeton University | latin_name = Universitas Princetoniensis | motto = {{lang|la|''Dei Sub Numine Viget''}} | mottoeng = Procvjetala je uz Božji blagoslov<ref name="motto">{{cite book |url=http://www.princeton.edu/pub/profile/PU-profile-2015-16.pdf |title=Princeton Profile |edition=2015-16 |publisher=Princeton |accessdate=October 12, 2015 }}{{self-published source|date=October 2015}}</ref>{{rp|51}} | established = 1746. | type = privatni univerzitet | calendar = | endowment = $22.7 milijardi<ref>17. oktobar 2014. {{cite web | title = Princeton endowment earns 19.6 percent return | url = http://www.princeton.edu/main/news/archive/S41/35/66I18/index.xml?section=topstories| format = PDF | accessdate = April 1, 2014}}</ref> | president = Christopher L. Eisgruber | students = 8,088 | undergrad = 5,391<ref>{{Citation | year = 2014 | url = http://registrar.princeton.edu/university_enrollment_sta/common_cds2014.pdf | publisher = Princeton University | title = Enrollment statistics | contribution = Common Data Set | accessdate = April 5, 2015 | archive-date = 2016-03-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160310212829/https://registrar.princeton.edu/university_enrollment_sta/common_cds2014.pdf | dead-url = yes }}</ref> | postgrad = 2,697 | faculty = 1,172 | staff = 1,103 | city = [[Princeton, New Jersey|Princeton]] | state = [[New Jersey]] | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | campus = prigradski kampus | former_names = | athletics = | sports = | nickname = | colors = [[Narandžasta]] i [[crna]] {{color box|#ee7f2d}} {{color box|black}} | affiliations = | website = {{URL|http://www.princeton.edu/|Princeton.edu}} | logo = Univerzitet Princeton.jpg }} '''Univerzitet Princeton''' je privatni, istraživački [[univerzitet]] sa sjedištem u gradu [[Princeton]]u, u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[New Jersey]]. Osnovan je [[1746]]. godine u Elizabethu kao ''College of New Jersey''. Jedan je od 9 kolonijalnih univerziteta jer je osnovan prije [[Američka revolucija|američke revolucije]] i četvrta institucija za visoko obrazovanje u američkim kolonijama.<ref name="princeton.edu">http://www.princeton.edu/pr/facts/revolution.html</ref><ref name=founding>http://www.princeton.edu/mudd/news/faq/topics/older.shtml "Princeton vs. Penn: Koja je institucija starija?"</ref> Sjedište univerziteta je premješteno u Newark [[1747]]. godine a onda i u Princeton [[1756]]. godine gdje mu je sjedište i danas. [[1896]]. godine je promijenio naziv u Univerzitet Princeton.<ref>{{cite web|url=http://www.princeton.edu/pr/pub/ph/05/03.htm|title="Princeton's History" — Parent's Handbook, 2005–06|publisher=Princeton University|month=August|year=2005|accessdate=September 20, 2006|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060904214124/http://www.princeton.edu/pr/pub/ph/05/03.htm|archivedate=2006-09-04|deadurl=no}}</ref> Tokom historije, Princeton je imao bliske veze sa prezbiterijanskom crkvom, ali nikad nije bio povezan s bilo kojim denominacijom<ref name="princeton.edu"/> a ni danas svojim studentima ne nameće vjerske zahtjeve.<ref>http://etcweb1.princeton.edu/cgi-bin/mfs/05/Companion/university_chapel.html?15#mfs{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} princeton.edu</ref> Član je ''Ivy league'' (Lige bršljana) i jedan je od najprestižnijih univerziteta u svijetu. Imovina univerziteta je procijenjena na vrijednost od 16.954 milijardi dolara u [[2012]]. godini,<ref>{{cite web |title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2012 Endowment Market Value and Percentage Change in Endowment Market Value from FY 2011 to FY 2012 |work=2012 NACUBO-Commonfund Study of Endowments |publisher=National Association of College and University Business Officers |url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesFinalJanuary232013.pdf |format=PDF |access-date=2013-12-28 |archivedate=2013-02-16 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ETd4s514?url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesFinalJanuary232013.pdf |deadurl=yes }}</ref> i računajući po svakom studentu prvi je univerzitet u svijetu po tom osnovu.<ref>{{cite web|url=http://www.cnbc.com/id/41834274/Colleges_with_the_Biggest_Endowment_Per_Student?slide=11|title=Colleges with the Biggest Endowments Per Student|author=CNBC|accessdate=September 24, 2011}}</ref> Član je ''Ivy League'' (lige bršljana). Univerzitet trenutno nudi dodiplomske i postdiplomske studijske programe u okviru humanističkih, društvenih i prirodnih nauka kao i inženjerstvo.<ref>{{cite web|url=http://www.princeton.edu/main/about/|title=About Princeton|author=Princeton University, Office of Communications|accessdate=January 28, 2010}}</ref> 35 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] je na neki način povezan sa ovim univerzitetom, dok je univerzitet dobitnik i 17 nacionalnih zlatnih medalja iz oblasti nauke kao i tri nacionalne zlatne medalje iz oblasti humanističkih nauka. == Historija == Prezbiterijanci su [[1746]]. godine osnovali ''College of New Jersey'' koji je kasnije prerastao u današnji Univerzitet Princeton<ref>http://findingaids.princeton.edu/collections/AC180/#description</ref> a sa ciljem obrazovanja svojih ministara. Koledž je bio obrazovni i vjerski američkih [[Irci|Iraca]] i [[Škoti|Škota]]. [[1756]]. godine koledž se premješta u Princeton, u Nassau Hall, u kraljevsku kuću [[Vilim III, kralj Engleske|Williama III]]. Za vrijeme 6. predsjednika koledža, Johna Witherspoona, u periodu od [[1768]]. godine pa do njegove smrti [[1794]]. godine, koledž doživljava pomak pri čemu se fokus stavlja na pripremu i trening ministara u okviru pripreme generacije lidera nove američke nacije. U tom smislu, on pooštrava akademske standarde i traži ulaganja u koledž.<ref>Jeffry H. Morrison, ''John Witherspoon and the Founding of the American Republic'', 2005.</ref> Njegovo predsjedavanja predstavlja dug period stabilnosti za koledž, prekinut za vrijeme [[Američka revolucija|američke revolucije]], a posebno u toku bitke kod Princetona, u kojem su britanski vojnici nakratko zauzeli sjedište koledža, Nassau Hall, zbog čega su američke snage na čelu sa [[George Washington]], gađali topovi zgradu kako bi ih istjerali iz nje. Prije izgradnje Stenhoup Halla [[1803]]. godine, Nassau Hall je bila jedina zgrada koledža čiji kamen temeljac je postavljen 17. septembra [[1754]]. godine.<ref>"Nassau Hall". Princeton University The First 250 Year. Steering Committee for Princeton's 250th Anniversary</ref> Tokom vijeka i kroz dva redizajna zgrade, nakon velikih požara 1802. i 1855. godine, uloga Nassau Halla kao sveobuhvatne zgrade prešla je na sadašnju ulogu zgrade kao upravnog centra Univerziteta Princeton. Za vrijeme predsjednika koledža Jamesa McCosha, funkcionisanje koledža je podignuto na viši nivo i u mnogome se popravila na bolje situacija sa koledžom prouzokovana [[Američki građanski rat|američkim građanskim ratom]]. Za vrijeme dva desetljeća njegovog predsjedavanja izvršena je promjena nastavnog plana i programa a izgrađene su i neke zgrade kampusa u gotskom stilu.<ref>{{cite web |url=http://etc.princeton.edu/CampusWWW/Companion/mccosh_james.html |title=Princeton Companion |publisher=Etc.princeton.edu |accessdate=February 19, 2012 |archivedate=2012-05-30 |archiveurl=https://www.webcitation.org/682zPZ3m9?url=http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/mccosh_james.html |deadurl=yes }}</ref> U čast tom doprinosu, McCosh Hall je dobila naziv upravo po njemu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html |access-date=2013-12-28 |archive-date=2012-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406111748/http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html |dead-url=yes }}</ref> == Poznati diplomanti == S obzirom da slovi kao jedan od najprestižnijih američkih pa i svjetskih univerziteta, mnoge poznate ličnosti su studirale ili diplomirale na nekom od fakulteta ovog univerziteta. Neki od njih su: * [[James Madison]] - 4. američki predsjednik * [[Woodrow Wilson]] - 28. američki predsjednik * [[Aaron Burr]] - američki potpresjednik * [[Michelle Obama]] - prva dama SAD-a * [[Jeff Bezos]] - osnivač i CEO Amazona * [[Eric Schmidt]] - izvršni direktor [[Google]]-a * [[Jimmy Stewart]] - glumac * [[David Duchovny]] - glumac * [[Brooke Shields]] - glumica * [[Noor]] - kraljica [[Jordan]]a * [[Ghazi bin Muhammed]] - jordanski princ * [[Moulay Hicham]] [[Maroko|marokanski]] princ * [[Turki bin Faisal Al Saud]] - [[Saudijska Arabija|saudijski]] princ == Reference == {{reference}} == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.princeton.edu/ Službena web stranica] * [http://www.goprincetontigers.com/ Službena web stranica univerzitetskog atletskog kluba] {{Commonscat|Princeton University}} {{Ivy League}} [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] o2u38pdfqt1pt0t6tpoo9p14j7948pn Univerzitet Fordham 0 256653 42636999 42418194 2026-06-15T12:22:44Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42636999 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | name = Fordham University | native_name = | image_name = Fordham seal.gif | latin_name = Universitas Fordhamensis | motto = ''Sapientia et Doctrina'' ([[Latin]]) | mottoeng = Mudrost i učenje | established = [[1841]]. | closed = | type = [[Privatni univerzitet|privatni]], [[nezavisna škola|nezavisni]], ko-edukacijski<ref name="naicu">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.naicu.edu/member_center/fordham |access-date=2013-12-28 |archivedate=2010-12-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101206071638/https://www.naicu.edu/member_center/fordham |deadurl=yes }}</ref> | affiliation = [[Družba Isusova|Jezuiti]] (rimokatolička) | endowment = 491,6 mil. $<ref>Na dan 30. juna 2012. {{cite web |title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2012 Endowment Market Value and Percentage Change in Endowment Market Value from FY 2011 to FY 2012 |work=2012 NACUBO-Commonfund Study of Endowments |publisher=National Association of College and University Business Officers |url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesFinalJanuary232013.pdf |format=PDF |access-date=2013-12-28 |archivedate=2013-02-16 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ETd4s514?url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2012NCSEPublicTablesEndowmentMarketValuesFinalJanuary232013.pdf |deadurl=yes }}</ref> | rector = | officer_in_charge= | chairman = | chancellor = | president = [[Joseph M. McShane|Vlč. Joseph M. McShane, S.J.]] | vice-president = | superintendent = | provost = Stephen Freedman | vice_chancellor = | principal = | dean = | director = | head_label = | head = | faculty = 1121<ref name="fordhamfacts">{{cite web |url=http://www.fordham.edu/discover_fordham/facts_26604.asp |title=Fordham Facts |publisher=Fordham.edu |date=2012-06-30 |accessdate=15. XII 2013 |archive-date=2014-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141112082035/http://www.fordham.edu/discover_fordham/facts_26604.asp }}</ref> | staff = | students = 15.189<ref name="fordhamfacts"/> | undergrad = 8.427 | postgrad = 6.762 | doctoral = | other = | city = New York City | state = New York | province = | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | coor = | campus = Rose Hill (Bronx):<br />urbani, {{convert|85|acre|ha|1}};<br />Lincoln Center (Manhattan):<br />urbani, {{convert|8|acre|ha|1}};<br />Westchester (West Harrison):<br />prigraddki, {{convert|32|acre|ha|1}}<ref name="fordhamfacts"/> | former_names = St. John's College (1841-1907); [[Marymount College (Tarrytown)|Marymount College u Tarrytzownu]] (apsobiran 2002 - raspušten 2007) | free_label = Borbena pjesma | free = "Fordham Ram" | colors = [[kestenjasta boja|Fordhamsko kestenjasta]], bijela, <br />{{color box|#800000}} | athletics = NCAA Division I (Atlantic 10 Conference, Patriot League) | sports = 23 sportska tima<ref name="fordhamsports">{{cite web|url=http://www.fordhamsports.com/ |title=The Official Site of Fordham University Rams Athletics |publisher=Fordhamsports.com |date= |accessdate=2013-12-15}}</ref> | nickname = "The Rams", "Old Maroon" | mascot = The Ram | affiliations = | website = {{URL|www.fordham.edu}} | logo = | footnotes = }} '''Fordham University''' je [[privatni univerzitet|privatni]], [[besprofitni]], koedukacijski [[istraživački univerzitet]]<ref name="carnegie">{{cite web|url=http://classifications.carnegiefoundation.org/lookup_listings/view_institution.php?unit_id=191241&start_page=index.php&clq={%22ipug2005_ids%22%3A%227%22} |title=Carnegie Classifications &#124; Institution Profile |publisher=Classifications.carnegiefoundation.org |date= |accessdate=15. XII 2013}}</ref> u [[New York]]u. Osnovala ga je [[Rimokatolička nadbiskupija New York|Katolička biskupija New York]]<!-- "Diocese of New York" at the time, later to become the "Archdiocese of New York" when a cardinal is first appointed. --> [[1841]]. godine pod imenom ''St. John's College'', i nedugo nakon dala na upravu [[Družba Isusova|Družbi Isusovoj]]; otada je postao [[nezavisna škola|nezavisna institucija]] pod upravom [[laik|laičkog]] odbora [[povjerenik]]a, koji za Univerzitet govore da je "u [[Družba Isusova|jezuitskoj]] tradiciji."<ref name="jesuittradition">{{cite web |url=http://www.fordham.edu/discover_fordham/fordhams_jesuit_trad/ |title=Fordham's Jesuit Tradition |publisher=Fordham.edu |date=2013-07-18 |accessdate=15. XII 2013 |archive-date=2009-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831053906/http://www.fordham.edu/Discover_Fordham/Fordhams_Jesuit_Trad/ }}</ref> Fordham se sastoji od deset konstitutivnih koledža, od kojih su četiri predstavljaju [[undergraduate education|više škole]] (undergraduate) a šest [[graduate school|fakultete]]. Pohađa ga oko 15.000 studenata na tri kampusa u [[Država New York|Državi New York]]: Rose Hill u [[Bronx]]u, Lincoln Center na [[Manhattan]]u i Westchester u [[Harrison (New York)|West Harrisonu]]. Uz te kampuse, Univerzitet drži i inozemni nastavni centar u Ujedinjenom Kraljevstvu i terenske urede u Španiji i Južnoj Africi. Na Fordhamu se mogu dobiti diplome [[Bachelor of Arts]], [[Bachelor of Science]] i [[Bachelor of Fine Arts]] kao i različiti [[magisterij]]i i [[doktorat]]i.<ref name="fordhamfacts"/> Izdanje ''U.S. News and World Report'' za [[2013]]. godinu navodi Fordham kao "selektivniji" [[istraživački univerzitet|nacionalni univerzitet]] i rangira na 57. mjesto u toj kategoriji.<ref name="usnews">{{cite web |url=http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/fordham-university-2722 |title=Fordham University &#124; Best College &#124; US News |publisher=Colleges.usnews.rankingsandreviews.com |date=2013-01-14 |accessdate=15. XII 2013 |archive-date=2013-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928133935/http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/fordham-university-2722 |dead-url=yes }}</ref> Godine 1962. je ''[[Time Magazine]]'' u članku pod naslovom "Best Catholic Colleges" prozvao Fordham jednim od 7 članova "Katoličke lige bršljana."<ref name="cathivy">{{cite news |author=iPad iPhone Android TIME TV Populist The Page |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,938328,00.html |title=Education: Best Catholic Colleges |publisher=TIME |date=1962-02-09 |accessdate=15. XII 2013 |archivedate=2010-11-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101121123753/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,938328,00.html |deadurl=yes }}</ref> [[Fordham Preparatory School]], četvorogodišnja [[university-preparatory school|pripremna]] [[jedospolno obrazovanje|škola za dječake]], je svojevremeno bila dio Univerziteta i bila zajedno sa snjim osnovan. Godine [[1972]]. je postala nezavisna i zgrade premjestila u sjeverozapadni dio kampusa Rose Hill; sa Univerzitetom je, međutim, ostala povezana na mnoge načine.<ref name="fordhamprep">{{cite web |url=http://www.fordhamprep.org/page.cfm?p=358 |title=Fordham Preparatory School: Our History |publisher=Fordhamprep.org |date= |accessdate=15. XII 2013 |archivedate=2013-12-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215072150/http://www.fordhamprep.org/page.cfm?p=358 |deadurl=yes }}</ref> == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fordham University}} * [http://www.fordham.edu/ Stranice univerziteta Fordham] * [http://www.fordhamsports.com/ Sportske stranice Fordhama] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1841.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Fordham]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Fordham]] [[Kategorija:Religija u New Yorku]] [[Kategorija:Isusovci]] [[Kategorija:Bronx]] [[Kategorija:Manhattan]] s5xfybsdilg5s9zxp4c6h4nojat0se0 Univerzitet u Waynesburgu 0 256660 42637017 41297859 2026-06-15T12:37:08Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637017 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | image= | name=Waynesburg University | established=1849 | type=[[Privatna škola|privatni, slobodne vještine]] | affiliation=[[Prezbiterijanska crkva SAD]] | president=Douglas G. Lee | city=[[Waynesburg (Pennsylvania)|Waynesburg]] | state=[[Pennsylvania]] | country={{flagcountry|GBR}} | undergrad= 1500 | campus= prigradski | colors=tamnonarančasta, crna | nickname=Yellow Jackets | website=[http://www.waynesburg.edu/ www.waynesburg.edu] | }} [[Datoteka:Hanna and Miller Halls, Waynesburg University.jpg|thumb|right|250px|Hanna i Miller Halls, dvije najstarije zgrade univerziteta]] '''Waynesburg University''' je privatni [[univerzitet]] smješten u gradu [[Waynesburg (Pennsylvania)|Waynesburg]] u [[SAD|američkoj]] državi [[Pennsylvania]]. U njemu se predaje preko 70 različitih tečajeva, a pohađa ga preko 2500 studenta,a od čega su 1500 učenici viših škola (undergraduates). Waynesburg University je godine 1849. osnovala [[Cumberlandska prezbiterijanska crkva]], te je član [[Council for Christian Colleges and Universities|Vijeća za kršćanske koledže i univerzitete]]. Waynesburg University je danas smješten na kampusu u brdima jugozapadne Pensilvanije, dok se tri posebna centra nalaze u Pittsburghu, u oblastima Southpointe, North Hills i Monroeville. [[Hanna Hall (Waynesburg University)|Hanna Hall]] i [[Miller Hall (Waynesburg University)|Miller Hall]] su zaštićena od vlade nakon ulaska u [[National Register of Historic Places|Nacionalni registar historijskih lokaliteta]].<ref name="nris">{{NRISref|version=2010a}}</ref> == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.waynesburg.edu Waynesburg University] * [http://www.waynesburgsports.com Waynesburg University Athletics] * [http://www.greeneconnections.com/WbgCol/WbgCol.html Early Alumni Profiles of Waynesburg University (formerly Waynesburg College)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008091708/http://www.greeneconnections.com/WbgCol/WbgCol.html |date=2014-10-08 }} * [http://www.waynesburgsports.com/News/football/2007/12/6/czerwien_si_120607.asp?path=football Waynesburg University, Mike Czerwien]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Coord|39.8993|-80.1875|region:US-PA_type:edu|display=title}} [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] ekfv0fh6f733l8pspw9ozcvdf9rndpo 42637020 42637017 2026-06-15T12:41:05Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Waynesburg University]] na [[Univerzitet u Waynesburgu]] 42637017 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | image= | name=Waynesburg University | established=1849 | type=[[Privatna škola|privatni, slobodne vještine]] | affiliation=[[Prezbiterijanska crkva SAD]] | president=Douglas G. Lee | city=[[Waynesburg (Pennsylvania)|Waynesburg]] | state=[[Pennsylvania]] | country={{flagcountry|GBR}} | undergrad= 1500 | campus= prigradski | colors=tamnonarančasta, crna | nickname=Yellow Jackets | website=[http://www.waynesburg.edu/ www.waynesburg.edu] | }} [[Datoteka:Hanna and Miller Halls, Waynesburg University.jpg|thumb|right|250px|Hanna i Miller Halls, dvije najstarije zgrade univerziteta]] '''Waynesburg University''' je privatni [[univerzitet]] smješten u gradu [[Waynesburg (Pennsylvania)|Waynesburg]] u [[SAD|američkoj]] državi [[Pennsylvania]]. U njemu se predaje preko 70 različitih tečajeva, a pohađa ga preko 2500 studenta,a od čega su 1500 učenici viših škola (undergraduates). Waynesburg University je godine 1849. osnovala [[Cumberlandska prezbiterijanska crkva]], te je član [[Council for Christian Colleges and Universities|Vijeća za kršćanske koledže i univerzitete]]. Waynesburg University je danas smješten na kampusu u brdima jugozapadne Pensilvanije, dok se tri posebna centra nalaze u Pittsburghu, u oblastima Southpointe, North Hills i Monroeville. [[Hanna Hall (Waynesburg University)|Hanna Hall]] i [[Miller Hall (Waynesburg University)|Miller Hall]] su zaštićena od vlade nakon ulaska u [[National Register of Historic Places|Nacionalni registar historijskih lokaliteta]].<ref name="nris">{{NRISref|version=2010a}}</ref> == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.waynesburg.edu Waynesburg University] * [http://www.waynesburgsports.com Waynesburg University Athletics] * [http://www.greeneconnections.com/WbgCol/WbgCol.html Early Alumni Profiles of Waynesburg University (formerly Waynesburg College)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008091708/http://www.greeneconnections.com/WbgCol/WbgCol.html |date=2014-10-08 }} * [http://www.waynesburgsports.com/News/football/2007/12/6/czerwien_si_120607.asp?path=football Waynesburg University, Mike Czerwien]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Coord|39.8993|-80.1875|region:US-PA_type:edu|display=title}} [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] ekfv0fh6f733l8pspw9ozcvdf9rndpo Univerzitet u Pittsburghu 0 265750 42637016 42340369 2026-06-15T12:37:04Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637016 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CathedralFromSS.jpg|mini|300px|desno|Katedrala Učenje je glavne zgrade Sveučilišta u Pittsburghu]] '''Sveučilište u Pittsburghu''' ili jednostavno '''Pitt''' je istraživačko sveučilište u američkom gradu [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]] u saveznoj državi [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. Pitt je jedno od američkih sveučilišta s najvećim fundusom za istraživanje. [[Sport]]ske momčadi ovog sveučilišta koje se natječu pod nazivom "''[[Puma|Panthers]]''" == Historija == Ovo sveučilište osnovao je Hugh Henry Brackenridge [[1787.]] [[Datoteka:YugoslavNationalityRoom.jpg|mini|desno|''[[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavensku]] školsku učionicu'' za ''Sveučilište u Pittsburghu'', u sklopu projekta 27 [[:en:Nationality Rooms|Nacionalnih Učionica]] (27 nacija koje su podigle Pittsburgh)]] == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.pitt.edu/ Službena stranica] * [http://www.upmc.com/ Medicinski Centar Sveučilište u Pittsburghu (UPMC)] {{WProjekti |commons = University of Pittsburgh |commonssh = Sveučilište u Pittsburghu}} {{mrva-obraz}} [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Pennsylvania]] 2i53w4egjhe9mtiqgvr6ohgibuc64wd Chambretaud 0 275645 42637110 42111986 2026-06-15T15:57:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637110 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Šambreto | originalni_naziv = Chambretaud | slika = | opis_slike = | grb = {{zastava|Francuska}} | region = Loara | departman = Vendée | prefektura = La Roš sir Jon | kanton = Mortanj sir Sevr | gšir = 46.9225 | gduž =-0.963611111111111 | nadm visina = 162 | maksimalna_nadmorska_visina = 245 | minimalna_nadmorska_visina = 148 m | površina-km = 16,10 | površina-he = 1.610 | stanovništvo = 1275<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 91,93 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 85048 | poštanski kod = 85500 }} '''Šambreto''' ({{jez-fra|Chambretaud}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon. Po podacima iz [[2005]]. godine u opštini je živelo 1 275 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 79&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,10&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 162 metara (maksimalnoj 245 m, a minimalnoj 148 m m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1135| 1968=1176| 1975=1206| 1982=1237| 1990=1310| 1999=1275| 2006=| 2011=1480| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:1800 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1200 color:gray1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,127)(84,131) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1135 1968: 1176 points:(84,131)(100,134) color:blue width:2 #1975: 1206 points:(100,134)(128,137) color:blue width:2 #1982: 1237 points:(128,137)(160,144) color:blue width:2 #1990: 1310 points:(160,144)(196,140) color:blue width:2 #1999: 1275 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://clubdesstarschambretaud.iquebec.com/index.php http://clubdesstarschambretaud.iquebec.com/index.php]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310233235/http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu/ |date=2007-03-10 }} * [http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/ http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060519065658/http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/ |date=2006-05-19 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77237 Chambretaud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&codecom=048 Chambretaud na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818952118311096&RadLong1=-0.0168181865985946 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850048 Položaj mesta Chambretaud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=46.9225&longitude=-.963611111111111&zoom=8 Plan naselja Chambretaud na mapi (Mapquest)] {{Departman Vandeja u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|46_55_21_N_00_57_49_W_type:city_region:FR|46° 55' 21" SG Š, 00° 57' 49" ZGD}} l0zaps0nyo591uphz7su1cofjveqvlf Clairefontaine-en-Yvelines 0 276864 42637154 42113453 2026-06-15T19:32:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637154 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Klerfonten an Ivlen | originalni_naziv = Clairefontaine-en-Yvelines | slika = Clairefontaine-en-Yvelines Mairie.JPG | opis_slike = | grb = Blason ville fr Clairefontaine-en-Yvelines (Yvelines).svg | država={{FRA}} | region = Pariski region | departman = Yvelines | prefektura = Rambuje | kanton = Sent Arnol an Ivlen | geografska_širina = 48°36'47" SGŠ | geografska_dužina = 01°54'31" IGD | gšir = 48.6131 | gduž = 1.9086 | nadm visina = 128 m | maksimalna_nadmorska_visina = 175 | minimalna_nadmorska_visina = 119 m | površina-km = 17,22 | površina-he = 172.2 | stanovništvo = 808<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 46,92 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 78164 | poštanski_kod = 78120 }} '''Klerfonten an Ivlen''' ({{jez-fra|Clairefontaine-en-Yvelines}}) je naselje i opština u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pariski region]], u departmanu [[Departman Ivlen u Francuskoj|Ivlen]] koja pripada prefekturi Rambuje. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 800 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 46,5&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,22&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 128 m metara (maksimalnoj 175 m, a minimalnoj 119 m m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=395| 1968=496| 1975=437| 1982=504| 1990=652| 1999=800| 2006=| 2011=808| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:1200 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:800 color:gray1 from:start till:end bar:400 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,76)(84,90) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 395 1968: 496 points:(84,90)(100,82) color:blue width:2 #1975: 437 points:(100,82)(128,91) color:blue width:2 #1982: 504 points:(128,91)(160,112) color:blue width:2 #1990: 652 points:(160,112)(196,133) color:blue width:2 #1999: 800 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Clairefontaine-en-Yvelines}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.clairefontaine-en-yvelines.fr/ http://www.clairefontaine-en-yvelines.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100416033114/http://www.clairefontaine-en-yvelines.fr/ |date=2010-04-16 }} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=78&codecom=164 Clairefontaine-en-Yvelines na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://maps.google.com/maps?q=Clairefontaine-en-Yvelines%2C%20France http://maps.google.com/maps?q=Clairefontaine-en-Yvelines%2C%20France] {{Departman Ivlen u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|48_36_47_N_01_54_31_E_type:city_region:FR|48° 36' 47" SG Š, 01° 54' 31" IGD}} a7f3e5oa2suaxa091trkrw16hkqe2ka GMT 0 333450 42637168 2080948 2026-06-15T21:03:11Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Glicin/sarkozin N-metiltransferaza]] na [[GMT (razvrstavanje)]] 42637168 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[GMT (razvrstavanje)]] bs2knhm3orpq92pw156s53ldbveuxn9 Christa Tordy 0 626002 42637146 4973884 2026-06-15T18:17:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Christa Tordy |zanimanje = glumica |period = 1921 - 1928 |ime_po_rođenju = Anneliese Uhlhorn |datum_rođenja = {{datum|30|6|1904|god=ne}} |mjesto_rođenja = [[Bremen (grad)|Bremen]], [[Njemačko Carstvo]] |datum_smrti = {{dda|1945|4|28|1904|6|30|df=y}} |mjesto_smrti = [[Bad Saarow-Pieskow]], [[Treći rajh]] |supružnik = [[Harry Liedtke]] (? - 1945, njegova smrt) }} '''Christa Tordy''' (rođena kao Annelise Uhlhorn, 30. jun 1904 - 28. april 1945) bila je [[njemačka]] teatarska i filmska glumica. Karijeru je započela tokom studija historije umjetnosti, a prekinula je nakon početka ljubavne veze, odnosno braka s poznatim glumcem [[Harry Liedtke|Harryjem Liedtkeom]]. Na samom kraju [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] su nju i muža ubili pripadnici [[Crvena armija|Crvena armije]], nakon što su upali u njihovu vilu u potrazi za ženama koje bi [[silovanje|silovali]]. == Izabrana filmografija == * ''[[Sein großer Fall]]'' (1926) * ''[[Prinz Louis Ferdinand]]'' (1927) * ''[[Die Beichte des Feldkuraten]]'' (1927) * ''[[Das Geheimnis von Genf]]'' (1928) * ''[[Amor auf Ski]]'' (1928) == Weblinks == * {{IMDb Name|0867909}} * [http://www.spd-scharmuetzelsee.de/index.php?mod=content&menu=10&page_id=3257 Ausführliche Biographie Tordys (mit Bild, untere Hälfte der Website)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402123803/http://www.spd-scharmuetzelsee.de/index.php?mod=content&menu=10&page_id=3257 |date=2016-04-02 }} == Vanjske veze == <references /> {{Lifetime|1904|1945|Tordy, Christa}} [[Kategorija:Njemačke teatarske glumice]] [[Kategorija:Njemačke filmske glumice]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] o6c9ms24nwly4zmn14kqv5z0fjqryd7 Univerzitet u Virginiji 0 631061 42637045 42607061 2026-06-15T13:26:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Virginia]] → [[Kategorija:Univerziteti u Virginiji]] 42637045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Virginiji | izvorni_naziv = {{en icon}} University of Virginia | drugi_naziv = | latinski = | logo = University of Virginia logo.svg | logo_širina = 275px | logo_opis = | slika = University_of_Virginia_Rotunda.jpg | slika_širina = | slika_opis = Rotunda univerziteta | moto = | moto_sh = | osnivač = [[Thomas Jefferson]] | osnivanje = [[1819]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = javni | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = 7,5 milijardi [[USD]]<ref name=UVIMCO>{{cite web|url=http://www.uvimco.com/home/showsubcategory?catID=145|title=UVA Annual Report|access-date=2016-01-01|archive-date=2015-12-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20151228104735/http://www.uvimco.com/home/showsubcategory?catID=145|dead-url=yes}}</ref> | budžet = 2,7 milijardi [[USD]] | rukovodilac = | upravnik = | predsjedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsjednik = [[Teresa A. Sullivan]] | potpredsjednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 2102 | admin_osoblje = | studenti = | dodiplomci = 14.898<!--Degree-seeking Undergrads--><ref name="iaas">{{cite web |url=http://www.virginia.edu/Facts/Glance_Enrollment.html |title=Current On-Grounds Enrollment |access-date=2016-01-01 |archive-date=2014-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140903212245/http://www.virginia.edu/Facts/Glance_Enrollment.html |dead-url=yes }}</ref> | diplomci = 6340<!--Degree-seeking Grads + Professional School students--><ref name="iaas"/> | doktoranti = | ostali = | boje = plava i narančasta<ref name="colors">{{cite web|url=http://webstandards.virginia.edu/graphic-standards|title=Graphic Standards — University of Virginia|work=The Graphic Identity for the University of Virginia|date=14. 3. 2015|access-date=2016-01-01|archive-date=2016-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20160102080257/http://webstandards.virginia.edu/graphic-standards|dead-url=yes}}</ref><br />{{color box|#002654}}&nbsp;{{color box|#F36F21}} | sportovi = [[NCAA Division I]]: [[Atlantic Coast Conference|ACC]]<br />25 ekipa (12 muških, 13 ženskih) | nadimak = Virginia Cavaliers, Wahoos | maskota = [[Cavalier]] | udruženja = [[Association of American Universities|AAU]], [[Association of Public and Land-Grant Universities|APLU]], [[Oak Ridge Associated Universities|ORAU]], [[Universities Research Association|URA]], [[Southeastern Universities Research Association|SURA]] | sjedište = | grad = [[Charlottesville, Virginia|Charlottesville]] | pokrajina = | savezna_država = [[Virginia]] | država = {{flag|SAD}} | kampus = suburbani (6,81 km²) | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = 38 | širina-min = 2 | širina-sek = 4 | širina-oznaka = N | dužina-st = 78 | dužina-min = 30 | dužina-sek = 15 | dužina-oznaka = W | lok_karta_opis = | mrežno_mjesto = {{url|www.virginia.edu}} | fusnote = }} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = [[Monticello]] i Univerzitet u Virginiji u Charlottesvilleu |slika = Lawn_UVa_colorful_winter_sun_2010.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iv, vi |ugroženost = - |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/442 |država = {{flag|SAD}} <br> <center>{{Lokacijska karta|SAD|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Univerzitet u Virginiji|position=left |lat_deg=38|lat_min=2|lat_sec=4|lat_dir=N |lon_deg=78|lon_min=30|lon_sec=15|lon_dir=W }}<small>Lokacija Univerziteta u Virginiji na području SAD-a</small></center> }} '''Univerzitet u Virginiji''' ([[engleski jezik|engl.]] ''University of Virginia'', kratica: '''UVA''') je javni [[univerzitet]] u gradu [[Charlottesville, Virginia|Charlottesvilleu]], u američkoj saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]]. Zamislio ga je i dizajnirao [[1819]]. godine [[Thomas Jefferson]] (1743–1826), autor [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] i treći [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]], koji je bio također i talentirani [[arhitekt]]. Izvorno upravno tijelo UVA su činili bivši američki predsjednici Thomas Jefferson, [[James Madison]] i [[James Monroe]]. Posjed na kojem je nastao univerzitet je bio u vlasništvu Monroea, u čijem domu i odvjetničkom uredu je danas smješten rezidencijalni dio univerziteta<ref>[http://www.histarch.uiuc.edu/highland/ashlawn2.html Univerzitet u Virginiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709014532/http://www.histarch.uiuc.edu/highland/ashlawn2.html |date=2012-07-09 }} na HistArch {{en icon}} Preuzeto 26. 9. 2012.</ref>. Thomas Jefferson je dizajnirao Univerzitet u Virginiji u duhu [[neoklasicizam|neoklasicizma]] i načelima [[paladijanizam|paladijanizma]], te ga je nazivao '''Akademsko selo''' (''Academical Village''). Njezina jedinstvena arhitektura zasnovana na rječniku klasične antike simbolizira težnje novoosnovane američke republike kao nasljednice europske tradicije, ali i najavljuje kulturni eksperiment kolonijalne arhitekture zrele države. Zbog toga je virginijski univerzitet, zajedno s privatnom Jeffersonovom vilom [[Monticello]], upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] [[1987]]. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/442 Monticello and the University of Virginia in Charlottesville] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} Preuzeto 26. 9. 2012.</ref>. [[Datoteka:Lawn.jpg|mini|lijevo|Travnjak univerziteta u Virginiji]] == Historija == [[Datoteka:University_of_Virginia_Maverick_Engraving.jpg|mini|lijevo|Tlocrt univerziteta iz 1826. godine, temeljen na Jeffersonovom crtežu]] Zemljište za izgradnju univerziteta su [[1788]]. godine je kupio ratni veteran James Monroe, koji će kasnije postati peti predsjednik SAD-a. Godine [[1817]]. odbor je otkupio zemljište od Monroea, kada je on bio predsjednik, i pod vodstvom Jeffersona započela je gradnja koja je dovršena 1819. god. Nastava na univerzitetu je započela 1825. godine. Za razliku od ostalih univerziteta koja su tada nudili samo tri studija: [[medicina|medicinu]], [[pravo]] i [[teologija|teologiju]], Univerzitet u Virginiji je nudio i studije [[astronomija|astronomije]], [[filozofija|filozofije]], [[politologija|politologije]], [[arhitektura|arhitekture]] i drugih inženjerskih disciplina. Bila je to prva obrazovna institucija koja je nudila studije modernih akademskih disciplina<ref>Dumas Malone, ''Jefferson and His Time: The Sage of Monticello'', str. 417.-418.</ref>. Još progresivniji korak je bio potpuno odvajanje obrazovanja od religije. Godine 1826. James Madison, četvrti predsjednik SAD-a je postao rektor univerziteta, a Jefferson je bio u upravnom odboru, sve do svoje smrti. [[William Faulkner]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] i [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]], postao je predavač i konzultant na univerzitetu 1957. godine, što je ostao do svoje smrti [[1962]]. godine. Braća [[John F. Kennedy|John F.]] i [[Robert F. Kennedy]] su pohodili univerzitet [[1958]]. godine, a [[1960]]. i [[Martin Luther King]]. Univerzitet su posjetili i kraljica [[Elizabeta II.]] [[1976]]. i [[Desmond Tutu]] [[1998]]. godine. Godine 2012. ''U.S. News & World Report'' je rangirao Virginijski univerzitet na drugo mjesto svih javnih univerziteta u SAD-u i 25. ponajbolje u državi<ref>[http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/rankings/national-universities/top-public Best Colleges 2012: Top Public Schools] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172754/http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/rankings/national-universities/top-public |date=2016-03-03 }}, [http://en.wikipedia.org/wiki/US_News_and_World_Report US News and World Report] {{en icon}} Preuzeto 26. 9. 2012.</ref>. Sportisti UVA se natječu u 23 sporta, a u ukupnom poretku američkih univerziteta ([http://en.wikipedia.org/wiki/NACDA_Directors%27_Cup NACDA Directors' Cup]) su ostvarili treće mjesto 2010. godine<ref>[http://www.virginiasports.com/ViewArticle.dbml?DB_OEM_ID=17800&ATCLID=204965417 NACDA Directors' Cup 2010.]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en icon}} Preuzeto 26. 9. 2012.</ref>. == Odlike == Univerzitet u Virginiji je remek-djelo i izvanredan primjer velikih obrazovnih institucija iz vremena [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Ono je bilo posljednje arhitektonsko i najambicioznije Jeffersonovo djelo. Upuštajući se u ovaj projekt utemeljen na obrazovnim idealima enciklopedizma i demokracije, Jefferson je napustio planove starijih fakulteta u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njegov ostvareni plan „akademskog sela” je inspiriran higijenskim načelima graditelja bolnica i masom simbolično dočarava hijererhiju i ponavljanje oblika. Njegova Rotunda, koja je kopija [[rim]]skog [[Panteon]]a u pola njegove veličine, se uzdiže iznad knjižnice i dominira cijelim kompleksom. U deset paviljona s obje strane knjižnice nalazilo se deset profesora koji su vodili neovisne škole, te je namjera bila da svojim osobitim oblikovanjem predstavljaju enciklopediju klasične i neoklasične arhitekture. Na katu iznad učionica bile su stambene prostorije profesora i 54 sobe za učenike. Kolonada u prizemlju koja ih sve povezuje je služila kao ujedinitelj cjelokupnog prostora. Zgrada na samom jugu kompleksa je dodana kasnije i nepotrebno je zatvorila ovaj slavodobitni prostor. == Istaknuti studenti == [[Datoteka:Alumni_Hall,_Univ._of_AV_IMG_4238.JPG|mini|Dvorana diplomanata]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | Od osoba koje su diplomirale na Univerzitetu u Virginiji ističu se: * [[Edgar Allan Poe]], književnik * [[Georgia O'Keeffe]], slikarica * [[Richard E. Byrd]], istraživač * [[John Backus]], rani informatičar * [[Tina Fey]], komičarka * [[Somdev Devvarman]], indijski tenisač || Univerzitet su pohađali i: * [[Woodrow Wilson]], 28. predsjednik SAD-a * [[Robert F. Kennedy]], senator * [[Ted Kennedy]], senator * [[Javier Solana]], generalni sekretar [[Zapadnoeuropska unija|Zapadnoeuropske unije]] od 1999.-2009. |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Virginia}} * [http://www.virginia.edu/index.html Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630001853/http://www.virginia.edu/index.html |date=2007-06-30 }} {{en icon}} * [http://www.lib.virginia.edu/rmds/portfolio/UVA_archive/index.html/ University of Virginia Visual History Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222032852/http://www.lib.virginia.edu/rmds/portfolio/UVA_archive/index.html/ |date=2012-02-22 }} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1819.]] [[Kategorija:Univerziteti u Virginiji]] [[Kategorija:Virginia]] [[Kategorija:Neoklasicistička arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama]] lna69shunmonc25nrt5vmap8yire109 Univerzitet Binghamton 0 642252 42636998 42413286 2026-06-15T12:22:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42636998 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = State University of New York at Binghamton |image = Binghamton University logo.svg <!-- Use logo not seal per official request (see talk page template) --> |image_size = 200px |motto = ''From breadth through depth to perspective''<ref>{{cite web|url=http://www2.binghamton.edu/harpur/about/why-liberal-arts.html|title=Why Liberal Arts?|publisher=Binghamton University, State University of New York|accessdate=6. 10. 2014|archive-date=2014-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114157/http://www.binghamton.edu/harpur/about/why-liberal-arts.html|dead-url=yes}}</ref> |established = 1946 |former_names = Triple Cities College (1946–1950)<br/>Harpur College (1950–1965) |type = javni; istraživački |faculty = 641 |endowment = 116 mil. [[USD]]<ref name="endowment support">{{cite web|title=Endowment support reaches milestone, exceeds $116M|url=http://www.binghamton.edu/inside/index.php/inside/story/10410/endowment-support-reaches-milestone-exceeds-116m/|accessdate=11. 1. 2015}}</ref> |president = [[Harvey G. Stenger]] |students = 16.887 |undergrad = 13.518 |postgrad = 3369 |city = [[Vestal, New York|Vestal]] |state = [[New York (savezna država)|New York]] |country = [[SAD]] |coor = {{Coord|42.0888|-75.9670|type:edu|display=inline,title}} |campus = suburbani, 3,59 [[km²]] |colors = tamno zelena {{Color box|#006A4D}} |athletics = {{plainlist| * [[NCAA Division I]] * [[America East Conference|America East]] }} |mascot = Baxter the [[Binturong|Bearcat]] |nickname = [[Binghamton Bearcats|Bearcats]] |affiliations = [[State University of New York]]<br/>[[APLU]] |website = {{url|www.binghamton.edu}} }} '''Univerzitet Binghamton''' ({{jez-engl|Binghamton University}}) je javni istraživački [[univerzitet]] u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|State University of New York at Binghamton}} * {{en icon}} [http://www.binghamton.edu/ Službene stranice Univerziteta Binghamton] [[Kategorija:Nastanci 1946.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Binghamton]] n3v9w8gow1ndse16q0iaedxdf6hc5qh Desenzitizacija (medicina) 0 1281600 42637286 42451036 2026-06-16T07:00:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637286 wikitext text/x-wiki '''Desenzitizacija''' je smanjenje ili uklanjanje negativne reakcije [[organizam|organizma]] na neku materiju ili podsticaj. == Medicina == Na primjer, ako osoba sa [[šećerna bolest|šećernom bolešću]] ima lošu [[alergija|alergijsku reakciju]] za uzimanje pune [[doza (biohemija)|doze]] goveđeg [[insulin]]a, lekar daje osobi vrlo malu količinu insulina u početku. Vremenom se daju sve veće doze, sve dok osoba ne postane tolerantna na pune doze. Ovo je jedan od načina navikavanja tela na punu dozu i izbegavanja alergijske reakcije. Na ćelijskom nivou, primjena malih doza od [[toksin]]a proizvodi [[IgG]] odgovor koji na kraju nadjačava [[hipersenzitivnost]] [[IgE]] odgovora.<ref name="pmid10438359">{{cite journal | author = Fischer JE, Johnson TR, Peebles RS, Graham BS | title = Vaccination with pertussis toxin alters the antibody response to simultaneous respiratory syncytial virus challenge | journal = The Journal of Infectious Diseases | volume = 180 | issue = 3 | pages = 714–9 | year = 1999 | month = September | pmid = 10438359 | doi = 10.1086/314947 | url = http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?JID981582 }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="pmid16700191">{{cite journal | author = Ciprandi G, Marseglia GL, Tosca MA | title = Allergen-specific immunotherapy: an update on immunological mechanisms of action | journal = Monaldi Archives for Chest Disease = Archivio Monaldi per Le Malattie Del Torace / Fondazione Clinica Del Lavoro, IRCCS [and] Istituto Di Clinica Tisiologica E Malattie Apparato Respiratorio, Università Di Napoli, Secondo Ateneo | volume = 65 | issue = 1 | pages = 34–7 | year = 2006 | month = March | pmid = 16700191 | doi = | url = }}</ref> Drugačiji mehanizam je odgovoran za desenzitizaciju na [[antibiotik]]e, koji se izvodi tokom kraćeg vremenskog perioda od desenzitizacije na druge alergije. U ovom obliku desenzitizacije, pacijent se polako izlaže na nivou antibiotika koji proizvodi slabe anafilaksije. Na kraju postupka, pacijentovi [[mastocit]]i su iscrpeli njihov granulirani sadržaj, a pacijent ne može podleći alergijskoj reakciji dok ove ćelije ne povratite te sadržaje. == Farmakologija == U [[farmakologija|farmakologiji]], desenzitizacija je gubljenje odziva na produženu ili povećanu dozu [[lek]]a.<ref name="Goodman_Gilman">{{GoodmanGilman10th |pages=36-37}}</ref> Takođe se naziva [[tahifilaksija]], ili [[tolerancija leka]]. To je jedan od važnih aspekata dizajna lekova.<ref name="urlhttp://www.bio-balance.com/">{{cite web | url = http://www.bio-balance.com/DrugSafety.htm | author = Richard Lanzara | title = Why Aren't Drugs Safer? - Is It Because We Need A Fundamental Understanding of the Receptor Response? | format = | work = | accessdate = | archive-date = 2015-09-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150923185802/http://www.bio-balance.com/DrugSafety.htm }}</ref> == Povezano == * [[Fiziološka tolerancija]] * [[Reverzna tolerancija]] * [[Imunoterapija alergenima]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Farmakodinamika]] fo0f3dp13dicb8cyo34jicw3ara7exb Wolframs-Eschenbach 0 1359414 42637270 42526467 2026-06-16T05:06:03Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Wappen_Wolframs-Eschenbach.svg datotekom [[:File:DEU_Wolframs-Eschenbach_COA.svg|DEU_Wolframs-Eschenbach_COA.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4 42637270 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Volframs-Ešenbah | izvorni_naziv = ''Wolframs-Eschenbach'' | slika = | opis_slike = Volframs-Ešenbah | gradska_zastava = | grb = DEU Wolframs-Eschenbach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.870<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 113 | aglomeracija = | površina = 25,5 | gšir = 49.22639 | gduž = 10.72306 | nadmorska_visina = 442 | registarska_oznaka = AN | pozivni_broj = 09875 | poštanski_kod = 91639 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.wolframs-eschenbach.de/ www.wolframs-eschenbach.de] | gradonačelnik = ''Michael Dörr'' | stranka = CSU | ije = da }} '''Volframs-Ešenbah''' ({{jez-nem|Wolframs-Eschenbach}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 58 opštinskih središta okruga [[Okrug Ansbah|Ansbah]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.870 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9571229. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wolframs-Eschenbach in AN.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Ansbah]] Volframs-Ešenbah se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Ansbah. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 442 metra. Površina opštine iznosi 25,5&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.870 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 113 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wolframs-Eschenbach}} * [http://www.wolframs-eschenbach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ansbah}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Volframs-Ešenbah]] tdfw5qmtq7ux5gc98xr4f77mfkyrhu3 Cisco Kid 0 1408127 42637153 42509947 2026-06-15T19:12:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637153 wikitext text/x-wiki [[File:Cisco Kid and Diablo photo 1950s.jpg|thumb|[[Duncan Renaldo]] kao Cisco Kid u istoimenoj seriji iz 50-ih godina.]] '''Cisco Kid''' (u originalu '''The Cisco Kid''') je izmišljeni lik [[odmetnik]]a na [[Meksiko|meksičko]]-[[Teksas|teksaškoj]] granici, a koji je u [[SAD]] tokom 20. vijeka stekao popularnost kao protagonist [[vestern]] [[film]]ova, [[strip]]ova i [[TV serija|TV serije]]. Stvorio ga je književnik [[O. Henry]] godine 1907. kao lik u pripovjetci ''[[The Caballero's Way]]'', u kojoj je opisan kao krvoločni [[psihopat]] koji smišlja okrutnu osvetu djevojci koja ga namjerava izdati [[Teksaški rendžeri|Teksaškim rendžerima]]. Godine 1928. je Cisco Kid poslužio kao lik u ''[[In Old Arizona]]'', prvom [[zvučni film|zvučnom]] vesternu odnosno prvom zvučnom filmu snimanom na lokaciji; i u tom filmu, gdje ga je tumačio [[Warren Baxter]], je prikazan kao [[negativac]]. U svim kasnijim inkarnacijama je, međutim, prikazan kao pozitivac, odnosno kao odmetnik koji se, najčešće uz dosta humora, bori za pravdu i kažnjava druge zlikovce. Takvim ga je glumio [[Duncan Renaldo]] u seriji B-filmova krajem 1940-ih, a istu ulogu 1950-ih ponovio i u [[The Cisco Kid (TV serija)|istoimenoj]] TV-seriji, jednoj od prvoj koja se emitirala u [[Televizija u boji|boji]]. == Vanjske veze == {{commons category}} *[http://www.otrsite.com/logs/logc1024.htm Jerry Haendiges Vintage Radio Logs: ''The Cisco Kid''] *[https://archive.org/details/Cisco_Kid_page1 Radio Archive Free Stream: ''The Cisco Kid''] *[https://web.archive.org/web/20060524065315/http://thenostalgialeague.com/olmag/cisco.html O. Henry's "The Caballero's Way" (full text)] *{{AFI film|844|The Cisco Kid}} *[http://www.tv.com/the-cisco-kid/show/6111/episode.html?om_act=convert&om_clk=tabssh&tag=tabs;episodes ''The Cisco Kid'' TV Episode Guide]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[https://www.imdb.com/title/tt0042093/ ''The Cisco Kid'' TV series (1950–1956)] at [[IMDb]] *[http://zootradio.com/Cisco_Kid.php Zoot Radio, free old time radio show downloads of ''The Cisco Kid''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416063138/http://www.zootradio.com/Cisco_Kid.php |date=2015-04-16 }} *[http://www.philsp.com/homeville/Hannigan/t87.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027170502/http://www.philsp.com/homeville/Hannigan/t87.htm |date=2020-10-27 }} ''Everybody's Magazine'' [v17, July 1907] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027170502/http://www.philsp.com/homeville/Hannigan/t87.htm |date=2020-10-27 }} {{Authority control}} [[Kategorija:Američka književnost]] [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Likovi iz TV-serija]] [[Kategorija:Stripovski likovi]] [[Kategorija:Fiktivni kriminalci]] [[Kategorija:Fiktivni ubice]] pl0j3hzctlsrvcu3014735w8o8t71yq DSM (kompanija) 0 1411794 42637226 42314711 2026-06-16T02:32:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637226 wikitext text/x-wiki {{Infobox company-lat | company_name = Rojal DSM N.V. | company_logo = [[Datoteka:Royal DSM.svg|200px]] | company_type = [[Naamloze vennootschap|N.V.]] | traded_as = {{Euronext|DSM}} | foundation = 1902 | location = [[Hirlen]], [[Holandija]] | key_people = Feike Sijbesma <small>([[izvršni direktor|CEO]])</small> | products = [[ishrana|prehrambeni]] i [[lek|farmaceutski]] sastojci, sirovine za proizvodnju [[polimer]]a | homepage = [http://www.dsm.com/ www.dsm.com] | industry = [[Hemijska industrija]] | revenue = [[Evro|€]]9.050 milijardi <small>(2010)</small><ref name="AR2010">{{cite web |url=http://www.annualreport2010.dsm.com/pages/Homepage.html |title=Annual Report 2010 |accessdate=23. 2. 2011. |publisher=DSM |archivedate=2011-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110403144509/http://www.annualreport2010.dsm.com/pages/Homepage.html |deadurl=yes }}</ref> | operating_income = €802 miliona <small>(2010)</small><ref name="AR2010" /> | net_income = €507 miliona <small>(2010)</small><ref name="AR2010" /> | assets = €10.48 milijardi <small>(end 2010)</small><ref name="AR2010" /> | equity = €5.577 milijardi <small>(end 2010)</small><ref name="AR2010" /> | num_employees = 21,911 <small>(end 2010)</small><ref name="AR2010" /> | intl = yes }} [[Datoteka:Dsm headquarters heerlen netherlands 2011.jpg|thumb|DSM sedište, Hirlen, Holandija 2011]] '''DSM''' (''[[Koninklijk]] DSM N.V.'', ''Rojal DSM N.V.'') je međunarodna kompanija sa sedištem u [[Holandija|Holandiji]]. DSM se bavi proizvodnjom i prodajom prehrambenih suplemenata, proizvoda za ličnu negu, stočne hrane, farmaceutskih proizvoda, medicinskih uređaja, auto delova, boja, električnih i elektronskih proizvoda, alternativnih izvora energije i biološkim materijala.<ref>{{Cite web |url=http://www.dsm.com/en_US/cworld/public/about/pages/business_entities.jsp |title=Activities |access-date=2014-06-20 |archive-date=2012-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225212453/http://www.dsm.com/en_US/cworld/public/about/pages/business_entities.jsp |url-status=dead }}</ref> DSM zapošljava preko 22,000 ljudi širom sveta. DSM je ostvario prihod od oko €9 milijardi [[2010]]. Deonice DSM-a su u opticaju na [[NYSE Evronekst]]u u Amsterdamu. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.dsm.com/ DSM] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije]] 96kob2hssmte7cq0lmyev61xqqby497 Stránske 0 1461259 42637255 42566153 2026-06-16T04:16:29Z Akul59 131397 zastava 42637255 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Stránske |originalni_naziv = Stránske |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Stranske-zilina-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Žilina|Žilina]] |nadm visina = 431 |poštanski_kod = 013 13 |pozivni_broj = (+421) 41 |registarska_oznaka = ZA |gšir = 49.1194 |gduž = 18.7053 }} '''Stránske''' ({{jez-svk|Stránske}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Žilina|okrugu Žilina]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Izvori == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK031B/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2023-07-18}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Stránske}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Žilina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Žilina]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] 7gc2xmdoffi16m3l5p6rx8li1qtoxb0 Stráža (Žilina) 0 1461260 42637252 42566155 2026-06-16T04:13:19Z Akul59 131397 zastava 42637252 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Straža}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Stráža |originalni_naziv = Stráža |slika = Stráža MF3.jpg |opis_slike = Stráža |gradska_zastava = Straza-zilina-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Žilina|Žilina]] |nadm visina = 402 |poštanski_kod = 013 04 |pozivni_broj = (+421) 41 |registarska_oznaka = ZA |gšir = 49.224478 |gduž = 18.908897 }} '''Stráža''' ({{jez-svk|Stráža}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Žilina|okrugu Žilina]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Izvori == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK031B/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2023-07-19}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Stráža}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Žilina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Žilina]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] cd1op6j2gcypg0vr1q1cpvk9ckbj721 Dario Zahora 0 1470733 42637256 42546840 2026-06-16T04:16:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637256 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Dario Zahora | slika = Dario Zahora RBK.jpg | puno ime = Dario Zahora | visina = 178 cm | težina = | nadimak = | datum rođenja = [[28. ožujka]] [[1982.]] | mjesto rođenja = [[Vukovar]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Ergotelis]] | broj u klubu = 20 | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[1993.]] - [[1994.]]<br>[[1994.]] - [[2000.]] | juniorski klubovi = [[HAŠK]]<br>[[NK Dinamo Zagreb]] | godina = [[2000.]] - [[2009.]]<br>[[2000.]] - [[2001.]]<br>[[2005.]] - [[2006.]]<br>[[2006.]] - [[2007.]]<br>[[2007.]] - [[2008.]]<br>[[2008.]] - [[2009.]]<br>[[2009.]] - [[2010.]]<br>[[2010.]] - [[2011.]]<br>[[2011.]]<br>[[2011.]]<br>[[2011.]] - [[2012.]]<br>[[2012.]] - | profesionalni klubovi = [[NK Dinamo Zagreb]]<br>→ [[Croatia Sesvete]] (posudba)<br>→ [[NK Koper]] (posudba)<br>→ [[NK Slaven Belupo]] (posudba)<br>→ [[NK Domžale]] (posudba)<br>→ [[NK Interblock]] (posudba)<br>[[Rosenborg B.K.]]<br>[[Bnei Sakhnin F.C.]]<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]]<br>Lokomotiv Plovdiv<br>[[NK Osijek]]<br>[[Ergotelis F.C.|Ergotelis]] | nastupi(golovi) ={{0}}{{0}}94 {{0}}{{0}}(39)<br>{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}(15)<br>{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br>{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(22)<br>{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}(13)<br>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[1998.]]<br>[[1999.]]<br>[[1998.]] - [[1999.]]<br>[[1999.]] - [[2000.]]<br>[[1999.]] - [[2000.]]<br>[[2000.]] - [[2002.]]<br>[[2002.]] - [[2004.]] | reprezentacija = {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]] <br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]] <br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]] <br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]<br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 9. srpnja 2013. }} '''Dario Zahora''' ([[Vukovar]], [[28. ožujka]] [[1982]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, igra na položaju [[Nogometne pozicije|napadača]]. Trenutačno član je [[Grčka|grčkoga]] [[Ergotelis F.C.|Ergotelis]]a. == Klupska karijera == Dario Zahora počeo je igrati nogomet u rodnom Vukovaru. U [[Bitka za Vukovar|ratnom]] vihoru s obitelji napustio je Vukovar i otišao u[[Zagreb]] gdje je [[1993.]] godine počeo nastupati u mladoj momčadi [[HAŠK]]-a.<ref name="glas slavonije">[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=6&ID_VIJESTI=148381 Ptici selici s topom u nogama Osijek je već jedanaesti klub u karijeri]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 30. rujna 2011.</ref> Od [[1994.]] godine igrao je [[nogomet]] u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamovim]] mlađim uzrastima<ref name="glas slavonije" /> u nogometnoj školi Hitrec-Kacian. Profesionalnu nogometnu karijeru započeo je u [[zagreb]]ačkom Dinamu gdje je bio pod ugovorom od [[2000.]] do [[2009.]] godine. Za Dinamo je odigrao sveukupno 241 utakmicu i postigao 165 pogodaka<ref name=dinamo>Fredi Kramer, Sveto ime Dinamo, Nakladnik Topical D.O.O., Zagreb, 2006., {{ISBN|953-99770-2-9}}, str. 229.</ref> od kojih su 94 bile ligaške utakmice u kojima je postigao 39 pogodaka. Tijekom ugovora s Dinamom Dario Zahora bio je i na posudbi u drugim klubovima ([[NK Croatia Sesvete]] i [[NK Slaven Belupo]] u [[1. HNL]] te [[NK Koper]], [[NK Domžale]] i [[NK Interblock]] u [[PrvaLiga Telekom Slovenije|1.SNL]]). Tijekom posudbe u sezoni [[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006/07.]] s NK Slaven Belupom igrao je u završnici [[Hrvatski nogometni kup|hrvatskoga nogometnog kupa]] a u sezoni 2007/08. igrajući za NK Domžale bio je najbolji strijelac 1. SNL sa postignutih 22 pogotka. Godine [[2009.]] potpisao je ugovor s [[Norveška|norveškim]] nogometnim klubom [[Rosenborg B.K.|Rosenborgom]] gdje je igrajući osvojio norveško prvenstvo za sezonu 2009. Godine [[2010.]] potpisao je ugovor s [[izrael]]skim nogometnim klubom Bnei Sakhnin F.C.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.haaretz.com/print-edition/sports/soccer-sakhnin-coach-out-after-ramadan-run-in-1.307456 Sakhnin coach out after Ramadan run-in] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218130600/http://www.haaretz.com/print-edition/sports/soccer-sakhnin-coach-out-after-ramadan-run-in-1.307456 |date=2015-02-18 }}, preuzeto 21. studenoga 2010.</ref> U travnju [[2011.]] godine nakon Bnei Sakhnina F.C. i četiri godine igranja u inozemstvu Zahora se vratio u Hrvatsku, u zagrebačku Lokomotivu.<ref>[http://sportski.net.hr/nogomet/hnl/page/2011/04/29/0818006.html Zahora se vratio u HNL. Lokosi dostigli neslavan rekord Pršine Pazinke!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110701143438/http://sportski.net.hr/nogomet/hnl/page/2011/04/29/0818006.html |date=2011-07-01 }}, preuzeto 13. lipnja 2011.</ref> Nakon zagrebačke Lokomotive Zahora početkom srpnja [[2011.]] godine ponovno odlazi u inozemstvo i potpisuje za [[Bugarska|bugarski]] klub Lokomotiv Plovdiv.<ref>{{bul oznaka}} [http://www.btv.bg/story/1616861168-Harvatinat_Dario_Zahora_podpisa_s_Lokomotiv_(Plovdiv).html bTV: Хърватинът Дарио Захора подписа с Локомотив (Пловдив)], preuzeto 6. kolovoza 2011.</ref> U Plovdivu se kratko zadržao i poslije sporazumnoga raskida ugovora s Lokomotivom te pauze od tridesetak dana Zahora je, [[29. rujna]] [[2011.]] godine, potpisao ugovor s NK Osijekom.<ref name="glas slavonije" /> U ljeto 2012. godine potpisao je ugovor sa grčkim drugoligašem Ergotelisom. == Reprezentativna karijera == U [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatskoj nogometnoj A reprezentaciji]] nije nastupio a u mlađim selekcijama ima nastupe u svim dobnim uzrastima, do 15, do 16, do 17, do 18, do 19, do 20 i do 21. == Priznanja == === Individualna === * Najbolji strijelac 1. SNL u sezoni 2007/08. s postignutih 22 pogotka. === Klupska === '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(2)''' : ''[[1. HNL 2002./03.|2002./03.]]'', ''[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]'' * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3)''' : ''[[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2001.]]'', ''[[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|2002.]]'', ''[[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|2004.]]'' * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2)''' : ''2002.'', ''2003.'' '''[[NK Domžale]]''' * Prvak Slovenije '''(1)''' : ''2007/08.'' * Slovenski nogometni superkup '''(1)''' : ''2007.'' '''[[NK Interblock]]''' * Slovenski nogometni superkup '''(1)''' : ''2008.'' '''[[Rosenborg B.K.]]''' * Prvak Norveške '''(1)''' : ''2009.'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=U&id=14665 Dario Zahora profil na HNS-u] * {{eng oznaka}} [http://www.soccerway.com/players/dario-zahora/38685/ Dario Zahora profil na soccerway.com] * {{eng oznaka}} [http://www.imscouting.com/players/dario-zahora/ Dario Zahora statistika u Bnei Sakhnin F.C. na imscouting.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115214418/http://www.imscouting.com/players/dario-zahora/ |date=2010-01-15 }} * {{slv oznaka}} [http://www.prvaliga.si/klubi/mostvo/igralec.asp?idi=73742&id=151&all=1 Dario Zahora statistika u 1. SNL na prva-liga.net] {{DEFAULTSORT:Zahora, Dario}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Vukovar]] pl2nicwog41d8aifdihb69u72fnkgeq Drago Kocakov 0 1470750 42637360 42333117 2026-06-16T11:36:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637360 wikitext text/x-wiki [[File:Drago_Kocakov_2.jpg|thumb|Drago Kocakov]] '''Drago Kocakov''' ([[Vukovar]], [[15. kolovoza]] [[1908.]] - [[Zagreb]], [[30. listopada]] [[1977.]]), hrvatski umjetnik i ekonomist. == Biografija == ===Počeci=== Njegova majka Maria Pivonka bila je žena naprednih vidika i velike kulture, te je poticala svoju djecu da se bave aktivnostima kojima će oplemeniti svoj duh i steknuti bogato opće obrazovanje. Ubrzo je Drago Kocakov pokazao (usljed prvih poduka, koje mu je dala majka) izniman smisao i interes za glazbu, što je nagnalo njegove roditelje da mu omoguće poduke kod profesionalnih glazbenika. Kada je krenuo u srednju školu, započeo je i privatne poduke iz crtanja i slikanja kod slikara i grafičara [[Dragutin Renarić|Dragutina Renarića]] (1872. - 1944.), te je kao njegov učenik kroz nekoliko godina ovladao sve klasične tehnike. ===Razdoblje od 1926. do kraja II. svjetskoga rata=== 1926. godine, sa solidnim znanjem sviranja violine i klavira, odlazi u glavni grad [[Zagreb]], na studij [[ekonomija|ekonomije]] (nije poznato što stoji iza te njegove odlukle). Kako bi mogao financirati studij i egzistencijalne potrepštine, zarađivao je svirajući po kavanama i sličnim radnjama, u kojima se odvijao društveni život buržoazije. Povezao se sa glazbenicima koji su svirali u nekima od mnogih komornih sastava koji su u to vrijeme djelovali u Zagrebu i svirali na gažama po salonima bogatih stanova i kuća, privatnim poslovnim prostorima, a nešto manje i javnim mjestima, i pridružio im se. Kocakovovoj samozatajnoj naravi takvo je diskretno okružje najbolje odgovaralo. Usporedno sa studijem ekonomije i profesionalnim bavljenjem glazbom, polazio je privatne poduke skladanja te usavršavanja u violini kod nekoliko kompozitora i violinista ([[Ladislav Miranov]], [[Rudolf Matz]], [[Milan Tarbuk]], [[Tihomil Vidošić]], [[Miroslav Miletić]], itd.) s kojima je bio prijatelj, no najviše je naučio kao samouk marljivo proučavajući partiture glazbenih vrsta unutar klasične tradicije, slično kao i [[Dora Pejačević]].<br>Neki naslovi koje je svirao kao solist: [[Antonio Vivaldi|A. Vivaldi]] – Koncert za violinu i soliste '[[Četiri godišnja doba|Quattro stagioni]]'; [[Max Bruch|M. Bruch]] – Koncert za violinu Op. 26; [[Ludwig van Beethoven|L. van Beethoven]] – Koncert za violinu u D-duru Op. 61; [[Felix Mendelssohn|F. Mendelssohn]] – Koncert za violinu u E-duru Op. 64; L. van Beethoven: Sonate za violinu i klavir Op.30 No.2, Op. 23 No. 4, Op. 47 No. 9 '[[:en:Violin Sonata No. 9 (Beethoven)|Kreutzer]]', Op. 12 No. 2 ; [[:en:Jacques Féréol Mazas|F. Mazas]] - Études mélodiques pour Violon Op. 36., ..<br> Najviše je ipak djelovao kao član komornog sastava. Osobito je volio svirati i sudjelovao je u brojnim izvedbama kompozicija [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]].<br> 1931. godine Kocakov je završio studij ekonomije i otišao na neko vrijeme živjeti u [[Prag]], rodni grad svoje majke, gdje je znatno proširio svoje glazbene spoznaje. Po svom povratku u Zagreb pa sve do pred kraj rata provodio je mnogo vremena sa svojim prijateljima iz studentskih dana. (U jednoj od 'avantura' išli su na otok [[Rab]] (isola d'Arbe) i kampirali u drevnoj šumi [[Kalifront]] u šatorima, na čuđenje mještana koji nikada prije nisu vidjeli takvo što!). Povremeno Kocakov se aktivno bavi i umjetničkom fotografiom, te je ostvario više albuma fotografija sa putovanja sa svojom prijateljskom družinom. (npr. album sa o. Raba). Također je vodio uzbudljive dnevničke zapise na svim tim putovanjima. Govorio je nekoliko jezika ([[poliglot]]). ===Razdoblje nakon II. svjetskoga rata=== Nakon drugoga svjetskoga rata i uspostave komunističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] nova društvena klima u Zagrebu nije tolerirala stari [[buržoazija|buržoazijski]] sistem, a Kocakov je instaliran na mjesto direktora jednog novoosnovanog poduzeća. Otada se njegova djelatnost kao reproduktivnog glazbenika svodi na prijateljska okupljanja ljubitelja glazbe koji su se međusobno ugošćivali i zajedno svirali (a u kasnijim godinama povremeno je svirao u simfonijskome orkestru škole Pavao Markovac).<br> Od 1950-ih godina Kocakov je počeo trpjeti poteškoće sa zdravljem, koje su se negativno odrazile na njegove sviralačke sposobnosti. Stoga se aktivnije uključio u ekonomsku djelatnost, s mnogo uspjeha. U ovoj drugoj fazi svoga života, postao je više introvertiran i posvećen stvaralaštvu. Volio je boraviti u prirodi i upijati njene meditativne vibracije. Pritom je proučavao biljne vrste i promatrao ptice i leptire, slikao je i fotografirao. Na svojim izletima vodio je živopisne dnevničke zapise. O svome slikarstvu Drago Kocakov jednom prilikom (1973. godine) je izjavio: ''Uživam radeći. Kad napravim nešto, onda to darujem prijateljima ili sačuvam.'' te ''Tražim svoj stil, svoju boju, svoj rukopis. U tome se još nisam odredio ''. U opusu ovog slikara nenametljive palete, pune mirnih tonova, uočljivi su razni likovni utjecaji, ali uglavnom prevladava realističan izraz i specifična osobitost koja ujedinjuje sve njegove slike: osjećaj za prirodu i ljubav prema čovjeku, životu i predmetima, važnim i beznačajnim, koji nas okružuju. U cijelom razdoblju do kraja života radio je na ekonomici istraživanja nafte i plina kao ekonomist-pionir u tom znanstvenom području. Radio je u [[Institut za naftu|Institutu za naftu]] na ekonomici istraživanja nafte i plina, te je radio na prvim elaboratima o isplativosti uvođenja prirodnog plina u Socijalističku republiku Hrvatsku. Napisao je niz stručnih publikacija na tom području znanosti, prvih te vrste u Jugoslaviji, od kojih su mnoge i danas aktualne. Sve do svoje smrti aktivno zalazi u prirodu, koja je ostala njegov pouzdani izvor mira i nadahnuća. Ostavio je za sobom bogatu zbirku crteža, ulja i akvarela, te rukopise vlastitih i tiskana izdanja tuđih skladba, od kojih su mnoge nažalost bačene iz neznanja, ili usljed selidbi ostavljene, i nepovratno izgubljene. 1978. godine '[[JAZU]]' i '[[INA]]' priredili su retrospektivnu izložbu njemu u čast. ==Izvori== * Guido Quien - Retrospektivna izložba slika Drage Kocakova * Maja Borzatti - Sjećanje i poticaj * [http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1330124001 Crolist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217053032/http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1330124001 |date=2021-02-17 }} * [http://www.scribd.com/doc/124063962/Drago-Kocakov-Biography Biografija] * [http://www.nafta.hr/autori/default.asp?autoriTOrder=Sorter_Article&autoriTDir=DESC&s_Surname=Kocakov&s_Year=&s_Name=&autoriTPageSize=&s_Article= Stručna literatura]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Problem oko izbora novih rafinerijskih kapaciteta; Problem tržišne cijene prirodnog plina; Je li eksploatacija nafte u Gojlu još rentabilna?; Saharska nafta u svjetskoj naftnoj privredi; Ukapljeni naftni plinovi u energetici Jugoslavije; Mogućnost primjene dvojnih tarifa u prodaji butana; Amortizacija u eksploataciji nafte i plina (D. Kocakov, R. Sernec); Tendencije i predviđanja buduće potražnje prirodnog i utekućenog plina u Jugoslaviji (D. Kocakov, R. Protić) * Bibliografija radova objavljenih u “Ekonomskom pregledu”/“Ekonomistu”, 1935.-2005. (542. Kocakov, Drago - Problem opskrbe Zagreba plinom) * [http://imslp.org/wiki/Category:Kocakov,_Drago IMSLP.org] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kocakov, Drago}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] [[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]] [[Kategorija:Biografije, Vukovar]] [[Kategorija:Diplomanti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]] c3i0w7mo05w8fr5el1laaqbn08rz54c Laura Pausini 0 1479227 42637187 42422918 2026-06-15T22:44:56Z Ollin Masa 352425 42637187 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LauraPausini.jpg|thumb|right|240px|Laura Pausini (2004).]] '''Laura Pausini''' (rođena [[16. svibnja]] [[1974.]] u ''Faenzi'', provincija [[Emilia-Romagna]], [[Italija]]) talijanska je pjevačica. Njen [[glazba|glazbeni]] stil, zbog raznolikosti pjesama, ne može se svrstati samo u jedan. Snima pjesme na [[talijanski jezik|talijanskom]], [[španjolski jezik|španjolskom]], [[portugalski jezik|portugalskom]], [[engleski jezik|engleskom]] i [[francuski jezik|francuskom]] jeziku. == Diskografija == * [[1993]]: ''Laura Pausini'' * [[1994]]: ''Laura'' * [[1994]]: ''Laura Pausini'' (španjolska verzija) * [[1996]]: ''Le cose che vivi'' / ''Las cosas que vives'' * [[1998]]: ''La mia risposta'' / ''Mi respuesta'' * [[2000]]: ''Tra te e il mare'' / ''Entre tú y mil mares'' * [[2002]]: ''From the Inside (Laura Pausini album)'' * [[2004]]: ''Resta in ascolto'' / ''Escucha'' * [[2006]]: ''Io canto'' / ''Yo canto'' * [[2008]]: ''Primavera in anticipo'' / ''Primavera anticipada'' * [[2011]]: ''Inedito'' / ''Inédito'' == Vanjske veze == {{commonscat}} *[http://www.laurapausini.com/ Službena stranica Laure Pausini] {{en icon}} *[http://www.imdb.com/name/nm1306128/ Laura Pausini] – [[IMDb]] {{en icon}} == Izvori == <references/> {{mrva}} {{Lifetime|1974| |Pausini, Laura}} {{DEFAULTSORT:Pausini, Laura}} [[Kategorija:Italijanske pjevačice]] 2a5vk23rpegduu8ilkruj2mc6cuinql Chemehuevi 0 1503099 42637128 42337663 2026-06-15T17:19:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637128 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chemehuevi boy.png|mini|Chemehuevi dječak]] [[Datoteka:The Chemehuevi Indian Reservation in Relation to Arizona, California, and Associated Counties.jpg|mini|rezervat Chemehuevi.]] '''Chemehuevi''', kolektivno ime za nekoliko srodnih [[Shoshonean|šošonskih]] skupina američkih Indijanaca koji čine ogranak [[Pajuti|Južnih Pajuta]] (Southern Paiutes), naseljeni u stara vremena na istoku pustinje Mohave, a kasnije na Cottonwood Islandu u dolini Chemehuevi, [[Kalifornija]]. Kroeber ([[1925]].) im procjenjuje broj na 500 do 800, od čega ih je [[1910]]. preostalo 355, i od toga 260 u Kaliforniji. U novije doba ([[2000]].), njih oko 150 živi na rezervatu Chemehuevi uz jezero Havasu Lake u Kaliforniji. == Ime == Sami sebe ovi Indijanci nazivaju Tantawats (Tä'n-ta'wats), u prijevodu '' 'southern men' '', dok naziv Chemehuevi, Swantonu nije poznat i misli da je yumanskog porojekla, dok prema Phil Konstantinu u [[mohave]] jeziku znači '' 'those that play with fish' ''. Njima susjedni ali nesrodni Yuma Indijanci, nazivali su ih Mat-hat-e-vátch ili '' 'sjevernjaci' '' (=northerners), i kod Pima Ah'alakat ="small bows." == Plemenske skupine == * [[Hokwaits]], u dolini Ivanpah Valley. * [[Kauyaichits]], točna lokacija nepoznata. * [[Mokwats]], u planinama Kingston Mountains. * [[Movwiats|Moviats]], na Cottonwood Islandu. * [[Shivawach]] (Shivawats), u dolini Chemehuevi Valley. * [[Tümpisagavatsits]] (Timpashauwagotsits), u planinama Providence Mountains. * [[Yagats]], područje Amargosa. == Historija == Kada se zbio prvi kontakt sa Chemehuevima nije točno poznato. Godine [[1540]]. rijekom Colorado plovi Alarcon, ali ih ne spominje, barem pod tim imenom. Moguće da je prvi spomen o njima od [[Francisco Garcés]]a koji putuje 1775-1776 iz zemlje [[Yuma]] u zemlju [[Mohave|Mohava]]. Ovaj putnik spominje plemena ''Chelemegué'', ''Chemegué'', ''Cuajála'', ''Chemegué'', ''Sevinta'' i ''Chemeguaba''. Hodge smatra da se imena Chelemegué i Chemeguaba odnose na Chemehueve, dok su ostali Virgin River Paiute i [[Shivwits]]. Do kasnih 1820. oni žive zajedno sa [[Halchidhoma]] Indijancima u zajedničkim selima nekih 15 milja južno od [[Parker, Arizona|Parkera]] u [[Arizona|Arizoni]], odakle su ih tada protjerali Yume i Mohave. Prelaze na zapadnu stranu rijeke gdje su se naselili na mjestu gdje su prije živjeli Halchidhome. Od godine 1864. do 1866. Indijanci postadoše jako agresivni i dolazi do više pojedinačnih ubojstava i rata sa Mohavama, pa tu ostadoše negdje do 1867. godine nakon čega bježe u pustinju Mohave do [[Coachella Valley]]a, i Twentynine Palms gdje sa [[Serrano, Shoshonean|Serrano]] Indijancima dijele Oasis of Mara. Na oazama Twenty-nine Palmsa Chemehuevi žive zajedno sa Serranima, ali za njih se 1867. utemeljio rezervat Colorado River gdje ih pokušava smjestiti indijanski agent George W. Dent, ali Chemehuevi to odbijaju, i žele živjeti tradicionalnim životom na oazama Twenty-nine Palmsa, i sačuvati svoj jezik i svete običaje. Za šošonska plemena u južnoj Kaliforniji utemeljuje se cijeli niz manjih rezervata. Oni danas poglavito žive na rezervatu Chemehuevi utemeljenom 1907., a ostali na Colorado River sa plemenom Mohave; Agua Caliente sa [[Aguas Calientes]], utemeljenom 1876; Cabazon 1876; i Morongo, 1877. sa Serrano Indijancima. == Etnografija == Chemehuevi su ogranak Južnih Pajuta, ali kao stanovnici Kalifornije ne pripadaju i [[Kalifornijski Indijanci|Kalifornijskom]], nego kulturnom području [[Indijanci Velikog bazena|Velikog bazena]] ([http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif Great Basin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060620232205/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif |date=2006-06-20 }}), a to je slučaj i sa sjevernijim šošonskim plemenima [[Owens Valley Paiute]], [[Kawaiisu]], [[Koso]] ili Panamint i [[Eastern Mono]] i [[Western Mono]]. Njihova materijalna kultura mnogo nalikuje onoj što je imaju plemena [[Mohave]], [[Serrano]] i [[Cahuilla]]. Žene su eksperti u košaraštvu, koje po obliku naginje košarama doline San Joaquin više nego onima juže Kalifornije, lončarije ima, ali malo. Luk je napravljen od jednog komada drveta, na krajevima savinut. Strijela je najčešće od trske, rjeđe od vrbe, sa vrškom od zašiljenog [[kremen]]a. –Njihove nastambe su štitnici protiv vjetra i sunca (Kroeber 1925:597-598; Laird 1976:5), koje se javljaju u četiri tipa, i sa ravnim krovovima. Svoju [[hrana|hranu]] Chemehuevi su često skladištili u [[hambar]]e ili glinene posude i čuvali ih u kućama, ili dok bi bili u [[pustinja|pustinji]], zakapali u tlo ili čuvali i [[pećina]]ma. Jestivo sjemenje često su čpohranjivali u košarama pokrivši ga krhotinama keramike i [[smola|smolom]] grma jedne vrste lareje ([[Larrea]]; porodica [[Zygophyllaceae]]), poznate kao greasewood. Trgovina je postojala, a Chemehuevi su kupovali orlove, osobito, kaže Laird (1976), sa plemenima koja su živjela u području [[Grand Canyon]]a, to su bili [[Hualapai]]. Druga njima značajna roba bile su [[kauri školjke]] (porodica [[Cypraeidae]]) iz kojih su proizvodili [[nakit]] za odjeću svojih žena. Njihova socijalna struktura je dualni sistem povezan sa 'vlasništvom' koji se demonstrira u dvije nasljedne pjesme. Jedna je '' 'Pjesma planinske ovce' '' i druga '' 'Pjesma jelena' ''. 'Planinska ovca' držala je područje zapadno od rijeke Colorado, a ona '' 'Pjesma jelena' '' istočno od iste rijeke. Ove 'pjesme' baštini se patrilinearno, ali nakon dolaska Europljana, muškarac je mogao naslijediti svoju pjesmu od majčinog oca, ako njegov otac nije bio Indijanac i nije imao pjesmu. Ovdje treba reći i da je svaka od 'songova' imala podgrupe sa specifičnom verzijom. == Literatura == * Laird, Carobeth (1976). The Chemehuevis. Banning, Calif.: Malki Museum Press. * Alfred L. Kroeber, Notes on California folk-lore. Origin tradition of the Chemehuevi Indians. Journal of American Folk-Lore, vol. XXI, no. LXXXI-LXXXII, pp.&nbsp;240–42. Boston and New York. == Vanjske veze == {{Commonscat|Chemehuevi}} * [http://www.nps.gov/history/history/online_books/jotr/history5.htm Chemehuevi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130815044147/http://www.nps.gov/history/history/online_books/jotr/history5.htm |date=2013-08-15 }} * [http://www.indianterritory.com/pages/chemehuevi.htm Chemehuevi Baskets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305000540/http://www.indianterritory.com/pages/chemehuevi.htm |date=2016-03-05 }} * [http://chemehuevi.net/Environmental.html Chemehuevi Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070911001744/http://www.chemehuevi.net/Environmental.html |date=2007-09-11 }} * [http://linguistics.byu.edu/faculty/elzingad/chemehuevi_dictionary/ An Online Chemehuevi Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071205030043/http://linguistics.byu.edu/faculty/elzingad/chemehuevi_dictionary/ |date=2007-12-05 }} [[Kategorija:Shoshonean]] [[Kategorija:Chemehuevi| ]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanci Velikog Bazena]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] il5j2x0hq74x59d73bwdz99v0jh2i6x Croatan Indijanci 0 1504305 42637208 42268741 2026-06-16T01:09:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637208 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:NCMap-doton-Pembroke.PNG|mini|Lokacija Croatana u okrugu Robeson, N.C.]] [[Datoteka:Henry Berry Lowrie.jpg|mini|Henry Berry Lowrie, postao je poznat kao indijanski Robin Hood]] [[Datoteka:Lumbee.jpeg|mini|Jamie Oxendine (Lumbee) s kongresnicom Marcy Kaptur]] '''Croatan Indijanci''' (Croatan Indians, 'Hrvatski Indijanci', Lumbee). - Narod [http://docsouth.unc.edu/nc/butler/croatan52.jpg] tajanstvenog porijekla danas nastanjen u Sjevernoj Karolini u okruzima [[Robeson]], [[Hoke]], [[Scotland]], i [[Cumberland]]. == Porijeklo i povijest == Riječ 'Croatan' veoma je popularna u Sjevernoj Karolini. -Postoji više teorija o njihovom porijeklu, najpopularnija je ona da su potomci [[Hatteras]] Indijanaca i kolonista (njih oko 120; među njima je navodno bilo i [[Dubrovnik|dubrovačkih]] pomoraca) koji su se [[1587.]] naselili na [[otok]]u [[Roanoak]]. Otok leži pred obalom Sjeverne Karoline. Naselje u kojem su živjeli nazvano je 'Lost Colony' (Izgubljena kolonija) jer su stanovnici netragom nestali, vjerojatno su se priključili Indijancima i otišli. Mnogi današnji Lumbee imaju ista prezimena kao i nestali kolonisti. Prema [[Adolph Dial]]-u, povjesničaru iz plemena Lumbee, Croatani i [[Englezi]] su sudjelovali u stvaranju današnjih Lumbee Indijanaca. Riječ 'Croatan' dano je ovom plemenu prema napisu CRO koji je bio ucrtan na jednom drvetu. -Druga je teorija da su Lumbee potomci [[Cherokee|Čerokija]], [[Tuscarora]] i Istočnih [[Sioux]]a. Tijekom [[1800]]-tih godina, Lumbee su bili nazivani imenom Croatan Indians jer su izgledali poput Indijanaca ali su živjeli poput bijelih naseljenika. Sjeverna Karolina im je dala poseban legalni status, uključujući i pravo da imaju svoje vlastite škole. Prva njihova škola 'Croatan Normal School' otvorena je [[1887]]. u Pembroke-u u Sjevernoj Karolini. Danas je to 'Pembroke State University'. * –Danas su najveće samostalno [[pleme]] istočno od rijeke [[Mississippi]], prema popisu iz [[1990]]. bilo ih je 48.000. Oni čine najveću indijansku grupu bez rezervata i mnogi žive i rade od zemlje. [[Lumbee]] ili Croatan Indijancima odbijen je federalni status 'Indijanskog plemena' zbog visokog postotka miješane krvi, kako one iz drugih plemena tako i crnačke. Lumbee su naime bili poznati po tome što su pružali utočište izbjeglim crnačkim robovima. Lumbee su danas organizirani u više plemena, to su: Kaweah Indian Nation iz Sjeverne Karoline, pleme United Lumbee Nation of North Carolina and America. Ovdje treba napomenuti i da se ostaci [[Cheraw]] Indijanaca prodaju pod Croatane nazivavši sebe Lumbee Tribe of Cheraw Indians. -[[Henry Berry Lowrie]] nazivan "Indian Robin Hood", njihova poznata ličnost iz (1860-tih) ima među ovim narodom status narodnog heroja. Bio je kako kažu 'veliki bandit'. Njegova obitelj porijeklom iz Virginije bila je poznata po gradnji cesta. Njegovo ime danas nosi cesta [[Lowrie road]] u Sjevernoj Karolini. == Današnja baština == * ''Lost Colony center for Science and Research'', je danas službeni znanstveno-istraživački centar uz otok Manteo (bivši Roanoke) koji se od 1998. bavi povijesnim, arheološkim, genealoškim i biogenetskim (DNK) analizama svih dostupnih tragova prvobitnih doseljenika i okolnih Indijanaca (''The Croatan Project'', East Carolina University). == Poznati Croatani == Poznate osobe kroatanskog (lumbeejskog) podrijetla. * [[Heather Locklear]] <ref>[http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm HUD CodeTalk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306075327/http://www.hud.gov/offices/pih/ih/codetalk/onap/celebrities.cfm |date=2009-03-06 }} Celebrities of Native American Heritage</ref>. == Literatura == * K.I. Blu: ''Lumbee.'' Handbook of North American Indians vol. 14: 278-295, Smithsonian Institution, Washington 2004 * B. Fell: ''Saga America''. U.S. Academy of Sciences and Arts & Harward University, Harward 1980 * A.S. Eterovich: ''Croatia and Croatians, and the Lost Colony''. Ragusan Press, San Carlos, Ca. 2003 * T. Hariot, J. White, J. Lawson: ''A vocabulary of Roanoke''. Evolution Publishing, Merchantville 1999 * Th. Ross: ''American Indians in North Carolina''. Karo Hollow Press, South Pines 1999 * G.M. Sider: ''Lumbee Indian histories''. Cambridge University Press, Cambridge 1993 * S.B. Weeks: ''The lost colony of Roanoke, its fate and survival''. Knickbocker Press, New York 1891 == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hic.hr/dom/427/dom02.htm Indijanci hrvatskog podrijetla?] * [http://www.hr/darko/etf/lcolon.html Croatia and Croatians and the Lost Colony 1585-1590] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060718152152/http://www.hr/darko/etf/lcolon.html |date=2006-07-18 }} * [http://digital.lib.ecu.edu/historyfiction/document/wet/entire.html The Lost Colony Of Roanoke: Its Fate And Survival]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://docsouth.unc.edu/nc/butler/croatan58c.jpg Slika] * [http://images.google.hr/images?svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=&amp;q=croatan&amp;btnG=Tra%C5%BEi Foto Galerija 1] * [http://images.google.hr/images?svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=&amp;q=lumbee&amp;btnG=Tra%C5%BEi Foto galerija 2] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] [[Kategorija:Misterije]] ivyfxovbo5iga3laxk7nnn2zxcit767 Bežanija 0 1773720 42637127 42572671 2026-06-15T17:18:19Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju delovi [[Novobeogradski blokovi|blokova]] 57, 57a i 60. Nalazi se zapadno od centra [[Beograd]]a, preko [[Sava (reka)|Save]]. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Historija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] m9y5a6mr4fktn58bik071igp1vs0q37 42637129 42637127 2026-06-15T17:22:41Z ~2026-35179-91 365855 /* Historija Bežanije */ 42637129 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju delovi [[Novobeogradski blokovi|blokova]] 57, 57a i 60. Nalazi se zapadno od centra [[Beograd]]a, preko [[Sava (reka)|Save]]. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] dri5ye04dbyc5hkc9f2r4xdkfurq1r6 42637130 42637129 2026-06-15T17:25:15Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju blokovi 57,60,61,62, i 63.Nalazi se zapadno od centra [[Beograd]]a, preko [[Sava (reka)|Save]]. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] is1t4x103sl4paqi8mavebutzmg0uh0 42637131 42637130 2026-06-15T17:27:41Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62, i 63, 64.Nalazi se zapadno od centra [[Beograd]]a, preko [[Sava (reka)|Save]]. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] m0q81y7ckdrf1w99fwnrwb1kkh4rqyq 42637132 42637131 2026-06-15T17:30:17Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 6 == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] qqt80mjlo66s7o7ucfccu351aryckfy 42637133 42637132 2026-06-15T17:31:57Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637133 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 64. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] tcmkdegizozj3jsqcs9b0orr7mhwm5c 42637157 42637133 2026-06-15T20:31:43Z ~2026-35179-91 365855 /* Objekti u Bežaniji */ 42637157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 64. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] 34ajk137bax89l4p60z2xaqnqzh6tat 42637158 42637157 2026-06-15T20:36:31Z ~2026-35179-91 365855 /* Saobraćaj kroz Bežaniju */ 42637158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 64. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref>Linija 82 blok 44-Zemun,Kej * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] 9jgmzx7lhs3ts8nlqt6iobb9lokrfv3 42637160 42637158 2026-06-15T20:42:31Z ~2026-35179-91 365855 /* */ 42637160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 64. koji su izgradjeni nakon rušenja bežanijskih kuća. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref>Linija 82 blok 44-Zemun,Kej * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] ncgw80in6mibsjdrckkscaiws862yg2 42637165 42637160 2026-06-15T20:52:38Z ~2026-35179-91 365855 /* Objekti u Bežaniji */ 42637165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija, iako zapravo ne postoji nova i stara Bežanija, već Bežanija i Bežanijska Kosa koja je deo Bežanije''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju bežanijski blokovi 57,60,61,62,,63 i 64. koji su izgradjeni nakon rušenja bežanijskih kuća. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Istorija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]] * Pijaca „Bežanija Lidl, Zemunska i Lidl Vojvodjanska Restoran" Kesten" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref>Linija 82 blok 44-Zemun,Kej * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] p313ep6nm278zxzldalaz9pwcdwbhkt 42637205 42637165 2026-06-16T00:58:52Z Vipz 151311 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-35179-91|~2026-35179-91]] ([[User talk:~2026-35179-91|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 42572671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bežanija | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | tip_naselja = gradska četvrt | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont = Bežanijski Blokovi EDIT.jpg | slika_alt = | opis_slike = Bežanijski blokovi | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Belgrade | marker_mapa_opis = | marker_mapa_alt = | koordinate = {{coord|44.806214|N|20.372114|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Srbija]] | podjela_vrsta1 = [[Gradovi u Srbiji|Grad]] | podjela_ime1 = [[Beograd]] | podjela_vrsta2 = | podjela_ime2 = | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | nadmorska_visina = | površina_ukupno = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Bežanija''' (u novije vreme poznata i kao '''Stara Bežanija''') je urbano naselje u [[Beograd]]u koje pripada [[Gradska opština Novi Beograd|opštini Novi Beograd]]. U Bežaniju spadaju delovi [[Novobeogradski blokovi|blokova]] 57, 57a i 60. Nalazi se zapadno od centra [[Beograd]]a, preko [[Sava (reka)|Save]]. == Položaj i geografija == Nalazi se na krajnjem [[zapad]]u opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], udaljena je od centra [[Beograd]]a oko 10&nbsp;km<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8+%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/44.8093814,20.3798924/@44.8154127,20.396612,14z/data=!4m19!4m18!1m15!1m1!1s0x475a7aadb64a6581:0xb92a7e68366077fc!2m2!1d20.4582228!2d44.8120378!3m4!1m2!1d20.3814036!2d44.8100039!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!3m4!1m2!1d20.3803514!2d44.8095705!3s0x475a6f7a96710c8f:0xe8ad43f0b6c90a04!1m0!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Beograda na mapama]</ref> i oko 8&nbsp;km od [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodroma Nikola Tesla]].<ref>[https://www.google.rs/maps/dir/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0+63,+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/%D0%90%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC+%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0+%D0%A2%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4/@44.8145586,20.2910987,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475a6f6e44c6ef87:0x3e50307f09b195f!2m2!1d20.375282!2d44.807483!1m5!1m1!1s0x475a688a5214cf59:0xc3184c4bc7f300f9!2m2!1d20.291691!2d44.820498!3e0 Udaljenost naselja Bežanija od centra Bežanija od beogradskog aerodroma]</ref> Sa zapadne strane Bežanija izbija na naselje [[Ledine]], sa [[Istok|istočne]] na [[novobeogradski blokovi|novobeogradske blokove]] od kojih je deli [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanska ulica]], a sa [[sever]]ne na naselje [[Bežanijska kosa]], dok sa [[Jug|južne]] strane izlazi na [[Blok 72]], [[Blok 61]], [[Blok 62]], [[Blok 63]] i [[Blok 64]]. U neposrednoj blizini naselja nalaze se opštine [[Surčin]] i [[Zemun]]. == Historija Bežanije == [[Datoteka:Belgrád - 38-45.jpg|levo|210p|mini|''Stara karta iz [[1910]]. godine, koja prikazuje naselja u istočnom [[Srem]]u, uključujući Bežaniju'']] Tragovi dva velika carstva — [[Habzburška monarhija|Habzburške monarhije]] i [[Turska|Turske]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], posleratnog [[Socijalizam|socijalizma]], tranzicionog doba, kao retko gde, ukršteni su u selu Bežanija. Bežanija je najstarije naselje na teritoriji [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arheološka iskopavanja dokazuju da je područje bilo naseljeno još u [[Neolit]]u. Pod svojim današnjim imenom Bežanija je poznata od [[1512]]. godine kada je područje bilo naseljeno sa 32 [[Srbi|srpske]] porodice koje su prešle preko [[sava|reke Save]] u [[Srem]] (tadašnju [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarsku]]) posle pada [[srednji vek|srednjovekovne]] [[Srbija|srpske države]], otuda i naziv ''Bežanija''. Prvi put se Bežanija pominje u Kruševskom pomeniku, iz [[Manastir Dobrun|manastira Dobrun]] kraj [[Višegrad]]a, gde se navodi da je u selu [[1512]]. godine bilo nastanjeno 32 domaćinstva. U [[17. vek|17]]. i [[18. vek]]u epidemije, glad i turski pohodi u talasima su pustošili ovo područje, ali su atar stalno popunjavali doseljenici, begunci od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] iz krajeva [[Jug|južno]] od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Posebno zanimljivo za [[Srbi|Srbe]] ovo područje postaje od [[1690]]. godine, za vreme [[Velike seobe Srba]]. Bežaniju je nakon toga habzburški dvor uvrstio u Vojnu granicu i uključio u sistem odbrane od [[Turci|Turaka]]. U [[18. vek]]u selo Bežanija je pripadalo zemunskom vlastelinstvu koje je posedovao grof Karl Šenborn, potpredsednik Državnog dvora [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]]. Za vreme njegove vladavine [[1736]]. i [[1737]]. godine vršen je popis starešina i domaćinstva. Bežanija je tada imala popa, kneza, 34. starešina i dva činovnika koji su obavljali administrativnu dužnost. Pravoslavno stanovništvo neprestano se doseljavalo u Srem, pa je u selu Bežanija po popisu iz [[1810]]. godine bilo 115 uglavnom srpskih domaćinstava. Kako bi ograničile njihov broj, austrijske vlasti su do polovine [[19. vek]]a ovde dovele i veliki broj nemačkih kolonista. Sa tako izmešanim stanovništvom ovo selo zakoračiće i u [[20. vek]], u kojem su preko Bežanije opet prošle velike imperijalne vojske — austrougarske trupe u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]], a 27 godina posle i [[Adolf Hitler|Hitlerova]] armija. Obe su se ovuda i povukle, ali je nestalo i mnogo starih zdanja i stanovnika Bežanije koji su mesto ustupili soliterima i novim doseljenicima. [[Datoteka:Karta Hrvatska i Slavonija oko 1820. (građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Riječki gubernij).jpg|mini|Bežanija kao deo petrovaradinske pukovnije u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] pod [[Austrijsko carstvo|Austrijskim carstvom]] odnosno [[Austrougarska|Austrougarskom]] (karta iz 1820)]] U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], borbe za oslobođenje [[Zemun]]a otpočele su po prelasku [[Partizani|partizanskih jedinica]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] preko [[Savski most (Beograd)|Savskog mosta]] 21. oktobra [[1944]]. godine. Posle velikih i teških borbi u noći između 21. i 22. oktobra oslobođena je Bežanija, a ujutru i Zemun.<ref>{{Cite web |title=SVEČANO OBELEŽEN DAN OSLOBOĐENjA ZEMUNA U II SVETSKOM RATU (Portal „Zemun“, 23. oktobar 2015) |url=http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110072007/http://zemun.rs/svecano-obelezen-dan-oslobodjenja-zemuna-u-ii-svetskom-ratu/ }}</ref> Bežanija je u sastavu grada [[Beograd]]a bila prvi put [[1929]]. godine. Od [[1948]]. do [[1955]]. godine Bežanija je bila samostalna opština, zatim postaje mesna zajednica u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. Selo Bežanija je priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]]. [[Staro bežanijsko groblje]] u Bežaniji otvoreno je [[1895]]. godine. Iako je stara kapela srušena, na inicijativu udruženja „Stara Bežanija“, javno preduzeće izgradilo je novu zgradu i kapelu. U Bežaniji se nalaze i dve masovne grobnice iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Jedno je [[Jevrejsko groblje na Ledinama|jevrejsko]] na „Bežanijskoj padini” ispod naselja [[Ledine]], a druga [[Spomen groblje na Bežanijskoj Kosi|grobnica]] je neposredno uz Staro bežanijsko groblje. === Položaj i privreda Bežanije kroz historiju === Pre i tokom izgradnje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], sa ovog dela grada do [[Zemun]]a se jedino stizalo kroz selo Bežanija. Iako stacionirana u [[Srem]]u, ipak nadomak [[Beograd]]a, Bežanija je bila na udaru mnogih carstva i vojnih sila, ali je opet opstala. Kroz historiju, a i danas bila je i ostala na raskrsnici velikih puteva. U Bežaniji je postojao veliki broj zanatskih i trgovinskih radnji, kafana i fabrika, a najpoznatija od njih bila je ciglana „Ike Manića“, koja je postojala i u [[19. vek]]u. Od njenih cigala su napravljene mnoge zemunske i bežanijske kuće. U Bežaniji se i danas nalazi kafana „Tošin bunar“, stara oko dva [[vek]]a. Nedaleko od kafane „Tošin bunar“ u pravcu ka Bežaniji nalazila se mitnica odnosno mesto gde su seljaci plaćali obaveznu taksu. Na tom mestu se od [[1949]]. do [[1955]]. godine gradio [[Studentski grad (Novi Beograd)|Studentski grad]] i njega su gradili mnogi Bežaninci. Davne [[1927]]. godine u Bežaniji se nalazio se i stari „Aerodrom Beograd“, izgrađen na nasutom močvarnom zemljištu. Aerodrom se prostirao na 312 hektara, ali nije bio dugog veka pa je zatvoren [[1964]]. godine. U Bežaniji su se nalazili veliki broj restorana, kafana, a jedna od najpoznatiji je kafana „Beograd“, koju je još [[1920|dvadesetih godina]] [[20. vek]]a otvorio Petar Kokotović. Ovo je bilo prvo pominjanje imena Novi Beograd, pa tako vlasnika ove kafane smatraju "kumom" ove opštine. Godine [[1954]]. u Bežaniji je otvorena [[IMT|Industrija mašina i traktora]], koja je radila sve do [[2005]]. godine. === Stanovništvo Stare Bežanije kroz historiju === Kroz historiju Bežanije, na ovom prostoru je živelo veliki broj ljudi raznih nacionalnosti i vere. U tom multietničkom sklopu živeli su [[Nemci]], [[Hrvati]], [[Romi]], a ponajviše [[Srbi]]. Po popisu kuća, konjskih i volovskih kola [[1882]]. godine u Bežaniji je postojalo 140. kuća i 177. konjskih kola. Za vožnju se korisilo 22. kola, dok su 31. kola bila tovarna, a bilo je i 20. volovskih kola. Meštani sela su se pretežno bavili stočarstvom, zemljoradnjom i raznim zanatima. Po spisima, krajem [[19. vek]]a u selu Bežanija i njegovoj okolini najčešće su sađeni suncokreti i duvan, kao i drugo bilje. Između dva svetska rata, Bežanija je bila na glasu kao veselo mesto. U Bežaniji se preko dana igrao fudbal, a potom proslava pobednika završavala uveče sa dramskih i folklornim programom i gledanjem filmova u prvom bežanijskom bioskopu. Omiljena kupališta starih Bežaninaca bila su „Bombaj“, kanal Galovica i „Konjska plaža“. '''Popis stanovništa Stare Bežanije kroz historiju<ref>{{Cite book|title=Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}}</ref><ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}}</ref><ref>{{Cite book|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}}</ref>:''' * [[1921]] — 2.069 * [[1953]] — 3.330 * [[1961]] — 7.129 * [[1971]] — 15.580 * [[1981]] — 14.067 * [[2002]] — 13,378 === Bežanijske škole kroz historiju === Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine, kada se školska nastava pohađala u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]], u kojoj su najverovatnije nastavu držala sveštena lica, pojci i meštani sa osnovnim školskim obrazovanjem. Prvobitna zgrada kasnije je srušena, pa je od [[1836]]. godine škola prebačena u malu zgradu u dvorištu [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija u Bežaniji]]. Sve do [[1862]]. godine u Bežaniji je postojala samo srpska škola, a od te godine po odobrenju Vinkovačkog magistrata za potrebe školovanja nemačke dece počela je da radi i osnovna škola na nemačkom jeziku. Iz dokumenta pronađenog u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]] zna se da su u toj školi postojala dva jezički odvoje odeljenja - „Obospolna pučka škola grčko-istočne obćine Bežanija“ i “Obospolna Evagenlistička pučka škola“, koja je kasnije preseljena u zgradu Evangelističke crkve. Postojeća zgrada je bila mala za sve veći broj đaka, pa je prva prava školska zgrada u Bežaniji, sa dve učionice, podignuta je [[1873]]. godine i zvali su je „Srpska područna škola“. Nastava je izvođena na srpskom i nemačkom jeziku. Nova zgrada škole, na čak dva sprata, najviša u [[Srem]]u u to doba, sazidana je [[1891]]. godine. Danas je ona ujedno i najstarija zgrada u opštini [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] i spada pod kulturno dobro Republike Srbije. U toj školi su Bežanijski đaci svoja prva znanja sticali sve do [[1959]]. godine, kada je preseljena u novu školsku zgradu. Dana 22. oktobra 1959 godine, počinje sa radom nova osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]]. Dan useljenja u novu školsku zgradu je ujedno i dan oslobođenja Bežanije i proslavlja se kao dan škole. Osnovna škola [[Milan Rakić]] počela je sa radom [[1967]]. godine i te dve škole i danas rade. Prema spisima iz [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskog arhiva Beograd]] u Bežanijskoj školi je [[1896]]. godine bilo upisano 136 devojčica i dečaka. ==== Osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] ==== {{Poseban članak|OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd}} U današnjoj zgradi osnovna škola [[Jovan Sterija Popović]] radi od 22. oktobra [[1959]]. godine. Dan useljenja u novu školsku zgradu i Dan oslobođenja Bežanije proslavlja se kao dan škole. Ime poznatog književnika škola nosi od [[1. mart]]a [[1953]]. godine. Od [[1970]]. godine u školi je organizovana celodnevna nastava.<br /> Prvi pisani podatak o školi u Bežaniji datira iz [[1715]]. godine kada su osnivane škole za srpsku decu na narodnom jeziku u okviru države kojom je vladala [[Marija Terezija]]. Kao bitne godine za školu u ovom delu donjeg [[Srem]]a pominju se [[1836]]. godine kada je počela sa radom škola u zgradi crkvenog dvorišta, [[1873]]. kada je podignuta nova školska zgrada sa dve učionice, a [[1891]]. i nova škola na dva sprata i [[1889]]. kada je utvrđeno da postoji škola za područje sela Bežanija. U tom trenutku škola broji 118 učenika (69 dečaka i 69 devojčica). Škola je tokom svog postojanja menjala naziv nekoliko puta. Zvali su je Pučka škola, Državna mešovita pučka škola, Osnovna škola Bežanija, a od [[1. mart]]a. [[1953]]. godine kao [[OŠ „Jovan Sterija Popović” Novi Beograd|osnovna škola „Jovan Sterija Popović”]]. [[Jovan Sterija Popović]] je rođen u [[Vršac|Vršcu]] ali je njegova majka Julijana potomak starih Bežaninaca. To je razlog zbog kojeg škola nosi njegovo ime. Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] škola je bila četvororazredna da bi vremenom postala osmorazredna. Pretpostavlja se da se nastava nije sistematski odvijala tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Po završetku rata škola nastavlja da radi, pojačava se nastavnički kadar, u školi rade stručni aktivi koji se povezuju sa stručnim društvima, nabavljaju se nova nastavna sredstva, uvodi slušanje radio-emisija za decu, započinje učenje stranih jezika, organizuju se različite sekcije i dečje organizacije, osvajaju prvi plasmani na takmičenjima, organizuju letovanja učenika, kupuje se odmaralište u [[Kaštel Novi|Kaštel-Novom]] u kojem se organizuju rekreativne nastave i letovanja učenika. Do [[1973]]. u školi je radio istureni deo Specijalne škole. Uvodi se produženi boravak za učenike koji se početkom 1980. transformiše u celodnevnu nastavnu. Kao posledica velike stambene izgradnje [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]] školu u jednom trenutku pohađa oko 2000 učenika pa je nastava organizovana u okruženju, u prostorijama mesnih zajednica u isturenim odeljenjima. Iz škole „Jovan Sterija Popović” odvajaju se [[1967]]. OŠ „Milan Rakić” (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”), [[1982]]. OŠ „Kneginja Milica”(tada OŠ „Užička republika”) i [[1989]]. OŠ „Mladost”<ref>{{Cite book|title=Bežanija i Bežaninci| last=Jovanović Bajin| first = Petar| publisher = Bežanija 2012.|year=|id=| location = |pages=25-56}}</ref>. ==== Osnovna škola [[Milan Rakić]] ==== ''Osnovna škola Milan Rakić'' (tada OŠ „Dr Ivan Ribar”) osnovana je [[2. februar]]a [[1967]]. godine u periodu razvoja i širenja opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]]. == Bežanija u novije doba == Nakon ukidanja statusa opštine Bežanija i pripajanja opštini, [[Gradska opština Novi Beograd|Novom Beogradu]] priključeno [[1. septembar|1. septembra]] [[1955]]. godine, Bežanija polako gubi svoj identitet i postaje mesna zajednica [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Sredinom [[1960|šezdesetih godina]] [[21. vek]]a počinje čišćenje terena, rušenje seoskih kuća Bežanije i drugih objekata, kako bi se pripremilo zemljište za izgradnju [[novobeogradski blokovi|novobeogradskih blokova]]. Nešto kasnije, [[2004]]. godine, počela je gradnja stambenih objekata u [[Ulica Dušana Vukasovića|ulici Dušana Vukasovića]], na samom kraju [[sever]]nih delova [[Blok 61|Bloka 61]] i [[Blok 62|Bloka 62]]. Na to mestu se nalazio veliki broj trošnih kuća i zanatskih radnji, koje su zbog svoje autentične, stare gradnje podsećale na Bežaniju iz davnih vremena. Zbog prevelikih gužvi kroz Bežaniju, koja povezuje opštine [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]], planirani su radovi na proširenju [[Ulica Vojvođanska (Bežanija)|Vojvođanske ulice]]. Ulica je proširena na šest traka, napravljena je biciklistička staza, a odrađeni su i radovi na trotoarima i saobraćajnoj signalizaciji. Radovi na proširenju i totalnoj rekonstrukciji ulice počeli su [[2008]]. godine a u potpunosti su završeni [[2012]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=04&dd=25&nav_id=840509 Rekonstrukcija i proširenje Vojvođanske ulice]</ref> Srušen je veliki broj kuća i drugih objekata u Bežaniji i zabetonirani kanali između ulica i trotoara. Danas Bežanija, kao jedna od mesnih zajednica i naselja Novog Beograda ima sve uslove za život, te se u njoj i njenoj neposrednoj blizini nalazi veliki broj trgovinskih lanaca, zanatskih radnji, obrazovanih institucija i putevi koji je odlično povezuju sa drugim naseljima i delovima grada. Bežanija danas samo zbog starih seoskih i trošnih kuća koje su i dalje opstale duž ulice uz [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvu Svetog velikomučenika Georgija]], kao i zbog ljudi koji čuvaju historiju i tradiciju ovog naselja, odaje utisak da je nekada bila selo u [[Srem]]u. == Fudbalski klub Bežanija == {{Poseban članak|FK Bežanija}} FK Bežanija je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Srbije u fudbalu|Prvoj ligi Srbije]], drugom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Domaće utakmice igra na [[stadion Bežanije|stadionu Bežanije]] ili popularno nazvanom ''stadion kraj Bežanijske crkve'', kapaciteta 2.000 sedećih mesta, koji se nalazi iznad [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkve Svetog Georgija]].<ref>{{Cite web |title=Stadion FK Bezanija, portal „Moja opstina“ |url=http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241110071939/http://www.mojaopstina.rs/cirilica/b/188/stadion-fk-bezanija/#.WMxhyzvyu70 }}</ref> Klub je osnovan još davne [[1921]]. godine pod imenom ''SOKO''. U septembru [[1921]]. godine FK '''SOKO''' kako se tada zvao [[FK Bežanija]], odigrao je prvi prijateljsku utakmicu protiv kluba FK „Francstal“ koji je trijumfovao rezultatom 1:0. Poznat je sastav tima koji je odigrao taj prvi meč u istoriji kluba: Na golu je bio Mijatović Milorad, bekovi su bili Vujić Veselin i Jovanović Zoran. U half liniji su igrali Rašković Nikola, Miler Franc i Selaković Radoslav. Za golove su bili zaduženi Jovanović Branko, Savičević Stevan, Macura Berislav, Miler Vili i Mačvanski Mihailo. Klub je kasnije promenio ime u ''BSK'' (Bežanijski sportski klub), a tokom Nemačke okupacije u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] klub je igrao u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a pod imenom ''HŠK''.<ref name="istorijat">[http://www.fcbezanija.com/istorija.php?lang= Istorijat kluba Bežanija]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, www.fcbezanija.com</ref> Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetsko rata]] klub je [[1946]]. godine dobio ime ''Jedinstvo'', kada se kao član Novosadskog fudbalskog saveza prvi put registruje za zvanična takmičenja u Sremskoj ligi. U Sremskoj ligi se takmičio do [[1952]]. godine, da bi od jeseni iste godine prešao u okvir Beogradskog fudbalskog saveza. Jedinstvo pred početak sezone [[1955]]/[[1956|56]]. menja ime u ''Bežanija''<ref name="istorijat"/>. Od sezone [[1965]]/[[1966|66]]. do [[1988]]/[[1989|89]]. klub se takmičio u drugoj i prvoj beogradskoj ligi. Od sezone [[1988]]/[[1989|89]]. počinje uspon kluba, jer je te sezone postao prvak u Prvoj beogradskoj ligi i tako se prvi put plasirao u Beogradsku zonu. Zatim je osvojio i titulu u Beogradskoj zoni i plasman u [[Srpska liga|Srpsku ligu]], što je bio najvećih uspeh kluba u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. == Crkva Svetog Georgija == {{Poseban članak|Crkva Svetog Georgija u Bežaniji}} Današnja crkva Svetog Georgija u Bežaniji podignuta je [[1827]]. i predstavlja [[kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] kao [[spomenik kulture]].<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv. Georgija u Bežaniji |access-date=2024-11-10 |archive-date=2024-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241112055047/https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/novi_beograd/crkva_svetog_georgija_u_bezaniji.html |url-status=dead }}</ref> U mestu Bežanija nije postojala crkva sve do [[1733]]. godine, kada se spominje prva crkva, koja je bila napravljena od čerpića (nepečena cigla), nepatosana, šindrom pokrivena i bez zvona, sa svodom od dasaka. Bila je posvećena Svetom velikomučeniku Georgiju, ali se u njoj nije služilo. Tek ju je [[1753]]. godine osveštao [[episkop]] Partenije. Zbog slabog materijala crkva je popravljana i doziđivana, tako da su oltar i muška crkva bili od [[ćerpič]]a, a ženska od cigala. Kasnije je crkva dobila [[zvonik|zvonaru]] i [[Zvono|zvona]]. Crkva je postojala do [[1827]]. godine kada je skupljen prilog i sazidana današnja crkva.<ref>[http://wikimapia.org/9785787/sr/%D0%A5%D1%80%D0%B0%D0%BC-%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3-%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%91%D0%B5%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B8 wikimapia/Hram Svetog Velikomučenika Georgija u Bežaniji (Beograd)]</ref> Sazidana je kao jednobrodna [[građevina]] sa jednom polukružnom [[Apsida|apsidom]] na istočnoj strani i [[narteks|pripratom]] sa horom i visokim trospratnim [[zvonik]]om na zapadnom delu. Crkva u arhitektonskom pogledu predstavlja mešavinu raznih stilskih komponenata - [[klasicizam]] sa elementima [[barok]]a i [[Romantizam|romantizma]]. Unutrašnjost crkve podeljena je na četiri treveja pomoću [[Luk (arhitektura)|lukova]] i [[pilaster]]a, što se odrazilo i na raščlanjavanje [[fasada]]. Veću popravku crkva je doživela [[1938]]. godine, kada su nastali novi [[ikonostas]] i zidna dekoracija, koju je radio ruski slikar Andrej Bicenko. Seoska slava Bežanije su [[Duhovi (praznik)|Duhovi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |title=Duhovi - slava novobeogradskog naselja Bežanije(Portal„SPC“, 20. jun 2016) |access-date=17. 03. 2017 |archive-date=18. 03. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170318085313/http://www.spc.rs/sr/duhovi_slava_novobeogradskog_naselja_bezhanije |url-status= }}</ref> == 500. godina Bežanije == {{poseban članak|Obelisk spomen obeležje povodom 500 godina od pomena imena sela Bežanija}} Povodom 500. godina Bežanije, [[2012]]. godine organizovana je proslava svečanom litijom u [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|crkvi Svetog Georgija]] i kulturno-umetničkim programom. Napravljeno je spomen obeležje visoko 500 [[Centimetar|cm]], što simbolizuje broj godina od pomena imena sela Bežanije, samo zahvaljujući angažovanju ljudi okupljenih preko udruženja „Stara Bežanija“ i donatorima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/221990/Bezanija-od-imperije-do-tranzicije Bežanija — od imperije do tranzicije(„Politika“, 11. jun 2012)]</ref> U slavu 500. godina naselja, napravljen je i dokumentarni film o Bežaniji, koji predstavlja naselje od njenog osnivanja do danas.<ref>[http://www.starabezanija.rs/galerija/video Dokumentarni film "Bežanija 1512—2012."(Portal„Udruženje Stara Bežanija“, 24. februar 2015)]</ref> == Objekti u Bežaniji == Danas je Bežanija urbano naselje zahvaljujući porastu Novog Beograda posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U njemu se nalaze sledeći značajni objekti: * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji|Crkva Svetog velikomučenika Georgija]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Zgrada Stare osnovne škole u Bežaniji]] * Vrtić „Ljubičica" * [[Staro bežanijsko groblje]] * Osnovna škola „[[Milan Rakić]]" * Osnovna škola „[[Jovan Sterija Popović]]" * Pijaca „Bežanija" * Dom za stara lica „[[Beograd]]" Kao i veliki broj drugih trgovinskih, poslovnih i zanatskih objekata. == Saobraćaj kroz Bežaniju == U blizini Bežanije nalazi se isključenje ka [[Ledine|Ledinama]], [[Gradska opština Surčin|gradskoj opštini Surčin]], [[Bežanijska kosa|Bežanijskoj kosi]], [[Zemun]]u, na [[auto-put Bratstvo i jedinstvo]], isključenje za [[aerodrom Nikola Tesla Beograd]], kao i uključenja ka [[Novobeogradski blokovi|novobeogradskim blokovima]] i centru [[Gradska opština Novi Beograd|Novog Beograda]]. Do Bežanije se [[gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|gradskim prevozom]] koje obezbeđuje [[Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd|GSP Beograd]] može stići [[autobus]]ima * linija 45 [[Blok 44]] - [[Zemun]], [[Novi grad (Zemun)|Novi grad]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=45 GSP Beograd, linija 45]</ref> * linija 71 [[Zeleni venac]] - [[Ledine]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=71 GSP Beograd, linija 71]</ref> * linija 601 [[Surčin]] - [[Železnička stanica Beograd–glavna]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=601 GSP Beograd, linija 601]</ref> * linija 602 [[Blok 44]] - SRC [[Surčin]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 | title = GSP Beograd, linija 602 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606060405/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=602 |archive-date=6. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> * linija 603 [[Ledine]] - [[Ugrinovci (Zemun)|Ugrinovci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 | title = GSP Beograd, linija 603 | accessdate=17. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116144110/http://www.gsp.rs/linija.asp?id=603 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * linija 604 [[Blok 45]] - Preka Kaldrma, [[Pećinci]].<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=604 GSP Beograd, linija 604]</ref> * linija 605 [[Blok 45]] - [[Progar]]<ref>[http://www.gsp.rs/linija.aspx?id=605 GSP Beograd, linija 605]</ref> == Povezano == * [[Bežanijska kosa]] * [[FK Bežanija]] * [[Historija Novog Beograda]] * [[Gradska opština Novi Beograd|Novi Beograd]] * [[Crkva Svetog Georgija u Bežaniji]] * [[Stadion Bežanije]] * [[Bežanijski blokovi]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011|year=2015|publisher = Grad Beograd – Sektor statistike (xls file)}} * {{Cite book| ref=harv|title=Popis stanovništva po mesnim zajednicama, Saopštenje 40/2002|year=2002|publisher = Zavod za informatiku i statistiku grada Beograda| pages = 4}} * {{Cite book| ref=harv|title=Stanovništvo prema migracionim obeležjima – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1991, tabela 018|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * {{Cite book| ref=harv| title = Osnovni skupovi stanovništva u zemlji – SFRJ, SR i SAP, opštine i mesne zajednice 31.03.1981, tabela 191|year=1983| publisher = Savezni zavod za statistiku (txt file)}} * Monografija "Bežanija u slici reči" objavljeno (2012 g.) autor Zoran Matijašević * Novi Beograd - Prošlost, revolucija i izgradnja objavljeno (1981 g.) autori Milorad L. Čukić i Slobodan P. Kokotović * Monografija 20 godina Novog Beograda, objavljeno (1968 g.). BIGZ, [[Beograd]] {{refend}} == Vanjske veze == * [http://wikimapia.org/#lang=en&lat=44.804752&lon=20.371034&z=16&m=b&v=2&show=/19622329/sr/Stara-Bežanija Viki Karta - Bežanija] * [https://web.archive.org/web/20170318090707/https://www.planplus.rs/crkva-svetog-georgija/4092/ Crkva Svetog Georgija] * [http://osnovneskole.edukacija.rs/drzavne/beograd/novi-beograd/os-milan-rakic/ Osnovna škola „Milan Rakić“] * [http://www.skola-pekic.edu.rs/ Sajt O. Š „Borislav Pekić“] * [http://novibeograd.rs/ Sajt opštine Novi Beograd] * [http://www.starabezanija.rs/ Udruženje „Stara Bežanija“] * [https://web.archive.org/web/20170113155052/http://www.fcbezanija.com/ Sajt fudbalskog kluba„Bežanija“] {{Drugi projekti | commons = Bežanija | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Bežanija }} {{Opština Novi Beograd}} {{Beogradska naselja}} [[Kategorija:Novobeogradska naselja]] [[Kategorija:Bivše beogradske opštine]] 385z6r54ypx9xho3sjxtb9px1zei3o5 Dobričevo 0 1787665 42637305 42491331 2026-06-16T09:17:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637305 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Dobričevo |slika=Uszallas1.jpg |opis_slike=Katolička crkva Presvete Bogorodice |pokrajina=Vojvodina |okrug=Južnobanatski |opština=Bela Crkva |nadm visina=81 |populacija={{decrease}} 199 |površina=16,6 |gustina=14 |poštanski kod= |pozivni broj=013 |registarska oznaka=VŠ |gšir=44.987 |gduž=21.352333 }} '''Dobričevo''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Bela Crkva|opštini Bela Crkva]] u [[Južnobanatski okrug|Južnobanatskom okrugu]] i spada u grupu [[karaš]]kih naselja i ima veoma nepovoljan položaj u odnosu na ostatak naselja [[Opština Bela Crkva|belocrkvanske opštine]]. Položaj mu je periferan i nalazi se na kontaktu sa naseljima u susednoj [[Rumunija|Rumuniji]]. Slabo je povezano sa okolnim naseljima, jer postoji samo jedna linija iz pravca [[Vršac|Vršca]] prema [[Bela Crkva|Beloj Crkvi]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 199 stanovnika. == Historija == Dobričevo je relativno mlado naselje. Prvi put se pominje oko [[1825]]. godine, pod nazivom Udvarsállás a od 1922. godine Dobričevo. Dobričevo je dvadesetih godina osnovala uprava [[grof]]ovskog imanja Bisingen u Žamu i naselili (1827) sa 265 rimokatoličkih kolonista, koji su ovu koloniju već iduće godine napustili. Mesto je definitivno naseljeno opet rimokatoličkim [[Mađar]]ima, kojih je 1835. bilo 360 stanovnika 1838. povećao se njihov broj na 480 stanovnika, ali je 1848. spao na 359 stanovnika. Godine [[1846]]. izuzeta je ova nova naseobina iz oravičkog sreza i pripojena jamskom [[srez]]u. Od 25. marta do 19. avgusta 1848. postojalo je ovde mesno kapelanstvo. Oko 20. juna 1848. iz sela je otišlo 150 ljudi u Belu Crkvu za pojačanje mađarske posade. Zato je 16. septembra uništeno [[požar]]om od srpskih vojnih jedinica vračevgajskog logora. Godine 1854. bilo je 337 stanovnika, a površina katastralne opštine bila je 2955 lanaca, uzev tu i nekadašnji alodialni posed od 270 lanaca. Udvarsalašu je bila tada ispostava belocrkvanske parohije. Godine [[1861]]. podignuta je sadašnja [[crkva]], a 1865. bilo je 110 maloposednika i 1 velikoposednik. Brojno stanje stanovništva poslednjih decenija: 1869. bilo je 425 stanovnika, 1880. 472 (najviše brojno stanje naseobine), 1890. 464, 1900. 468, 1910. 462, (od čega [[Mađar]]a 330, [[Rumun]]a 79, [[Čeh]]a 41). Godine 1891. podignuta je željeznička stanica. Nakon Prvog svetskog rata 1918. ušla je srpska vojska u naseobinu, koja je 1919. pripojena vršačkom srezu torontalnoj-tamiške županije. Godine [[1921]]. popisano je 305 stanovnika, od kojih je bilo 1 [[Slovak]], 50 [[Čeh]]a, 26 [[Rumun]]a, 1 [[Italijan]] i [[Mađar]]i 227; pravoslavnih 19, katolika 281, grkokatolika 1, evangelika 4. == Demografija == U naselju Dobričevo živi 189 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,9 godina (40,7 kod muškaraca i 45,1 kod žena). U naselju ima 78 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,90. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Mađari]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:496 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:330 color:gray1 from:start till:end bar:165 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,146)(77,161) color:blue width:2 points:(77,161)(100,159) color:blue width:2 points:(100,159)(128,134) color:blue width:2 points:(128,134)(157,124) color:blue width:2 points:(157,124)(185,110) color:blue width:2 points:(185,110)(217,97) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=368 |p1953=414 |p1961=408 |p1971=334 |p1981=306 |p1991=265 |p1991n=263 |p2002s=226 |p2002=226 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|yellow|200|88.49}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|16|7.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|red|5|2.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|green|3|1.32}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|orange|1|0.44}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|cyan|1|0.44}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|6.25|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|2|12.5|12.5|2}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|3|18.75|50.0|8}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|0|0.0|31.25|5}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|7|43.75|43.75|7}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|10|62.5|31.25|5}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|8|50.0|62.5|10}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|13|81.25|87.5|14}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|10|62.5|87.5|14}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|6|37.5|43.75|7}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|8|50.0|37.5|6}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|8|50.0|31.25|5}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|12|75.0|37.5|6}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|2|12.5|25.0|4}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|7|43.75|43.75|7}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|6|37.5|31.25|5}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|7|43.75|37.5|6}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|3|18.75|12.5|2}} |prosekm=40.7 |prosekž=45.1 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|105|111|110|87|82|75|78|13|23|13|21|4|4|-|-|-|-|2.90}} {{BrakNaseljaSrbija|96|26|65|3|2|-|101|10|65|25|1|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|66|62|-|-|2|-|-|1|-|-|45|39|-|-|1|-|-|1|-|1|111|101|-|-|3|-|-|2|-|1|-|-|-|-|1|-|-|-|-|-|-|-|2|1|-|-|-|-|-|-|-|2|2|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * '''Literatura''' * Letopisi opština u južnom Banatu napisao Filiks Mileker {{ISBN|86-85075-04-1}} * Letopis Period 1812 – 2009 g. Peščari Napisao M. Marina:(Beč 2009) Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju o selu Dobričevo nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani: [http://www2.genealogy.net/privat/flacker/omos.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160923013720/http://www.genealogy.net/privat/flacker/omos.htm |date=2016-09-23 }} * Naše selo u opšte nije dovoljno proučeno. Na ovom polju imalo bi se još vrlo mnogo uraditi. Za bolje upoznavanje naših sela, varoši, varošica i gradova. Ma kakve mu bile mane i nedostaci, nedorečenosti, ali je suština i jezgro ovog rada je ostalo i ostaće netaknut. Neki delovi imaće samo svoj istorijski značaj, ali svi ostali zadržače i sačuvaće u punoj meri svoju naučnu vrednost. Jedno se ipak ne može osporiti, da smo bar udarili temelj, da smo pokazali pravac i obeležili put na kome se valja kretati ako želimo uspešan rad na polju naše istorije. Pa ako i nismo postigli više, nego samo toliko da smo dali podstrek drugima, od nas vičnimjima, mudrijima, koji će ovaj i ovakav posao bolje i savršenije obaviti nego mi tada smo već time učinili dosta „M. Marina“ * za opštine banatskog dela Oblasti ovaj posao obavio, tako isto stručno i naučno, G, Feliks Miliker, kustos i bibliotekar gradske biblioteke u Vršcu. == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Dobričevo}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Dobricevo.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.987,21.352333&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/dobricevo/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.987&longitude=21.352333&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.dobricevo.info Nezvanični sajt Dobričeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721195240/http://www.dobricevo.info/ |date=2011-07-21 }} {{Opština Bela Crkva}} [[Kategorija:Opština Bela Crkva]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] l4fpqfixj0bhn5e4lk5isbec0p5484l Arenella, Siracusa 0 2337612 42637111 42043415 2026-06-15T16:06:36Z MrKeefeJohn 122587 Arenella,Siracusa.jpg 42637111 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Arenella | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Sicilija]] | okrug = [[Siracusa (provincija)|Siracusa]] | slika = Arenella,Siracusa.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 664 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | остало1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 37.00325 | gduž = 15.26195 | nadmorska_visina = 14 | geonameid = 8949930 }} '''Arenella''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Siracusa (provincija)|Siracusa]], u regiji [[Sicilija]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 664 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 14 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arenella}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Siracusa}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Siracusa]] 32pcn6x5mn0htmq98skf95k2alrhdvb Šablon:Clickable button 10 2544155 42637183 42591941 2026-06-15T22:36:43Z Vipz 151311 Zaštićena stranica [[Šablon:Clickable button]]: Šablon ili modul visokog rizika ([uređivanje: dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 42591941 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Clickable button|main}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> lz5x6ef3x593gc2i75uhg3r2r1o6xm1 Kategorija:Univerzitet u Pennsylvaniji 14 2582785 42637018 40952641 2026-06-15T12:37:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637018 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{commonscat|University of Pennsylvania}} [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji|Pennsylvania]] [[Kategorija:Univerziteti u Philadelphiji|Pennsylvania]] 7xs2zzkf6gdeivx38j58fatjjadz62t Kategorija:Univerziteti u Ohiju 14 2888978 42637025 42636762 2026-06-15T13:01:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Ohio]] na [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636762 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Ohio]] [[Kategorija:Ohio]] p7j5q62671w89499vcykfjadudwgyvc Kategorija:Univerziteti u Marylandu 14 2888980 42637316 42636750 2026-06-16T11:30:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] na [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636750 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Maryland]] [[Kategorija:Maryland]] eko4qcc5ikqtsrz80e6kl3fgm7akfhy Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu 14 2888982 42637317 42636751 2026-06-16T11:30:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] na [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636751 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Massachusetts]] [[Kategorija:Massachusetts]] 3tsrjwh0gqwxu8y37s5dz9yt2x0dm2o Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York 14 2888983 42636996 42636760 2026-06-15T12:22:31Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] na [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636760 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Universities and colleges in New York (state)}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|New York]] [[Kategorija:New York (savezna država)]] mbiebkkghkpxh2tahrof1k76ja44mrq Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju 14 2888985 42637046 42636757 2026-06-15T13:26:35Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Jersey]] na [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636757 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|New Jersey]] [[Kategorija:New Jersey]] sjek53uohcf7fp44zm3vyibio9kfqut Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji 14 2888986 42637012 42636764 2026-06-15T12:36:52Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] na [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636764 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Pennsylvania]] [[Kategorija:Pennsylvania]] t5vusjv6pyp5sl04dhv8odhzgqpkwn2 Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika 0 2889949 42636997 42636725 2026-06-15T12:22:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42636997 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika |native_name = Middle States Association of Colleges and Schools |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (M.S.A. u svijetlo crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1887 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = John Cavanaugh |provost = |city = [[Philadelphia]] |state = [[Pennsylvania]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.middlestates.org/ www.middlestates.org] |logo = }} '''Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika''' ({{lang-en|Middle States Association of Colleges and Schools}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području saveznih država srednjeg Atlantika na istočnoj obali SAD-a. Uz ovu asocijaciju, postoji i slična nepriznata asocijacija pod nazivom ''Odbor za akreditaciju saveznih država srednjeg Atlantika'' ({{lang-en|Middle States Accrediting Board}}) čije akreditacije škola nisu priznate. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Jersey]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] [[Kategorija:Delaware]] [[Kategorija:Washington, D.C.]] 3799of52loolt0wakfb3svel4brmesj 42637013 42636997 2026-06-15T12:36:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637013 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika |native_name = Middle States Association of Colleges and Schools |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (M.S.A. u svijetlo crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1887 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = John Cavanaugh |provost = |city = [[Philadelphia]] |state = [[Pennsylvania]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.middlestates.org/ www.middlestates.org] |logo = }} '''Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika''' ({{lang-en|Middle States Association of Colleges and Schools}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području saveznih država srednjeg Atlantika na istočnoj obali SAD-a. Uz ovu asocijaciju, postoji i slična nepriznata asocijacija pod nazivom ''Odbor za akreditaciju saveznih država srednjeg Atlantika'' ({{lang-en|Middle States Accrediting Board}}) čije akreditacije škola nisu priznate. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Jersey]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Delaware]] [[Kategorija:Washington, D.C.]] fizxwrkl1hx1jbl7mhzehxfr5jvneay 42637047 42637013 2026-06-15T13:26:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Jersey]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] 42637047 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika |native_name = Middle States Association of Colleges and Schools |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (M.S.A. u svijetlo crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1887 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = John Cavanaugh |provost = |city = [[Philadelphia]] |state = [[Pennsylvania]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.middlestates.org/ www.middlestates.org] |logo = }} '''Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika''' ({{lang-en|Middle States Association of Colleges and Schools}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području saveznih država srednjeg Atlantika na istočnoj obali SAD-a. Uz ovu asocijaciju, postoji i slična nepriznata asocijacija pod nazivom ''Odbor za akreditaciju saveznih država srednjeg Atlantika'' ({{lang-en|Middle States Accrediting Board}}) čije akreditacije škola nisu priznate. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Delaware]] [[Kategorija:Washington, D.C.]] i84ikem9fsz7bi6qvljgdm1oo5x41ao 42637333 42637047 2026-06-16T11:30:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] → [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] 42637333 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika |native_name = Middle States Association of Colleges and Schools |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (M.S.A. u svijetlo crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1887 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = John Cavanaugh |provost = |city = [[Philadelphia]] |state = [[Pennsylvania]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.middlestates.org/ www.middlestates.org] |logo = }} '''Asocijacija koledža i škola saveznih država srednjeg Atlantika''' ({{lang-en|Middle States Association of Colleges and Schools}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području saveznih država srednjeg Atlantika na istočnoj obali SAD-a. Uz ovu asocijaciju, postoji i slična nepriznata asocijacija pod nazivom ''Odbor za akreditaciju saveznih država srednjeg Atlantika'' ({{lang-en|Middle States Accrediting Board}}) čije akreditacije škola nisu priznate. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] [[Kategorija:Univerziteti u New Jerseyju]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Delaware]] [[Kategorija:Washington, D.C.]] s2qfy6ks3mc0bpan1usomlckeryd8b6 Asocijacija škola i koledža Nove Engleske 0 2889951 42637014 42636727 2026-06-15T12:36:56Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637014 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija škola i koledža Nove Engleske |native_name = New England Association of Schools and Colleges |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NEASC u tamno crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1885 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = Cameron Staples |provost = |city = [[Burlington, Massachusetts|Burlington]] |state = [[Massachusetts]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [https://www.neasc.org// www.neasc.org] |logo = }} '''Asocijacija škola i koledža Nove Engleske''' ({{lang-en|New England Association of Schools and Colleges}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području [[Nova Engleska|Nove Engleske]] na istočnoj obali SAD-a. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Connecticut]] [[Kategorija:Rhode Island]] [[Kategorija:Vermont]] 1b3q1dkx2z1x3pvekijt8l1ujn78u1l 42637052 42637014 2026-06-15T13:27:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New Hampshire]] → [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] 42637052 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija škola i koledža Nove Engleske |native_name = New England Association of Schools and Colleges |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NEASC u tamno crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1885 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = Cameron Staples |provost = |city = [[Burlington, Massachusetts|Burlington]] |state = [[Massachusetts]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [https://www.neasc.org// www.neasc.org] |logo = }} '''Asocijacija škola i koledža Nove Engleske''' ({{lang-en|New England Association of Schools and Colleges}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području [[Nova Engleska|Nove Engleske]] na istočnoj obali SAD-a. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Connecticut]] [[Kategorija:Rhode Island]] [[Kategorija:Vermont]] cup870l05isiqt1d1f7kcciyzntgjoc 42637318 42637052 2026-06-16T11:30:19Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637318 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija škola i koledža Nove Engleske |native_name = New England Association of Schools and Colleges |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NEASC u tamno crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1885 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = Cameron Staples |provost = |city = [[Burlington, Massachusetts|Burlington]] |state = [[Massachusetts]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [https://www.neasc.org// www.neasc.org] |logo = }} '''Asocijacija škola i koledža Nove Engleske''' ({{lang-en|New England Association of Schools and Colleges}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području [[Nova Engleska|Nove Engleske]] na istočnoj obali SAD-a. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Connecticut]] [[Kategorija:Rhode Island]] [[Kategorija:Vermont]] 5konmt5jxjv0f5u7zn2yq80sparc7qj 42637337 42637318 2026-06-16T11:30:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maine]] → [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] 42637337 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija škola i koledža Nove Engleske |native_name = New England Association of Schools and Colleges |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NEASC u tamno crvenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1885 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = Cameron Staples |provost = |city = [[Burlington, Massachusetts|Burlington]] |state = [[Massachusetts]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [https://www.neasc.org// www.neasc.org] |logo = }} '''Asocijacija škola i koledža Nove Engleske''' ({{lang-en|New England Association of Schools and Colleges}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području [[Nova Engleska|Nove Engleske]] na istočnoj obali SAD-a. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Maineu]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] [[Kategorija:Univerziteti u New Hampshireu]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] [[Kategorija:Connecticut]] [[Kategorija:Rhode Island]] [[Kategorija:Vermont]] dvlknvb5e16utdlls6eqpzuo25k39k2 Asocijacija koledža i škola sjevernih i centralnih saveznih država 0 2890873 42637026 42636975 2026-06-15T13:01:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Ohio]] → [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] 42637026 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Asocijacija koledža i škola sjevernih i centralnih saveznih država |native_name = North Central Association of Colleges and Schools |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NCA u plavoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1895 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = |provost = |city = [[Tempe, Arizona|Tempe]]<br /> [[Chicago]] |state = [[Arizona]]<br /> [[Illinois]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.northcentralassociation.org/ www.northcentralassociation.org] |logo = }} '''Asocijacija koledža i škola sjevernih i centralnih saveznih država''' ({{lang-en|North Central Association of Colleges and Schools}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko, srednjoškolsko i osnovno obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Asocijacija djeluje na području saveznih država [[Arkansas]], [[Arizona]], [[Colorado]], [[Illinois]], [[Indiana]], [[Iowa]], [[Kansas]], [[Michigan]], [[Minnesota]], [[Missouri]], [[Nebraska]], [[Novi Meksiko]], [[Sjeverna Dakota]], [[Ohio]], [[Oklahoma]], [[Južna Dakota]], [[Zapadna Virginia]], [[Wisconsin]], [[Wyoming]] kao i na području od 71,000&nbsp;km<sup>2</sup> na kojemu [[Navaho]] nacija ostvaruje semi-autonomna prava. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Arkansas]] [[Kategorija:Arizona]] [[Kategorija:Colorado]] [[Kategorija:Univerziteti u Illinoisu]] [[Kategorija:Indiana]] [[Kategorija:Iowa]] [[Kategorija:Južna Dakota]] [[Kategorija:Kansas]] [[Kategorija:Michigan]] [[Kategorija:Minnesota]] [[Kategorija:Missouri]] [[Kategorija:Nebraska]] [[Kategorija:New Mexico]] [[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]] [[Kategorija:Oklahoma]] [[Kategorija:Sjeverna Dakota]] [[Kategorija:Zapadna Virginia]] [[Kategorija:Wisconsin]] [[Kategorija:Wyoming]] p27os91fvzub04v3cmh9i9l0iq3goex Sjeverozapadna komisija za univerzitete i koledže 0 2890874 42636989 42636956 2026-06-15T12:21:37Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636989 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |latin_name = |name = Sjeverozapadna komisija za univerzitete i koledže |native_name = Northwest Commission on Colleges and Universities |image_name = Regional accreditation map.svg |image_size = 225px |caption = Regionalne asocijacije u SAD-u (NWCCU u zelenoj boji) |motto = |mottoeng = |established = 1917 |endowment = |type = akreditacijska agencija |president = |provost = |city = [[Redmond, Washington|Redmond]] |state = [[Washington]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = |faculty = |students = |undergrad = |postgrad = |campus = |nickname = |athletics = |mascot = |calendar = |free_label = |free = |colors = |affiliations = do 2012. [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja]] |website = [http://www.northcentralassociation.org/ www.northcentralassociation.org] |logo = }} '''Sjeverozapadna komisija za univerzitete i koledže''' ({{lang-en|Northwest Commission on Colleges and Universities}}) je jedna od šest priznatih regionalnih agencija ''(uz regionalne postoje i priznate nacionalne agencije)'' za akreditaciju institucija koje pružaju visoko obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Od 2012. komisija je prestala biti dio [[Vijeće za akreditaciju visokog obrazovanja|[Vijeća za akreditaciju visokog obrazovanja]]. To je ipak nije spriječilo u zadržavanju statusa priznate akreditacijske agencije od strane nacionalnog ministarstva obrazovanja gdje članstvo u vijeću nije obavezni uslov. Komisija je aktivna u saveznim državama [[Aljaska]], [[Idaho]], [[Montana]], [[Nevada]], [[Oregon]], [[Utah]] i [[Washington (savezna država)|Washington]]. == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] {{Regionalna akreditacija univerziteta u SAD-u}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti na Aljasci]] [[Kategorija:Idaho]] [[Kategorija:Montana]] [[Kategorija:Nevada]] [[Kategorija:Oregon]] [[Kategorija:Utah]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] [[Kategorija:Nastanci 1917.]] 9usgh19ttck2nryx7f1xquhl1rtlw3k Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama 0 2891540 42637359 42636732 2026-06-16T11:34:16Z Edgar Allan Poe 29250 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]]: " " pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637359 wikitext text/x-wiki '''Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama''' je neobvezna najviša razina u formalnom obrazovanju koja slijedi po završetku srednjoškolskog obrazovanja. Institucije koje pružaju visoko obrazovanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] međusobno se značajno razlikuju i uključuju javne, privatne i vjerske institucije, profitne i neprofitne institucije, dvogodišnje, četverogodišnje i institucije koje nude postdiplomsko obrazovanje. U 21. stoljeću uloga novih tehnologija znatno je povećala ulogu udaljenog učenja putem [[internet]]a u visokom obrazovanju. Značajna sredstva koja se odvajaju za istraživanja učinila su da mnogi američki univerziteti zauzmu najviše pozicije na međunarodnim rangiranjima i učinila ih vrlo popularnima među stranim studentima. == Statistike == Prema statistikama iz 2014. godine u Sjedinjenim Državama djeluje 2,870 četverogodišnjih univerziteta i 1,729 dvogodišnjih institucija za visoko obrazovanje. Te institucije pohađa ukupno oko 21 milion studenata što čini približno 5,7% ukupne populacije.<ref name=fastfacts>{{cite web|url=http://nces.ed.gov/fastfacts/display.asp?id=98|publisher=U.S. Department of Education| author=NCES|title= Fast Facts Enrollment|date=2014|accessdate=21 May 2014}}</ref> Od toga broja 13 miliona čine redovni studenti što je za 81,000 manje nego 2010.<ref name=fastfacts /> Prema podacima iz 2009, 21.3% ukupne populacije starije od 18 godina je pohađalo visokoškolske institucije ali ne posjeduje diplomu o završetku cjelovitog dvogodišnjeg ili četverogodišnjeg programa, 7.5% je posjedovalo diplomu o završenom obrazovanju na dvogodišnjem programu, 17.6% je imalo završene preddiplomske studije, a 10.3% je imalo završene diplomske ili postdiplomske studije, dok je historijska rodna razlika gotovo prevaziđena.<ref name=CB>{{cite web|url=|title=Educational Attainment in the United States 2009: Population Characteristics|work=report|date=February 2012|authors=Camille L. Ryan and Julie Siebens|publisher=United States Census Bureau}}</ref> Najviše udjele visokoobrazovane populacije imaju savezne države u [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]] i u [[Kolorado|Koloradu]] dok središnje države [[Američki Jug|američkog Juga]] imaju najniži udio.<ref name=CB /> U longitudinalnom istraživanju Američkog ministarstva obrazovanja provedenom među 15,000 učenika srednjih škola u 2002. i 2012. u njihovoj 27 godini pokazalo je da je 87% njih imalo određeno iskustvo sa visokim obrazovanjem ali je samo 34% došlo do završetka preddiplomskih studija, 79% ih je imalo dug prema visokoškolskoj instituciji, a kod 55% taj je dug iznosio više od 10,000 [[Američki dolar|dolara]]. Učenici koji su odustali od visokog obrazovanja bili su u tri puta većem riziku od nezaposlenosti od onih sa završenim univerzitetom. 79% ih je zarađivalo manje od 40,000 dolara godišnje.<ref name="NCES 2014">{{cite web|title=Education Longitudinal Study of 2002 (ELS:2002): A First Look at 2002 High School Sophomores 10 Years Later First Look|url=http://nces.ed.gov/pubs2014/2014363.pdf|work=NCES 2014-363|publisher=U.S. DEPARTMENT OF EDUCATION|accessdate=23 May 2014|date=January 2014}}</ref><ref name=AtlanticMonthly>Jordan Weissmann, Atlantic Monthly, January 14, 2014, [http://www.theatlantic.com/business/archive/2014/01/highly-educated-highly-indebted-the-lives-of-todays-27-year-olds-in-charts/283263/ Highly Educated, Highly Indebted: The Lives of Today's 27-Year-Olds, In Charts: A new study by the Department of Education offers up a statistical picture of young-adult life in the wake of the Great Recession], Accessed Jan. 26, 2014</ref> == Tipovi fakulteta i [[univerzitet]]a == [[Datoteka:MIT Dome night1 Edit.jpg|minijatura|left|Velika kupola [[Massachusetts Institute of Technology|Tehnološkog instituta Massachusettsa]]]] Institucije koje pružaju visoko obrazovanje u Sjedinjenim Državama međusobno se značajno razlikuju u ciljevima, organizaciji i kvaliteti obrazovanja koje pružaju. Dio institucija fokus stavlja na stjecanje praktičnih vještina, dio na [[inženjerstvo]], dio na [[poduzetništvo]], a dio na [[slobodne vještine]]. U američkom kontekstu riječ [[koledž]] uobičajena je u tri konteksta; 1) kao koledž (lokalne) zajednice ({{lang-en|community college}}), 2) koledž slobodnih vještina ({{lang-en|liberal arts college}}), 3) koledž u okviru određenog univerziteta. Većina koledža slobodnih vještina upisuje studente oba spola, iako postoje i isključivo muški ili ženski [[koledž]]i. Posebnu grupu čine i ''tradicionalno crni koledži i univerziteti'' ({{lang-en|Historically black colleges and universities}}) koji su osnivani prije 1964. i u periodu prije te godine bili su otvoreni za afro-američke studente. Američki [[univerzitet]]i su razvili neovisne agencije za akreditaciju koje procjenjuju njihov rad. Agencije za akreditaciju procjenjuju rad univerziteta na osnovu kriterija kao što su kvaliteta akademskog rata, opremljenost biblioteka, broj i citiranost objavljenih radova predavača i profesora i njihova razina obrazovanja... Uz akreditirane postoje i neakreditirane institucije kojima je rad dozvoljen ali se njihove diplome smatraju vrlo niske kvalitete i limitirane upotrebljivosti. Uz priznate, postoje i nepriznate agencije za akreditaciju. === Community fakulteti === [[Datoteka:GreatPathAcademy.jpg|left|minijatura|Manchester Community College]] [[Koledž]]i (lokalnih) zajednica ({{lang-en|community colleges}}) su najčešće dvogodišnje institucije koje u pravilu primaju sve kandidate koji ispunjavaju minimalne uslove za upis. Ova vrsta koledža u pravilu ima niže školarine od četverogodišnjih institucija. Mnogi studenti se po završetku ove vrste koledža odlučuju na dodatne dvije godine obrazovanja na četverogodišnjim univerzitetima. U usporedbi sa univerzitetima, community koledže u pravilu pohađa manji broj studenata. === Fakulteti slobodnih vještina === [[Datoteka:Alumni Hall 1889 Sun.jpg|minijatura|Saint Anselm College u [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]]]] [[Koledž]]i slobodnih vještina ({{lang-en|liberal arts colleges}}) su četverogodišnje institucije koje fokus stavljaju na obrazovanje u [[slobodne vještine|slobodnim vještinama]]. Studenti koledža slobodnih vještina često za vrijeme studija žive na kampusima i na njima su grupe za predavanja u pravilu manja nego na univerzitetima i najčešće se fokus stavlja na razvijanje interakcije između studenata i predavača. === Univerziteti === Univerziteti su institucije visokog obrazovanja fokusirane na istraživački rad koje pružaju preddiplomsko, diplomsko i postdiplomsko obrazovanje. Iz historijskih razloga neki univerziteti su u svojim nazivima zadržali riječ koledž. ''Carnegie klasifikacija institucija za visoko obrazovanje'' pravi razliku među institucijama na osnovu toga dodjeljuju li te institucije diplomske (master) diplome koje smatra neophodnim, ali ne i dovoljnim faktorom koji određenu instituciju visokog obrazovanja čini univerzitetom. Neki od univerziteta u svom sastavu imaju i profesionalne škole kao što su škole novinarstva, poslovne škole, medicinske škole ili veterinarske škole. Neki od univerziteta za svoje sastavne dijelove koriste naziv koledž. [[Datoteka:CampanileMtTamalpiasSunset-original.jpg|minijatura|levo|[[University of California, Berkeley]]]] Američki univerzitetski sistem je visoko decentraliziran. Javni univerziteti su pod nadležnošću saveznih država ili teritorija i često su dio šireg sustava univerziteta u toj državi/teritoriju. Uz izuzetak vojnih škola, federalna vlada ne regulira izravno rad univerziteta, iako ima pravo dodjeljivati im povremene donacije iz proračuna u kom su slučaju institucije dužne usvojiti i implementirati program kontrole narkotika u skladu sa federalnim regulacijama. Svaka od saveznih država podržava bar jedan državni univerzitet, a mnoge podržavaju i znatno veći broj. Primjer može biti [[Kalifornija]] koja podržava tri odvojena javna sustava visokog obrzovanja; 23 kampusa u sastavu [[California State University]], 10 kampusa u sastavu [[University of California]] i čak 112 dvogodišnjih institucija. Javne univerzitete u većini slučajeva pohađa znatno veći broj studenata nego privatne te zbog toga razloga pojedine kolegije na preddiplomskim studijima u jednoj godini pohađa i nekoliko stotina studentata. Na pojedinim institucijama diplomski studenti predaju kolegije studentima na preddiplomskim studijima. Plemenski koledži koji djeluju u pojedinim indijanskim rezervatima su također javne institucije. Uz javne, u SAD-u postoji i velik broj privatnih univerziteta. Neki od njih su sekularni, dok su drugi vjerski univerziteti. Vjerski univerziteti mogu se podijeliti na ne-konfesionalne i na konfesionalne koji su povezani sa određenim vjerskim zajednicama kao što je npr. [[Rimokatolička crkva]]. Uz vjerske univerzitete koji pružaju različite obrazovne programe postoje i sjemeništa u kojima se obrazuje kler. Kao i u slučaju javnih, većina privatnih univerziteta djeluje na neprofitnoj osnovi iako postoje institucije koje se deklariraju kao obrazovne institucije kojima je primarni cilj ostvarenje profita. === Školarine === [[File:DraperHallBerea.jpg|thumb|right|[[Berea koledž]]]] Najveći dio visoko-obrazovnih institucija u SAD-u naplaćuje školarine studentima koji pohađaju njihove obrazovne programe. Javni univerziteti u pravilu naplaćuju niže školarine studentima u saveznoj državi u kojoj je lociran univerzitet od onih koje naplaćuju studentima iz drugih saveznih država i inozemstva. 2002. godine prosječna školarina za studente koji studiraju unutar vlastite savezne države iznosila je $4,081, dok su strani studenti i studenti koji studiraju van vlastite savezne države u prosjeku plaćali školarine od $18,273. Unutar sustava postoje i dvije iznimke u slučaju kojih studenti ne plaćaju školarine za pohađanje univerziteta. Prva je u slučaju 5 federalnih vojnih akademija koje studenti pohađaju besplatno u zamjenu za službu u vojsci, a druga je mala grupa univerziteta (poznatih i kao radni koledži) kojima je temeljna misija da pružaju besplatno obrazovanje i to su između ostalih [[Cooper Union]], [[Berea koledž]], [[Olin koledž]] i [[Webb institut]]. Javni univerziteti u pravilu naplaćuju niže školarine zbog proračunskih dotacija koje im uplaćuju vlade saveznih država. U plaćanju školarina studenti koriste školarine, grantove i studentske kredite znatno učestalije nego što školarinu plaćaju u kešu. Dio institucija ima ''need-blind admission'' politiku pri kojoj pri izboru budućih studenata ne razmatra njihov imovinski status. Unutar njih postoji i grupa koja svim primljenim studentima koji ne mogu pokriti troškove a ispunjavaju uvjete dodjeljuje pune stipendije. Trenutno samo šest institucija primjenjuje ''need-blind admission'' pravilo uz puno pokrivanje troškova kada su u pitanju strani studenti i to su [[Univerzitet Yale]], [[Amherst koledž]], [[Dartmouth College]], [[Univerzitet Harvard]], [[Massachusetts Institute of Technology]] i [[Univerzitet Princeton]]. == Historija == === Kolonijalni period === Većinu prvih koledža u kolonijalnom periodu prije neovisnosti osnivale su vjerske zajednice za potrebe obrazovanja klera. [[Univerzitet Harvard]] osnovan je od strane kolonijalne zakonodavne vlasti 1636. godine. Univerzitet se u početnim godinama fokusirao na obrazovanje klera zbog čega je uživao podršku puritanske kolonijalne vlasti čiji su članovi obrazovani na [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]] i [[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridgeu]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. William&Mary koledž osnovala je vlada Virdžinije 1693. godine. James Blair, vodeći čovjek [[Crkva Engleske]] u kolonijama, vodio je koledž 50 godina. [[Univerzitet Yale]] je osnovan 1701. godine, a 1716. je preseljen u [[New Haven, Connecticut]]. Konzervativni puritanci zbog nezadovoljstva liberalnijim teološkim obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] željeli su osnovati vlastitu konzervativniju školu. 1747. prezbiterijanci su osnovali današnji [[Univerzitet Princeton]]. === XIX vijek === Mnoge protestantske vjerske zajednice kao i katolici otvorili su brojne male koledže u toku XIX vijeka. Posebno katolici, otvarali su brojne ženske koledže na prijelazu u dvadeseti vijek. == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] * [[Historijski crni koledži i univerziteti]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama| ]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje|SAD]] 59xdwu8w5g4wf82o3heuo7iyaegin2p Chara (alge) 0 3548964 42637112 9031303 2026-06-15T16:27:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637112 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv = ''Chara'' | slika = CharaFragilis.jpg | slika_opis = ''[[Chara globularis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Charophyta]] | classis = [[Charophyceae]] | ordo = [[Charales]] | familia = [[Characeae]] | genus = '''''Chara''''' | genus_autorstvo= [[Carolus Linnaeus|L.]], 1753. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Vidi tekst. }} '''''Chara''''' je rod [[Zelena alga|zelenih algi]] iz porodice [[Characeae]]. Živi u slatkovodnim vapnenačkim područjima. Rod je prvi opisao [[Carl Linné]] 1753. == Izgled == ''Chara'' je sivkasto-zelena razgranata alga, koja se često miješa s podvodnim vaskularnim biljkama. Tvrda je i ima zrnastu teksturu, jer je pokrivena naslagama različitih kalcijevih soli. Sastavljena je od 6 do 16 manjih grančica. Metabolički procesi daju joj neugodan miris [[sumporovodik]]a. == Vrste == {{div col|colwidth=250px}} * ''[[Chara braunii]]'' * ''[[Chara canescens]]'' * ''[[Chara contraria]]'' * ''[[Chara corallina]]'' * ''[[Chara elegans]]'' * ''[[Chara excelsa]]'' * ''[[Chara fibrosa]]'' * ''[[Chara formosa]]'' * ''[[Chara fragilis]]'' * ''[[Chara globularis]]'' * ''[[Chara hispida]]'' * ''[[Chara hornemannii]]'' * ''[[Chara intermedia]]'' * ''[[Chara nataklys]]'' * ''[[Chara sejuncta]]'' * ''[[Chara virgata]]'' * ''[[Chara vulgaris]]'' * ''[[Chara zeylanica]]'' * ''Chara connivens'' {{div col end}} == Izvori == * [http://aquaplant.tamu.edu/plant-identification/alphabetical-index/muskgrass/ aquaplant.tamu.edu] * [http://www.midwestaquacare.com/ps/algae/chara-branched-algae.htm www.midwestaquacare.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911190042/http://www.midwestaquacare.com/ps/algae/chara-branched-algae.htm |date=2013-09-11 }} * F.E.Round, The Biology of the algae, Ernest Arnold, 1966 == Vanjske veze == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Chara |wikivrste = Chara (Plantae) |wikivrstesh = Chara }} [[Kategorija:Zelene alge]] 5fztfhm69gfboeyj8lkuuhyb2rbe1by Prahistorijska tehnologija 0 3554223 42637171 42502131 2026-06-15T21:34:43Z Vipz 151311 42637171 wikitext text/x-wiki '''Prahistorijska tehnologija''', [[tehnologija]] koja potječe iz vremena prije [[pisana historija|pisane historije]]. Povijest označuje istraživanje prošlosti s pomoću pisanih zapisa, a sve što prethodi prvim pisanim povijesnim izvješćima pripada [[prapovijest]]i, uključujući rane tehnologije. Početak tehnologije, a time i prapovijesti, označili su najraniji [[hominid]]i koji su rabili [[kameno oruđe]], što se zbilo prije oko 2,5 milijuna godina. Kameno im je oruđe vjerojatno služilo za paljenje vatre, lov i pokapanje svojih umrlih. Nekoliko je faktora koji su učinili evoluciju prapovijesne tehnologije mogućom ili nužnom. Jedan od ključnih faktora jest [[bihevioralni modernitet]] [[encefalizacija|visokorazvijena mozga]] ''[[Homo sapiens]]a'' sposobna za apstraktno [[razmišljanje]], [[jezik]], [[introspekcija|introspekciju]] i [[rješenje problema]]. Nastanak poljoprivrede rezultirao je promjenama u načinu života, koji se od nomadskog sve više preobražava u život u nastambama, s domesticiranim životinjama i zemljom obrađenom s pomoću sve raznolikijeg i sofisticiranih oruđa. Tijekom prapovijesnih perioda razvile su se umjetnost, arhitektura, glazba i religija. == Tehnologija starijeg kamenog doba == [[datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|250px|desno|Oldovanski sjekači stari oko 1.7 milijuna godina iz nalazišta [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u [[Etiopija|Etiopiji]].]] [[datoteka:Bifaz abbevillense.png|mini|250px|desno|Izgled Oldovanskog alata.]] [[datoteka:Hand axe spanish.gif|mini|250px|desno|Izgled Ašelejenskog alata.]] [[datoteka:Biface Cintegabelle MHNT PRE 2009.0.201.1 V2.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski šačnici (ručne sjekire ili ručni klinovi).]] [[datoteka:Biface de St Acheul MHNT.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski sjekač iz nalazišta Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]].]] [[datoteka:Pointe levallois Beuzeville MHNT PRE.2009.0.203.2.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kameni alat francuskom nalazištu [[Le Moustier]].]] [[datoteka:Os à Impression MHNT PRE 2009.0.206.3 fond.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kosti oštećene iglom (pri šivanju ili sl.), iz francuskog nalazišta [[Toulouse]].]] [[datoteka:Bifaz de Atapuerca (TG10).jpg|mini|250px|desno|Dva sječiva iz gornjeg [[paleolitik]]a.]] [[datoteka:(MHNT) Grattoir à museau plat sur lame LARTET.jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenski strugač.]] [[datoteka:Pointe à dos MHNT.PRE.2009.0.227.4 (2).jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenske oštrice.]] [[datoteka:Burin 213 5 Global.jpg|mini|250px|desno|Gravetijensko sječivo ili dlijeto.]] [[datoteka:Solutrean tools 22000 17000 Crot du Charnier Solutre Pouilly Saone et Loire France.jpg|mini|250px|desno|Solitrejenski šiljci.]] [[datoteka:Flechette Gavaudun 231-3 (3).jpg|mini|250px|desno|Magdalenijenske kamene mikrooštrice.]] Korijen [[tehnologija|tehnologije]] je u [[Evolucija|biološkoj evoluciji]], koja je čovjeku dala dva ključna alata: slobodne ruke sposobne za hvatanje i [[govor]]. Osim toga, [[alat]]e koriste i neke [[životinje]], a kulturalno prenošenje tog umijeća s naraštaja na naraštaj se povremeno javlja među [[majmun]]ima, napose čovjekolikim. Premda je uporaba alata primijećena kod više vrsta životinja, najčešće se radi o [[instinkt]]ivnom ponašanju. No [[čimpanze]] u divljini ponekad love [[Termiti|termite]] pomoću grančice koju pripremaju u tu svrhu ili razbijaju ljuske plodova [[kamen]]om. To ponašanje nije instinktivno, već ga majke prenose na mladunce podukom. Stoga se ono mora smatrati kulturnom pojavom, koja uz to ima i regionalno obilježje, jer je zamijećena samo kod nekih populacija. Čimpanze također posjeduju znanje o [[Travarstvo|ljekovitim biljkama]] koje se prenosi podukom. No važno je razlučiti uporabu alata od izradbe alata: neki se predmeti mogu koristiti kao alatke i prije nego što se alat počne namjenski izrađivati. Po svemu što znamo ljudi su jedina živa bića koja oblikuju alat za izradbu drugih alata. Nikad nije primijećena čimpanza koja namjerno lomi kamen, niti ih se uspjelo naučiti da to čine na način na koji su rani ljudi izrađivali kameni alat. [[Pokus]]i pokazuju da čimpanze mogu naučiti koristiti kamenu [[Rezni alat|oštricu]], ali ne posjeduju mentalne i anatomske sposobnosti potrebne za njenu izradbu. Tijekom jednog se je pokusa čimpanzu uspjelo naučiti da udaranjem kamena o kamen ili bacanjem kamena na tvrdi pod dobije oštri odbojak (tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre), ali ju se nije uspjelo naučiti da uoči važnost kuta lomljenja u proizvodnji odbojaka. Zato su kamene jezgre od kojih je odbijala odbojke više sličile prirodno razlomljenim komadima kamena. Takvi pokusi navode na zaključak da su izrađivači ranoga kamenoga oruđa posjedovali spoznajne sposobnosti i razumijevanje [[tehnika|tehničkih]] načela izradbe alata znatno veće od onih koje mogu razviti današnji čovjekoliki majmuni.<ref>Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.</ref> === Australopiteci i upotreba alata === [[Australopitek|Australopiteci]] su vjerojatno, za razliku od čimpanzi, imali mentalnu i biomehaničku sposobnost izrade alata, no zasad nema nalaza koji bi izravno potvrdili da su namjerno izrađivali kamene alatke. Vjerojatno su, kao što je slučaj s nekim životinjama, koristili kamenje pri gnječenju, mrvljenju i razbijanju. U rijekama se pak mogu naći prirodno razbijeni oblutci s oštrim rubom, koji su mogli služiti za rezanje materijala poput [[Koža (materijal)|kože]]. No uz ostatke australopiteka nisu nađeni alati načinjeni od kamena. Ipak, vrlo je zanimljivo da su na nalazištu Bouri u [[Etiopija|Etiopiji]], u sloju iz kojeg potječu nalazi vrste ''Australopithecus garhi'', pronađene životinjske [[kost]]i s tragovima razbijanja i rezanja pomoću kamenoga alata. Premda nema dokaze da su te alate koristili pripadnici ove vrste, samo je po sebi važno da je potvrđena uporaba takva alata prije 2,5 milijuna godina. U okolici toga nalazišta nema [[sirovina]] prikladnih za izradbu takvog alata, ali je na obližnjem nalazištu Kada Gona (također u Etiopiji) nađeno najstarije poznato kameno oruđe (staro također između 2,6 i 2,5 milijuna godina). Iskopano je više od tisuću kamenih nalaza, a dvostruko više ih je skupljeno s površine. Radi se o odbojcima oštrih rubova (obično tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre) i jezgrama (komad kamena od kojeg su namjerno i namjenski odbijani odbojci). No uz te najdrevnije poznate litičke predmete od crnog kvarcita nisu nađeni [[fosil]]i hominina koji su ih mogli izraditi. No istodobnost i blizina nalaza nameću pitanje je li ''Australopithecus ghari'' bio prvi hominin koji je izrađivao kameni alat. Nove podloge toj raspravi svakako daju nalazi objavljeni 2010. Naime, na nalazištu Dikika u Etiopiji nađene su kosti oštećene rezanjem i razbijanjem, a stare oko 3,4 milijuna godina. === ''Homo habilis'' i upotreba alata === Prvi fosil hominina pouzdano povezan s kamenim izrađevinama pripada ''[[Homo habilis]]u'' (''vještom čovjeku''), a star je oko 2,3 milijuna godina (nalazište [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u Etiopiji). Dok su [[Morfologija (biologija)|morfološke]] inovacije proizvod evolucije, sada nailazimo na prvi [[izum]], na novost koja proizlazi iz uma, a to je klesani kamen – kamenom treba namjerno udariti drugi kamen da bi se dobio oštar rub. ''Homo habilis'' je suvremenik [[australopitek]]om i tjelesno mu je sličan, ali s većim [[mozak|mozgom]]. Naziv je dobio po tome što je izrađivao i koristio primitivni alat (od kamena, a vjerojatno i od drva i drugih manje trajnih materijala). Valja uočiti da je [[čovjek]]om (''homo'') nazvano tek ono dvonožno biće za koje pouzdano znamo da je izrađivao [[alat]], što ukazuje na našu svijest o dubokoj povezanosti čovjeka i [[tehnologija|tehnologije]]. === Oldovanska kultura === Oldovanski je alat dobio ime prema [[klanac|klancu]] Olduvai (Oldowan) u [[Tanzanija|Tanzaniji]]. S nalazišta Oldovai potječu razni oblici jezgri i odbojci, a tipični alat je '''sjekač'''. Sjekači i sjeckala su s jedne strane jezgre za proizvodnju jednostavnih odbojaka, ali isto tako i alat za udaranje (oštrica može poslužiti za razbijanje [[kost]]iju kako bi se iz njih izvadila [[Koštana srž|srž]]). Izrađuju se tako da se oblutak pri rubu udari drugim kamenom, što se ponavlja nekoliko puta kako bi se dobio oštar rub. Dobiveni odbojci se pak mogu uporabiti za [[rezanje]] (iskustveno je pokazano da se pomoću takvih odbojaka može raskomadati [[slon]]a). Izrada sjeckala je nešto zahtjevnija. === Ašelejenska kultura === ''Homo erectus'' (''uspravan čovjek'') je nastavio obrađivati rubove oblutaka, dobivši alat izrađen sa svih strana u obliku [[badem]]a. Te alatke [[Antropologija|paleoantropolozi]] zovu amigdaloidima, prema [[Starogrčki jezik|grčkoj riječi]] za badem. Oni pripadaju ašelejenskoj kulturi (nazvanoj prema nalazištu Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] gdje je prvi put prepoznata), koja se je razvila iz oldovanske kulture u [[Afrika|Africi]] prije otprilike 1,7 milijuna godina i uglavnom nepromijenjena trajala do prije otprilike 250 000 godina. Tipični ašelejenski alat je '''šačnik''', obostrano oblikovana alatka [[klin]]asta ili bademasta oblika, koja se ponekad naziva ručna [[sjekira]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''handaxe'') ili ručni [[klin]] ([[Njemački jezik|njem]]. ''faustkeil''). Načinjen je od [[kremen]]a ili drugog kamena na kojem se može napraviti oštrica ([[pješčenjak]], rožnjak, škriljevac, [[bazalt]], ovisno o području). Takav je alat nađen u Africi, [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]]. Osim šačnika u ašelejenskoj kulturi nalazimo, premda rjeđe, [[sjekira|sjekire]] (jedan rub je neobrađena oštrica, a bočni rubovi su obrađeni, tako da ima oblik slova U – mogle su služiti za komadanje [[meso|mesa]] i sječu [[drvo|drva]]), strugala (alatka s obradbom na jednom ili više rubova, koja najčešće čini izbočenu, ravnu ili udubljenu poluoštricu), udupke (alatka s urezom na rubu) i drugo. Dok je namjena različitih ašelejenskih alatki izrađenih na odbojcima uglavnom jasna, o namjeni šačnika još nema suglasja među [[znanstvenik|znanstvenicima]]. Mnogi pak u tom alatu vide višenamjensku alatku korištenu za rezanje, struganje, sječenje, kopanje i drugo. [[Pokus]]i pak pokazuju da je njegov oblik najpogodniji za rezanje velikih [[sisavac]]a, a [[mikroskop]]ske analize rubova ukazuju na tragove istrošenosti koji pri tome nastaju. Osim kamena, ''Homo erectus'' je vješto obrađivao i drvo. U [[Njemačka|Njemačkoj]] su pronađeni mnogobrojni dobro očuvani drveni nalazi, a među njima i ostatci drvenih [[koplje|kopalja]] stari oko 400 000 godina, što su najstariji poznati primjerci [[lov]]ačkoga oružja. === Vatra === Korištenje [[vatra|vatre]] je pouzdano potvrđeno na nalazištima mlađim od 250 000 godina, ali se obično smatra da se je vatrom ovladalo mnogo ranije. Vjerojatno ''Homo erectus'' nije znao upaliti vatru, no znao je kako ju dugo održavati. Vatra ima ulogu pri pripremanju [[jelo|jela]], ali od jednake je važnosti, a možda i veće, činjenica da ona oslobađa od hladnoće i mraka. Kontrola vatre je ključna nova [[tehnologija]] za čovječanstvo. Vatra daje [[toplina|toplinu]]. Ona omogućuje [[Migracija|migracije]] u područja hladnije [[klima|klime]], otvara čovjeku za naseljavanje velika područja, inače negostoljubiva i nenaseljiva. Vatra daje umjetnu [[svjetlost]]. Proteže čovjekovu aktivnost u noć i na mračna mjesta poput [[spilja]]. Vatra nudi zaštitu od divljih životinja. Vatra omogućuje pripremu hrane, što skraćuje vrijeme i smanjuje napor potreban za jedenje i [[probava|probavu]]. Vatrom se mogu otvrdnuti drveni alati. Vatra služi kao okupljalište, središte društvenih i kulturnih odnosa. Praktično poznavanje vatre dalo je čovjeku veći stupanj upravljanja nad prirodom. Tek oko 3000. pr. Kr. je ovladano pouzdanim tehnikama paljenja vatre ([[kremen]], paljenje pomoću [[trenje|trenja]] drvaca [[Rotacija|vrtnjom]]). === Musterijenska kultura === Za [[Neandertalac|neandertalce]] je tipična musterijenska kultura (prema francuskom nalazištu [[Le Moustier]]). Nalazi su brojni i rasprostrti širom Europe. Starost tih nalaza je u rasponu od 200 000 godina do 30 000 godina. Musterijenske rukotvorine su pronađene i u Aziji i Africi, a neke neandertalske rukotvorine nisu musterijenske, te ne vrijedi posve jednakost musterijensko je neandertalsko. U slučaju kamenoga [[alat]]a se opaža da se posve ovladalo lomljenjem kamena. Predmeti imaju precizan i istančan oblik, te jasno odgovaraju različitom alatu. Može se naići na šiljke trokutastih stranica koji se mogu zataknuti u držak i pretvoriti u [[koplje]]. [[Koža (materijal)|Koža]] se čistila strugalicama. Alati za rezanje su bili tanki, dvostranični i dotjerani. Ostale alatke bili su nazubljene kao što su [[pila|pile]] i [[nož]]evi. Istraživanja pokazuju da su neandertalci raspolagali sa šezdesetak različitih tipova kamenih alatki. Različite analize pokazuju da je [[meso]] bilo ključan i univerzalan izvor neandertalske [[prehrana|prehrane]] diljem Europe, te da je korištenje biljne hrane vjerojatno bila neznatna. Neandertalci nestaju prije oko 30 000 godina. Neki nalazi, premda malobrojni, govore i o obradbi [[Drvo (materijal)|drva]] i kosti u srednjem [[paleolitik]]u (starije kameno doba). Tada se i prvi put kameni alati uglavljuju u držalo. Kao držalo je služio obrađen komad drva u koji se alat, primjerice strugalo, mogao uglaviti i učvrstiti kožnom omčom ili pak zalijepiti [[smola|smolom]] (na lijepljenje smolom ukazuje kemijska analiza nekih nalaza). Drške su se također izrađivale od kosti ili roga. Pronađeni su koštani šiljci i različiti koštani alati (prije oko 50 000 godina). U staništima neandertalaca pronađeni su nalazi crvenog [[oker]]a ili drugih crvenih ([[željezovi oksidi]]) i crnih ([[mangan]]ov dioksid) [[pigment|pigmenata]] koji ondje nisu nastali prirodnim putem, nego su doneseni s drugih mjesta. === Kultura gornjega paleolitika === Prije otprilike 40 000 godina opaža se [[kultura]]lna prekretnica. To je početak kasnog ili gornjeg [[paleolitik]]a, koji traje od prije 40 000 godina do prije 10 000 godina (kad počinje [[neolitik]]). Dok su neandertalci proizvodili jednostavne, višenamjenske [[alat]]e od materijala koji su zatekli, moderni ljudi (''Homo sapiens'') su počeli proizvoditi mnogo raznolikih specijaliziranih alata. Gornji paleolitik obilježava velika raznolikost alata, uporaba učinkovitijeg [[lov]]ačkog oružja, podjela poslova i specijalizacija, simbolika u [[Paleolitička umjetnost|špiljskom slikarstvu]], [[skulptura|skulpturi]] i ukopima pokojnika. Trajnije zadržavanje na istome mjestu pogodovalo je specijalizaciji u proizvodnji pojedinih predmeta. Specijalizacija se očituje u povećanju broja tipova kamenih alatki, koji su brojniji i raznolikiji u usporedbi sa srednjim paleolitikom i sada ih možemo prepoznati stotinjak. Kao materijali se koriste kamen, kost, rog, drvo, [[slonovača]], školjke i koža. U ovo doba spadaju i najstariji poznati dokazi o jamskom [[rudarstvo|rudarstvu]], kojem korijeni sežu i do 20 000 godina u prošlost, sve do doba prvih rudnika [[kremen]]a u [[Australija|Australiji]]. Kremen je vađen iz špilje duge oko 300 [[metar]]a, do koje se stizalo nakon teškog spuštanja 60 metara u dubinu s ravnice nad ulazom. Očigledno se je morala koristiti i umjetna rasvjeta. Među kamenim alatima gornjega paleolitika istaknuto mjesto zauzimaju sječiva, premda se ona javljaju i mnogo prije. Glavna novina u odnosu na srednjopaleolitička sječiva je u postupku izradbe. U srednjem paleolitiku, počevši od prije otprilike 100 000 godina, sječiva su izrađivana izravnim odbijanje tvrdim [[čekić]]em, a u gornjem se paleolitiku za to počeo rabiti mekani čekić (palica od roga, kosti ili tvrdoga drva). Paleolitički su ljudi često nastanjivali špilje. Kad ih nije bilo gradili bi nešto njima dosta slično. Zidne slike prikazuju lagane ljetne [[Koliba|kolibe]] od granja. Nema dvojbe da su '''saonice''' starije od [[kotač]]a i da su ih lovci kamenog doba poznavali puno prije povlačenja [[led]]a. ==== Koža ==== Od doba gornjeg paleolitika [[Koža (materijal)|koža]] je imala golemu ulogu u drevnom [[gospodarstvo|gospodarstvu]]. Koža različitih stupnjeva [[tvrdoća|tvrdoće]] i podatnosti je služila za mnoge svrhe za koje je kasnije korištena [[keramika]] ili [[tkanina]]. Paleolitički su ljudi koristili kože mrtvih životinja za [[odjeća|odjeću]] i donekle za [[šator]]e i posude, ali ne znamo kad su ljudi naučili kako kožu obraditi tako da bude trajna – struganjem i kemijski. Postoje brojni ostaci strugača od kosti i kamena, ali je vjerojatno trebalo mnogo vremena da se nauči da je poželjno ostaviti samo središnji sloj, a maknuti gornji, s [[krzno]]m ili runom, i donji, mast i meso. Vjerojatno je još više trebalo da se nauči kako očuvati takvu kožu. Donedavno su [[Eskimi]] dimili kože. Drugi postupci očuvanja su [[sol]]jenje, sušenje na suncu. U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] se rabilo štavljenje pomoću stipse, često u kombinaciji sa solju. Najvažniji postupak je koristio [[tanin]] i smatra se da potiče od namakanja koža u šumskim mlakama ili od navike bojenja biljem pomoću umakanja. Glavni je izvor bio [[hrast]]ova kora ili hrastove šiške. Štavljenje se provodilo umakanjem koža u niz jama ili korita, prvo u najstariju, tj. najslabiju tekućinu. Proces je trajao više od godinu dana. Koža za đonove je udarana čekićem da bi bila trajnija, za odjeću impregnirana masnoćom dok je još vlažna.<ref>Janković, I. i I. Karavanić: "Osvit čovječanstva – Početci našega biološkog i kulturnog razvoja", Školska knjiga, Zagreb, 2009.</ref> ==== Prijelazne kulture ==== Neandertalac i moderni čovjek su dugo živjeli zajedno u istim područjima, osobito na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. U kratkom rasponu od nekoliko tisuća godina nalazimo niz prostorno i vremenski ograničenih prijelaznih kultura, koje u sebi sadrže musterijenske i gornjopaleolitičke elemente. Primjer je '''šatelperonijenska kultura''', koja se javlja prije otprilike 40 000 godina, a ograničena je na sjevernu [[Španjolska|Španjolsku]], te zapadnu i središnju [[Francuska|Francusku]]. ==== Orinjasijenska kultura ==== Prvom pravom gornjopaleolitičkom kulturom obično se smatra orinjasijenska kultura (prema nalazištu Aurignac u Francuskoj). Većina znanstvenika je pripisuje ranim modernim ljudima, ali nije nemoguće da je bila povezana i s neandertalcima. Datirana je približno između 40 000 i 20 000 godina prije sadašnjosti. Ovoj kulturi pripadaju najraniji primjeri špiljske umjetnosti, stari oko 31 000 godina. Najstarija obojena [[lan]]ena vlakna pronađena su u [[Gruzija|Gruziji]] i stara su oko 38 000 godina. ==== Gravetijenska kultura ==== Za [[Moravska|Moravsku]] u doba gravetijenske kulture (datirane približno između 32 000 i 22 000 godina prije sadašnjosti a nazvana je prema mjestu La Gravette u Francuskoj gdje je prvi put zabilježena) znamenita je najranija pojava [[keramika|keramike]] (pečene [[Glina (tlo)|gline]]) u obliku figurica, a posebno onih koje prikazuju žene, često trudnice, naglašenih oblina, popularno poznate kao ''paleolitičke Venere''. Takve su figurice bile izrađivane od kamena, kosti, bjelokosti ili keramike, a nađene su na širokom području od [[Pirineji|Pirineja]] do [[Don]]a. Iz ovog razdoblja potiču najstariji dokazi pletenja i [[Tkanina|tkanja]]. Radi se o otiscima tkanine, košara i mreža u komadićima gline koji su nađeni u [[Češka|Češkoj]], a stari su oko 27 000 godina. Vjerojatno su paleolitički ljudi izrađivali košare, prostirke i čak [[uže|užad]] prije tkanine, koja zahtijeva uporabu ispredene niti i obrazac tkanja putem ukrštanja potke i osnove. Čini se da iz ovog razdoblja potiče vreteno i neka vrsta tkalačkog stana. ==== Solitrejenska kultura ==== Vrhuncem izradbe paleolitičkih kamenih alata obično se smatra razdoblje solitrejenske kulture (prema nalazištu Solutré u Francuskoj), koja se pojavila prije više od 20 000 godina, a trajala je do prije otprilike 18 000 godina (tada počinje izrazito zahlađenje, zadnji maksimum zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], kad je prosječna temperatura bila desetak stupnjeva niža nego danas, a razina [[Jadransko more|Jadranskog mora]] stotinjak metara niža). Za tu su kulturu svojstveni šiljci fine i precizne izrade. Smatra se da je izradba takvih šiljaka ponekad uključivala [[Toplinska obrada|toplinsku obradu]], koji se vjerojatno tu prvi put javlja. Radi se o grijanju kamena u jednom koraku proizvodnje alata, koji se nakon hlađenja nastavlja obrađivati, čime se znatno poboljšava obradivost. Pri tome se kamen nije smio izravno izložiti vatri, već postupno grijati na temperaturi od oko 300 [[celzij|°C]] i zatim pustiti da se polako hladi. Izradba takvih šiljaka zahtijeva veliku vještinu cijepanja kamena, što podrazumijeva izrazitu specijalizaciju osoba koje su svladale tu tehnologiju. Ovoj se kulturi pripisuju i nova [[lov]]ačka oružja, primjerice uporaba palice s kukom ili izbacivač koplja. Njegovim korištenjem se povećava brzina [[koplje|koplja]], a time njegova ubojitost. Uz pomoć izbacivača se moglo loviti s veće udaljenosti, što je lov učinilo sigurnijim. Vrlo je vjerojatno da su u tom razdoblju izumljeni [[Luk (oružje)|luk]] i strijela, premda pouzdani dokazi njihova postojanja datiraju iz kasnijeg razdoblja. Najstariji poznati kameni vršci za strelice nađeni su u Španjolskoj, a stari su oko 18 000 godina. Najstariji nađeni [[bumerang]] star je oko 21 000 godina, a nađen je u [[Poljska|Poljskoj]]. Načinjen je od drveta, a raspon mu iznosi oko 70 [[centimetar]]a. S ovim se razdobljem povezuje najstariji pouzdan nalaz koštane [[Igla|igle]] s ušicom, što ukazuje na neku vrstu šivanja u tom razdoblju. U nalazištima je potvrđena proizvodnja tekstila, mrežica i košara za oblačenje, lov i kućanstvo. ==== Magdalenijenska kultura ==== Magdalenijenska kultura počinje prije otprilike 17 000 godina i traje do prije oko 10 000 godina. Odlikuje ju izraženo korištenje kamenih mikrooštrica u vrhovima kopalja i u [[harpun]]ima. U toj je kulturi vrhunac doživjela izradba predmeta od kosti. Izrađuju se figurice, šiljci, harpuni, izbacivači kopalja i [[Udica|udice]]. Najstarije udice (nazubljeni ulomci kostiju, bez kukice, koji su se vezali za uzicu) nađene su u Europi i Africi, a stare su oko 14 000 godina. Toj kulturi pripada većina poznatih špiljskih slikarija. Umjetnost gornjopaleolitičih ljudi dijelimo na zidnu umjetnost (slikarije i gravure na kamenim zidovima) i pokretnu ili kućnu umjetnost (nalazi pronađeni uz druge rukotvorine).<ref>Wenke, R. J. i D. I. Olszewski: "Patterns in Prehistory – Humankindʼs First Three Million Years", 5. izdanje, Oxford University Press, New York, 2007.</ref> [[Datoteka:AncientPlough.jpg|mini|250px|desno|Izgled drevnog [[plug]]a.]] [[Datoteka:Husky L.jpg|mini|250px|desno|Sibirski [[haski]] i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela.]] [[Datoteka:Dagon Museum, Mortars from Natufian Culture, Grinding stones from Neolithic pre-pottery phase.JPG|mini|250px|desno|Izgled natufijenskih kamenih ručnih žrvanja za [[mlin|mljevenje]] [[žitarice|žitarica]].]] [[Datoteka:Somali Wild Ass.JPG|mini|250px|desno|[[Afrički divlji magarac]] je vrsta od koje se razvio [[domaći magarac]].]] [[Datoteka:Floss.jpg|mini|250px|desno|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]] [[Datoteka:AbAnbarNain2.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni [[iran]]ski vodospremnici s dvostrukim [[kupola]]ma u pustinjskom gradu [[Naeen]] pokraj [[Jazd]]a koji koriste [[kanat]] i [[vjetrohvat]].]] [[Datoteka:JomonPottery.JPG|mini|desno|250px|Jedna od najstarijih glinenih posuda (od 10000 do 8000 pr.Kr.) iz Japana.]] [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|250px|[[Vučedolska golubica]] je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr.]] [[Datoteka:Museum of Anatolian Civilizations016.jpg|mini|desno|250px|Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina.]] [[Datoteka:Metal production in Ancient Middle East.svg|mini|desno|250px|Područja vađenja [[metal]]ne rude u prapovijesno vrijeme na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] ([[željezo]] je prikazano crveno-smeđom bojom).]] [[Datoteka:ReconstructedOetziAxe.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija bakrene sjekire [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]] (oko 3300 pr.Kr.]] [[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|250px|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje|poliraju]] i jetkaju, pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]] [[Datoteka:Summer Solstice Sunrise over Stonehenge 2005.jpg|mini|desno|250px|[[Stonehenge]] u ljetnjem [[solsticij]]u 2005.]] == Tehnologija mlađeg kamenog doba == Prijelaz sa skupljanja hrane na proizvodnju [[Hrana|hrane]] je bio najveći napredak [[tehnologija|tehnologije]], neki smatraju najvažniji uopće u povijesti. U područjima prikladnim samo za napasanje [[Stoka|stoke]] dovela je do [[pastir]]skog [[nomadi]]zma ili [[Stočarstvo|stočarstva]]; u drugim područjima je dovela do obrade zemlje i seoskog načina života, tj. stalnih [[Naselje|naselja]]. Tako je počeo [[neolitik]] ili [[mlađe kameno doba]]. Neolitička je revolucija korjenito promijenila život ljudi, ali i njihovu okolinu. Taj novi način života u biti određuje čovjekov sustavni trud da promijeni [[okoliš]] odabranih biljaka i životinja s ciljem povećanja njihove produktivnosti i korisnosti. Neolitička društva, zasnovana na udomaćenim biljkama i životinjama, nastala su neovisno u različitim dijelovima svijeta nakon 8500. pr. Kr.: [[Bliski istok]], [[Indija]], [[Afrika]], [[Sjeverna Azija]], [[Jugoistočna Azija]], [[Srednja Amerika|Srednja]] i [[Južna Amerika]]. Prije otprilike 10 000 godina došlo je do posljednje velike [[klimatske promjene]], koja označava početak [[holocen]]a ili odledbe. Dolazi do povlačenja [[led]]a na sadašnje pozicije, a [[Porast razine mora|razina mora]] je naglo narasla zbog otapanja ledenog pokrova i [[ledenjak]]a. Povećanje količine [[padalina]] pred početak holocena u [[ekvator]]ijalnim područjima promijenilo je narav velikih rijeka, porasla je količina vode u rijekama poput [[Nil]]a, [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Niger]]a. Klimatske promjene su utjecale na [[Flora (biljke)|floru]] i [[Fauna (životinje)|faunu]]. [[Tundra|Tundre]] su postale [[šuma|šume]], suha područja su postala [[savana|savane]]. Mnogi veliki [[sisavac|sisavci]] su izumrli, iz klimatskih i/ili kulturalnih razloga, a među njima i oni važni za čovjeka (poput [[mamut]]a). Neke su se čovjeku važne vrste povukle na sjever, skupa s tundrama. Ljudske su se zajednice morale prilagoditi tim promjenama u okolišu. Neke su slijedile uobičajenu lovinu, koja se selila na sjever, i tu su nastavile živjeti na tradicionalan način, zasnovan na lovu i [[ribolov]]u. To su prethodnici, premda vjerojatno ne i izravni predci, naroda poput [[Saami|Laponaca]], [[Eskimi|Eskima]] i [[Samojedi|Samojeda]]. Druge skupine, prije svega one koje su živjele u [[Umjerena klima|umjerenim klimatskim]] predjelima, na područjima koja su sada prekrile šume, počele su se prilagođavati novom okolišu. Zbog nestanka i [[Migracija (zoologija)|migracije krda]] iz stepa i tundra, ljudi su počeli loviti u šumi, gdje je lov teži, a love se pojedinačne životinje poput [[jelen]]a ili [[vepar|vepra]]. Zbog toga su sve češće, a možda i isključivo, počeli rabiti [[Luk (oružje)|luk i strijelu]], izum koji seže u doba gornjeg paleolitika. Takvi uvjeti lova objašnjavaju i zašto je čovjek u međusobno udaljenim krajevima uspio [[Domesticiranje|pripitomiti]] [[vuk]]a. Predak psa je lovcima bio od velike koristi jer je mogao istjerati divljač iz šume. Za lov u šumama je potrebno manje lovaca, a ulov nije dovoljan za prehranu velike skupine. Stoga se smanjio broj [[obitelj]]i u zajednicama. S druge strane, [[ribolov]] je postao važniji – nalazimo vrške od kostiju i rogova koji su bili dijelovi [[harpun]]a ili ostiju, udice, vrše od šiba, [[kanu]]e od debla. Neke su se zajednice nastanile duž obala rijeka i jezera i uz morsku obalu. Promjene u okolišu ponudile su nove izvore, koje je čovjek odmah iskoristio: jaja ptica, puževe i mekušce, voće, jestivo bilje i korijenje. Pri određivanju neolitika, uz proizvodnju hrane valja spomenuti i proizvodnju predmeta od [[keramika|keramike]] i [[Bakar (element)|bakra]], poznavanje tkanja, te glačanje nekih predmeta od kamena. === Natufijenska kultura === U nalazištima natufijenskih kultura na području [[Bliski istok|Bliskoga istoka]] (oko 10 500. pr. Kr. – 8500. pr. Kr.) imamo jasne dokaze početaka [[Poljoprivreda|poljodjelstva]]. Prvi put nalazimo kameni alat koji pokazuje obrazac trošenja svojstven za [[Žetva|žetvu]] [[Žitarice|žitarica]]. Nalazi se također mnoštvo kamenih ručnih žrvanja, tučaka, [[Bat (alat)|batova]] i posuda koji pokazuju tragove duge uporabe. Takvo je teško kamenje ponekad donošeno s udaljenosti od 30 [[kilometar]]a, što se ne zapaža u prethodnim razdobljima. Istraživanja trošenja zuba ukazuju na prehranu žitaricama, no ti su ljudi i dalje lovili divlje gazele, [[jelen]]e, [[koza|koze]] i [[magarac|magarce]]. U natufijenskim kulturama nalazimo i novi tip [[naselja]]. Neki od osnovnih logora su mnogo veći nego oni iz prijašnjih vremena, i do 1000 [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]], i moguće je da su ljudi u njima živjeli pola godine ili duže. U nekim se opažaju kameni temelji. Neke su natufijenske skupine nastavile živjeti u pokretu, no neke su se uspostavile sjedilačke zajednice. Jedno takvo naselje u današnjem [[Izrael]]u je činilo oko 50 [[koliba]] ukopanih u tlo, promjera 2,5 [[metar|m]] do 9 m, s rupama za skladištenje divljih žitarica. === Pripitomljavanje životinja === [[Pripitomljavanje]] životinja je započelo nešto ranije nego [[poljodjelstvo]] i njegova je glavna tehnička povijest dovršena mnogo ranije. [[Životinje]] su korisne na različite načine. Neke od njih pretvaraju nama nejestive biljke ([[trava|travu]]) u jestivo [[meso]]. One su hodajuća hrana, hrana koja se ne kvari dok ju ne koristimo. One daju vrijedne dodatne proizvode, koji su bili sve više korišteni tijekom razvoja neolitika: množe se i daju nove životinje; [[kokoš]]i nesu [[jaja]]; [[krava|krave]], [[ovca|ovce]], [[koza|koze]] i [[konj]]i daju [[mlijeko]] – [[sir]]evi i mliječni napitci održavaju stočarska društva Azije. [[Izmet]] je kasnije postao važan kao [[gnojivo]] i [[gorivo]]. Životinje daju [[Koža (materijal)|kožu]] iz koje se mogu izraditi razni proizvodi, [[ovca|ovce]] daju runo. Na neolitičkim tkalačkim stanovima [[vuna]] je prvi put ispletena u tkaninu. Životinje daju snagu za vuču i nošenje. Spiljski ostaci daju neke naznake poretka pripitomljavanja, koji se čini vjerojatan. Prvi su došli [[strvinar]]i, iz prije navedenih razloga, prije svih [[pas]] i, u ranijem periodu, [[šakal]], te [[svinja]] (do 7000. pr. Kr.). Zatim dolazi skupina životinja koje u divljini sezonski sele (migriraju) i koje su stoga možda u nekoj mjeri došle u odnos s čovjekom dok je još bio [[nomad]]. To su [[sob]], [[koza]] (Iran, do 7500. pr. Kr.) i [[ovca]] (sjeverni Irak oko 8500. pr. Kr.). Pripitomljavanje [[govedo|goveda]], koje, barem u početku, zahtijeva sjedilački život, sigurno pripada vremenu [[ratarstvo|ratarstva]]. Prvo poznato pripitomljeno govedo je iz vremena oko 6500. pr. Kr., s juga današnje [[Turska|Turske]]. Tom periodu pripada i izrada [[košnica]] za [[pčele]] (oko 3000. pr. Kr.), koje su do modernog vremena bile glavni izvor zaslađivača. Uz ljude koji uzgajaju [[žito]] sami su sebe udomaćili [[miš]], [[štakor]] i [[domaći vrabac]]. Domaće [[patke]] se javljaju do 2500. pr. Kr. na Bliskom istoku, a [[guske]] do 1500. pr. Kr. u Europi. === Prijevoz === Posljednju skupinu udomaćenih životinja čine životinje pripitomljene prije svega za prijevoz: [[magarac]], [[konj]], [[ljama]] i [[deva]]. Čini se da su konj i deva zadnji, njihova uporaba gotovo da nije zabilježena prije 2000. pr. Kr. No za konja postoje i drukčija mišljenja. Ipak, najstariji čvrsti dokazi o udomaćivanju konja potiču iz oko 3000. – 4000. pr. Kr. To su konjski zubi iz nalazišta u južnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], a koji pokazuju tragove trošenja zbog struganja žvala u ustima. Te su vjerojatno bile izrađene od [[konop]]a, budući da najstarije poznate metalne konjske žvale potječu iz oko 1500. pr. Kr. Ljama je udomaćena u [[Peru]]u do 3500. pr. Kr., magarac do 3000. pr. Kr. na Bliskom istoku, deva do 3000. pr. Kr.. Pouzdano znamo da je magarac korišten za prenošenje tereta u [[drevni Egipat|drevnom Egiptu]] početkom ranog dinastičkog perioda, oko 3000. pr. Kr. Budući da je u to vrijeme u [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamiji]] već bio upregnut u vozilo, možemo pretpostaviti da je kao teretna životinja do tad već služio kroz mnoga stoljeća. Do 2000. pr. Kr. karavane natovarenih magaraca su na Bliskom istoku postale uobičajene. Najstarija poznata plovila su izdubljena velika [[Deblo|debla]] iz oko 9000. pr. Kr. ([[Nizozemska]], [[Danska]], [[Njemačka]], [[Finska]]). Neka takva plovila pronađena u Danskoj, a načinjena oko 5000. pr. Kr., duža su od 10 [[metar]]a. Takva su polovila pronađena i u drugim dijelovima svijeta: primjerice, u [[Japan]]u (oko 7500. pr. Kr.), u [[Nigerija|Nigeriji]] (oko 6000. pr. Kr.) itd. Neki su takvi čamci bili duži od 30 metara. === Poljodjelstvo === [[Poljodjelstvo]] u najjednostavnijim oblicima zahtijeva raščišćavanje i usitnjavanje ne pretjerano suhog površinskog [[tlo|tla]], sijanje i pokrivanje [[sjeme]]na, uništavanje [[korov]]a i zalijevanje, [[žetva|žetvu]] i sigurnu pohranu uroda uz odvajanje sjemena za sljedeću sjetvu. Za svaku se sjetvu isprva moglo naći nedirnuto tlo (ekstenzivna poljoprivreda), ali kad je postalo nužno ili poželjno obrađivati isto tlo iz godine u godinu, javila se potreba za dubljom obradom, da se odloži iscrpljivanje tla. Tu je ključan bio izum [[plug]]a, koji se je u cijelosti razvio tek kad se je tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] čovjek suočio s obradom teških tala [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]]. U [[Drevna Mezopotamija|drevnoj Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] pak je veći problem bilo [[navodnjavanje]]. U stanovitom smislu [[Ratarstvo|ratarski]] alati prethode ratarstvu. [[Žetva|Žetelački]] nož ili [[srp]] je izvorno razvijen za [[rezanje]] divljih trava. U Mezopotamiji je rađen od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. U Europi u najprimitivnijem obliku ima dršku od roga, užljebljenu za [[kremen]]o iverje (''mikrolite''). No najuobičajeniji oblik je kratka drvena drška na koju je pričvršćena kremena oštrica. Poravnate i izglačane kamene [[sjekira|sjekire]] i [[Bradva|bradve]], karakteristične za [[neolitik]], imaju svoje mjesto i u lovačkom i u poljodjelskom gospodarstvu. Poboljšana sjekira, pomoću koje je počelo krčenje europskih šuma, sigurno je pomagala i u lovu. Bradva, koju smatramo drvodjeljskim alatom, bila je rabljena i kao [[motika]]. Neolitički ljudi nisu koristili plug, već su, kad je bilo potrebno, raščišćavali zemlju koristeći kamene sjekire, kultivirali su polja koristeći motike i štapove za kopanje. Početno su jednostavni štapovi za kopanje korišteni za sađenje sjemena, a kasnije su oni preoblikovani u svojevrsnu motiku. Zrnje je mljeveno u [[mlin]]ovima načinjenim od dva kamena. Neolitički alati su se i dalje sastojali od malog okresanog kamenja, korištenog, npr. u srpovima, ali je dopunjeno većim, često [[poliranje|poliranim]] alatima poput sjekira, kamenja za drobljenje, [[mužar]]a i tučka. Rogovi životinja su bili korisni kao štapovi za kopanje i krampovi. U ranom neolitičkom razdoblju alati su najviše izrađivana od kamena: kameni noževi, kamene sjekire s drškom od kosti, čekići, pijuci, kameni batovi, kameni vrhovi za koplja i strijele. === Lončarstvo i nastambe od opeke === [[Lončarstvo]] je nova tehnologija koja čini ključni dio [[neolit]]ičke revolucije, a pojavilo se neovisno na više mjesta. [[Paleolit]]ički su ljudi proizvodili [[keramika|keramiku]] od pečene [[Glina (tlo)|gline]], ali ništa u njihovom [[gospodarstvo|gospodarstvu]] ne iziskuje daljnji razvoj te tehnike. Neke skupine iz kasnog paleolitika su već primijetile da se glina stvrdnjava u vatri (figure od [[Terakota|terakote]] iz [[Moravska|Moravske]]). ==== Glinene posude ==== Najstarije poznate keramičke posude su napravljene u [[Japan]]u prije 12 000 godina, još u doba paleolitika, dok se u drugim područjima pojavljuju početkom neolitika. Prije otkrića keramike čovjek je za pohranu i prijenos tekućina rabio izdubljene [[Tikva|tikve]] ili kožne mješine, a za krute tvari [[koš]]are od prepletenih vlakana, te posude od kamena i drveta. Prve keramičke vaze često imaju oblik tih posuda ili oponašaju njihove ukrase. Neolitičke su zajednice koristile [[žbuka|žbuku]] u gradnji i lončarstvo je moglo nastati iz tehnika ožbukavanja košara. Lončarstvo se vjerojatno razvilo iz izrade košara i sigurno nije postalo važno sve dok neolitski čovjek nije prihvatio sjedilački način života – [[žitarice]] i [[mahunarke]] koje su činile velik dio njegove prehrane zahtijevaju dugo kuhanje u posudi koja može podnijeti toplinu. Tek tada imamo slučaj raširene uporabe posuda koje se razbijaju jednako lako kako se i izrađuju. No teže je napraviti posudu nego figuricu. Treba naučiti očistiti glinu i dodati joj sijeno ili komadiće kamena ili [[školjke]] kako ne bi bila premasna i iskrivila se tijekom sušenja i pečenja. Zatim treba naučiti oblikovati vazu i ostaviti je da se suši na suncu prije pečenja. ==== Lončarsko kolo ==== Negdje između 6000. pr. Kr. i 4000. pr. kr. došlo je u drevnoj Mezopotamiji do inovacije u lončarstvu. Dotad su predmeti izrađivani pomoću kalupa ili slaganjem glinenih prstenova. No u ovo se doba počinje rabiti primitivno lončarsko kolo. Bio je to u početku naprosto okrugli stolić koji se mogao vrtjeti na vertikalnoj osovini i koji se vrtio štapom ili rukom. Taj je [[izum]] znatno ubrzao postupak izrade keramičkih predmeta i zacrtao put daljnjeg razvoja, k pravom lončarskom kolu, mnogo stoljeća kasnije. ==== Pečenje gline ==== Tajna lončarstva je u tome da iz gline izlazi voda kad se ona ''peče'' na vatri, što ju pretvara u umjetni kamen. Neolitičke su peći davale [[temperatura|temperature]] do 900 [[celzij|°C]]. Kasnije, u Brončanom i Željeznom dobu, ta je neolitička pirotehnologija omogućila razvoj [[metalurgija|metalurgije]]. Najstariji poznati postupak pečenja keramike je jamsko pečenje. Posude se slože u jamu iskopanu u zemlji i pokriju gorivom. Napunjena se jama zapali i nadgleda dok ne gorivo posve ne izgori. Najviša temperatura koja se može postići na ovaj način je oko 1100&nbsp;°C. Od oko 6000. pr. Kr. imamo prve dokaze o uporabi [[peć]]i za pečenje keramike u Mezopotamiji. To je omogućilo odvajanje posuda od vatre i time veće mogućnosti različitih oblika i boja lončarije. ==== Glinene opeke ==== Na Bliskom istoku, gdje nema toliko drvene građe, seljaci su istočno od [[Tigris]]a, od početka neolitika i prije uporabe pečene keramike, gradili svoje kuće od isušene gline (tj. opeka sušenih na suncu) i od doba [[Jerihon]]a postoje primjeri zidina od opeke, s utorima za drvene grede. U suhoj klimi takve građevine traju dugo. U Mezopotamiji je glina ostala glavni građevinski materijal tijekom 6000 godina. U dolini [[Nil]]a, pak, ima kamena, no na njega je država imala monopol, a glina je bila građevinski materijal za većinu. Glina je za [[opeka|opeke]] pripravljana dodavanjem vode i nasjeckane slame ili balege, da bi se spriječilo pucanje ili iskrivljavanje. Nakon toga su, isprva rukama, a kasnije u pravokutnim drvenim kalupima bez dna, oblikovane opeke i ostavljene da se suše, uz preokretanje. Uz dodavanje više vode ista je mješavina gline korištena i za žbuku i za zidanje. Kuće od opeke sušene na suncu nalazimo u Jerihonu već oko 9000. pr. Kr. === Tkanje === Pripitomljavanje koze, ovce i ljame je dovelo do izuma [[tkanina|tkanja]], ali tek nakon određenih [[mutacija]] do kojih je došlo uslijed [[pripitomljavanje|pripitomljavanja]]. Tek je tada runo tih životinja postalo pogodno za predenje i tkanje. [[Vuna|Vunena]] je [[odjeća]] postupno zamijenila odjeću od kože ili krzna. Ljudi su ubrzo naučili rabiti i biljne vrste, poput [[lan]]a, koji se u zapadnoj Aziji, Egiptu i Europi već uzgajao kao uljarica, te [[pamuk]]a, koji se počeo uzgajati u Indiji i srednjoj Americi. Postoje dokazi o pletenju prostirki i košara iz vrlo ranih vremena. Nije poznato je li u to doba izrađivana odjeća od niti, ali su na mnogim mjestima nađena primitivna vretena. Tkanine su se nezavisno pojavile u različitim dijelovima svijeta. Tek je u neolitiku potreba za odjećom i posudama narasla do mjere u kojoj su tehnike tkanja procvale. Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina. Najstariji ostaci iz Egipta stari su oko 7000 godina (prostirke, spiralne košare i primitivne tkanine), a najstarija pronađena [[uže|užad]] iz tog područja je nekoliko stoljeća mlađa. Proizvodnja tkanina zahtijeva više međusobno povezanih tehnika: striženje [[ovca|ovaca]] ili uzgajanje lana ili pamuka; preradu sirovoga materijala; predenje niti; izradu tkalačkih stanova; [[boja]]nje prediva; tkanje tkanine. U košaraštvu su korišteni trska, [[šaš]] i [[trave]], ali glavni materijal za tkanine na drevnom Bliskom istoku je bio [[lan]], koji je uzgajan i zbog ulja i uzgoj kojeg je bio dobro uspostavljen do 3000. pr. Kr. Za uporabu treba odvojiti vlakna od ostatka stabljike, najprije namakanjem, radi omekšavanja, te potom grebanjem i češljanjem. === Uporaba kovina i rudarstvo === U neolitičkom okruženju su stotine [[tehnika]], malih i velikih, oblikovale novi način života. Ljudi su tijekom neolitika gradili trajne strukture od drveta, opeka i kamena, koje svjedoče o velikom [[obrt]]ničkom umijeću, a razvili su čak i svojevrsno [[kovina]]rstvo, rabeći komade sirovog [[Bakar (element)|bakra]] koji se mogu naći u prirodi. Primjerice, za znamenitog [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]], smrznutu [[mumija|mumiju]] koja se pojavila 1991. zbog povlačenja [[ledenjak]]a u [[Alpe|Alpama]], najprije se mislilo da pripada nekoj kulturi [[Brončano doba|Brončanog doba]], jer je nosio bakrenu [[sjekira|sjekiru]]. No pokazalo se da je živio oko 3300. pr. Kr. Bio je to neolitički čovjek s oružjem od hladno [[kovanje|kovanog]] [[metal]]a. [[Metalurgija]] je prva strateška tehnologija, ona je omogućila napredak u ogromnom području tehnologije, koje ne bi bilo osvojeno korištenjem drveta ili kamena. Uporaba kovina je omogućila nove i prije nezamislive alate i oruđa. Prva kovina koju su ljudi rabili je bakar, no moguće je da je i prije njega korišteno [[meteorit]]sko [[željezo]] i [[zlato]]. Dokazi o korištenju sežu do 9000. pr. Kr. Bakreni privjesak nađen u sjevernom [[Irak]]u datiran je na 8700. pr. Kr. Za razliku od željeza, bakar se može naći u prirodi u metalnom stanju, kao komadi kovine pomiješani s [[Mineralne sirovine|rudama]]. No te su prirodne zalihe metalnoga bakra brzo iscrpljene. Prirodno željezo u metalnom stanju je isključivo [[meteorit]]skog podrijetla i postoje neki dokazi ranog korištenja takva željeza. Rude bakra se mogu naći u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i Turskoj, gdje su se oblikovale rane ratarske zajednice. Stoga su ljudi vjerojatno naišli na metalni bakar, privučeni njegovom zelenkastom bojom. Za razliku od kamena, ta se [[kovina]] ne može pretvoriti u alat odbijanjem dijelova, ali se može lako [[Savijanje limova|savijati]] i [[kovanje|kovati]], i stoga je u početku rabljena za male ukrase. Bakar je toliko mekan da je uglavnom nekoristan za izradbu većine [[alat]]a i [[oružje|oružja]]. Korišteni su i zlato i [[srebro]], ali vrlo rijetko. Budući da je bakar relativno mekan lako ga se može hladno kovati kamenim [[čekić]]ima. Hladno kovanje može gotovo udvostručiti [[tvrdoća|tvrdoću]] bakra, gotovo do tvrdoće čistoga željeza, ali je bakar tada [[Krhkost|krhak]] i vrlo lako [[Lom materijala|puca]]. No lagano zagrijavanje može očvrsnuti bakar, koji se nakon toga može hladno kovati, čime se mogu dobiti prilično dobri alati. Neke od najranijih izrađevina od bakra su nađene u [[Anatolija|Anatoliji]] ([[Turska]]), a datiraju iz otprilike 7000. pr. Kr. Najpoznatije su bakrene kuke i šila iz Çayönü Tepesi na istoku Turske. Tu se opažaju neki od najranijih pokušaja obradbe bakra pomoću [[vatra|vatre]] (pirotehnologija) uz hladno kovanje. Kuke i šila su bili zagrijavani i tada kovani u željeni oblik, ali [[kovač]]i sigurno nisu znali kako kaljenje i hladno kovanje utječu na bakar, jer su predmeti ostavljeni u mekom stanju, bez završnog kovanja. Zanimljivo je spomenuti da je oko 6500. pr. Kr. u Çayönü Tepesi korištena [[žbuka]] od [[gips]]a, koji se dobiva zagrijavanjem [[vapnenac|vapnenca]] na oko 900&nbsp;°C, ali nema nalaza pečene [[Lončarstvo|lončarije]]. Izrađevine od bakra su nađene i u jednom od najranijih gradova, [[Çatal Höyük]]u (današnja istočna Turska), a datiraju iz oko 6000. pr. Kr. ==== Lijevanje i taljenje bakra ==== Znakovi [[lijevanje|lijevanja]] bakra opažaju se oko 5500. pr. Kr. Najstariji poznati predmet izrađen od lijevanog bakra je bakreno dlijeto nađeno u [[Prokuplje|Prokuplju]] u [[Srbija|Srbiji]], a datira se oko 5500. pr. Kr. U isto doba spada jedno od najvažnijih otkrića u povijesti: dobivanje bakra iz njegovih [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] ili ruda. To je otkriće imalo golem utjecaj na razvoj društva tijekom sljedeće dvije tisuće godina. Ona je dala novi [[materijal]], dovela do izuma [[bronca|bronce]], boljeg materijala za izradu alata, ali i osigurala tehnologiju za uporabu željeza nekoliko stoljeća kasnije. Taljenje bakra vjerojatno se je razvilo iz opažanja produkata [[peć]]i za pečenje [[keramika|keramike]]. Taljenje bakra iz rude podrazumijeva miješanje rude s nekim prikladnim gorivom, poput [[drveni ugljen|drvenog ugljena]] ili drveta, i stavljanje mješavine u vatru. Obične vatre u ognjištima ili pećima za keramiku nisu mogle dati temperature potrebne za taljenje bakra (oko 1100&nbsp;°C). Stoga je moguće da su za podjarivanje vatre i postizanje potrebne temperature korištene puhaljke načinjene od trske. Rastaljena se je kovina nakupljala na dnu, dok su se nečistoće u obliku šljake ([[troska|troske]]) uklanjale s površine. ==== Željezo ==== Povijest metalurgije željeza započinje još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]], ali se ne zna da li je prvo [[željezo]] proizvedeno slučajno, kad je prapovijesni čovjek naložio [[vatra|vatru]] na ležištu čiste [[Mineralne sirovine|željezne rude]] ili je koristeći se već stečenim iskustvom u topljenju [[Bakar (element)|bakarne]] rude primijenio isti postupak na željeznu rudu. Taj postupak je bio prilično jednostavan: u plitkom [[Ognjište|ognjištu]] se željezna [[ruda]] pokrila [[Drveni ugljen|drvenim ugljenom]], koji se zatim zapalio, pa je ispod vatre nastala gnjecava i spužvasta željezna masa ([[spužvasto željezo]]). Da bi se iz spužvastog željeza dobilo tehničko željezo ili [[čelik]] ovisilo je prije svega od kvalitete željezne rude. [[Plitko ognjište]] je bilo vrlo jednostavne konstrukcije. Sastojalo se od gnijezda oslonjenog na jedan [[zid]], kroz koji je prolazila [[mlaznica]] [[mijeh]]a za raspirivanje vatre. Gnijezdo se je ispunilo izmjenično slojevima željezne rude i drvenog ugljena, koji su se zatim zapalili. Puhanjem zraka kroz mijeh povisila bi se [[temperatura]], tako da bi iz drvenog ugljena nastajao [[ugljikov monoksid]], koji je vezao [[kisik]] iz [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] (uglavnom [[hematit]]), te se dobivalo spužvasto željezo i [[ugljikov dioksid]]. Pri tome je dobar dio željeza i dalje ostao vezan s kisikom (željezovi oksidi), te zajedno s nečistoćama kao tekuća [[troska]] otjecao iz ognjišta. Spužvasto željezo se skupljalo na dnu ognjišta sve dok ga ne bi potpuno ispunilo, pa bi se izvadilo i [[Kovač|kovanjem]] bi se istiskivali ostaci troske i nečistoća ([[kovanje|kovano željezo]]). Omjer između [[težina|težine]] željezne rude i drvenog ugljena je bio otprilike 1 : 4. Ovim postupkom se dobivalo tek oko 12,5% željeza iz željezne rude, a težina spužvastog željeza je iznosila do 70 [[kilogram]]a. Ovakva plitka ognjišta su se održala u [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Šleska|Šleziji]] sve do 18. stoljeća.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=2014-07-04 }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref> ==== Rudarstvo ==== [[Kremen]] je u Starom svijetu tisućama godina bio ključni materijal za izradu alata i kad je potražnja za kremenim sjekirama (kojim su prvi ratari krčili tlo) nadišla ponudu iz površinskih kopova, otvoreni su podzemni [[rudnik|rudnici]]. Oko 4000. pr. Kr. u zapadnoj je Europi otvoreno mnogo rudnika kremena. Okna su bila duboka od 10 do 15 metara. Korišteni su trnokopi od jelenjih rogova i lopate od goveđih lopatica. Kopanje bakra je počelo još oko 4500. pr. Kr., u današnjoj Srbiji. Rudnici su bili duboki do 20 [[metar]]a. [[Balkan]] je postao jednim od glavnih izvora bakra u Starom svijetu. Najstariji rudnici su u planinskim područjima sjevernog Iraka, Libanona, Sirije, Anatolije i Balkana. === Neolitička astronomija === Mnoštvo dokaza pokazuje da su mnogi, a možda i većina, neolitičkih naroda sustavno motrili [[nebo]], napose gibanja [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, te su podizali astronomski uređene građevine koje su služile kao kalendar godišnjih doba. Najbolje poznati primjer je [[Stonehenge]] u jugozapadnoj Engleskoj (tu se neolitičke zajednice javljaju do 4000. pr. Kr.). 82 komada kamena mase oko 5 [[tona]] su dopremljena iz [[Wales]]a, s udaljenosti od 240 [[kilometar]]a. U jutro ljetnog [[suncostaj]]a (21. lipnja) Sunce izlazi duž glavne osi građevine i na vrh kamenog stupa postavljenog izvan nje. Čini se da je izgrađen da bi označio krajnje i srednje točke sezonskih gibanja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] duž [[obzor]]a (horizonta) pri izlasku i zalasku, što ukazuje na sustavna opažanja i svijest o pravilnostima nebeskih gibanja. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Alat]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Prahistorija|Tehnologija]] s4pmn5xpwjuo2zv8r3burdrzvdv5t1j 42637172 42637171 2026-06-15T21:35:37Z Vipz 151311 /* Izvori */ 42637172 wikitext text/x-wiki '''Prahistorijska tehnologija''', [[tehnologija]] koja potječe iz vremena prije [[pisana historija|pisane historije]]. Povijest označuje istraživanje prošlosti s pomoću pisanih zapisa, a sve što prethodi prvim pisanim povijesnim izvješćima pripada [[prapovijest]]i, uključujući rane tehnologije. Početak tehnologije, a time i prapovijesti, označili su najraniji [[hominid]]i koji su rabili [[kameno oruđe]], što se zbilo prije oko 2,5 milijuna godina. Kameno im je oruđe vjerojatno služilo za paljenje vatre, lov i pokapanje svojih umrlih. Nekoliko je faktora koji su učinili evoluciju prapovijesne tehnologije mogućom ili nužnom. Jedan od ključnih faktora jest [[bihevioralni modernitet]] [[encefalizacija|visokorazvijena mozga]] ''[[Homo sapiens]]a'' sposobna za apstraktno [[razmišljanje]], [[jezik]], [[introspekcija|introspekciju]] i [[rješenje problema]]. Nastanak poljoprivrede rezultirao je promjenama u načinu života, koji se od nomadskog sve više preobražava u život u nastambama, s domesticiranim životinjama i zemljom obrađenom s pomoću sve raznolikijeg i sofisticiranih oruđa. Tijekom prapovijesnih perioda razvile su se umjetnost, arhitektura, glazba i religija. == Tehnologija starijeg kamenog doba == [[datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|250px|desno|Oldovanski sjekači stari oko 1.7 milijuna godina iz nalazišta [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u [[Etiopija|Etiopiji]].]] [[datoteka:Bifaz abbevillense.png|mini|250px|desno|Izgled Oldovanskog alata.]] [[datoteka:Hand axe spanish.gif|mini|250px|desno|Izgled Ašelejenskog alata.]] [[datoteka:Biface Cintegabelle MHNT PRE 2009.0.201.1 V2.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski šačnici (ručne sjekire ili ručni klinovi).]] [[datoteka:Biface de St Acheul MHNT.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski sjekač iz nalazišta Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]].]] [[datoteka:Pointe levallois Beuzeville MHNT PRE.2009.0.203.2.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kameni alat francuskom nalazištu [[Le Moustier]].]] [[datoteka:Os à Impression MHNT PRE 2009.0.206.3 fond.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kosti oštećene iglom (pri šivanju ili sl.), iz francuskog nalazišta [[Toulouse]].]] [[datoteka:Bifaz de Atapuerca (TG10).jpg|mini|250px|desno|Dva sječiva iz gornjeg [[paleolitik]]a.]] [[datoteka:(MHNT) Grattoir à museau plat sur lame LARTET.jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenski strugač.]] [[datoteka:Pointe à dos MHNT.PRE.2009.0.227.4 (2).jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenske oštrice.]] [[datoteka:Burin 213 5 Global.jpg|mini|250px|desno|Gravetijensko sječivo ili dlijeto.]] [[datoteka:Solutrean tools 22000 17000 Crot du Charnier Solutre Pouilly Saone et Loire France.jpg|mini|250px|desno|Solitrejenski šiljci.]] [[datoteka:Flechette Gavaudun 231-3 (3).jpg|mini|250px|desno|Magdalenijenske kamene mikrooštrice.]] Korijen [[tehnologija|tehnologije]] je u [[Evolucija|biološkoj evoluciji]], koja je čovjeku dala dva ključna alata: slobodne ruke sposobne za hvatanje i [[govor]]. Osim toga, [[alat]]e koriste i neke [[životinje]], a kulturalno prenošenje tog umijeća s naraštaja na naraštaj se povremeno javlja među [[majmun]]ima, napose čovjekolikim. Premda je uporaba alata primijećena kod više vrsta životinja, najčešće se radi o [[instinkt]]ivnom ponašanju. No [[čimpanze]] u divljini ponekad love [[Termiti|termite]] pomoću grančice koju pripremaju u tu svrhu ili razbijaju ljuske plodova [[kamen]]om. To ponašanje nije instinktivno, već ga majke prenose na mladunce podukom. Stoga se ono mora smatrati kulturnom pojavom, koja uz to ima i regionalno obilježje, jer je zamijećena samo kod nekih populacija. Čimpanze također posjeduju znanje o [[Travarstvo|ljekovitim biljkama]] koje se prenosi podukom. No važno je razlučiti uporabu alata od izradbe alata: neki se predmeti mogu koristiti kao alatke i prije nego što se alat počne namjenski izrađivati. Po svemu što znamo ljudi su jedina živa bića koja oblikuju alat za izradbu drugih alata. Nikad nije primijećena čimpanza koja namjerno lomi kamen, niti ih se uspjelo naučiti da to čine na način na koji su rani ljudi izrađivali kameni alat. [[Pokus]]i pokazuju da čimpanze mogu naučiti koristiti kamenu [[Rezni alat|oštricu]], ali ne posjeduju mentalne i anatomske sposobnosti potrebne za njenu izradbu. Tijekom jednog se je pokusa čimpanzu uspjelo naučiti da udaranjem kamena o kamen ili bacanjem kamena na tvrdi pod dobije oštri odbojak (tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre), ali ju se nije uspjelo naučiti da uoči važnost kuta lomljenja u proizvodnji odbojaka. Zato su kamene jezgre od kojih je odbijala odbojke više sličile prirodno razlomljenim komadima kamena. Takvi pokusi navode na zaključak da su izrađivači ranoga kamenoga oruđa posjedovali spoznajne sposobnosti i razumijevanje [[tehnika|tehničkih]] načela izradbe alata znatno veće od onih koje mogu razviti današnji čovjekoliki majmuni.<ref>Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.</ref> === Australopiteci i upotreba alata === [[Australopitek|Australopiteci]] su vjerojatno, za razliku od čimpanzi, imali mentalnu i biomehaničku sposobnost izrade alata, no zasad nema nalaza koji bi izravno potvrdili da su namjerno izrađivali kamene alatke. Vjerojatno su, kao što je slučaj s nekim životinjama, koristili kamenje pri gnječenju, mrvljenju i razbijanju. U rijekama se pak mogu naći prirodno razbijeni oblutci s oštrim rubom, koji su mogli služiti za rezanje materijala poput [[Koža (materijal)|kože]]. No uz ostatke australopiteka nisu nađeni alati načinjeni od kamena. Ipak, vrlo je zanimljivo da su na nalazištu Bouri u [[Etiopija|Etiopiji]], u sloju iz kojeg potječu nalazi vrste ''Australopithecus garhi'', pronađene životinjske [[kost]]i s tragovima razbijanja i rezanja pomoću kamenoga alata. Premda nema dokaze da su te alate koristili pripadnici ove vrste, samo je po sebi važno da je potvrđena uporaba takva alata prije 2,5 milijuna godina. U okolici toga nalazišta nema [[sirovina]] prikladnih za izradbu takvog alata, ali je na obližnjem nalazištu Kada Gona (također u Etiopiji) nađeno najstarije poznato kameno oruđe (staro također između 2,6 i 2,5 milijuna godina). Iskopano je više od tisuću kamenih nalaza, a dvostruko više ih je skupljeno s površine. Radi se o odbojcima oštrih rubova (obično tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre) i jezgrama (komad kamena od kojeg su namjerno i namjenski odbijani odbojci). No uz te najdrevnije poznate litičke predmete od crnog kvarcita nisu nađeni [[fosil]]i hominina koji su ih mogli izraditi. No istodobnost i blizina nalaza nameću pitanje je li ''Australopithecus ghari'' bio prvi hominin koji je izrađivao kameni alat. Nove podloge toj raspravi svakako daju nalazi objavljeni 2010. Naime, na nalazištu Dikika u Etiopiji nađene su kosti oštećene rezanjem i razbijanjem, a stare oko 3,4 milijuna godina. === ''Homo habilis'' i upotreba alata === Prvi fosil hominina pouzdano povezan s kamenim izrađevinama pripada ''[[Homo habilis]]u'' (''vještom čovjeku''), a star je oko 2,3 milijuna godina (nalazište [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u Etiopiji). Dok su [[Morfologija (biologija)|morfološke]] inovacije proizvod evolucije, sada nailazimo na prvi [[izum]], na novost koja proizlazi iz uma, a to je klesani kamen – kamenom treba namjerno udariti drugi kamen da bi se dobio oštar rub. ''Homo habilis'' je suvremenik [[australopitek]]om i tjelesno mu je sličan, ali s većim [[mozak|mozgom]]. Naziv je dobio po tome što je izrađivao i koristio primitivni alat (od kamena, a vjerojatno i od drva i drugih manje trajnih materijala). Valja uočiti da je [[čovjek]]om (''homo'') nazvano tek ono dvonožno biće za koje pouzdano znamo da je izrađivao [[alat]], što ukazuje na našu svijest o dubokoj povezanosti čovjeka i [[tehnologija|tehnologije]]. === Oldovanska kultura === Oldovanski je alat dobio ime prema [[klanac|klancu]] Olduvai (Oldowan) u [[Tanzanija|Tanzaniji]]. S nalazišta Oldovai potječu razni oblici jezgri i odbojci, a tipični alat je '''sjekač'''. Sjekači i sjeckala su s jedne strane jezgre za proizvodnju jednostavnih odbojaka, ali isto tako i alat za udaranje (oštrica može poslužiti za razbijanje [[kost]]iju kako bi se iz njih izvadila [[Koštana srž|srž]]). Izrađuju se tako da se oblutak pri rubu udari drugim kamenom, što se ponavlja nekoliko puta kako bi se dobio oštar rub. Dobiveni odbojci se pak mogu uporabiti za [[rezanje]] (iskustveno je pokazano da se pomoću takvih odbojaka može raskomadati [[slon]]a). Izrada sjeckala je nešto zahtjevnija. === Ašelejenska kultura === ''Homo erectus'' (''uspravan čovjek'') je nastavio obrađivati rubove oblutaka, dobivši alat izrađen sa svih strana u obliku [[badem]]a. Te alatke [[Antropologija|paleoantropolozi]] zovu amigdaloidima, prema [[Starogrčki jezik|grčkoj riječi]] za badem. Oni pripadaju ašelejenskoj kulturi (nazvanoj prema nalazištu Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] gdje je prvi put prepoznata), koja se je razvila iz oldovanske kulture u [[Afrika|Africi]] prije otprilike 1,7 milijuna godina i uglavnom nepromijenjena trajala do prije otprilike 250 000 godina. Tipični ašelejenski alat je '''šačnik''', obostrano oblikovana alatka [[klin]]asta ili bademasta oblika, koja se ponekad naziva ručna [[sjekira]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''handaxe'') ili ručni [[klin]] ([[Njemački jezik|njem]]. ''faustkeil''). Načinjen je od [[kremen]]a ili drugog kamena na kojem se može napraviti oštrica ([[pješčenjak]], rožnjak, škriljevac, [[bazalt]], ovisno o području). Takav je alat nađen u Africi, [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]]. Osim šačnika u ašelejenskoj kulturi nalazimo, premda rjeđe, [[sjekira|sjekire]] (jedan rub je neobrađena oštrica, a bočni rubovi su obrađeni, tako da ima oblik slova U – mogle su služiti za komadanje [[meso|mesa]] i sječu [[drvo|drva]]), strugala (alatka s obradbom na jednom ili više rubova, koja najčešće čini izbočenu, ravnu ili udubljenu poluoštricu), udupke (alatka s urezom na rubu) i drugo. Dok je namjena različitih ašelejenskih alatki izrađenih na odbojcima uglavnom jasna, o namjeni šačnika još nema suglasja među [[znanstvenik|znanstvenicima]]. Mnogi pak u tom alatu vide višenamjensku alatku korištenu za rezanje, struganje, sječenje, kopanje i drugo. [[Pokus]]i pak pokazuju da je njegov oblik najpogodniji za rezanje velikih [[sisavac]]a, a [[mikroskop]]ske analize rubova ukazuju na tragove istrošenosti koji pri tome nastaju. Osim kamena, ''Homo erectus'' je vješto obrađivao i drvo. U [[Njemačka|Njemačkoj]] su pronađeni mnogobrojni dobro očuvani drveni nalazi, a među njima i ostatci drvenih [[koplje|kopalja]] stari oko 400 000 godina, što su najstariji poznati primjerci [[lov]]ačkoga oružja. === Vatra === Korištenje [[vatra|vatre]] je pouzdano potvrđeno na nalazištima mlađim od 250 000 godina, ali se obično smatra da se je vatrom ovladalo mnogo ranije. Vjerojatno ''Homo erectus'' nije znao upaliti vatru, no znao je kako ju dugo održavati. Vatra ima ulogu pri pripremanju [[jelo|jela]], ali od jednake je važnosti, a možda i veće, činjenica da ona oslobađa od hladnoće i mraka. Kontrola vatre je ključna nova [[tehnologija]] za čovječanstvo. Vatra daje [[toplina|toplinu]]. Ona omogućuje [[Migracija|migracije]] u područja hladnije [[klima|klime]], otvara čovjeku za naseljavanje velika područja, inače negostoljubiva i nenaseljiva. Vatra daje umjetnu [[svjetlost]]. Proteže čovjekovu aktivnost u noć i na mračna mjesta poput [[spilja]]. Vatra nudi zaštitu od divljih životinja. Vatra omogućuje pripremu hrane, što skraćuje vrijeme i smanjuje napor potreban za jedenje i [[probava|probavu]]. Vatrom se mogu otvrdnuti drveni alati. Vatra služi kao okupljalište, središte društvenih i kulturnih odnosa. Praktično poznavanje vatre dalo je čovjeku veći stupanj upravljanja nad prirodom. Tek oko 3000. pr. Kr. je ovladano pouzdanim tehnikama paljenja vatre ([[kremen]], paljenje pomoću [[trenje|trenja]] drvaca [[Rotacija|vrtnjom]]). === Musterijenska kultura === Za [[Neandertalac|neandertalce]] je tipična musterijenska kultura (prema francuskom nalazištu [[Le Moustier]]). Nalazi su brojni i rasprostrti širom Europe. Starost tih nalaza je u rasponu od 200 000 godina do 30 000 godina. Musterijenske rukotvorine su pronađene i u Aziji i Africi, a neke neandertalske rukotvorine nisu musterijenske, te ne vrijedi posve jednakost musterijensko je neandertalsko. U slučaju kamenoga [[alat]]a se opaža da se posve ovladalo lomljenjem kamena. Predmeti imaju precizan i istančan oblik, te jasno odgovaraju različitom alatu. Može se naići na šiljke trokutastih stranica koji se mogu zataknuti u držak i pretvoriti u [[koplje]]. [[Koža (materijal)|Koža]] se čistila strugalicama. Alati za rezanje su bili tanki, dvostranični i dotjerani. Ostale alatke bili su nazubljene kao što su [[pila|pile]] i [[nož]]evi. Istraživanja pokazuju da su neandertalci raspolagali sa šezdesetak različitih tipova kamenih alatki. Različite analize pokazuju da je [[meso]] bilo ključan i univerzalan izvor neandertalske [[prehrana|prehrane]] diljem Europe, te da je korištenje biljne hrane vjerojatno bila neznatna. Neandertalci nestaju prije oko 30 000 godina. Neki nalazi, premda malobrojni, govore i o obradbi [[Drvo (materijal)|drva]] i kosti u srednjem [[paleolitik]]u (starije kameno doba). Tada se i prvi put kameni alati uglavljuju u držalo. Kao držalo je služio obrađen komad drva u koji se alat, primjerice strugalo, mogao uglaviti i učvrstiti kožnom omčom ili pak zalijepiti [[smola|smolom]] (na lijepljenje smolom ukazuje kemijska analiza nekih nalaza). Drške su se također izrađivale od kosti ili roga. Pronađeni su koštani šiljci i različiti koštani alati (prije oko 50 000 godina). U staništima neandertalaca pronađeni su nalazi crvenog [[oker]]a ili drugih crvenih ([[željezovi oksidi]]) i crnih ([[mangan]]ov dioksid) [[pigment|pigmenata]] koji ondje nisu nastali prirodnim putem, nego su doneseni s drugih mjesta. === Kultura gornjega paleolitika === Prije otprilike 40 000 godina opaža se [[kultura]]lna prekretnica. To je početak kasnog ili gornjeg [[paleolitik]]a, koji traje od prije 40 000 godina do prije 10 000 godina (kad počinje [[neolitik]]). Dok su neandertalci proizvodili jednostavne, višenamjenske [[alat]]e od materijala koji su zatekli, moderni ljudi (''Homo sapiens'') su počeli proizvoditi mnogo raznolikih specijaliziranih alata. Gornji paleolitik obilježava velika raznolikost alata, uporaba učinkovitijeg [[lov]]ačkog oružja, podjela poslova i specijalizacija, simbolika u [[Paleolitička umjetnost|špiljskom slikarstvu]], [[skulptura|skulpturi]] i ukopima pokojnika. Trajnije zadržavanje na istome mjestu pogodovalo je specijalizaciji u proizvodnji pojedinih predmeta. Specijalizacija se očituje u povećanju broja tipova kamenih alatki, koji su brojniji i raznolikiji u usporedbi sa srednjim paleolitikom i sada ih možemo prepoznati stotinjak. Kao materijali se koriste kamen, kost, rog, drvo, [[slonovača]], školjke i koža. U ovo doba spadaju i najstariji poznati dokazi o jamskom [[rudarstvo|rudarstvu]], kojem korijeni sežu i do 20 000 godina u prošlost, sve do doba prvih rudnika [[kremen]]a u [[Australija|Australiji]]. Kremen je vađen iz špilje duge oko 300 [[metar]]a, do koje se stizalo nakon teškog spuštanja 60 metara u dubinu s ravnice nad ulazom. Očigledno se je morala koristiti i umjetna rasvjeta. Među kamenim alatima gornjega paleolitika istaknuto mjesto zauzimaju sječiva, premda se ona javljaju i mnogo prije. Glavna novina u odnosu na srednjopaleolitička sječiva je u postupku izradbe. U srednjem paleolitiku, počevši od prije otprilike 100 000 godina, sječiva su izrađivana izravnim odbijanje tvrdim [[čekić]]em, a u gornjem se paleolitiku za to počeo rabiti mekani čekić (palica od roga, kosti ili tvrdoga drva). Paleolitički su ljudi često nastanjivali špilje. Kad ih nije bilo gradili bi nešto njima dosta slično. Zidne slike prikazuju lagane ljetne [[Koliba|kolibe]] od granja. Nema dvojbe da su '''saonice''' starije od [[kotač]]a i da su ih lovci kamenog doba poznavali puno prije povlačenja [[led]]a. ==== Koža ==== Od doba gornjeg paleolitika [[Koža (materijal)|koža]] je imala golemu ulogu u drevnom [[gospodarstvo|gospodarstvu]]. Koža različitih stupnjeva [[tvrdoća|tvrdoće]] i podatnosti je služila za mnoge svrhe za koje je kasnije korištena [[keramika]] ili [[tkanina]]. Paleolitički su ljudi koristili kože mrtvih životinja za [[odjeća|odjeću]] i donekle za [[šator]]e i posude, ali ne znamo kad su ljudi naučili kako kožu obraditi tako da bude trajna – struganjem i kemijski. Postoje brojni ostaci strugača od kosti i kamena, ali je vjerojatno trebalo mnogo vremena da se nauči da je poželjno ostaviti samo središnji sloj, a maknuti gornji, s [[krzno]]m ili runom, i donji, mast i meso. Vjerojatno je još više trebalo da se nauči kako očuvati takvu kožu. Donedavno su [[Eskimi]] dimili kože. Drugi postupci očuvanja su [[sol]]jenje, sušenje na suncu. U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] se rabilo štavljenje pomoću stipse, često u kombinaciji sa solju. Najvažniji postupak je koristio [[tanin]] i smatra se da potiče od namakanja koža u šumskim mlakama ili od navike bojenja biljem pomoću umakanja. Glavni je izvor bio [[hrast]]ova kora ili hrastove šiške. Štavljenje se provodilo umakanjem koža u niz jama ili korita, prvo u najstariju, tj. najslabiju tekućinu. Proces je trajao više od godinu dana. Koža za đonove je udarana čekićem da bi bila trajnija, za odjeću impregnirana masnoćom dok je još vlažna.<ref>Janković, I. i I. Karavanić: "Osvit čovječanstva – Početci našega biološkog i kulturnog razvoja", Školska knjiga, Zagreb, 2009.</ref> ==== Prijelazne kulture ==== Neandertalac i moderni čovjek su dugo živjeli zajedno u istim područjima, osobito na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. U kratkom rasponu od nekoliko tisuća godina nalazimo niz prostorno i vremenski ograničenih prijelaznih kultura, koje u sebi sadrže musterijenske i gornjopaleolitičke elemente. Primjer je '''šatelperonijenska kultura''', koja se javlja prije otprilike 40 000 godina, a ograničena je na sjevernu [[Španjolska|Španjolsku]], te zapadnu i središnju [[Francuska|Francusku]]. ==== Orinjasijenska kultura ==== Prvom pravom gornjopaleolitičkom kulturom obično se smatra orinjasijenska kultura (prema nalazištu Aurignac u Francuskoj). Većina znanstvenika je pripisuje ranim modernim ljudima, ali nije nemoguće da je bila povezana i s neandertalcima. Datirana je približno između 40 000 i 20 000 godina prije sadašnjosti. Ovoj kulturi pripadaju najraniji primjeri špiljske umjetnosti, stari oko 31 000 godina. Najstarija obojena [[lan]]ena vlakna pronađena su u [[Gruzija|Gruziji]] i stara su oko 38 000 godina. ==== Gravetijenska kultura ==== Za [[Moravska|Moravsku]] u doba gravetijenske kulture (datirane približno između 32 000 i 22 000 godina prije sadašnjosti a nazvana je prema mjestu La Gravette u Francuskoj gdje je prvi put zabilježena) znamenita je najranija pojava [[keramika|keramike]] (pečene [[Glina (tlo)|gline]]) u obliku figurica, a posebno onih koje prikazuju žene, često trudnice, naglašenih oblina, popularno poznate kao ''paleolitičke Venere''. Takve su figurice bile izrađivane od kamena, kosti, bjelokosti ili keramike, a nađene su na širokom području od [[Pirineji|Pirineja]] do [[Don]]a. Iz ovog razdoblja potiču najstariji dokazi pletenja i [[Tkanina|tkanja]]. Radi se o otiscima tkanine, košara i mreža u komadićima gline koji su nađeni u [[Češka|Češkoj]], a stari su oko 27 000 godina. Vjerojatno su paleolitički ljudi izrađivali košare, prostirke i čak [[uže|užad]] prije tkanine, koja zahtijeva uporabu ispredene niti i obrazac tkanja putem ukrštanja potke i osnove. Čini se da iz ovog razdoblja potiče vreteno i neka vrsta tkalačkog stana. ==== Solitrejenska kultura ==== Vrhuncem izradbe paleolitičkih kamenih alata obično se smatra razdoblje solitrejenske kulture (prema nalazištu Solutré u Francuskoj), koja se pojavila prije više od 20 000 godina, a trajala je do prije otprilike 18 000 godina (tada počinje izrazito zahlađenje, zadnji maksimum zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], kad je prosječna temperatura bila desetak stupnjeva niža nego danas, a razina [[Jadransko more|Jadranskog mora]] stotinjak metara niža). Za tu su kulturu svojstveni šiljci fine i precizne izrade. Smatra se da je izradba takvih šiljaka ponekad uključivala [[Toplinska obrada|toplinsku obradu]], koji se vjerojatno tu prvi put javlja. Radi se o grijanju kamena u jednom koraku proizvodnje alata, koji se nakon hlađenja nastavlja obrađivati, čime se znatno poboljšava obradivost. Pri tome se kamen nije smio izravno izložiti vatri, već postupno grijati na temperaturi od oko 300 [[celzij|°C]] i zatim pustiti da se polako hladi. Izradba takvih šiljaka zahtijeva veliku vještinu cijepanja kamena, što podrazumijeva izrazitu specijalizaciju osoba koje su svladale tu tehnologiju. Ovoj se kulturi pripisuju i nova [[lov]]ačka oružja, primjerice uporaba palice s kukom ili izbacivač koplja. Njegovim korištenjem se povećava brzina [[koplje|koplja]], a time njegova ubojitost. Uz pomoć izbacivača se moglo loviti s veće udaljenosti, što je lov učinilo sigurnijim. Vrlo je vjerojatno da su u tom razdoblju izumljeni [[Luk (oružje)|luk]] i strijela, premda pouzdani dokazi njihova postojanja datiraju iz kasnijeg razdoblja. Najstariji poznati kameni vršci za strelice nađeni su u Španjolskoj, a stari su oko 18 000 godina. Najstariji nađeni [[bumerang]] star je oko 21 000 godina, a nađen je u [[Poljska|Poljskoj]]. Načinjen je od drveta, a raspon mu iznosi oko 70 [[centimetar]]a. S ovim se razdobljem povezuje najstariji pouzdan nalaz koštane [[Igla|igle]] s ušicom, što ukazuje na neku vrstu šivanja u tom razdoblju. U nalazištima je potvrđena proizvodnja tekstila, mrežica i košara za oblačenje, lov i kućanstvo. ==== Magdalenijenska kultura ==== Magdalenijenska kultura počinje prije otprilike 17 000 godina i traje do prije oko 10 000 godina. Odlikuje ju izraženo korištenje kamenih mikrooštrica u vrhovima kopalja i u [[harpun]]ima. U toj je kulturi vrhunac doživjela izradba predmeta od kosti. Izrađuju se figurice, šiljci, harpuni, izbacivači kopalja i [[Udica|udice]]. Najstarije udice (nazubljeni ulomci kostiju, bez kukice, koji su se vezali za uzicu) nađene su u Europi i Africi, a stare su oko 14 000 godina. Toj kulturi pripada većina poznatih špiljskih slikarija. Umjetnost gornjopaleolitičih ljudi dijelimo na zidnu umjetnost (slikarije i gravure na kamenim zidovima) i pokretnu ili kućnu umjetnost (nalazi pronađeni uz druge rukotvorine).<ref>Wenke, R. J. i D. I. Olszewski: "Patterns in Prehistory – Humankindʼs First Three Million Years", 5. izdanje, Oxford University Press, New York, 2007.</ref> [[Datoteka:AncientPlough.jpg|mini|250px|desno|Izgled drevnog [[plug]]a.]] [[Datoteka:Husky L.jpg|mini|250px|desno|Sibirski [[haski]] i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela.]] [[Datoteka:Dagon Museum, Mortars from Natufian Culture, Grinding stones from Neolithic pre-pottery phase.JPG|mini|250px|desno|Izgled natufijenskih kamenih ručnih žrvanja za [[mlin|mljevenje]] [[žitarice|žitarica]].]] [[Datoteka:Somali Wild Ass.JPG|mini|250px|desno|[[Afrički divlji magarac]] je vrsta od koje se razvio [[domaći magarac]].]] [[Datoteka:Floss.jpg|mini|250px|desno|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]] [[Datoteka:AbAnbarNain2.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni [[iran]]ski vodospremnici s dvostrukim [[kupola]]ma u pustinjskom gradu [[Naeen]] pokraj [[Jazd]]a koji koriste [[kanat]] i [[vjetrohvat]].]] [[Datoteka:JomonPottery.JPG|mini|desno|250px|Jedna od najstarijih glinenih posuda (od 10000 do 8000 pr.Kr.) iz Japana.]] [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|250px|[[Vučedolska golubica]] je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr.]] [[Datoteka:Museum of Anatolian Civilizations016.jpg|mini|desno|250px|Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina.]] [[Datoteka:Metal production in Ancient Middle East.svg|mini|desno|250px|Područja vađenja [[metal]]ne rude u prapovijesno vrijeme na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] ([[željezo]] je prikazano crveno-smeđom bojom).]] [[Datoteka:ReconstructedOetziAxe.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija bakrene sjekire [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]] (oko 3300 pr.Kr.]] [[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|250px|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje|poliraju]] i jetkaju, pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]] [[Datoteka:Summer Solstice Sunrise over Stonehenge 2005.jpg|mini|desno|250px|[[Stonehenge]] u ljetnjem [[solsticij]]u 2005.]] == Tehnologija mlađeg kamenog doba == Prijelaz sa skupljanja hrane na proizvodnju [[Hrana|hrane]] je bio najveći napredak [[tehnologija|tehnologije]], neki smatraju najvažniji uopće u povijesti. U područjima prikladnim samo za napasanje [[Stoka|stoke]] dovela je do [[pastir]]skog [[nomadi]]zma ili [[Stočarstvo|stočarstva]]; u drugim područjima je dovela do obrade zemlje i seoskog načina života, tj. stalnih [[Naselje|naselja]]. Tako je počeo [[neolitik]] ili [[mlađe kameno doba]]. Neolitička je revolucija korjenito promijenila život ljudi, ali i njihovu okolinu. Taj novi način života u biti određuje čovjekov sustavni trud da promijeni [[okoliš]] odabranih biljaka i životinja s ciljem povećanja njihove produktivnosti i korisnosti. Neolitička društva, zasnovana na udomaćenim biljkama i životinjama, nastala su neovisno u različitim dijelovima svijeta nakon 8500. pr. Kr.: [[Bliski istok]], [[Indija]], [[Afrika]], [[Sjeverna Azija]], [[Jugoistočna Azija]], [[Srednja Amerika|Srednja]] i [[Južna Amerika]]. Prije otprilike 10 000 godina došlo je do posljednje velike [[klimatske promjene]], koja označava početak [[holocen]]a ili odledbe. Dolazi do povlačenja [[led]]a na sadašnje pozicije, a [[Porast razine mora|razina mora]] je naglo narasla zbog otapanja ledenog pokrova i [[ledenjak]]a. Povećanje količine [[padalina]] pred početak holocena u [[ekvator]]ijalnim područjima promijenilo je narav velikih rijeka, porasla je količina vode u rijekama poput [[Nil]]a, [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Niger]]a. Klimatske promjene su utjecale na [[Flora (biljke)|floru]] i [[Fauna (životinje)|faunu]]. [[Tundra|Tundre]] su postale [[šuma|šume]], suha područja su postala [[savana|savane]]. Mnogi veliki [[sisavac|sisavci]] su izumrli, iz klimatskih i/ili kulturalnih razloga, a među njima i oni važni za čovjeka (poput [[mamut]]a). Neke su se čovjeku važne vrste povukle na sjever, skupa s tundrama. Ljudske su se zajednice morale prilagoditi tim promjenama u okolišu. Neke su slijedile uobičajenu lovinu, koja se selila na sjever, i tu su nastavile živjeti na tradicionalan način, zasnovan na lovu i [[ribolov]]u. To su prethodnici, premda vjerojatno ne i izravni predci, naroda poput [[Saami|Laponaca]], [[Eskimi|Eskima]] i [[Samojedi|Samojeda]]. Druge skupine, prije svega one koje su živjele u [[Umjerena klima|umjerenim klimatskim]] predjelima, na područjima koja su sada prekrile šume, počele su se prilagođavati novom okolišu. Zbog nestanka i [[Migracija (zoologija)|migracije krda]] iz stepa i tundra, ljudi su počeli loviti u šumi, gdje je lov teži, a love se pojedinačne životinje poput [[jelen]]a ili [[vepar|vepra]]. Zbog toga su sve češće, a možda i isključivo, počeli rabiti [[Luk (oružje)|luk i strijelu]], izum koji seže u doba gornjeg paleolitika. Takvi uvjeti lova objašnjavaju i zašto je čovjek u međusobno udaljenim krajevima uspio [[Domesticiranje|pripitomiti]] [[vuk]]a. Predak psa je lovcima bio od velike koristi jer je mogao istjerati divljač iz šume. Za lov u šumama je potrebno manje lovaca, a ulov nije dovoljan za prehranu velike skupine. Stoga se smanjio broj [[obitelj]]i u zajednicama. S druge strane, [[ribolov]] je postao važniji – nalazimo vrške od kostiju i rogova koji su bili dijelovi [[harpun]]a ili ostiju, udice, vrše od šiba, [[kanu]]e od debla. Neke su se zajednice nastanile duž obala rijeka i jezera i uz morsku obalu. Promjene u okolišu ponudile su nove izvore, koje je čovjek odmah iskoristio: jaja ptica, puževe i mekušce, voće, jestivo bilje i korijenje. Pri određivanju neolitika, uz proizvodnju hrane valja spomenuti i proizvodnju predmeta od [[keramika|keramike]] i [[Bakar (element)|bakra]], poznavanje tkanja, te glačanje nekih predmeta od kamena. === Natufijenska kultura === U nalazištima natufijenskih kultura na području [[Bliski istok|Bliskoga istoka]] (oko 10 500. pr. Kr. – 8500. pr. Kr.) imamo jasne dokaze početaka [[Poljoprivreda|poljodjelstva]]. Prvi put nalazimo kameni alat koji pokazuje obrazac trošenja svojstven za [[Žetva|žetvu]] [[Žitarice|žitarica]]. Nalazi se također mnoštvo kamenih ručnih žrvanja, tučaka, [[Bat (alat)|batova]] i posuda koji pokazuju tragove duge uporabe. Takvo je teško kamenje ponekad donošeno s udaljenosti od 30 [[kilometar]]a, što se ne zapaža u prethodnim razdobljima. Istraživanja trošenja zuba ukazuju na prehranu žitaricama, no ti su ljudi i dalje lovili divlje gazele, [[jelen]]e, [[koza|koze]] i [[magarac|magarce]]. U natufijenskim kulturama nalazimo i novi tip [[naselja]]. Neki od osnovnih logora su mnogo veći nego oni iz prijašnjih vremena, i do 1000 [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]], i moguće je da su ljudi u njima živjeli pola godine ili duže. U nekim se opažaju kameni temelji. Neke su natufijenske skupine nastavile živjeti u pokretu, no neke su se uspostavile sjedilačke zajednice. Jedno takvo naselje u današnjem [[Izrael]]u je činilo oko 50 [[koliba]] ukopanih u tlo, promjera 2,5 [[metar|m]] do 9 m, s rupama za skladištenje divljih žitarica. === Pripitomljavanje životinja === [[Pripitomljavanje]] životinja je započelo nešto ranije nego [[poljodjelstvo]] i njegova je glavna tehnička povijest dovršena mnogo ranije. [[Životinje]] su korisne na različite načine. Neke od njih pretvaraju nama nejestive biljke ([[trava|travu]]) u jestivo [[meso]]. One su hodajuća hrana, hrana koja se ne kvari dok ju ne koristimo. One daju vrijedne dodatne proizvode, koji su bili sve više korišteni tijekom razvoja neolitika: množe se i daju nove životinje; [[kokoš]]i nesu [[jaja]]; [[krava|krave]], [[ovca|ovce]], [[koza|koze]] i [[konj]]i daju [[mlijeko]] – [[sir]]evi i mliječni napitci održavaju stočarska društva Azije. [[Izmet]] je kasnije postao važan kao [[gnojivo]] i [[gorivo]]. Životinje daju [[Koža (materijal)|kožu]] iz koje se mogu izraditi razni proizvodi, [[ovca|ovce]] daju runo. Na neolitičkim tkalačkim stanovima [[vuna]] je prvi put ispletena u tkaninu. Životinje daju snagu za vuču i nošenje. Spiljski ostaci daju neke naznake poretka pripitomljavanja, koji se čini vjerojatan. Prvi su došli [[strvinar]]i, iz prije navedenih razloga, prije svih [[pas]] i, u ranijem periodu, [[šakal]], te [[svinja]] (do 7000. pr. Kr.). Zatim dolazi skupina životinja koje u divljini sezonski sele (migriraju) i koje su stoga možda u nekoj mjeri došle u odnos s čovjekom dok je još bio [[nomad]]. To su [[sob]], [[koza]] (Iran, do 7500. pr. Kr.) i [[ovca]] (sjeverni Irak oko 8500. pr. Kr.). Pripitomljavanje [[govedo|goveda]], koje, barem u početku, zahtijeva sjedilački život, sigurno pripada vremenu [[ratarstvo|ratarstva]]. Prvo poznato pripitomljeno govedo je iz vremena oko 6500. pr. Kr., s juga današnje [[Turska|Turske]]. Tom periodu pripada i izrada [[košnica]] za [[pčele]] (oko 3000. pr. Kr.), koje su do modernog vremena bile glavni izvor zaslađivača. Uz ljude koji uzgajaju [[žito]] sami su sebe udomaćili [[miš]], [[štakor]] i [[domaći vrabac]]. Domaće [[patke]] se javljaju do 2500. pr. Kr. na Bliskom istoku, a [[guske]] do 1500. pr. Kr. u Europi. === Prijevoz === Posljednju skupinu udomaćenih životinja čine životinje pripitomljene prije svega za prijevoz: [[magarac]], [[konj]], [[ljama]] i [[deva]]. Čini se da su konj i deva zadnji, njihova uporaba gotovo da nije zabilježena prije 2000. pr. Kr. No za konja postoje i drukčija mišljenja. Ipak, najstariji čvrsti dokazi o udomaćivanju konja potiču iz oko 3000. – 4000. pr. Kr. To su konjski zubi iz nalazišta u južnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], a koji pokazuju tragove trošenja zbog struganja žvala u ustima. Te su vjerojatno bile izrađene od [[konop]]a, budući da najstarije poznate metalne konjske žvale potječu iz oko 1500. pr. Kr. Ljama je udomaćena u [[Peru]]u do 3500. pr. Kr., magarac do 3000. pr. Kr. na Bliskom istoku, deva do 3000. pr. Kr.. Pouzdano znamo da je magarac korišten za prenošenje tereta u [[drevni Egipat|drevnom Egiptu]] početkom ranog dinastičkog perioda, oko 3000. pr. Kr. Budući da je u to vrijeme u [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamiji]] već bio upregnut u vozilo, možemo pretpostaviti da je kao teretna životinja do tad već služio kroz mnoga stoljeća. Do 2000. pr. Kr. karavane natovarenih magaraca su na Bliskom istoku postale uobičajene. Najstarija poznata plovila su izdubljena velika [[Deblo|debla]] iz oko 9000. pr. Kr. ([[Nizozemska]], [[Danska]], [[Njemačka]], [[Finska]]). Neka takva plovila pronađena u Danskoj, a načinjena oko 5000. pr. Kr., duža su od 10 [[metar]]a. Takva su polovila pronađena i u drugim dijelovima svijeta: primjerice, u [[Japan]]u (oko 7500. pr. Kr.), u [[Nigerija|Nigeriji]] (oko 6000. pr. Kr.) itd. Neki su takvi čamci bili duži od 30 metara. === Poljodjelstvo === [[Poljodjelstvo]] u najjednostavnijim oblicima zahtijeva raščišćavanje i usitnjavanje ne pretjerano suhog površinskog [[tlo|tla]], sijanje i pokrivanje [[sjeme]]na, uništavanje [[korov]]a i zalijevanje, [[žetva|žetvu]] i sigurnu pohranu uroda uz odvajanje sjemena za sljedeću sjetvu. Za svaku se sjetvu isprva moglo naći nedirnuto tlo (ekstenzivna poljoprivreda), ali kad je postalo nužno ili poželjno obrađivati isto tlo iz godine u godinu, javila se potreba za dubljom obradom, da se odloži iscrpljivanje tla. Tu je ključan bio izum [[plug]]a, koji se je u cijelosti razvio tek kad se je tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] čovjek suočio s obradom teških tala [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]]. U [[Drevna Mezopotamija|drevnoj Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] pak je veći problem bilo [[navodnjavanje]]. U stanovitom smislu [[Ratarstvo|ratarski]] alati prethode ratarstvu. [[Žetva|Žetelački]] nož ili [[srp]] je izvorno razvijen za [[rezanje]] divljih trava. U Mezopotamiji je rađen od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. U Europi u najprimitivnijem obliku ima dršku od roga, užljebljenu za [[kremen]]o iverje (''mikrolite''). No najuobičajeniji oblik je kratka drvena drška na koju je pričvršćena kremena oštrica. Poravnate i izglačane kamene [[sjekira|sjekire]] i [[Bradva|bradve]], karakteristične za [[neolitik]], imaju svoje mjesto i u lovačkom i u poljodjelskom gospodarstvu. Poboljšana sjekira, pomoću koje je počelo krčenje europskih šuma, sigurno je pomagala i u lovu. Bradva, koju smatramo drvodjeljskim alatom, bila je rabljena i kao [[motika]]. Neolitički ljudi nisu koristili plug, već su, kad je bilo potrebno, raščišćavali zemlju koristeći kamene sjekire, kultivirali su polja koristeći motike i štapove za kopanje. Početno su jednostavni štapovi za kopanje korišteni za sađenje sjemena, a kasnije su oni preoblikovani u svojevrsnu motiku. Zrnje je mljeveno u [[mlin]]ovima načinjenim od dva kamena. Neolitički alati su se i dalje sastojali od malog okresanog kamenja, korištenog, npr. u srpovima, ali je dopunjeno većim, često [[poliranje|poliranim]] alatima poput sjekira, kamenja za drobljenje, [[mužar]]a i tučka. Rogovi životinja su bili korisni kao štapovi za kopanje i krampovi. U ranom neolitičkom razdoblju alati su najviše izrađivana od kamena: kameni noževi, kamene sjekire s drškom od kosti, čekići, pijuci, kameni batovi, kameni vrhovi za koplja i strijele. === Lončarstvo i nastambe od opeke === [[Lončarstvo]] je nova tehnologija koja čini ključni dio [[neolit]]ičke revolucije, a pojavilo se neovisno na više mjesta. [[Paleolit]]ički su ljudi proizvodili [[keramika|keramiku]] od pečene [[Glina (tlo)|gline]], ali ništa u njihovom [[gospodarstvo|gospodarstvu]] ne iziskuje daljnji razvoj te tehnike. Neke skupine iz kasnog paleolitika su već primijetile da se glina stvrdnjava u vatri (figure od [[Terakota|terakote]] iz [[Moravska|Moravske]]). ==== Glinene posude ==== Najstarije poznate keramičke posude su napravljene u [[Japan]]u prije 12 000 godina, još u doba paleolitika, dok se u drugim područjima pojavljuju početkom neolitika. Prije otkrića keramike čovjek je za pohranu i prijenos tekućina rabio izdubljene [[Tikva|tikve]] ili kožne mješine, a za krute tvari [[koš]]are od prepletenih vlakana, te posude od kamena i drveta. Prve keramičke vaze često imaju oblik tih posuda ili oponašaju njihove ukrase. Neolitičke su zajednice koristile [[žbuka|žbuku]] u gradnji i lončarstvo je moglo nastati iz tehnika ožbukavanja košara. Lončarstvo se vjerojatno razvilo iz izrade košara i sigurno nije postalo važno sve dok neolitski čovjek nije prihvatio sjedilački način života – [[žitarice]] i [[mahunarke]] koje su činile velik dio njegove prehrane zahtijevaju dugo kuhanje u posudi koja može podnijeti toplinu. Tek tada imamo slučaj raširene uporabe posuda koje se razbijaju jednako lako kako se i izrađuju. No teže je napraviti posudu nego figuricu. Treba naučiti očistiti glinu i dodati joj sijeno ili komadiće kamena ili [[školjke]] kako ne bi bila premasna i iskrivila se tijekom sušenja i pečenja. Zatim treba naučiti oblikovati vazu i ostaviti je da se suši na suncu prije pečenja. ==== Lončarsko kolo ==== Negdje između 6000. pr. Kr. i 4000. pr. kr. došlo je u drevnoj Mezopotamiji do inovacije u lončarstvu. Dotad su predmeti izrađivani pomoću kalupa ili slaganjem glinenih prstenova. No u ovo se doba počinje rabiti primitivno lončarsko kolo. Bio je to u početku naprosto okrugli stolić koji se mogao vrtjeti na vertikalnoj osovini i koji se vrtio štapom ili rukom. Taj je [[izum]] znatno ubrzao postupak izrade keramičkih predmeta i zacrtao put daljnjeg razvoja, k pravom lončarskom kolu, mnogo stoljeća kasnije. ==== Pečenje gline ==== Tajna lončarstva je u tome da iz gline izlazi voda kad se ona ''peče'' na vatri, što ju pretvara u umjetni kamen. Neolitičke su peći davale [[temperatura|temperature]] do 900 [[celzij|°C]]. Kasnije, u Brončanom i Željeznom dobu, ta je neolitička pirotehnologija omogućila razvoj [[metalurgija|metalurgije]]. Najstariji poznati postupak pečenja keramike je jamsko pečenje. Posude se slože u jamu iskopanu u zemlji i pokriju gorivom. Napunjena se jama zapali i nadgleda dok ne gorivo posve ne izgori. Najviša temperatura koja se može postići na ovaj način je oko 1100&nbsp;°C. Od oko 6000. pr. Kr. imamo prve dokaze o uporabi [[peć]]i za pečenje keramike u Mezopotamiji. To je omogućilo odvajanje posuda od vatre i time veće mogućnosti različitih oblika i boja lončarije. ==== Glinene opeke ==== Na Bliskom istoku, gdje nema toliko drvene građe, seljaci su istočno od [[Tigris]]a, od početka neolitika i prije uporabe pečene keramike, gradili svoje kuće od isušene gline (tj. opeka sušenih na suncu) i od doba [[Jerihon]]a postoje primjeri zidina od opeke, s utorima za drvene grede. U suhoj klimi takve građevine traju dugo. U Mezopotamiji je glina ostala glavni građevinski materijal tijekom 6000 godina. U dolini [[Nil]]a, pak, ima kamena, no na njega je država imala monopol, a glina je bila građevinski materijal za većinu. Glina je za [[opeka|opeke]] pripravljana dodavanjem vode i nasjeckane slame ili balege, da bi se spriječilo pucanje ili iskrivljavanje. Nakon toga su, isprva rukama, a kasnije u pravokutnim drvenim kalupima bez dna, oblikovane opeke i ostavljene da se suše, uz preokretanje. Uz dodavanje više vode ista je mješavina gline korištena i za žbuku i za zidanje. Kuće od opeke sušene na suncu nalazimo u Jerihonu već oko 9000. pr. Kr. === Tkanje === Pripitomljavanje koze, ovce i ljame je dovelo do izuma [[tkanina|tkanja]], ali tek nakon određenih [[mutacija]] do kojih je došlo uslijed [[pripitomljavanje|pripitomljavanja]]. Tek je tada runo tih životinja postalo pogodno za predenje i tkanje. [[Vuna|Vunena]] je [[odjeća]] postupno zamijenila odjeću od kože ili krzna. Ljudi su ubrzo naučili rabiti i biljne vrste, poput [[lan]]a, koji se u zapadnoj Aziji, Egiptu i Europi već uzgajao kao uljarica, te [[pamuk]]a, koji se počeo uzgajati u Indiji i srednjoj Americi. Postoje dokazi o pletenju prostirki i košara iz vrlo ranih vremena. Nije poznato je li u to doba izrađivana odjeća od niti, ali su na mnogim mjestima nađena primitivna vretena. Tkanine su se nezavisno pojavile u različitim dijelovima svijeta. Tek je u neolitiku potreba za odjećom i posudama narasla do mjere u kojoj su tehnike tkanja procvale. Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina. Najstariji ostaci iz Egipta stari su oko 7000 godina (prostirke, spiralne košare i primitivne tkanine), a najstarija pronađena [[uže|užad]] iz tog područja je nekoliko stoljeća mlađa. Proizvodnja tkanina zahtijeva više međusobno povezanih tehnika: striženje [[ovca|ovaca]] ili uzgajanje lana ili pamuka; preradu sirovoga materijala; predenje niti; izradu tkalačkih stanova; [[boja]]nje prediva; tkanje tkanine. U košaraštvu su korišteni trska, [[šaš]] i [[trave]], ali glavni materijal za tkanine na drevnom Bliskom istoku je bio [[lan]], koji je uzgajan i zbog ulja i uzgoj kojeg je bio dobro uspostavljen do 3000. pr. Kr. Za uporabu treba odvojiti vlakna od ostatka stabljike, najprije namakanjem, radi omekšavanja, te potom grebanjem i češljanjem. === Uporaba kovina i rudarstvo === U neolitičkom okruženju su stotine [[tehnika]], malih i velikih, oblikovale novi način života. Ljudi su tijekom neolitika gradili trajne strukture od drveta, opeka i kamena, koje svjedoče o velikom [[obrt]]ničkom umijeću, a razvili su čak i svojevrsno [[kovina]]rstvo, rabeći komade sirovog [[Bakar (element)|bakra]] koji se mogu naći u prirodi. Primjerice, za znamenitog [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]], smrznutu [[mumija|mumiju]] koja se pojavila 1991. zbog povlačenja [[ledenjak]]a u [[Alpe|Alpama]], najprije se mislilo da pripada nekoj kulturi [[Brončano doba|Brončanog doba]], jer je nosio bakrenu [[sjekira|sjekiru]]. No pokazalo se da je živio oko 3300. pr. Kr. Bio je to neolitički čovjek s oružjem od hladno [[kovanje|kovanog]] [[metal]]a. [[Metalurgija]] je prva strateška tehnologija, ona je omogućila napredak u ogromnom području tehnologije, koje ne bi bilo osvojeno korištenjem drveta ili kamena. Uporaba kovina je omogućila nove i prije nezamislive alate i oruđa. Prva kovina koju su ljudi rabili je bakar, no moguće je da je i prije njega korišteno [[meteorit]]sko [[željezo]] i [[zlato]]. Dokazi o korištenju sežu do 9000. pr. Kr. Bakreni privjesak nađen u sjevernom [[Irak]]u datiran je na 8700. pr. Kr. Za razliku od željeza, bakar se može naći u prirodi u metalnom stanju, kao komadi kovine pomiješani s [[Mineralne sirovine|rudama]]. No te su prirodne zalihe metalnoga bakra brzo iscrpljene. Prirodno željezo u metalnom stanju je isključivo [[meteorit]]skog podrijetla i postoje neki dokazi ranog korištenja takva željeza. Rude bakra se mogu naći u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i Turskoj, gdje su se oblikovale rane ratarske zajednice. Stoga su ljudi vjerojatno naišli na metalni bakar, privučeni njegovom zelenkastom bojom. Za razliku od kamena, ta se [[kovina]] ne može pretvoriti u alat odbijanjem dijelova, ali se može lako [[Savijanje limova|savijati]] i [[kovanje|kovati]], i stoga je u početku rabljena za male ukrase. Bakar je toliko mekan da je uglavnom nekoristan za izradbu većine [[alat]]a i [[oružje|oružja]]. Korišteni su i zlato i [[srebro]], ali vrlo rijetko. Budući da je bakar relativno mekan lako ga se može hladno kovati kamenim [[čekić]]ima. Hladno kovanje može gotovo udvostručiti [[tvrdoća|tvrdoću]] bakra, gotovo do tvrdoće čistoga željeza, ali je bakar tada [[Krhkost|krhak]] i vrlo lako [[Lom materijala|puca]]. No lagano zagrijavanje može očvrsnuti bakar, koji se nakon toga može hladno kovati, čime se mogu dobiti prilično dobri alati. Neke od najranijih izrađevina od bakra su nađene u [[Anatolija|Anatoliji]] ([[Turska]]), a datiraju iz otprilike 7000. pr. Kr. Najpoznatije su bakrene kuke i šila iz Çayönü Tepesi na istoku Turske. Tu se opažaju neki od najranijih pokušaja obradbe bakra pomoću [[vatra|vatre]] (pirotehnologija) uz hladno kovanje. Kuke i šila su bili zagrijavani i tada kovani u željeni oblik, ali [[kovač]]i sigurno nisu znali kako kaljenje i hladno kovanje utječu na bakar, jer su predmeti ostavljeni u mekom stanju, bez završnog kovanja. Zanimljivo je spomenuti da je oko 6500. pr. Kr. u Çayönü Tepesi korištena [[žbuka]] od [[gips]]a, koji se dobiva zagrijavanjem [[vapnenac|vapnenca]] na oko 900&nbsp;°C, ali nema nalaza pečene [[Lončarstvo|lončarije]]. Izrađevine od bakra su nađene i u jednom od najranijih gradova, [[Çatal Höyük]]u (današnja istočna Turska), a datiraju iz oko 6000. pr. Kr. ==== Lijevanje i taljenje bakra ==== Znakovi [[lijevanje|lijevanja]] bakra opažaju se oko 5500. pr. Kr. Najstariji poznati predmet izrađen od lijevanog bakra je bakreno dlijeto nađeno u [[Prokuplje|Prokuplju]] u [[Srbija|Srbiji]], a datira se oko 5500. pr. Kr. U isto doba spada jedno od najvažnijih otkrića u povijesti: dobivanje bakra iz njegovih [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] ili ruda. To je otkriće imalo golem utjecaj na razvoj društva tijekom sljedeće dvije tisuće godina. Ona je dala novi [[materijal]], dovela do izuma [[bronca|bronce]], boljeg materijala za izradu alata, ali i osigurala tehnologiju za uporabu željeza nekoliko stoljeća kasnije. Taljenje bakra vjerojatno se je razvilo iz opažanja produkata [[peć]]i za pečenje [[keramika|keramike]]. Taljenje bakra iz rude podrazumijeva miješanje rude s nekim prikladnim gorivom, poput [[drveni ugljen|drvenog ugljena]] ili drveta, i stavljanje mješavine u vatru. Obične vatre u ognjištima ili pećima za keramiku nisu mogle dati temperature potrebne za taljenje bakra (oko 1100&nbsp;°C). Stoga je moguće da su za podjarivanje vatre i postizanje potrebne temperature korištene puhaljke načinjene od trske. Rastaljena se je kovina nakupljala na dnu, dok su se nečistoće u obliku šljake ([[troska|troske]]) uklanjale s površine. ==== Željezo ==== Povijest metalurgije željeza započinje još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]], ali se ne zna da li je prvo [[željezo]] proizvedeno slučajno, kad je prapovijesni čovjek naložio [[vatra|vatru]] na ležištu čiste [[Mineralne sirovine|željezne rude]] ili je koristeći se već stečenim iskustvom u topljenju [[Bakar (element)|bakarne]] rude primijenio isti postupak na željeznu rudu. Taj postupak je bio prilično jednostavan: u plitkom [[Ognjište|ognjištu]] se željezna [[ruda]] pokrila [[Drveni ugljen|drvenim ugljenom]], koji se zatim zapalio, pa je ispod vatre nastala gnjecava i spužvasta željezna masa ([[spužvasto željezo]]). Da bi se iz spužvastog željeza dobilo tehničko željezo ili [[čelik]] ovisilo je prije svega od kvalitete željezne rude. [[Plitko ognjište]] je bilo vrlo jednostavne konstrukcije. Sastojalo se od gnijezda oslonjenog na jedan [[zid]], kroz koji je prolazila [[mlaznica]] [[mijeh]]a za raspirivanje vatre. Gnijezdo se je ispunilo izmjenično slojevima željezne rude i drvenog ugljena, koji su se zatim zapalili. Puhanjem zraka kroz mijeh povisila bi se [[temperatura]], tako da bi iz drvenog ugljena nastajao [[ugljikov monoksid]], koji je vezao [[kisik]] iz [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] (uglavnom [[hematit]]), te se dobivalo spužvasto željezo i [[ugljikov dioksid]]. Pri tome je dobar dio željeza i dalje ostao vezan s kisikom (željezovi oksidi), te zajedno s nečistoćama kao tekuća [[troska]] otjecao iz ognjišta. Spužvasto željezo se skupljalo na dnu ognjišta sve dok ga ne bi potpuno ispunilo, pa bi se izvadilo i [[Kovač|kovanjem]] bi se istiskivali ostaci troske i nečistoća ([[kovanje|kovano željezo]]). Omjer između [[težina|težine]] željezne rude i drvenog ugljena je bio otprilike 1 : 4. Ovim postupkom se dobivalo tek oko 12,5% željeza iz željezne rude, a težina spužvastog željeza je iznosila do 70 [[kilogram]]a. Ovakva plitka ognjišta su se održala u [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Šleska|Šleziji]] sve do 18. stoljeća.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=2014-07-04 }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref> ==== Rudarstvo ==== [[Kremen]] je u Starom svijetu tisućama godina bio ključni materijal za izradu alata i kad je potražnja za kremenim sjekirama (kojim su prvi ratari krčili tlo) nadišla ponudu iz površinskih kopova, otvoreni su podzemni [[rudnik|rudnici]]. Oko 4000. pr. Kr. u zapadnoj je Europi otvoreno mnogo rudnika kremena. Okna su bila duboka od 10 do 15 metara. Korišteni su trnokopi od jelenjih rogova i lopate od goveđih lopatica. Kopanje bakra je počelo još oko 4500. pr. Kr., u današnjoj Srbiji. Rudnici su bili duboki do 20 [[metar]]a. [[Balkan]] je postao jednim od glavnih izvora bakra u Starom svijetu. Najstariji rudnici su u planinskim područjima sjevernog Iraka, Libanona, Sirije, Anatolije i Balkana. === Neolitička astronomija === Mnoštvo dokaza pokazuje da su mnogi, a možda i većina, neolitičkih naroda sustavno motrili [[nebo]], napose gibanja [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, te su podizali astronomski uređene građevine koje su služile kao kalendar godišnjih doba. Najbolje poznati primjer je [[Stonehenge]] u jugozapadnoj Engleskoj (tu se neolitičke zajednice javljaju do 4000. pr. Kr.). 82 komada kamena mase oko 5 [[tona]] su dopremljena iz [[Wales]]a, s udaljenosti od 240 [[kilometar]]a. U jutro ljetnog [[suncostaj]]a (21. lipnja) Sunce izlazi duž glavne osi građevine i na vrh kamenog stupa postavljenog izvan nje. Čini se da je izgrađen da bi označio krajnje i srednje točke sezonskih gibanja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] duž [[obzor]]a (horizonta) pri izlasku i zalasku, što ukazuje na sustavna opažanja i svijest o pravilnostima nebeskih gibanja. == Povezano == * [[Historija tehnologije]] == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:Alat]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Prahistorija|Tehnologija]] d58rukn5u0uv3mdxysl8mboay31da4d Club de femmes (film, 1936) 0 3883417 42637156 42406176 2026-06-15T19:57:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |tip = c/b |naslov=Club de femmes |slika=Club de femmes 1936.jpg |producent=Leopold Schlosberg <ref name="bfidb title|171423">{{bfidb title|171423}}</ref> |režija= Jacques Deval<br />[[Jean Delannoy]] (pomoćnik) <ref name="bfidb title|171423">{{bfidb title|171423}}</ref> |muzika=Marius-François Gaillard <ref name="bfidb title|171423">{{bfidb title|171423}}</ref> |fotografija=Jules Kruger |uloge =[[Danielle Darrieux]]<br />[[Betty Stockfeld]] |studio = Les Films Jacques Deval |premijera={{Filmdate|1936|6|20|df=y}} |language=francuski |country={{flagcountry|FRA}} |runtime=106 min. }} '''''Club de femmes''''' ({{jez-sh|Klub žena}}) je [[Francuska|francuski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1936. u režiji [[Jacques Deval|Jacquesa Devala]]. Po žanru je mješavina [[dramski film|drame]] i [[filmska komedija|komedije]]. Radnja je smještena u [[pansion]] koji koji za goste uzima samo žene, a kojima je u pansionu strogo zabranjen bilo kakav kontakt sa suprotnim spolom. Protagonistica, čiji lik tumači [[Danielle Darrieux]] je mlada djevojka koga izigra zabranu tako što nagovori svog momka da se preruši u ženu. 1956. je snimljen [[Club de femmes (film, 1956)|istoimeni]] remake. == Uloge == * [[Danielle Darrieux]] - Claire Derouve * [[Josette Day]] - Juliette * [[Betty Stockfeld]] - Greta Kremmer * Else Argal - Alice Hermin * Georgette - Carol Royce * [[Ève Francis]] - Mme. Fargeton, Hotel Director * Junie Astor - Helene * Valentine Tessier - Dr. Gabrielle Aubry == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0027451}} * [http://filmsdefrance.com/FDF_Club_de_femmes_rev.html ''Club de femmes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025125414/http://filmsdefrance.com/FDF_Club_de_femmes_rev.html |date=2012-10-25 }} at filmsdefrance.com {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Romantične komedije]] mx77o71ee15kzktyq1maj8u0m5y6efd Collège de France 0 4020945 42637169 42396366 2026-06-15T21:07:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637169 wikitext text/x-wiki {{Univerzitet | naziv =College de France | logo =Collège de France logo.jpg | slika = Collège de France - Chalgrin - 01.jpg | opis_slike =Ilustracija zgrade [[koledž]]a | moto =Docet omnia (Podučava sve) | datum_osnivanja= [[1530]]. | tip = javni | sedište_grad = [[Pariz]] | sedište_država= {{flag|Francuska}} | rektor = | predsednik = Serge Haroche | broj_fakulteta = | broj_škola = <!-- broj viših (visokih) škola u okviru univerziteta; nije obavezno --> | broj_studenata = | broj_zaposlenih = | broj_nastavnog_osoblja = | budžet = <!-- godišnji budžet univerziteta; nije obavezno --> | mrežno mesto = [http://www.college-de-france.fr/site/college/index.htm www.college-de-france] }} '''College de France''' je [[država|državna]] [[nauka|naučna]] [[institucija]] i centar za obrazovanje odraslih u [[Pariz]]u.<ref name=brit/> Smješten je u Latinskom kvartu, nedaleko od [[Sorbonne]], na raskršću ulica Saint-Jacques i Écoles. == Historija i karakteristike == [[Koledž]] je [[1530]]. osnovao [[kralj]] [[François I od Francuske|François I]] pod imenom ''Collegium Trilinguae'' (studij tri jezika).<ref name=brit/> Osnovan je kao protuteža [[Sorbonne]] jer je omogućavao tadašnjim studentima da nauče [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[Starogrčki jezik|starogrčki]] (prvi nastavnik je bio izbjegli [[Grk]] [[Janus Lascaris]]) i [[matematika|matematiku]]. Nakon tog se zvao ''Collège National'', pa ''Collège Impérial'', dok konačno [[1870]]. nije dobio današnje ime Collège de France. Danas je poznat po svojoj neformalnosti, jer svoje predavače i [[profesor]]e bira iz redova onih koji su se istakli u nekim disciplinama, bez obzira na to dali imaju neko formalno akademsko obrazovanje. U skladu s tim nema ni stalne [[profesor]]e, katedre i kolegije, već ih mjenja u skladu s trendovima.<ref name=brit/> College de France ne dodjeljuje nikakve [[diploma|diplome]] niti akademske stupnjeve, ali isto tako se kod upisa od kandidata ne zahtjeva nikakva [[matura]] niti plaćanje školarine.<ref name=brit/> Na College de France predavali su među ostalima; [[Jules Michelet]], [[Ernest Renan]], [[Henri Bergson]], [[Paul Valéry]] i [[Claude Lévi-Strauss]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/216226/College-de-France | title =''Collège de France'' | accessdate = 27. 3. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Collège de France}} * [http://www.college-de-france.fr/site/college/index.htm Službene stranice Londonskog univerziteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321211003/http://www.college-de-france.fr/site/college/index.htm |date=2015-03-21 }} {{fr icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/216226/College-de-France ''Collège de France'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1530.]] [[Kategorija:Fakulteti]] [[Kategorija:Obrazovanje u Parizu]] 5pdpjoizc1491rtndvd1aiy8c9i9cbk Concorde 0 4031957 42637175 42600440 2026-06-15T21:45:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 12 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637175 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime=Concorde |tip=Nadzvučni putnički avion |proizvođač=Aerospatiale-BAC |slika=File:Concorde on Bristol.jpg |opis slike=Posljednji Concordeov let [[26. novembra]] [[2003]]. |dizajn= |probni let=[[2. marta]] [[1969]]. |uveden u uporabu=[[21. januara]] [[1976]]. |proizveden= |povučen=[[24. oktobar]] [[2003]]. |status=povučen iz službe, izložen u više muzeja |prvotni korisnik=Air France<br>British Airways<br>'''Ostali korisnici'''<br>Singapore Airlines<br>Braniff International |više korisnika= |broj primjeraka=20 (uključujući 2 prototipa i 4 predserijska)<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/850899.stm |title=Ageing luxury jet |publisher=BBC News (bbc.co.uk/) }}</ref> |pojedinačna cijena= }} '''Concorde''' (također ''Aérospatiale-British Aerospace Concorde'') je turboreaktivni nadzvučni putnički [[avion]] (''supersonic transport'' '''SST'''). Bio je rezultat [[Engleska|anglo]]-[[Francuska|francuskog]] dogovora na razini vlada, te zajednički proizvod Aérospatialea i British Aircraft Corporationa. Nakon prvog leta 1969., uveden je u službu 1976. godine, a povučen je iz prometa 2003., nakon 27 godina službe. Concorde je redovno letio na [[Atlantski ocean|transatlantskim]] linijama sa [[london]]skog [[aerodrom]]a [[Heathrow]] (British Airways) i [[Pariz|pariškog]] [[Paris Charles de Gaulle|Charles de Gaulle]] (Air France) za njujorški [[Internacionalni aerodrom JFK|JFK]] i washingtonski [[Washington Dulles International Airport|Dulles]], rentabilno na rekordnim brzinama, za manje od polovice vremena potrebnog standardnim putničkim zrakoplovima. Concorde je također postavio mnoge druge rekorde, uključujući službene rekorde prema ''Fédération Aéronautique Internationale'' ('''FAI''') za zapadni i istočni let oko svijeta. Bio je uspješniji avion od samo dva nadzvučna putnička zrakoplova koji su ikada konstruirani i uvedeni u promet. Drugi, [[Tupoljev Tu-144]], neslužbeno nazvan ''Konkordsky'' radi evidentne sličnosti s Concordeom, bio je rezultat [[Sovjetski savez|sovjetske]] industrijske špijunaže. Iako je prvi poletio povučen je iz prometa nakon samo pedesetak komercijalnih letova radi kratkog doleta i velike potrošnje goriva.<ref>{{cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html |title=Christening the Concordski |publisher=TIME (time.com/) |access-date=2015-05-02 |archivedate=2010-11-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101114103316/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html |deadurl=yes }}</ref> Sa samo 20 izrađenih komada i vrlo dugim i skupim razvojnim programom, Concorde nije bio komercijalno uspješan projekt, te su samo [[British Airways]] i [[Air France]] odlučili se, uz državne subvencije, na kupnju. Kao rezultat nesreće Air Franceovog leta 4590 u Parizu 25. jula 2000., svjetske ekonomske situacije nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], i drugih faktora, povučen je iz prometa 24. oktobra 2003., dok je zadnji let obavljen 26. novembra iste godine. Concorde ostaje ikona u povijesti zrakoplovstva, s velikim brojem obožavatelja širom svijeta. == Razvoj == [[Datoteka:02.03.69 1er vol de Concorde (1969) - 53Fi1931 - cropped.jpg|mini|Concorde 001, 2. marta 1969]] [[Image:Concorde on Bristol.jpg|mini|250px|Concordeov posljednji let, ''G-BOAF'' s [[Heathrow]]a za Bristol, 26. novembra2003. Vidljiv je trup s vrlo niskim otporom zraka.]] [[Image:Startende Concorde.jpg|mini|desno|250px|Concorde pri polijetanju.]] [[Image:ConcordePrototype.JPG|mini|desno|250px|Prototip broj 101 izložen u ''Imperial War Museum Duxford'', u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].]] [[Image:concorde g-boab in storage arp.jpg|mini|desno|250px|Concorde ''G-BOAB'' na [[london]]skom [[Heathrow]]u nakon povlačenja svih Concordea iz prometa. Ovaj je zrakoplov letio 22 296 sati između svog prvog leta 1976., i posljednjeg 2000.]] Kasnih 1950-ih [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski savez]] razmatrali su mogućnost razvoja nadzvučnog prijevoza. Britanska ''Bristol Aeroplane Company'' i francuska ''Sud Aviation'' radile su na svojim projektima nazvanima ''Bristol Type 223'' i ''Super-Caravelle'', u oba slučaja obilno financiranima od državnih vlada.<ref name="concordesst.com">{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh1.html#a |title=Concorde history, early history, begginings The British concept |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/) |access-date=2015-05-02 |archive-date=2011-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110124174147/http://concordesst.com/history/eh1.html#a |url-status=dead }}</ref> Britanski dizajn s tankim delta krilima (baziran na radu njemačkog stručnjaka za aerodinamiku Dietricha Küchemanna) bio je namjenjen avionu za transatlantske letove s kapacitetom od cca 100 ljudi, dok su francuzi radili na zrakoplovu srednjeg doleta. Oba su projekta ranih 1960-ih bila spremna za izradu prototipova, ali troškovi su bili toliko veliki da je britanska vlada zatražila od ''British Aircraft Corporation'' da potraži međunarodnu suradnju.<ref name="concordesst.com"/> Projekt je predložen mnogim zemljama no samo je Francuska pokazala stvarno zanimanje. Razvojni projekt dogovoren je kao međunarodni ugovor između dvije države i uključivao je klauzulu, traženu od Britanije, koja je nametala teške penale u slučaju otkazivanja projekta. Nacrt ugovora potpisan je 28. novembra 1962. U to doba obije kompanije doživjele su integraciju, te je kao uzrok toga Concorde bio projekt između kompanija ''British Aircraft Corp''. i ''Aerospatiale''. Isprva, novi je konzorcij namjeravao proizvesti dvije verzije zrakoplova, jedan dugog i jedan kratkog doleta. Potencijalni kupci međutim nisu pokazali interes za verziju kratkog doleta, te se od toga odustalo. Konzorcij je osigurao narudžbe (tj. neobavezne opcije) za više od 100 verzija zrakoplova dugog doleta od tadašnjih vodećih zrakoplovnih kompanija: [[Pan American World Airways|Pan Am]], [[British Overseas Airways Corporation|BOAC]] i Air France bili su početni kupci, svaki sa šest naručenih jedinica. Ostali naručioci bili su [[Panair do Brasil]], [[Continental Airlines]], [[Japan Airlines]], [[Lufthansa]], [[American Airlines]], [[United Airlines]], [[Air Canada]], [[Braniff International Airways|Braniff]], [[Singapore Airlines]], [[Iran Air]], [[Olympic Airways]], [[Qantas Airways|Qantas]], [[Civil Aviation Administration of China|CAAC]], [[Middle East Airlines]] i [[Trans World Airlines|TWA]]. Zrakoplov je u Britaniji isprva nazivan francuskim imenom "Concorde", ali to je službeno promijenio britanski premijer [[Harold Macmillan]] u "Concord", kao odgovor na navodno omalovažavanje od strane [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]]. 1967. na predstavljanju zrakoplova u [[Toulouse]]u, britanski ministar tehnologije Tony Benn najavio je povratak naziva na "Concorde",<ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/business/2003/oct/17/theairlineindustry.g21 |title=Sonic booms and that 'e' on the end |publisher=Guardian (.guardian.co.uk/) }}</ref> što je izazvalo nacionalističko brujanje, utihnuto kad je Benn izjavio da dodatno ''"e"'' predstavlja ''Excellence'' (izvrsnost), Englesku, Europu, i ''Entente cordiale'' (prijateljski dogovor među državama). U svojim memoarima napisao je o primitku pisma gnjevnog škota koji tvrdio: "govorite i ''"E"'' za Englesku, ali dio je izrađen i u [[Škotska|Škotskoj]]". Uzevši u obzir škotski doprinos izradi nosnog konusa Concordea, Benn je odgovorio da je ''"E"'' također i za ''Écosse'' ([[Francuski jezik|francuski]] naziv za Škotsku). Izrada dva prototipa započela je februara 1965. 001, kojeg je gradio Aerospatiale u Toulouseu i 002, proizvod BAC-a u Filtonu kraj Bristola. 001 prvi je obavio pokusni let 2. marta 1969., s pilotom Andreom Turcatom, te je prvi [[nadzvučni let]] postigao 1. listopada. Prvi Concorde izrađen u Britaniji, kojim je upravljao Brian Trubshaw,<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/newsid_2514000/2514535.stm |title=1969: Concorde flies for the first time |publisher=BBC News (bbc.co.uk/) }}</ref> letio je iz Filtona u Fairford 9. travnja 1969. Kako je program letova napredovao, 001 je 4. oktobra 1971. poslan na promotivno putovanje. 002, 2. juna 1972. također je upućen na letove, najprije na turneju po [[Bliski istok|bliskom istoku]] i iduće godine u Sjedinjene Države kada je prvim slijetanjem otvorio novi aerodrom u Dallasu. Ta putovanja dovela su novih 70 narudžbi, ali serija faktora uzrokovala je iznenadno otkazivanje većeg broja naručenih zrakoplova: Energetska kriza 1973., akutne financijske teškoće mnogih zrakoplovnih kompanija, nesreća konkurentskog Tupoljeva Tu-114 na zrakoplovnom sajmu na pariškom Le Bourgetu, briga za okoliš vezana uz probijanje zvučnog zida, zagađenje zvukom i gorivom pri polijetanju. Samo Air France i British Airways (nasljednik BOAC-a) odlučili su poštovati narudžbe, s državnim vladama koje su zadržavale sve eventualne profite. U slučaju British Airwaysa, 80% profita zadržavala je britanska vlada do 1984., dok je trošak nabave aviona bio pokrivan državnom subvencijom.<ref>{{cite web |url=http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#6 |title=Frequently Asked Questions |publisher=British Airways (britishairways.com/) }}</ref> Sjedinjene Države otkazale su svoj program razvoja nadzvučnog putničkog zrakoplova 1971. Predložena su dva projekta: [[Lockheed L-2000]], nalik na veći Concorde, bio je odbijen radi prihvaćanja bržeg [[Boeing 2707|Boeinga 2707]], s kapacitetom 300 putnika i promjenjivom geometrijom krila. Druge zemlje, kao [[Indonezija]] ili [[Indija]], zabranile su prelete Concordea radi navodnog zagađenja zvukom.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/sia.html |title=British Airways - Singapore Airlines joint services 1977-1980 |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/) }}</ref> Obije europske kompanije nastavile su od 1974. nadalje s testiranjima i demonstrativnim letovima. Rekordi postavljeni na testiranjima do danas nisu nadmašeni; prototipi, predproizvodni modeli i prvi serijski proizvedeni primjerci obavili su 5335 sati leta, od toga 2000 sati nadzvučnog leta. Cijena pojedinog zrakoplova 1977. bila je [[Britanska funta|£]]23 000 000 ([[Američki dolar|$]]46 000 000). Troškovi razvoja bili su šest puta veći od predviđenoga.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n |title=Counting the cost |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/) |access-date=2015-05-02 |archive-date=2020-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n |url-status=dead }}</ref> == Dizajn == Concorde je zrakoplov sa šiljastim zaobljenim dvostrukim delta krilima (''"OG delta wing"'') s četiri motora ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'', čiji se razvoj temeljio na motorima razvijenima za strateške bombardere [[Avro Vulcan]]. Motori su bili zajednički projekt britanskog Rolls-Roycea i francuske SNECMA-e. Također, to je bio prvi civilni zrakoplov s analognim [[Komande leta|fly-by-wire]] upravljačkim sistemom, i prvi sa spuštajućim prednjim nosom radi bolje vidljivosti pri polijetanju i slijetanju. Glavni dizajner projekta bio je Pierre Satre, s Archibaldom Russellom kao zamjenikom.<ref>{{cite web |url=http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html |title=Sir Archibald Russell - Aircraft Engineer |publisher=www.rpec.co.uk/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2011-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111005024912/http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html |dead-url=yes }}</ref> Ove i druge značajke omogućavale su prosječnu brzinu krstarenja od 2.02 Macha ili oko 2140 [[km/h]], s maksimalnom visinom leta od 18 300 [[metar|m]], dvostruko više u odnosu na konvencionalne avione. Prosječna brzina slijetanja od 298&nbsp;km/h bila je relativno visoka. Concorde je prokrčio put mnogim novim tehnologijama. Za visoku brzinu i optimizaciju leta: * Dvostruka delta šiljasta zaobljena krila. * ''Inlet ramps'' (profili na otvorima motora) promjenjivog nagiba kontrolirani kompjutorom.<ref name="Supersonic Dream">{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=Supersonic Dream |publisher=www.pbs.org/ }}</ref> * Mogućnost trajnog nadzvučnog leta bez dodatnog sagorijevanja goriva u motorima (''Supercruise''). * ''Thrust-by-wire'' motori, prethodnici današnjih motora upravljanih ''[[FADEC]]''-om.<ref name="Supersonic Dream"/> * Nos promjenjivog nagiba radi bolje vidljivosti pri slijetanju. Za smanjenje težine i poboljšane performanse: * Brzina krstarenja 2.04 maha<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/performance.html |title=Performance, Airspeed, and Altitude Limits |publisher=concordesst.com |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100308142943/http://www.concordesst.com/performance.html |url-status=dead }}</ref> (2200&nbsp;km/h) radi optimalne potrošnje goriva (nadzvučni aerodinamički otpor minimalan premda turboreaktivni motori imaju manju potrošnju na velikim brzinama). * Većinom aluminijska konstrukcija radi male težine i relativno konvencionalne izrade (veće brzine isključile bi upotrebu tog materijala). * Autopilot i automatsko podešavanje snage (potiska) motora omogućavaju automatsku kontrolu zrakoplova od penjanja do slijetanja. * Električni analogni ''fly-by-wire'' kontrolni sustavi leta. * Multifunkcionalne upravljačke površine. * Visokotlačni hidraulički sistem od 28 MPa za lakše hidrauličke sistemske komponente. * Sustav elektroničkih kočnica ''brake-by-wire''. * Razmještaj goriva oko trupa radi kontole centra ravnoteže. * Dijelovi izrađeni glodanjem iz jednog komada radi smanjenja broja dijelova, smanjenja težine i povećanja čvrstoće.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/wing.html |title=Techical specifications, the delta wing |publisher=concordesst.com |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-04-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409054303/http://www.concordesst.com/wing.html |url-status=dead }}</ref> * Nedostatak pomoćnog motora (kao generatora), radi korištenja Concordea samo na velikim aerodromima gdje je uvijek na rasploganju vanjsko napajanje. Glavno je nasljeđe razvojnog programa Concordea u iskustvu stečenom za kasnije projektiranje i izradu zrakoplova konzorcija [[Airbus]].<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=NOVA transcript |publisher=www.pbs.org/]}}</ref> Sudjelovanje [[Snecma Moteurs]]a u programu pripremilo je ulazak te kompanije u dizajn i proizvodnju motora za civilne avione, što je Snecma-i zajedno s [[General Electric]]om otvorilo put ka osnivanju ''CFM Internationala'' i proizvodnji uspješne serije motora ''CFM International CFM56''. Premda je Concorde kada je 1970-ih uveden u promet bio tehnološki izvanredno napredan, 30 godina kasnije njegov cockpit, s analognim indikatorima i prekidačima, izgledao je zastarjelo. Bez stvarne konkurencije, nije bilo komercijalnog pritiska za tehnološkom nadogradnjom s najnovijom avionikom ili komforom u [[Putnička kabina aviona|putničkoj kabini]] kao u zrakoplovima iz istog doba, npr. [[Boeing 747|Boeingu 747]]. Ključni partneri ''BAC'' (kasnije ''BAE systems'') i ''Aerospatiale'' (kasnije spojen u ''EADS'') bili su zajednički vlasnici Concordeovog homologacijskog lista. Formiranjem ''Airbus SAS''-a, nadležnost za homologacijski list transferirana je na Airbus. == Glavni problemi riješeni u projektu == [[Image:2001concordewingduxfordJM.jpg|mini|250px|''G-AXDN'', u muzeju u Duxfordu. Mlaznice motora.]] Više tehničkih problema riješeno je za vrijeme razvoja i ispitivanja Concordea. ===Kretanje hvatišta aerodinamičke sile=== Kada kod ubrzanja aviona brzina pređe [[kritični Mach broj]] (kada na bilo kojem malom dijelu konstrukcije aviona brzina struje zraka pređe [[brzina zvuka|brzinu zvuka]]), hvatište aerodinamičke sile pomiče se unazad. Pri tome težište aviona ostaje gdje jest, te se stvara moment oko poprečne osi koji spušta nos aviona. Inženjeri su dizajnirali krila posebnog oblika da se smanji taj pomak hvatišta aerodinamičke sile. Ipak, ostao je pomak od oko 2 metra, što bi se moglo uravnotežiti trimerom na kormilu visine, ali to bi pri takvim brzinama prouzročilo dramatično povećanje aerodinamičkog otpora. Umjesto toga, Concorde je opremljen sustavom koji razmješta gorivo uzduž trupa aviona prilikom ubrzavanja odnosno usporavanja, čime se premješta i težište aviona, i tako uravnotežuje poprečni moment nastao pomicanjem hvatišta aerodinamičke sile. ===Motori=== Radi ekonomske održivosti, Concorde je morao letjeti na razumno duge distance, što je zahtjevalo malu potrošnju. Za optimalan nadzvučni let bili su uzeti u obzir turboventilatorski motori, ali od toga se odustalo radi velikog promjera takvih motora koji bi izazvao veliki aerodinamički otpor. Ustanovljeno je da su turboreaktivni motori najbolji izbor,<ref>{{cite web |url=http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html |title=Rolls Royce Olympus history |publisher=www.wingweb.co.uk/] |access-date=2015-05-02 |archivedate=2008-05-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503221132/http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html |deadurl=yes }}</ref> te je odabran motor ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'' s dvostrukim kompresorom, verzija motora razvijenog za strateški bombarder [[Avro Vulcan]], kasnije razvijenog u nadzvučni motor s dodatnim sagorijevanjem, te potom prilagođen Concordeu. [[Image:Concordeintake.gif|mini|250px|Shema Concordeovog sistema platformi.]] [[Image:Concorde Ramp.jpg|mini|250px|Concordeov sistem platformi.]] Dizajn ulaznih otvora na motorima bio je presudan. Svi konvencionalni mlazni motori mogu primati zrak samo pri brzinama od oko Mach 0.5, te se radi toga zrak mora usporiti s Mach 2.0 pri ulasku u otvore. Concorde je posebno morao kontrolirati udarne valove tih redukcija brzine zraka radi izbjegavanja oštećenja motora. To je omogućeno parom ploča na otvorima motora (''intake ramp'') i dodatnim zakrilcem čija se pozicija radi usporenja zraka mijenja tijekom leta. Ploče su bile na vrhu kućišta motora i pomicane prema dole, te je dodatno zakrilce pomicano gore i dole, što je zraku omogućavalo da struji unutra ili van. Za vrijeme polijetanja, kada su motori pod velikim opterećenjem, ploče su bile u ravnom položaju, a dodatno zakrilce uvučeno radi veće potrebe motora za zrakom. Pri ubrzavaju prema Mach 0.7 zakrlice se zatvaralo; pri brzini Mach 1.3 ploče su počele djelovati, uklanjajući zrak iz motora koji je tada korišten za presurizaciju kabine. Pri brzini Mach 2.0 ploče su pokrile polovicu njihove moguće distance. Također su olakšavale posao kompresorima jer nisu samo komprimirale zrak već su povećavale i temperaturu zraka. Kvar motora stvara velike probleme na konvencionalnim podzvučnim zrakoplovima; avion ne gubi samo potisak na toj strani, već je motor i veliki izvor aerodinamičkog otpora, što uzrokuje zakretanje i naginjanje u smjeru pokvarenog motora. Da se pri nadzvučnim brzinama to dogodilo Concordeu, u teoriji bi izazvalo katastrofalni lom strukture. Kako pri kvaru motor nema potrebe za zrakom, neposredni efekt kvara motora na Concordeu bio bi otvaranje dodatnog zakrilca i puna ekstenzija ploča, koje bi skretale zrak ispod motora, poništavajući efekt otpora pokvarenog motora. Na testiranjima Concorde je bio sposoban zatvoriti oba motora na istoj strani aviona pri brzini Mach 2 bez ikakvih problema u kontroli.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html |title=Concorde was tested with both engines on one wing shutdown successfully |publisher=www.concordesst.com/] |access-date=2015-05-02 |archive-date=2020-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html |url-status=dead }}</ref> Zrakoplov je koristio dodatno sagorijevanje pri polijetanju i krozzvučnoj akceleraciji između Mach 0.95 i 1.7, dok je bilo isključeno u svim ostalim slučajevima. Motori su bili sposobni dostići Mach 2 bez dodatnog sagorijevanja, ali otkriveno je da se na taj način troši više goriva, jer zrakoplov znatno više vremena leti u visokom krozzvučnom aerodinamičkom otporu, iako dodatno sagorijevanje ima relativno veliku potrošnju. Radi velike potrošnje mlaznih motora pri niskim brzinama, Concorde je trošio dvije tone goriva rulanjem po pisti.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/5195964.stm |title=Are the skies turning green? |publisher=BBC News (bbc.co.uk/)]}}</ref> Kao štednja goriva samo su dva vanjska motora bila uključena nakon slijetanja. Potisak dva motora bio je dovoljan za rulanje do platforme radi male težine zrakoplova nakon slijetanja. S druge strane, pri brzinama od Mach 2, Concordeovi mlazni motori bili su potrošnjom najefikasniji na svijetu.<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=Nova Transcripts |publisher=pbs.org/]}}</ref> ===Problemi zagrijavanja=== Pored motora, najtopliji je dio strukture bilo kojeg nadzvučnog zrakoplova nosni konus. Inženjeri su namjeravali upotrijebiti ([[duraluminij]]) aluminij kroz cijeli trup radi iskustva s radom, troškova i lakog oblikovanja tog materijala. Najviša temperatura koju aluminij može podnijeti kroz radni vijek zrakoplova je 127&nbsp;°C, što je maksimalnu brzinu ograničavalo na Mach 2.02. Concorde je prolazio kroz dva ciklusa zagrijavanja i hlađenja tijekom leta, isprva hlađenja pri postizanju visine, potom zagrijavanja nakon postizanja nadzvučne brzine. Obrnuto se događalo prilikom spuštanja i usporavanja, što se moralo uzeti u obzir pri izradi strukture. Izrađen je skupi ispitni stol koji je permanentno zagrijavao i hladio dio krila u prirodnoj veličini, te su povremeno ispitivani uzorci metala. Testiranje je stvaralo milijune [[Britanska funta|funti]] troška godišnje. Radi zagrijavanja koje je generirala kompresija zraka za vrijeme nadzvučnog leta, trup se produžavao do 300&nbsp;mm. Najočitija manifestacija tog produženja bio je razmak koji se stvarao u pilotskoj kabini između konzole inženjera leta i pregrade. Na svim Concordeima koji su nadzvučno letjeli prije povlačenja iz prometa, inženjeri leta svoje su kape postavili u taj razmak prije hlađenja, te su kape ostale tako do danas. Da bi se kabina održavala hladnom, Concorde je koristio gorivo kao hladnjak za vrućinu iz klimatizacije. Ista metoda korištena je i za hlađenje hidraulike. Za vrijeme nadzvučnog leta pozori u cockpitu postajali su prevrući da bi ih se dotaklo. Concorde je također imao restrikcije s livrejom; većina površine morala je biti obojana s posebnom visoko sjajećom bijelom bojom da se izbjegne pregrijavanje aluminijske strukture radi nadzvučnih efekata zagrijavanja pri brzini od Mach 2. <ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/orders.html |title=ConcordeSST: orders |publisher=concordesst.com/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100407184826/http://www.concordesst.com/history/orders.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, 1996., Air France nakratko je obojao svoj ''F-BTSD'' u većinom plavu livreju (s iznimkom krila) kao dio promotivnog ugovora s [[Pepsi]] Cola-om. U toj shemi Air Franceu je savjetovano da brzinu od Mach 2 ne održava duže od 20 minuta odjednom, ali nije bilo restrikcija za brzine ispod Mach 1,7. ''F-BTSD'' je izabran za promociju jer taj zrakoplov tada nije bio predviđen za dugačke letove koji bi zahtjevali dugotrajnu aktivnost na Mach 2.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html |title=Pepsi Concorde - F-BTSD 1996 |publisher=concordesst.com/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100422221741/http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html |url-status=dead }}</ref> ===Strukturalni problemi=== Radi velikih brzina na kojima je letio, snažne sile djelovale su na strukturu zrakoplova za vrijeme okretanja i naginjanja. To je uzrokovalo savijanje i distorzije strukture, što je riješeno neutraliziranjem vanjskih elevona pri velikim brzinama. Samo unutarnji elevoni, pričvršćeni na najsnažnijim dijelovima krila, aktivni su pri velikim brzinama. Dodatno, relativno mala visina uzrokovala je veće svijanje zrakoplova, posebno za vrijeme polijetanja, te su piloti tome mogli posvjedočiti ukoliko su pogledali unatrag u kabinu, no bilo je manje vidljivo iz kuta gledanja većine putnika. Kabine i Air Francea i British Airwaysa bile su podijeljene sredinom dužine pregradama i toaletima radi smanjenja izgleda "dugačke cijevi" putnicima na kraju aviona. ===Kočnice i stajni trap=== Radi relativno visoke prosječne brzine polijetanja od 400&nbsp;km/h, Concordeu su bile potrebne snažne kočnice. Koristio je [[ABS]] sistem, koji je sprečavao blokadu kotača s kočenjem na maksimumu snage, što je omogućavalo veće usporavanje i bolju kontrolu, posebno u [[Kiša|kišnim]] uvjetima. Ugljične kočnice, koje je razvio Dunlop, mogle su Concorde, težak do 185 tona pri brzini od 305&nbsp;km/h, zaustaviti nakon odustajanja polijetanja unutar jedne milje (1600 m). Takav manevar dovodio bi temperaturu kočnica na 300&nbsp;°C-500&nbsp;°C, što je zahtjevalo nekoliko sati hlađenja.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/gear.html |title=CONCORDE SST : Landing Gear |publisher=concordesst.com/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100927195437/http://www.concordesst.com/gear.html |url-status=dead }}</ref> Još jedan problem pri razvoju Concordea bio je [[stajni trap aviona|stajni trap]]. Ustanovljeno je da stajni trap mora biti vrlo snažan radi izvanrednih opterećenja prouzročenih visokim napadnim kutem koji je Concordeu radi svojih delta krila potreban za uzlijetanje. To je povečalo težinu i zahtjevalo veće promjene u projektu. Zanimljivo je da bi se glavni stajni trap u slučaju da se samo savio prema unutra radi uvlačenja, sudario i prignječio sam sa sobom. Zajednička dužina oba stajna trapa veća je nego razmak između korijena trapova. Taj problem riješen je vertikalnim uvlačenjem, te potom svijanjem unutra radi smještanja u utrobu krila i trupa. ===Dolet=== Od Concordea se zahtijevao neprekidni let između Londona i New Yorka ili Washingtona, te da bi se to postiglo dizajneri su Concordeu podarili najveći dolet među svim nadzvučnim zrakoplovima. To je postignuto kombinacijom temeljitog razvoja motora radi male potrošnje pri nadzvučnim brzinama, vrlo pomnim razvojem oblika krila radi povoljnog omjera uzgona i otpora, s relativno skromnim korisnim teretom, velikim kapacitetom goriva, te pomicanjem goriva radi trimanja zrakoplova bez uvođenja dodatnog otpora. Unatoč tome, ubrzo nakon što je Concorde počeo letjeti, dizajniran je "B" model s neznatno većim kapacitetom goriva i neznatno širim krilima s pretkrilcima radi poboljšanja aerodinamičkih performansi pri svim brzinama, te snažnijim motorima bez zaglušujučeg zvuka, bučnog i goriva žednog dodatnog sagorijevanja. Te modifikacije omogućavale su 500&nbsp;km veći dolet s većim korisnim teretom, što je otvaralo mogućnost novih komercijalnih ruta, no od toga se odustalo radi slabe prodaje Concordea.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/concordeb.html |title=CONCORDE Model "B" |publisher=concordesst.com/}}</ref> ===Povećano izlaganje zračenju=== Pri velikim visinama na kojima je Concorde letio, putnici su primali skoro dvostruko više strujanja izvanzemaljskog [[Ionizacija|ionizirajućeg]] zračenja u odnosu na putnike na konvencionalnim letovima dugog doleta. Međutim, radi proporcionalnog smanjenja vremenskog trajanja leta, ukupna ekvivalentna doza zračenja bila je manja u odnosu na konvencionalni let na istu udaljenost.<ref>{{cite web |url=http://www.britishairways.com/travel/healthcosmic/public/en_gb#4 |title=Cosmic radiation |publisher=British Airways}}</ref> Izvanredna solarna aktivnost dovela je do povećanja incidenta zračenja, te je pilotska kabina imala radiometar i uređaj za mjerenje brzine smanjena zračenja. Ako je zračenje bilo prejako, Concorde se spuštao ispod 14 000 m. Indikator smanjenja zračenja pokazivao je mora li se zrakoplov dalje spuštati, što je smanjivalo količinu vremena na nesigurnim visinama. ===Presurizacija kabine=== [[Image:ConcordeFuselageSinsheim.jpg|mini|250px|Concordeov trup.]] Kabine putničkih zrakoplova uobičajeno su presurizirane na elevaciju od 1800–2400 m, dok avion leti znatno više. Presurizacija na Concordeu bila je podešena na nižem kraju tog raspona, no neki putnici osjećali su teškoće čak i u tom slučaju. Iznenadni pad tlaka u kabini opasan je za sve putnike i posadu. Concordeova najveća visina krstarenja bila je 18 000 m (mada je uobičajena visina na letu između Londona i New Yorka bila 17 000 m); dok podzvučni putnički zrakoplovi uobičajeno krstare na 12 000 m. Iznad 15 000 m, pomanjkanje tlaka omogućilo bi "vrijeme korisne svijesti" čak i uvježbanom sportašu ne više od 10-15 sekundi. Lom kabine mogao bi tlak smanjiti čak ispod tlaka vanjskog ambijenta radi efekta venturi, jer je zrak isisan van kroz otvor. Na Concordeovoj visini gustoća zraka vrlo je niska; lom kabine rezultirao bi tako ozbiljnim gubitkom tlaka da maske za kisik za slučaj opasnosti instalirane na drugim putničkim mlažnjacima nebi bile djelotvorne, te bi putnici ubrzo pretrpjeli [[Hipoksija|hipoksiju]], unatoč kratkom vremenu djelovanja. Radi toga je Concorde bio opremljen malim prozorima da bi se smanjila stopa gubitka u slučaju pukotine, rezervnim dovodom zraka za povećanje tlaka kabine, i procedurom brzog poniranja radi dovođenja zrakoplova na sigurne visine. ''FAA'' nametao je minimalne stope poniranja za zrakoplove ali uzevši u obzir Concordeove više operative visine, zaključeno je da bi najbolji odgovor na gubitak tlaka bilo naglo poniranje. Piloti su imali pristup ''CPAP''-u, (''Continuous Positive Airway Pressure'' - Trajni pozitvni pritisak zraka) opremljenim maskama koje su ubrizgavale kisik na visokom tlaku u pluća pilota. ===Spušteni nos=== Concoredov čuveni spušteni nos bio je kompromis između potrebe za aerodinamičkim oblikom radi smanjenja otpora i povećanja aerodinamičke djelotvornosti u letu i potrebe za jasnom vidljivošću kod pilota za vrijeme rulanja, polijetanja i slijetanja. Zrakoplov s delta krilima polijeće i slijeće s visokim napadnim kutem (visoki kut nosa) u uspoređenju s ostalim konfiguracijama, radi uzgona kakvog generisaju takva krila. Zašiljeni nos onemogućio bi kod pilota preglednost pista i rulnica, te je Concordeov nos dizajniran za razne pozicije u različitim postupcima. Spuštajući nos bio je praćen pokretnim vjetrobranom koji se uvlačio u nos prije spuštanja samoga nosa. Kada je nos podignut natrag u horizontalu, vjetrobran je ponovo izvučen van ispred drugog vjetrobrana pilotske kabine radi aerodinamičke djelotvornosti u letu.<ref name="Droop Nose System">{{cite web |url=http://www.concordesst.com/nose.html |title=Droop Nose System |publisher=concordesst.com/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101028024256/http://concordesst.com/nose.html |url-status=dead }}</ref> Regulator u cockpitu omogućavao je uvlačenje nazdvučnog vjetrobrana i spuštanje nosa na 5° ispod standardne horizontalne pozicije radi rulanja i polijetanja. Nakon polijetanja i udaljavanja od aerodroma, nos i vjetrobran su podizani. Kratko prije slijetanja, nazdvučni vjetrobran ponovo je uvlačen i nos spuštan na 12.5° ispod horizontale radi maksimalne vidljivosti, te je nakon slijetanja nos podizan na poziciju pet stupnjeva radi izbjegavanja mogućih oštećenja.<ref name="Droop Nose System"/> U rijetkim slučajevima zrakopov bi polijetao s potpuno spuštenim nosom. <ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/209.html |title=Aircraft Number 209 |publisher=concordesst.com/ |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100721024543/http://www.concordesst.com/209.html |url-status=dead }}</ref> Krajnja moguća pozicija za uvučeni nadzvučni vjetrobran bila je u nosu u standardnoj horizontalnoj poziciji. Takav raspored korišten je za čišćenje vjetrobrana ili za kratke podzvučne letove.<ref name="Droop Nose System"/> Dva prototipa imala su samo dvije fiksne staklene rupe na uvlačećim vizirima.<ref>[http://www.concordesst.com/002/002detail.html British Prototype 002 : G-BSST page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101028173517/http://concordesst.com/002/002detail.html |date=2010-10-28 }}, [http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg Exterior image of G-BSST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100303162908/http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg |date=2010-03-03 }}, Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, UK.</ref> Američka Savezna Zrakoplovna Uprava (''Federal Aviation Administration'') prigovorila je takvoj restriktivnoj vidljivosti i zatražila drukčiji dizajn prije nego što dozvoli Concordeu korištenje američkih aerodroma, što je dovelo do drukčijeg dizajna vizira na avionima u serijskoj proizvodnji i na četiri prototipa (101, 102, 201, i 202) == Operativna karijera == Redovni letovi započeli su 21. januara 1976. na rutama [[London]]-[[Bahrain]] i [[Paris]]-[[Rio de Janeiro]] (preko [[Dakar]]a). [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres Sjedinjenih Država]] zabranio je slijetanje Concordeu u [[SAD]], uglavnom iz protesta građana radi nadzvučnog buma, što je spriječilo pokretanje željene transatlantske rute. Ipak, američki savezni tajnik za transport, William Coleman, dodijelio je Concordeu posebnu dozovolu za slijetanje na washingtonski aerodrom ''Dulles International'', te su Air France i British Airways simultano započeli službu za Dulles 24. maja 1976.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/events2.html |title=START OF CONCORDE SERVICES 21st January 1976 |publisher=concordesst.com/}}</ref> [[Image:Concorde 1977.jpg|mini|desno|250px|Concorde 1977.]] Kada je februara 1977. ukinuta američka zabrana na njujorškom aerodromu ''JFK'', grad New York zabranio je Concorde lokalno. Zabrani je došao kraj 17. oktobra 1977. kada je Vrhovni sud SAD-a odbacio poništiti odluku nižeg suda i odbio napore lučke uprave New Yorka i New Yerseya za nastavljanjem zabrane (izveštaj o buci primjetio je da je [[Air Force One]], u to doba [[C-137 Stratoliner|Boeing VC-137]], bio glasniji od Concordea za vrijeme podzvučnog leta, te za vrijeme polijetanja i slijetanja.). <ref>{{cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html |title=Smooth Landing For the Birds |publisher=TIME (time.com/) |access-date=2015-05-02 |archivedate=2010-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022161710/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html |deadurl=yes }}</ref> Redovni letovi iz Pariza i Londona za njujorški ''JFK International Airport'' započeli su 22. novembra 1977. Brojevi leta British Airwaysa bili su uglavnom "BA001" (London - New York), "BA002" (New York - London), "BA003" (London - New York) i "BA004" (New York - London), dok su brojevi leta Air Francea bili "AF001" (New York - Paris) i "AF002" (Paris - New York). 1977. British Airways i [[Singapore Airlines]] dijelili su Concorde za letove između Londona i Singapura (''Singapore International Airport''), preko [[Bahrein|Bahraina]]. Zrakoplov, BA ''G-BOAD'', bio je obojen u ''Singapore Airlines'' livreju s lijeve strane i British Airways s desne strane.<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/210.html |title=Aircraft Number 210 |publisher=concordesst.com/)}}</ref> Služba je prekinuta nakon tri povratna leta radi žalbe [[Malezija|malezijske]] vlade na buku; mogla je biti ponovo uspostavljena jedino zaobilaženjem malezijskog zračnog prostora 1979. godine. Nesuglasice s [[Indija|Indijom]] spriječile su postizanje nadzvučnih brzina u indijskom zračnom prostoru, te je ruta proglašena neodrživom i prekinuta 1980. Za vrijeme [[Meksiko|meksičkog]] naftog buma, Air France letio je Concordeom dvaput tjedno za aerodrom u [[Mexico City]]ju ''Benito Juárez International Airport'', preko Washingtona ili New Yorka od septembra 1978. do novembra 1982. Tadašnja svjetska ekonomska kriza rezultirala je ukidanjem te rute te su posljednji letovi bili skoro prazni. Put između Washingtona ili New Yorka i Mexico Cityja sadržavao je usporavanje s Mach 2.02 na Mach 0.95 prilikom preleta [[Florida|Floride]] radi izbjegavanja nezakonitih nadzvučnih bumova; te potom ubrzavanje na Mach 2.02 iznad Meksičkog zaljeva. U Air Franceu očito nisu nikada shvatili da se ta procedura mogla izbjeći letom između Miamija i Biminija na [[Bahami]]ma, te skretanjem zapadno oko Key Westa. British Airways tu novu rutu primjenio je 1. aprila 1989. s ''G-BOAF'', na čarteru oko svijeta. Concorde se povremeno vraćao u to područje na sličnim čarterima za Mexico City i [[Acapulco]]. Od 1978. do 1980. ''Braniff International Airways'' unajmio je deset Concordea,<ref>{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/braniff.html |title=Braniff Airways - British Airways / Air France joint services 1979-1980 |publisher=concordesst.com/)}}</ref> po pet od Air Francea i British Airwaysa, te su bili korišteni s podzvučne letove između Dallas-Fort Wortha i Washington Dullesa s Braniffovim posadama. Posade Air Francea i British Airwaysa preuzimale su za nadzvučne letove za London i Pariz. Zrakoplovi su bili registrirani i u SAD-u i u matičnim zemljama: naljepnica je prekrivala europsku registraciju na nekoliko sati za vrijeme korištenja od strane Braniffa, sa standardnom AF/BA shemom bojanja. Letovi nisu bili profitabilni te uglavnom popunjeni manje od 50%, što je prisililo Braniff da završi svoj zakup kao jedinog američkog Concordeovog operatera u svibnju 1980. Oko 1981. u Velikoj Britaniji, budućnost Concordea izgledala je loše. Britanska vlada korištenjem Concordea svake je godine gubila novac, te su već poduzimane mjere da ga se ukine. Nacrt troškova predvidio je znatno smanjen trošak metalurških testiranja, jer je ispitni stol za krila skupio dovoljno podataka za idućih 30 godina te je mogao biti zaustavljen, ali svejedno, nakon dugogodišnjih gubitaka, vlada nije željela nastaviti s projektom. 1983, generalni direktor British Airwaysa, Sir John King, uspio je osigurati prodaju prava na zrakoplov (tada državnom, kasnije privatiziranom) British Airwaysu za 16.5 milijuna funti, plus profite prve godine. Nakon istraživanja tržišta i otkrića da ciljni klijenti smatraju da je Concorde skuplji nego što je doista bio, ''BA'' progresivno je povećavao cijene da bi se izjednačile s tom percepcijom. U to doba ''BA'' navodno je s Concordeom stvarao profit za razliku od francuskih kolega u Air Franceu.<ref name="Why is Concorde being retired">{{cite web |url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |title=Why is Concorde being retired? |publisher=concordesst.com/) |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |url-status=dead }}</ref> Profiti British Airwaysa bili su do 50 milijuna funti u najisplativijoj godini, s ukupnim profitom od 1,75 milijardi funti na 1 milijardu troškova.<ref name="Why is Concorde being retired"/> Između 1984. i 1991. British Airways je Concordeom triput tjedno letio iz Londona za [[Miami]], sa zaustavljanjem na washintonskom aerodromu Dulles. Put između Dullesa i Miamija obavljan je podzvučnim letom do radio fara (''VOR'') u Carolina Beachu, potom je slijedilo naglo penjanje na 18 000 m, (procjena - 1800 m na minutu), te je bilo moguće postići Mach 2.02 radi vrlo male težine aviona, s prosječno 25-30 putnika i gorivom samo za let Dulles-Miami. Nakon 6-8 minuta na Mach 2.02, započinjalo je usporavanje i spuštanje prema Miamiju. U nekoliko slučajeva loše vrijeme u Washingtonu i relativno mala popunjenost putnicima iz Miamija, omogućavali su neprekidan let Miami-London. Najbrži od tih letova, s 70 putnika, trajao je 3 sata i 47 minuta, na 7400 kilometara. Na takvim putovanjima, plan leta ispunjavan je u Shannonu u [[Irska|Irskoj]], s dozvolom za slijetanje u London osiguranom kasnije u letu nakon što je bilo jasno da je prisutan minimum potrebnog goriva za let do Londona. Taj let bio je duži od leta za kojeg se često smatra da je najduži neprekidni let Concordea: posebni čarter za bliskoistočne uglednike iz Washingtona za [[Nica|Nicu]] u Francuskoj. 1985. godine Concorde je sletio na ''Hopkins International Airport'' u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]], na posebnom letu London-Cleveland, što je privuklo pažnju međunarodnih medija i omogućilo toj zračnoj luci da postane internacionalni aerodrom. 2000. bio je predviđen još jedan let za Cleveland, ali poništen je nakon nesreće leta 4590 u Parizu (Nakon toga ''BA'' poništio je sve čartere sve do povlačenja Concordea iz prometa u oktobru 2003.). Let London-Cleveland 1985. godine trajao je 3 sata i 10 minuta, ali između New Yorka i Clevelanda let je morao biti podzvučan što je to putovanje učinilo nešto dužim. Razmatrala se mogućnost uvođenja linije za Cleveland, ali od toga se odustalo radi blizine stambene zone aerodromu.<ref>[http://www.clevelandairshow.com/press_room/historical.htm Cleveland National Air Show timeline]</ref> [[Image:concorde.planview.arp.jpg|mini|lijevo|250px|Concorde ''G-BOAF''. Posljednji Concordeov let slijeće na ''Filton Airfield'', kraj [[Bristol]]a, 26. novembra, 2003.]] Prilikom obilježavanja 500. godišnjice otkrića Amerike 12. i 13. oktobra 1992., Concorde Spirit Tours (USA) unajmio je Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' i obletio svijet za 32 sata, 49 minuta i 3 sekunde, iz [[Lisabon]]a u [[Portugal]]u, sa šest slijetanja radi nadolijevanja goriva u [[Santo Domingo]], [[Acapulco]], [[Honolulu]], [[Guam]], [[Bangkok]] i [[Bahrain]].<ref>[http://www.concordesst.com/history/90s.html Concorde SST timeline]</ref> Rekord u letu prema istoku postavio je isti Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' unajmljen od Concorde Spirit Toursa (USA), 15 i 16. augusta 1995. Taj posebni promotivni let obletio je svijet iz New Yorka/JFK za 31 sat, 27 minuta i 49 sekundi, uključujući šest slijetanja za snabdijevanje gorivom u [[Toulouse]], [[Dubai]], [[Bangkok]], Andersen AFB ([[Guam]]), [[Honolulu]] i [[Acapulco]].<ref>{{Cite web |title=The History of Concorde |url=http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070918221615/http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |deadurl=yes }}</ref> Concorde i dalje drži oba rekorda. Do 2003. Air France i British Airways nastavili su s dnevnim letovima za New York. Concorde je također letio za ''Grantley Adams International Airport'' na [[Barbados]]u za vrijeme zimskih praznika. Dok pariška nesreća nije okončala sve čarter letove i Air Francea i British Airwaysa, više tour operatora redovno su ugovarali brojne čartere za razne europske destinacije. == Iskustvo putnika == [[Image:Concorde interior2.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost BA Concordea prije 2000. godine.]] Iskustvo putnika razlikovalo se na mnoge načine od letova na podzvučnim komercijalnim letovima. Air France i British Airways konfigurirali su putničku kabinu kao jednu klasu s 100 sjedala - po četiri u redu sa središnjim prolazom. Visina kabine iznad prolaza bila je 1.8 m, te su kožna sjedala bila neobično uska. Razmak redova sjedala u putničkoj kabini bio je 970&nbsp;mm, što je samo oko 180&nbsp;mm više prostora za noge nego u standardnoj međunarodnoj ekonomskoj klasi. S malo prostora na stropu kabine, priručna prtljaga bila je strogo ograničena. 1990-ih, značajki uobičajenih u prvoj klasi i poslovnoj klasi u kabinama zrakoplova dugog doleta, kao video zabava, okretna ili oboriva sjedišta ili šetne zone, u Concordeu nije bilo. Ipak, znatno kraće vrijeme leta od cca 3,5 sata kompenziralo je te nedostatke. Plazma ekran u prednjem dijelu kabine prikazivao je visinu, vanjsku temperaturu i brzinu leta u km/h i Mach (Air France imao je samo jedan displej koji je prikazivao samo broj Macha). Da bi se nadoknadio nedostatak komfora održavan je visoki nivo usluge. Putnicima je nuđen besplatan [[šampanjac]] te su obroci posluživani u malom [[Wedgwood]] posuđu s kratkim srebrnim jedaćim priborom. Iskustvo prolaska kroz [[zvučni zid]] pratio je lagni trzaj u akceleraciji, što je najavljivao jedan od pilota. Radi dvostruko veće visine u odnosu na visinu krstarenja konvencionalnog zrakoplova, pogled kroz prozore jasno je prikazivao zaobljenost [[Zemlja|Zemlje]], te su turbolencije bile rijetke. Za vrijeme nadzvučnog krstarenja, iako je vanjska temperatura bila oko -60&nbsp;°C, kompresija zraka zagrijavala bi vanjsku oplatu na otprilike +120&nbsp;°C, što je prozore činilo vrućim na dodir i stvaralo primjetan porast temperature duž kabine. Concordeova brzina krstarenja premašivala je maksimalnu brzinu [[Sumračnica|sumračnice]], te je bio sposoban prestići rotaciju Zemlje. Na letovima prema zapadu bilo je moguće stići po lokalnom vremenu ranije u odnosu na vrijeme polaska leta. Na pojedinim rano večernjim transatlantskim letovima iz Pariza ili Londona, bilo je moguće poletjeti neposredno nakon sumraka i potom sustići sunce sletjevši po danu. British Airways je to znatno koristio u promotivne svrhe sloganom "Stignite prije nego što krenete" (''Arrive before you leave''). == Karakteristike leta == [[Image:ConcordeCockpitSinsheim.jpg|mini|desno|250px|Concordeov cockpit.]] Dok je konvencionalnim zrakoplovima za let New York-Pariz potrebno osam sati, prosječno vrijeme nadzvučnog leta na transatlantskoj ruti bilo je 3,5 sata, više od dvostruko brže u odnosu na podzvučne avione. U redovnoj službi, Concorde je koristio relativno efikasni profil leta "penjanja-krstarenja". Dok zrakoplov gubi na težini trošeći gorivo, može progresivno letjeti na većim visinama, što stvara generalno manju potrošnju. Konvencionalni zrakoplovi koriste strmiji profil penjanja gdje kontrola leta odobrava promjenu na viši nivo dok let napreduje. Za vrijeme prilaženja slijetanju Concorde je bio na "stražnjoj strani" krivulje sile otpora gdje bi podizanje nosa povećalo stopu gubitka visine. Delta krila omogućavala su Concordeu postizanje višeg napadnog kuta u odnosu na konvencionalne zrakoplove, jer su se stvarali veliki zračni vrtlozi niskog tlaka nad cijelom gornjom površinom krila, što je održavalo uzgon. Radi tog niskog pritiska, Concorde je znao po vlažnim danima nestati u oblaku magle kojeg je sam stvarao. Vrtlozi su se stvarali samo po niskim brzinama, što je značilo da je za vrijeme početnog penjanja i prilaženja Concorde mogao iskusiti lakše turbolencije i podrhtavanje. Bez drugih civilnih zrakoplova na visini krstarenja od oko 17 000 m, Concorde je koristio posebne transatlantske pruge. Takve SST, ("Super-Sonic Transport") pruge bile su označene: :'''Sierra Mike''' ('''SM'''); Jednosmjerna pruga za zapadni let korištena od Air Francea i British Airwaysa. :'''Sierra November''' ('''SN'''); Jednosmjerna pruga za istočni let korištena od Air Francea i British Airwaysa. :'''Sierra Oscar''' ('''SO'''); Dvosmjerna pruga korištena za zapadne letove Air Francea, koji su mogli doći u bliski susret sa zapadnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SM'', i za istočne Air Franceove letove, koji su mogli doći u bliski susret sa s istočnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SN''. :'''Sierra Papa''' ('''SP'''); Jednosmjerna sezonska pruga korištena od British Airwaysa za zapadne letove od Londona za Barbados. Radi prirode [[Vjetar|vjetrova]] na velikim visinama, nadzvučne transatlanstke pruge bile su fiksirane na svojim [[Zemljopisne koordinate|koordinatama]], za razliku sjevernoatlantskih pruga na manjim visinama čije se koordinate dnevno mijenjaju u skladu s [[Vremenska prognoza|prognozom vremena]]. Concorde je također imao dozvolu za uspon u bloku od 4600 m, što je radi smanjenja opterećenja gorivom omogućavalo polagani uspon na 18 000 m tijekom prelaska Atlantika. Concorde je letio dovoljno brzo da se za vrijeme istočnog leta tjelesna težina svih osoba prisutnih u zrakoplovu privremeno smanji oko 1%, što je stvarao efekt centrifuge koji je brzini leta dodavao brzinu [[Zemljina rotacija|rotacije zemlje]]. Pri zapadnom letu težina se povećavala za oko 0.3% jer je poništavan efekt rotacije i centifuge, što se zamijenilo manjom rotacijom u suprotnom smijeru.<ref>[http://www.phy6.org/stargaze/Srotfram1.htm The Rotating Earth]</ref> Također je letio dovoljno visoko da se svakome u zrakoplovu dodatno smanji težina za 0.6% radi veće udaljenosti od središta Zemlje. Concordeovi letovi British Airwaysa, pored standardnog ''Speedbird'' pozivnog signala, koristili su i dodatnu ''Concorde'' dezignaciju, radi upozorenja kontroli leta na jedinstvene restrikcije i sposobnosti zrakoplova. Brojevi leta British Airwaysa za/iz SAD-a bili su 001-004; te su ''BA'' Concordei koristili pozivne signale od "''Speedbird Concorde 1''" do "''Speedbird Concorde 4''". Posebni čarteri za Barbados, i posebni pokusni letovi za vrijeme servisiranja koristili su prefiks "''Speedbird Concorde''" s dodatkom četveroznamenkastog broja leta. S povlačenjem iz prometa, ''BA'' brojevi leta 001 - 004 više se ne koriste. Air Franceovi Concordei koristili su standardne "''Airfrans''" pozivne signale. == Pariška nesreća == Dana 25. jula, 2000, Air Franceov let 4590, registarska oznaka ''F-BTSC'', srušio se u Gonesseu kraj Pariza. Poginulo je svih 100 putnika, 9 članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bio jedini fatalni incident s takvim avionom. Prema službenoj istrazi koju je vodio francuski ured za istraživanje nesreća (''BEA''), katastrofu je izazvala titanska traka, dio skretanja mlaza motora koji je otpao s ''Continental Airlines'' [[McDonnell Douglas DC-10|McDonnell Douglasa DC-10]], koji je poletio oko četiri minute ranije. Taj metalni fragment probušio je gumu na lijevom glavnom bogie sklopu stajnog trapa. Guma je eksplodirala, te je dio gumene mase pogodio rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio tank s gorivom nedaleko od mjesta udarca. Uslijedilo je veliko curenje goriva iz rezervoara koje se potom zapalilo radi prerezanih iskrećih električnih kabela. Posada je radi požara isključila motor broj 2 ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje. S motorom broj 1 čija je snaga popuštala, zrakoplov nije bio sposoban dobiti na brzini i visini, te je ušao u nagli zaokret i potom snažno poniranje uz naginjanje ulijevo. Zrakoplov je s niskim repom udario u hotel ''Hotelissimo'' u Gonesseu. Bilo je osporavanja rezultata službene istrage, te su između ostaloga citirani dokazi da je Air Franceov Concorde bi preopterećen, imao neravnomjerno raspoređeno gorivo u tankovima, te mu je nedostajala kritična razmaknica na podvozju što je izazvalo zaokretanje. Došlo se do zaključka da je zrakoplov skrenuo na pisti, što je smanjilo brzinu polijetanja ispod apsolutnog minimuma.<ref>{{Cite web |title=iasa.com.au |url=http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100207121508/http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |dead-url=yes }}</ref> Prije nesreće Concorde je bio je statistički najsigurniji operativni putnički zrakoplov na svijetu prema odnosu poginulih na pređeni kilometar, tada na nuli. Nakon nesreće odnos se popeo na 12.5 poginulih na milijun letova što je više od tri puta toliko za drugi najnesigurniji avion. Ipak, sigurnost niti jednog zrakoplova ne može se mjeriti jednim incidentom, te su mjere sigurnosti poboljšane nakon nesreće. Unatoč tome, pariška katastrofa ipak je bila početak kraja za taj tip aviona.<ref>[http://airsafe.com/journal/issue14.htm Perception of Risk in the Wake of the Concorde Accident], Issue 14, Airsafe Journal, Revised 6 January 2001.</ref> Modifikacije nakon nesreće uključivale su sigurnije električne komande, optočenje rezervoara kevlarom, i posebno razvijene gume otporne na bušenje. U julu 2008. jedan francuski istražitelj podigao je optužbu za ubojstvo iz nehaja protiv ''Continental Airlinesa'' i pet osoba, te im je sudac naložio da se pojave na suđenju. Glasnogovornik ''Continental Airlinesa'' optužbe je nazvao "nečuvenima".<ref>[http://my.att.net/s/editorial.dll?pnum=1&bfromind=7406&eeid=5965463&_sitecat=1505&dcatid=0&eetype=article&render=y&ac=0&ck=&ch=ne&rg=blsadstrgt&_lid=332&_lnm=tg+ne+topnews&ck= AP News 3 July 2008]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2008/07/04/world/europe/04concorde.html?_r=1&hp&oref=slogin 5 Face Trial in Concorde Crash That Killed 113], New York Times, 3 July 2008.</ref> Suđenje je odgođeno nekoliko puta. 6. decembra, 2010., ''Continental Airlines'' i John Taylor, jedan od Continentalovih mehaničara, proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehaja.<ref>Cody, E. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/12/06/AR2010120601740.html "French court holds Continental Airlines responsible for 2000 Concorde crash"]. ''Washington Post'', 6 December 2010.</ref> == Povratak u službu == Prvi pokusni let nakon modifikacija uzletio je s londonskog Heatrowa 17. jula 2001. sa šefom službe Concordeovih pilota British Airwaysa Mikeom Bannisterom za upravljačem. Za vrijeme 3 sata i 20 minuta leta sredinom Atlantika prema [[Island]]u, Bannister je postigao brzinu od Mach 2.02 prije povratka u bazu [[RAF|britanske avijacije]] Brize Norton u južnoj Engleskoj. Pokusni let, koji je simulirao rutu London-New York proglašen je uspješnim, te je bio praćen i uživo na televiziji s publikom na lokacijama polijetanja i slijetanja.<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,29732,00.html Foxnews]</ref> Prvi let s putnicima obavljen je 11. septembra, 2001, te je bio u zraku za vrijeme [[Napadi 11. septembra 2001.|napada]] u SAD-u. To nije bio komercijalni let, već su svi putnici bili zaposlenici British Airwaysa.<ref>[http://www.concordesst.com/returntoflight/ba9010c.html ConcordeSST: return to flight]</ref> Redovni komercijalni letovi ponovo su uspostavljeni 7. novembra, 2001. s British Airwaysom i Air Franceom (zrakoplovi ''G-BOAE'' i ''F-BTSD'') za New York gdje je putnike dočekao tadašnji njujorški gradonačelnik [[Rudy Giuliani]]. == Povlačenje iz službe == [[Image:Concorde 206 G-BOAA on River Thames-2004-04-06.jpg|mini|250px|Djelomično demontirani Concorde ispred britanskog parlamenta, na putu za Muzej leta u East Lothianu, u Škotskoj.]] [[Image:Concorde Air France Musee du Bourget P1020006.JPG|mini|250px|Concorde Air Francea u muzeju na Le Bourgetu.]] 10. aprila 2003, Air France i British Airways simultano su najavili povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge naveli su mali broj putnika nakon nesreće 25. maja, 2000, krizu zračnih putovanja nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra, 2001, i povećavanje troškova održavanja. Istoga dana, [[Richard Branson]] ponudio je otkupiti cijelu flotu British Airwaysovih Concordea, za službu u Virgin Atlantic Airwaysu, za njihovu "originalnu cijenu od jedne funte". Branson je tvrdio da je to ista simbolična cijena koju je British Airways platio britanskoj vladi, ali ''BA'' je demantirao i odbio ponudu. Stvarni trošak nabave zrakoplova bio je 26 miliona funti po komadu, ali sredstva je pozajmila britanska vlada, te zadržala 80% profita. British Airways je kasnije nabavio dva zrakoplova za knjigovodstvenu cijenu od jedne funte kao dio 16,5 milijuna vrijednog otkupa iz 1983.<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |title='Did Concorde make a profit for British Airways?' |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |url-status=dead }}</ref> Richard Branson 23. oktobra 2003, napisao je u ''The Economistu'' da je njegova krajnja ponuda bila "preko 5 milijuna funti", te da je namjeravao flotu Concordea koristiti "još mnogo godina." Bilo kakva nada da bi mogao ostati u službi bila je dodatno onemogućena nevoljkošću Airbusa da osigura daljnje održavanje za ostarjelu strukturu. Postojale su špekulacije da Concorde nije povučen iz navedenih razloga, već su za vrijeme prisilnog prizemljenja avio kompanije primjetile da se ostvaruje veća zarada podzvučnim prevoženjem svojih putnika prve klase..<ref>{{Cite web |title=Concorde: An Untimely and Unnecessary Demise |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/0411.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100127215542/http://thetravelinsider.info/2003/0411.htm |dead-url=yes }}</ref> Rob Lewis ukazao je da je naglo povlačenje Air Franceovih Concordea iz prometa direktni rezutat tajnog dogovora između predsjednika i glavnog menađera Air Francea Jean-Cyrila Spinette i tadašnjeg AIRBUS-ovog glavnog menađera Noela Forgearda, koji je proizlazio iz straha od, prema francuskom zakonu, moguće krivične odgovornosti za buduće AF Concordeove incidente, kao i iz ekonomskih razloga. Dodatno, na strani British Airwaysa, također je ukazano da je pomanjkanje angažiranja na održavanju Concordea tadašnjeg direktora održavanja Alana MacDonalda, pokopalo izunutra namjeru ''BA''-a da nastavi koristiti Concorde.<ref>{{Cite web |title=The Betrayal of Concorde |url=http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |access-date=2015-05-02 |archivedate=2010-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100202181316/http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |deadurl=yes }}</ref><ref>Lewis, Rob. ''Supersonic Secrets: The Unofficial Biography of the Concorde''. London: Expose, a division of Secret Books Limited, 2003. {{ISBN|0-95466-170-2}}.</ref> ===Air France=== Air France, svoje posljednje komercijalno slijetanje u SAD-u na letu Pariz-New York, obavio je 30. maja 2003. Vatrogasna vozila prskala su tradicionalne vodene lukove nad ''F-BTSD'' na asvaltu aerodroma JFK. Posljednji putnički let bio je čarter nad [[Biskajski zaljev|Biskajskim zaljevom]]. Tijekom idućeg tjedna, 2. i 3. juna 2003, ''F-BTSD'' letio je posljednju turu iz Pariza za New York i natrag radi prijevoza osoblja kompanije i dugogodišnjih zaposlenika u Concordeovom pogonu Air Francea,<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |title=Air France set for final flights - 23/5/03 |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716233055/http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |url-status=dead }}</ref> te je posljednji let obavljen 27. juna 2003, povratkom ''F-BVFC'' u Toulouse.<ref>[http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html Concorde Fox-Bravo Arrives at Final Home] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151031012307/http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html |date=2015-10-31 }} - 21 July 2003</ref> Dana 15. novembra 2003, u pariškom Christie's-u, održana je aukcija Concordeovih dijelova i suvenira kojoj je prisustvovalo 1300 ljudi, te je nekoliko predmeta premašilo predviđenu vrijednost. Nakon kraja službe, francuski Concorde ''F-BVFC'', povučen je u Toulouse i neko vrijeme održavan u pogonu (uključujući motore), za slučaj potrebe istrage nesreće 2000. godine. Zrakoplov je sada potpuno umirovljen, više nije u funkciji i otvoren je za javnost. ''F-BTSD'' smješten je u "Zračni i svemirski muzej" (''"Musée de l'Air et de l'Espace"'') na Le Borgetu kraj Pariza, gdje su za razliku ostalih Concordea u muzejima, neki sistemi u zrakoplovu ostali u funkciji, kao "spuštajući nos" koji se i dalje može spuštati i podizati. To je proizvelo glasine da bi mogao biti osposobljen za buduće letove na posebnim prilikama,<ref name = "vafhtk">{{Cite web |title=UK Times: This is not a flight of fancy |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2-2204434,00.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2020-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316023132/https://www.thetimes.co.uk/ }}</ref> no bez potrebne službe održavanja ili rezervnih dijelova, to više nije moguće. ===British Airways=== British Airwaysov posljednji polazak s ''Grantley Adams International Airport'' na Barbadosu bio je 30. augusta 2003. ''BA'' je proveo malu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] oproštajnu turneju u oktobru 2003. ''G-BOAG'' posjetio je [[Toronto]] 1. oktobra 2003, nakon čega je letio za njujorški JFK, i 14. oktobra za Washington.<ref>[http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html Final trip to Washington for Concorde - 14/10/03]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ''G-BOAD'' posjetio je [[Boston, Massachusetts|Boston]] 8. oktobra 2003, te je taj let postavio rekord najbržeg transatlantskog leta prema zapadu od 3 sata, 5 minuta i 34 sekunde.<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |title=Concorde Sets Another (two) Records - 8/10/03 |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328152207/http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |url-status=dead }}</ref> [[Image:Concorde Intrepid.jpg|mini|250px|Concorde British Airwaysa ''G-BOAD'' izložen na [[Nosač aviona|nosaču aviona]] ''Intrepid'' u New Yorku.]] Posljednjeg tjedna oproštajnih letova po Velikoj Britaniji, Concorde je posjetio [[Birmingham]] 20. oktobra, [[Belfast]] 21. oktobra, [[Manchester]] 22. oktobra, [[Cardiff]] 23. oktobra, i [[Edinburgh]] 24. oktobra. Svakoga dana zrakoplovi vraćali su se na londonski [[Heathrow]], često nakon niskih preleta posjećenih gradova. Na tim letovima povezeno je više od 650 nagrađenih putnika i 350 uglednika. 22. oktobra, kontrola leta na [[Heathrow]]u organizirala je simultano slijetanje na lijevu i desnu pistu posebnog leta iz Manchestera ''BA9021C'' i ''BA002'' iz New Yorka. Uveče 23. oktobra, 2003, kraljica [[Elizabeta II.]], dozvolila je noćno osvjetljavanje dvorca Windsor, za vrijeme Concordeovog preleta ubrzo nakon polijetanja iz Londona, na svom posljednjem zapadnom komercijalnom putovanju. Takva počast rezervirana je samo za najveće državne događaje i strane dostojanstvenike. British Airways povukao je svoje zrakoplove idućeg dana, 24. oktobra 2003. ''G-BOAG'' napustio je New York uz slične počasti kao što su dodijeljene Air Franceovom ''F-BTSD'', dok su još dva obavila kružna putovanja: ''G-BOAF'' iznad Biskajskog zaljeva s uglednicima među kojima je bilo mnogo bivših Concoredeovih pilota, i ''G-BOAE'' za Edinburgh. Tri zrakoplova potom su kružila nad Londonom, nakon što su dobili posebnu dozvolu za niski let, prije uzastopnog slijetanja na [[Heathrow]]. Dva aviona na kružnim letovima sletjela su u 16.01 i 16.04 po britanskom ljetnjem vremenu (''BST''), praćeni letom iz New Yorka koji je sletio u 16.05. Sva tri zrakoplova provela su 45 minuta na rulanju prije što su iskrcali posljednje nadzvučne putnike koji su platili kartu. Kapetan posljednjeg leta New York-London bio je Mike Bannister. Nakon štu su prizemljeni, svi British Airways Concordei izgubili su uvjerenje o plovidbenosti, te im je ispražnjena hidraulička tekućina. Bivši šef pilota i menađer flote, Jock Lowe, 2004. je procijenio da bi trošak vraćanja ''G-BOAF''-a (u Filtonu) u plovidbeno stanje bio 10-15 milijuna funti. ''BA'' zadržava vlasništvo nad flotom, no izjavio je da više nikada neće letjeti, jer je Airbus obustavio podršku 2003. godine.<ref>http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#17</ref> Dana 1. decembra 2003, aukcijska kuća Bonhams održala je aukciju predmeta s British Airwaysovih Concordea u Kensington Olympiji u Londonu, uključujući machmetar, nosni konus, pilotska i putnička sjedala, jedaći pribor, pepeljare i deke korištene u avionu, s prihodom od oko 750 000 funti od kojih 500 000 za dobrotvorne svrhe. ''BA'' objavio je u martu 2007. da neće obnavljati ugovor za reklamu na istaknutom mjestu na ulasku u londonski aerodrom [[Heathrow]], gdje je od 1990. bio izložen model Concordea u 40% omjeru. Vlasnik lokacije ''BAA Airports Ltd.'' tražio je za obnovu ugovora 1,6 milijuna funti godišnje. Model je uklonjen i prevezen u Surrey, gdje je izložen pod nadzorom lokalnog muzeja Brooklands.<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/modelmove.html |title=ConcordeSST.com news story on the model being moved |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827041652/http://www.concordesst.com/modelmove.html |url-status=dead }}</ref> == Historija pojedinih zrakoplova == Ukupno je izrađeno 20 Concordea, 6 za razvoj i 14 za komercijalnu službu. To su bili: * 2 prototipa * 2 predserijska zrakoplova * 16 serijskih zrakoplova ** Prva dva nisu ušli u komercijalnu službu. ** Od 14 koji su letjeli komercijalne letove, 8 ih je još bilo u službi u travnju 2003. Svi, osim dva od navednih aviona, sačuvani su, što je izvanredno visok postotak za bilo koju komercijalnu flotu. Dva koji nisu sačuvani su ''F-BVFD'' (cn 211), prizemljen 1982. i korišten kao izvor dijelova, izrezan 1994, te ''F-BTSC'' (cn 203) koji se srušio u Parizu 25. srpnja, 2000. {| class="wikitable" |+ ! Broj ! Registarska oznaka ! Prvi let ! Posljednji let ! Sati leta ! Lokacija |- ! 001 | F-WTSS | 2. marta 1969. | 19. oktobra 1973. | 812 | Musée de l'Air et de l'Espace, Le Bourget, [[Francuska]] |- ! 002 | G-BSST | 9. aprila 1969. | 4. marta 1976. | 836 | Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |- ! 101 | G-AXDN | 17. decembra 1971. | 20. augusta 1977. | 632 | Imperial War Museum, [[Duxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |- ! 102 | F-WTSA | 10. januara 1973. | 20. maja 1976. | 656 | Musée Delta, Aerodrom Orly, [[Pariz]], [[Francuska]] |- ! 201 | F-WTSB | 6. decembra 1973. | 19. aprila 1985. | 909 | Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]] |- ! 202 | G-BBDG | 13. decembra 1974. | 24. decembra 1981. | 1282 | Brooklands Museum, [[Weybridge]], [[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |- ! 203 | F-BTSC | 31. januara 1975. | 25. jula 2000. | 11989 | Uništen u zrakoplovnoj nesreći kraj [[Pariz]]a, [[Francuska]] |- ! 204 | G-BOAC | 27. februara 1975. | 31. oktobra 2003. | 22260 | Manchester Airport Viewing Park, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]. Ovaj zrakoplov bio je glavni Concorde British Airwaysa radi svoje registracije ''BOAC'' i činjenice da je bio prvi isporučeni Concorde toj kompaniji. |- ! 205 | F-BVFA | 27. oktobra 1976. | 12. juna 2003. | 17824 | Steven F. Udvar-Hazy Center od Smithsonian National Air and Space Museum, Chantilly, Virginia [[SAD]] (kraj Washingtona, DC) |- ! 206 | G-BOAA | 5. novembra 1975. | 12. augusta 2000. | 22768 | National Museum of Flight, [[East Lothian]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |- ! 207 | F-BVFB | 6. marta 1976. | 24. juna 2003. | 14771 | Sinsheim Auto & Technik Museum, [[Njemačka]] |- ! 208 | G-BOAB | 18. maja 1976. | 15. augusta 2000. | 22296 | [[Heathrow]] Airport, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |- ! 209 | F-BVFC | 9. jula 1976. | 27. juna 2003. | 14332 | Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]] |- ! 210 | G-BOAD | 25. augusta 1976. | 10. novembra 2003. | 23397 | Intrepid Sea-Air-Space Museum, [[New York]], [[SAD]]; zrakoplov je privremeno premješten na Floyd Bennett Field u Brooklynu od 2006. do 2008, dok su nosač aviona [[USS Intrepid (CV-11)|Intrepid]] i gat na kojem je privezan bili obnavljani. |- ! 211 | F-BVFD | 10. februara 1977. | 27. maja 1982. | 5814 | Izvor rezervnih dijelova nakon 1982, izrezan 1994. Manji dio trupa nalazi se na Le Bourgetu, [[Francuska]] |- ! 212 | G-BOAE | 17. marta 1977. | 17. novembra 2003. | 23376 | Grantley Adams International Airport, [[Barbados]] |- ! 213 | F-BTSD | 26. juna 1978. | 14. juna 2003. | 12974 | Musée de l'Air et de l'Espace, [[Le Bourget]], [[Francuska]] |- ! 214 | G-BOAG | 21. aprila 1978. | 5. novembra 2003. | 16239 | Museum of Flight, [[Seattle]], [[SAD]] |- ! 215 | F-BVFF | 26. decembra 1978. | 11. juna 2000. | 12421 | Charles de Gaulle Airport, [[Pariz]], [[Francuska]] |- ! 216 | G-BOAF | 20. aprila 1979. | 26. novembra 2003. | 18257 | Filton Aerodrome, [[Bristol]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |} * Nešto rezervnih dijelova, uključujući motore ''Rolls-Royce/Snecma Olympus'' 593 i Snecma usisnike nalaze se u Museo del Concorde [[Ciudad Juárez]]u, [[Meksiko]]. Muzej je premješten i otvoren javnosti 6. svibnja 2008. == Obnavljanje == Posvećena grupa francuskih inženjera volontera jedan od novijih Concordea (''F-BTSD'') održava u skoro letnom stanju u Zračnom i svemirskom muzeju na Le Bourgetu, Pariz. Iako samo kao "statični" primjerak, Concorde ''G-BBDG'' u potpunosti je restauriran u muzeju Brooklands u Surreyu.<ref>[http://www.concordeproject.com/ The Brooklands Concorde Project]</ref> == Utjecaj na okoliš == Reakcija ljudi na mogućnost glasnog zvuka iznad naseljenih zona predstavljala je znatnu društvenu promjenu. Prije Concordeovih pokusnih letova, razvoj civilnog zrakoplovstva prihvaćan je od političke vlasti i birača, međutim, protivljenje Concoredeovoj buci, posebno na istočnoj obali Sjedinjenih Država, ispunilo je novi politički dnevni red na obije strane Atlantika, sa znanstvenicima i stručnjacima za tehnologiju koji su utjecaj na okoliš i društvo počeli shvaćati ozbiljnije. Iako je Concorde direktno utjecao na uvođenje programa stišavanja zvuka za zrakoplove koji polijeću s njujorškog aerodroma JFK, kasnije je ustanovljeno da je u stvari tiši od nekih drugih aviona, djelomično radi smanivanja gasa od strane pilota iznad naseljenih zona. Concorde je u svom ispustu stvarao dušične okside, što se, unatoč složenim kemijskim interakcijama s drugim supstancama koje osiromašuju [[ozon]], smatra da stvara mrežnu degradaciju ozonskog sloja na stratosferskim visinama gdje je letio.<ref>[http://www.faqs.org/faqs/ozone-depletion/intro/ Ozone depletion FAQ]</ref> Također je istaknuto da drugi putnički zrakoplovi na nižim visinama stvaraju ozon za vrijeme leta u [[Troposfera|troposferi]], ali vertikalni tranzit plinova vrlo je ograničen. Mali obim flote značio je da je bilo kakva mrežna degradacija ozonskog sloja koju je prouzročio Concorde zanemariva. Iz tog kuta gledanja, Concordeov tehnički skok unaprijed može se smatrati katalizatorom shvaćanja javnosti (i medija) sukoba između tehnologije i okoliša. U Francuskoj, moguće je da bukobrani duž [[TGV]] željezničkih pruga ne bi bili postavljeni bez polemike iz 1970-ih oko buke zrakoplova. U Britaniji od 1990, kampanja za očuvanje ruralne Engleske (''Campaign to Protect Rural England'') objavljivala je zemljopisne karte mira, te i javne službe počinju raditi slično. Concorde je po putniku letio 100&nbsp;km s 17 litara goriva,<ref>[http://www.concordesst.com/powerplant.html Powerplant]</ref> što je usporedivo s potrošnjom poslovnog aviona Gulfstream G550 (100&nbsp;km s 15 litara goriva po putniku),<ref>[http://ask.metafilter.com/mefi/25722 Fuel efficiency of airplanes]</ref> ali je znatno manje efikasno u odnosu na [[Boeing 747-400]] (100&nbsp;km s 2.6 litre po putniku).<ref>[http://boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400_prod.html Boeing 747-400]</ref> == Javna percepcija == [[Image:ConcordeBG.jpg|mini|desno|250px|Paradni let na zlatnom jubileju kraljice Elizabete II.]] Concorde je redovno percipiran kao privilegija bogatih i slavnih, ali posebni jednosmjerni kružni čarteri (s povratkom [[Željeznica|vlakom]] ili [[autobus]]om) bili su organizirani s namjerom da zrakoplov postane dostupan i srednje imućnim entuzijastima. Concorde ostaje snažan simbol, kao kombinacija tehničkog savršenstva, nenadmašne estetike koja mu podaruje istovremeno elegantan i agresivan izgled, i činjenice da niti nakon povlačenja u brzini nema konkurencije. Posjeduje rijetku osobinu među tehničkim ostvarenjima - nadahnjuje, te je poznato da polijetanja i slijetanja na velikim međunarodnim aerodromima nisu nikada prolazila nezapaženo. Bio je izvor velikog nacionalnog ponosa za Britance i Francuze, obije zemlje u Concordeu su vidjele malu ali simboličnu kompenzaciju tada nedavnom gubitku [[Kolonijalizam|kolonijalnog carstva]]. Concorde British Airwaysa često je obavljao prelete na biranim kraljevskim ceremonijama, velikim zračnim mitinzima i drugim posebnim prilikama, ponekad u formaciji s akrobatskom grupom "Crvenim strijelama". Posljednjeg dana komercijalne službe interes javnosti bio je toliko velik da su izgrađene tribine za publiku na aerodromu [[Heathrow]], kada su uz znatnu medijsku pratnju, mase ljudi ispunile okolne ceste da bi prisustvovale događaju. [[Image:Queen Elizabeth II and Prince Philip disembark from a British Airways Concorde.jpg|mini|desno|250px|Kraljica [[Elizabeta II.]] i Princ Filip iskrcavaju se iz Concordea.]] U Britaniji, zrakoplov jednostavno je nazivan "Concorde",<ref>[http://www.britishairways.com/concorde/index.html Concorde - British Airways]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/uk/2003/concorde_retirement/default.stm Farewell to Concorde]</ref> dok je u Francuskoj bio poznat kao "le Concorde", s određenim članom "le",<ref name="OxLangFrGlos">[http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&sp=S/oldo/resources/fr/French-supp-05.xml Oxford Language Dictionaries Online - French Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612022620/http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&sp=S%2Foldo%2Fresources%2Ffr%2FFrench-supp-05.xml |date=2010-06-12 }}: Glossary of Grammatical Terms</ref> koji se u francuskoj gramatici koristi radi razlikovanja osobnih imena od općih imenica. Na francuskom imenica Concorde znači "dogovor, harmonija ili mir" te je ime najvjerovatnije izabrano kao aluzija na suradnju britanske i francuske vlade. Concordeovi piloti i British Airways u službenim publikacijama i snimkama često oslovljavaju Concorde u ženskom rodu.<ref>[http://www.britishairways.com/travel/concvidhome/public/en_gb British Airways - Celebrate Concorde videos]</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=Ro3QVMCG-aY Video including Raymond Baxter commentating as Concorde flies for first time: "She rolls ... She flies!"]</ref> Trideset sedam godina nakon prvog leta, proglašen je pobjednikom Velikog britanskog [[dizajn]]erskog istraživanja, kojeg su organizirali [[BBC]] i londonski Design Museum. S ukupno 212 000 glasova, Concorde je pobijedio ikone dizajna kao [[Mini]], [[Mini suknja]], [[Jaguar E-Type]], [[Plan londonske podzemne željeznice]] i [[Supermarine Spitfire]].<ref>{{Cite web |title=Concorde beats Tube map to become Britain's favourite design By Louise Jury |url=http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071230175137/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |deadurl=yes }}</ref> == Usporedba s ostalim nadzvučnim zrakoplovima == Jedini drugi nadzvučni putnički zrakoplov, kao direktni suparnik Concordeu bio je sovjetski [[Tupoljev Tu-144]]. Uveden je u službu ranije, te je bio povučen 1978. Lockheed, North American Aviation i Boeing razvijali su svoje projekte nadzvučnih putničkih zrakoplova, ali samo je Boeingov projekt napredovao do modela u prirodnoj veličini, kao jedini američki pokušaj u međunarodnom nadzvučnom nadmetanju. Kao rezultat žurnog razvojnog programa, prvi prototip Tupoljeva Tu-144 bio je znatno različit od predproizvodnih zrakoplova, znatno sirovijih i manje dotjeranih od Concordea, sa znatno jačom bukom u kabini. Tu-144 imao je znatno manji dolet od Concordea, uvelike radi svojih ''Low bypass'' turboventilatorskih motora, te je za održavanje Mach 2.0 i krstarenje na Mach 1.6 bilo potrebno dodatno sagorijevanje.<ref>{{Cite web |title=Tupolev Tu-144 |url=http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |access-date=2007-05-14 |archivedate=2007-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070514120148/http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |deadurl=yes }}</ref> Imao je lošu kontrolu na malim brzinama radi jednostavnijeg dizajna nadzvučnih krila. Dodatno, Tupoljevu-144 bio je potreban [[padobran]] za slijetanje dok je Concorde raspolagao sofisticiranim ABS kočnicama. Imao je dvije nesreće, jednu na pariškom aviosalonu 1973, i drugu za vrijeme testiranja prije isporuke. Kasnije proizvodne verzije imale su uvlačive [[kanard]]e radi bolje kontrole brzine, i pokusnu verziju turboreaktivnih motora sa skoro istom potrošnjom i sličnim doletom kao i Concorde. S 126 sjedala, maksimalnom brzinom od Mach 2.35 (mogućom radi glavnih rubova pojačanih titanom i čelikom) i brzinom krstarenja Mach 2.16, bio je potencijalno konkurentniji zrakoplov, ali nije se prodavao. Američki projekti (Boeing 2707 i Lockheed L-2000) s 300 sjedala trebali su biti veći i brži do Mach 3.0, što je izradu činilo težom: visoke temperature isključile su upotrebu [[duraluminij]]a, dok su izračuni pokazali da bi dodatna brzina Concordeov let skratila za samo 20 minuta. S nekoliko godina zakašnjenja iza Concordea, pobjednički Boeing 2707 redizajniran je na odrezani delta raspored; dodatni troškovi ovih promjena dokrajčili su projekt. Otkriće prilikom testiranja eksperimentalnog bombardera [[XB-70 Valkyrie]] da je nadzvučni bum sposoban dostići zemlju te negativna iskustva iz testiranja u [[Oklahoma City]]ju (''Oklahoma City sonic boom tests'') doveli su do zabrinutosti za utjecaj na okoliš koji je spriječio Concordeov komercijalni uspjeh. Nakon više od milijarde dolara investicija, američka vlada otkazala je projekt 1971.<ref>{{Cite web |title=Where is Boeing Going? |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2009-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603215842/http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |dead-url=yes }}</ref> Jedini veliki zrakoplovi usporedivi s Concoredom strateški su [[bombarder]]i, ponajprije ruski [[Tupoljev Tu-22]]/[[Tupoljev Tu-22M|Tu-22M]] i [[Tupoljev Tu-160|Tu-160]], te američki [[B-1 Lancer|B-1B Lancer]]; samo su ruski bombarderi sposobni održavati brzinu Mach 2, te niti jedan nije dizajniran za duži nadzvučni let kao Concorde. == Moguće zamjene == U novembru 2003, [[EADS]], kompanija koja sadrži zrakoplovnu industriju [[Airbus]], najavila je da razmatra mogućnost suradnje s [[japan]]skim kompanijama na razvoju veće i brže zamjene za Concorde,<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3231354.stm Firm considers 'son of Concorde']</ref> međutim, nedavni medijski izveštaji ukazuju na samo 1 milijun Američkih dolara godišnjih investicija u razvoj, znatno manje od potrebnih milijardu za razvoj održivog nadzvučnog putničkog zrakoplova. U oktobru 2005, Japanska zračna i svemirska istraživačka agencija ''Japan Aerospace Exploration Agency'' (''JAXA''), poduzela je aerodinamička testiranja s modelom zrakoplova dizajniranog za 300 putnika na brzini Mach 2. Ukoliko se nastavi s projektom, može se očekivati u prometu oko 2020.-2025.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4325634.stm Japan tests supersonic jet model]</ref> Britanska kompanija ''Reaction Engines Limited'', s 50% finaciranja [[Europska unija|Europske unije]], zaposlena je u razvojnom programu nazvanom ''LAPCAT'', koji istražuje dizajn zrakoplova na pogon [[vodik]]om s 300 putnika nazvanog ''Reaction Engines A2'' ili ''A2'', sposobnog za neprekidni let od [[Bruxelles]]a do [[Sydney]]a za 4.6 sati pri brzini većoj od Mach 5. Svibnja 2008, objavljeno je da [[Aerion]] ima narudžbe vrijedne 3 milijarde američkih dolara za svoj nadzvučni poslovni avion Aerion SBJ.<ref>{{Cite web |title=Orders for Aerion's Concorde executive jet are more than $3 billion |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece |access-date=2015-05-02 |archive-date=2011-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110822135404/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece }}</ref> Druge kompanije također nastavljaju razvoj nadzvučnih poslovnih zrakoplova. == Operateri == ;{{ZD|FRA}} * [[Air France]] ;{{ZD|SIN}} * [[Singapore Airlines]] (kratkotrajni najam) ;{{ZD|SAD}} * [[Braniff International Airways]] (kratkotrajni najam) ;{{ZD|UK}} * [[British Airways]] == Specifikacije == [[Datoteka:Concorde G-BOAC.png|desno|290px|Concorde G-BOAC]] ===Generalne karakteristike=== *'''Posada''': 3 (pilot, kopilot i inženjer leta)<ref>{{cite web |url=http://portal.aircraft-info.net/article11.html |title=Aérospatiale-BAC Concorde |publisher=/portal.aircraft-info.net/ |access-date=2015-05-02 |archivedate=2009-04-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090423054755/http://portal.aircraft-info.net/article11.html |deadurl=yes }}</ref> *'''Kapacitet''': 92-120 putnika, (128 u najgušćem rasporedu), BA i AF imali su 100 sjedala. Air France uklonio je manji broj sjedala nakon sigurnosnih modifikacija 2000.-2001. u vezi opterećenja. *'''Dužina''': 61.66 m<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/dimentions.html |title=ConcordeSST: Dimensions |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710081156/http://www.concordesst.com/dimentions.html |url-status=dead }}</ref> *'''Raspon krila''': 25.6 m *'''Visina''': 12.2 m *'''Unutrašnja dužina trupa''': 39.32 m *'''Vanjska maksimalna širina trupa''': 2.88 m *'''Unutarnja maksimalna širina trupa''': 2.63 m *'''Vanjska maksimalna visina trupa''': 3.32 m *'''Unutarnja maksimalna visina trupa''': 1.96 m *'''Površina krila''': 358.25 m² *'''Težina praznog zrakoplova''': 78 700&nbsp;kg *'''Maksimalni teret''': 111 130&nbsp;kg *'''Pogon''': 4× Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593 Mk 610 turboreaktivna motora s dodatnim sagorijevanjem **'''Potisak bez ubrizgavanja''': 140&nbsp;kN svaki **'''Potisak s dodatnim izgaranjem''': 169&nbsp;kN svaki *'''Maksimalni kapacitet goriva''': 95 680&nbsp;kg *'''Maksimalna težina na rulanju''': 186 880&nbsp;kg ===Performanse=== *'''Maksimalna brzina''': Mach 2.2 (2330&nbsp;km/h)<ref name="seaman">[http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Museums/Monino/Highlights/index.html Richard Seaman aircraft museum (comparison with Tu-144)]</ref> *'''Brzina krstarenja''': Mach 2.02 *'''Dolet''': 3,900 nmi (7250&nbsp;km) *'''Vrhunac leta''': 18 300 m *'''Brzina vertikalnog penjanja''': 25.41&nbsp;m/s *'''Odnos uzgona i otpora''': Mala brzina- 3.94, Prilaženje 4.35, 250 kn, 3000 m- 9.27, Mach 0.94- 11.47, Mach 2.04- 7.14 *'''Potrošnja goriva''': za maksimalni dolet: 13.2&nbsp;kg/km *'''Potisak/Težina''': 0,373 *'''Maksimalna temperatura nosa''': 127&nbsp;°C [[File:Concorde FSX.jpg|thumb|center|640x465px|alt=3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa|3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa]] == Popularna kultura == Concorde je često prikazivan u raznim medijima. Posebno se ističu: *''[[The Concorde: Airport '79]]'', film iz 1979. Concorde je bio središnja atrakcija četvrtog i posljednjeg nastavka serijala ''Airport''. Zrakoplov korišten za snimanje zračnih scena, bio je Air Franceov Concorde koji se srušio 21 godinu kasnije u Parizu.<ref>{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/203.html |title=Aircraft 203: F-BTSC |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219223956/http://www.concordesst.com/203.html |url-status=dead }}</ref> *''[[Concorde Affaire '79]]'', talijanski film iz 1979. u režiji Ruggera Deodata. *Jeremy Clarkson je posvetio poglavlje Concordeu u svojoj knjizi ''I Know You Got Soul.'' == Povezano == * [[Tupoljev Tu-144]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.britishairways.com/concorde/index.html British Airways Concorde page ] * [http://www.braniffpages.com/concorde.html Braniff Airways Concorde page ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414164854/http://www.braniffpages.com/concorde.html |date=2012-04-14 }} * [http://www.designmuseum.org/design/concorde designmuseum.org/design/concorde ] * [http://www.aeroflight.co.uk/types/international/aerospat-bac/concorde/concorde.htm Aeroflight Aircraft of the World] * [http://www.wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html The SST Rise and Fall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224085215/http://wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html |date=2009-02-24 }} * [http://www.concordesst.com/ concordesst.com/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106013918/http://concordesst.com/ |date=2010-01-06 }} * [http://www.save-concorde.co.uk/ save-concorde.co.uk/ ] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130114014232/http://www.save-concorde.co.uk/ |date=2013-01-14 }} * [http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml CBS News Coverage of Concorde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524012732/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml |date=2012-05-24 }} [[Kategorija:Nadzvučni putnički avioni]] [[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Avijacija u Francuskoj]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Francuskoj]] scujz1q4m7uhfge8ltn1xvylzymezq5 Cezarova šifra 0 4101972 42637109 42491047 2026-06-15T15:35:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637109 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caesar3.svg|desno|mini|320px|Kod Cezarove šifre svako slovo se zamjenjuje odgovarajućim slovom iz abecede, pomaknutim za određeni broj mjesta. U ovom primjeru pomak je 3, tako da u šifratu slovo '''''B''''' postaje '''''E'''''.]] U [[kriptografija|kriptografiji]], '''Cezarova šifra''' jedan je od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih načina [[šifra|šifriranja]]. To je tip šifre zamjene (supstitucije), u kome se svako slovo [[otvoreni tekst|otvorenog teksta]] zamjenjuje odgovarajućim slovom [[abeceda|abecede]], pomaknutim za određeni broj mjesta. Na primjer, s pomakom 3, A se zamijenjuje slovom D, B slovom E itd. Ova metoda je dobila ime po [[Julije Cezar|Juliju Cezaru]], koji ju je koristio za razmjenu poruka sa svojim [[general]]ima. Cezarova šifra često se koristi kao korak u izradi složenijih načina šifriranja, kao što je [[Vigenèreova šifra]], a ima i suvremenu upotrebu u sustavu "[[ROT13]]". Kao i sve ostale šifre jednostavne abecedne zamjene, Cezarova šifra lako se razbija i u praksi ne pruža nikakvu sigurnost u komunikaciji. == Primjer == <small>(Za lakše razumijevanje, u tekstu je otvoren tekst predstavljen malim, a šifrat velikim slovima.)</small> Pretvaranje se može predstaviti poravnavanjem dvije abecede jedne ispod druge; abeceda za šifriranje je obična abeceda rotirana lijevo ili desno za određeni broj mjesta. U ovom primjeru Cezarova šifra koristi lijevu rotaciju od tri mjesta. Parametar '''pomak''', u ovom slučaju 3, koristi se kao [[ključ (šifra)|ključ]]: Otvoreno: a b c č ć d đ e f g h i j k l m n o p r s š t u v z ž Šifra: Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P R S Š T U V Z Ž A B C Za šifriranje poruke jednostavno se zapisuje slovo iz reda "Šifra" koje se nalazi ispod odgovarajućeg slova u redu "Otvoreno". Za dešifriranje postupak je obrnut. Otvoreno: odžačar filip šalje osmjehe tuđoj ženi a njegova kuća bez djece<sub><ref>"Odžačar Filip šalje osjmehe tuđoj ženi, a njegova kuća bez djece" je [[pangram]].</ref></sub> Šifrat: SFCČĐČT ILOLŠ VČOMH SUPMHKH ZŽGSM CHSL Č RMHJSAČ NŽEČ ĆHB FMHDH == Matematičko predstavljanje == Šifriranje se također može predstaviti preko [[modularna aritmetika|modularne aritmetike]], tako što se prvo slova pretvore u brojeve, na primjer po shemi A=0, B=1, ..., Ž=26 (bez dvoslova dž, lj, nj). Šifriranje slova <math>x</math> sa pomakom <math>n</math> može se matematički opisati kao : <math>E_n(x) = (x + n) \mod {27}.</math> Slično se izvodi i dešifriranje : <math>D_n(x) = (x - n) \mod {27}.</math> Prema navedenom, rezultat je u opsegu 0..26. Ako rezultat <math>x+n</math> ili <math>x-n</math> nije u opsegu od 0 do 26, treba dodati ili oduzeti 27. Zamjena je ista za cijelu poruku, tako da je ovo šifriranje klasificirano kao tip [[monoalfabetska šifra|monoalfabetske šifre]], nasuprot tipu [[polialfabetska šifra|polialfabetske šifre]]. ==Historija i upotreba== [[Datoteka:Gaius Julius Caesar (100-44 BC).JPG|mini|Cezarova šifra je dobila ime po [[Julije Cezar|Juliju Cezaru]], koji je koristio alfabet s lijevim pomakom od tri mjesta.]] Cezarova šifra je dobila ime po [[Julije Cezar|Juliju Cezaru]], koji je, prema navodima u [[Svetonije]]vom tekstu "Dvanaest Cezara", takvu šifru s pomakom od tri mjesta koristio kao zaštitu poruka od vojne važnosti: :''Ako je imao reći nešto povjerljivo, on je to pisao šifrirano tako što je mijenjao redoslijed slova u alfabetu i na taj način postigao da se nijedna riječ nije mogla prepoznati. Ako bi netko to želio dešifrirati i naći značenje, morao bi zamijeniti četvrto slovo alfabeta, dakle ''D'' s ''A'' i tako dalje za ostala.'' — Svetonije, ''Život Julija Cezara'', LVI.<ref name="st1">{{Cite web |title=Suetonius, "De Vita Caesarum, Divus Iulius", ''Ancient History Sourcebook'', Fordham University |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.asp |access-date=2015-05-10 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023081430/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-julius.asp }}</ref>. Cezarova šifra je prva zabilježena upotreba ove sheme, ali je poznato da su druge šifre zamjene korištene ranije. Njegov rođak [[August]] također je koristio šifriranje, ali s desnim pomakom od jedan i nije vršio rotiranje na početak alfabeta: :''Uvijek kad je pisao šifrirano, pisao je ''B'' umesto ''A'', ''C'' umesto ''B'' i ostala slova po istom principu, koristeći ''AA'' umesto ''X''.'' — Svetonije, ''Život Avgusta'', 88.<ref name="st2">{{Cite web |title=Suetonius, "The Divine Augustus", ''Ancient History Sourcebook'', Fordham University |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suetonius-augustus.asp |access-date=2015-05-10 |archive-date=2014-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021211254/http://www.fordham.edu/Halsall/ancient/suetonius-augustus.asp }}</ref>. Postoji dokaz da je Cezar koristio i kompliciranije šifre i jedan autor, [[Aulus Gellius|Aul Gelije]], ukazuje na (sada izgubljenu) raspravu o njegovim šiframa: :''Ima čak i jedna prilično oštroumno napisana rasprava gramatičara [[Marcus Valerius Probus|Proba]] o tajnom značenju slova u sastavljanju Cezarovih poruka.'' Nije poznato koliko je Cezarova šifra bila učinkovita u to vrijeme, ali je vjerojatno bila relativno sigurna, ne samo zbog toga što je malo Cezarovih neprijatelja znalo latinski ili uopće bilo upoznato s pisanim jezikom, već i zbog nemogućnosti primjene [[kriptoanaliza|kriptoanalize]]. Pod pretpostavkom da je napadač mogao pročitati poruku, ne postoje zapisi iz tog vremena o bilo kakvoj tehnici za rješavanje šifara jednostavne zamjene. Najstariji zapisi o otkriću [[frekvencijska analiza (kriptoanaliza)|frekvencijske analize]] datiraju iz 9. stoljeća s arapskog područja. Naspram odgovarajućih riječi (treće, četvrte i pete) na prednjoj strani, na poleđini pergamenta [[Mezuza|Mezuze]], nalazi se tekst {{nowrap|"כוזו במוכסז כוזו"}}, Cezarova šifra s pomakom 1 (''Adonaj elohenu, Adonaj'', Gospodin je naš Bog, Gospodin).<ref>[http://www.chabad.org/library/article.asp?AID=312102 Alexander Poltorak, "The Mysterious Name"]</ref> U 19. vijeku privatni oglasi u novinama služili su za razmjenu šifriranih poruka korištenjem jednostavnih shema šifriranja; [[David Kahn]] u ''[[The New York Times|Timesu]]'' (1967.) opisuje slučajeve tajne komunikacije ljubavnika šifrirane Cezarovom šifrom. Čak i kasnije (1915.), korištena je Cezarova šifra: Ruska vojska ju je koristila kao zamjenu za mnogo kompliciranije šifre koje su se kod njihovih trupa pokazale kao suviše teške za svladavanje - njemački i austrijski kriptoanalitičari su bez problema dekriptirali takve poruke. Danas se Cezarova šifra može naći u dječijim igrama. Cezarov pomak od 13 se također koristi u "[[ROT13]]" [[algoritam|algoritmu]], ali ne kao metoda šifriranja, nego da bi se neki tekst učinio neprepoznatljivim, kao na primjer na nekim [[Internetski forum|internetskim forumima]] za skrivanje [[spojler (mediji)|spojlera]]. [[Vigenèreova šifra]] koristi Cezarovu šifru s različitim pomakom na svakom mjestu u tekstu; vrijednost pomaka definira se korištenjem ponovljenog ključa. Ako se koristi slučajno izabran ključ koji se ne ponavlja i koji ima dužinu poruke, to je onda "[[jednokratni ključ|šifriranje jednokratnim ključem]]" (eng. ''one-time pad - OTP'') - šifra koja je neprobojna ako korisnik sačuva tajnost ključa. Ključevi koji su kraći od poruke predstavljaju ciklični uzorak koji se može otkriti statistički naprednom inačicom frekvencijske analize. U aprilu 2006. [[mafija]]ški bos Bernardo Provenzano uhvaćen je na [[Sicilija|Siciliji]] djelomično zahvaljujući kriptoanalizi njegovih poruka pisanih u varijanti Cezarove šifre. Provenzanova šifra je koristila brojeve, tako da je "''A''" pisano kao "4", "''B''" kao "5" itd.<ref>[http://www.theregister.co.uk/2006/04/19/mafia_don_clueless_crypto/ "Mafia boss undone by clumsy crypto", ''The Register'']</ref> ==Razbijanje šifre== [[Datoteka:Frekvencija slova hr.png|desno|mini|400px|Zastupljenost slova u hrvatskom jeziku.]] [[Datoteka:Frekvencija slova abc hr.png|desno|mini|400px|Raspodjela učestalosti slova ima karakterističan i predvidljiv oblik. Cezarova šifra "rotira" ovu raspodjelu i moguće je odrediti pomak ispitujući rezultirajući grafik učestalosti slova.]] Za razbijanje Cezarove šifre dovoljan je samo šifrat. Mogu se razmotriti dvija slučaja: # napadač zna (ili sumnja) da se radi o šifri zamjene, ali ne i da je korištena Cezarova shema i # napadač zna da je korištena Cezarova šifra, ali ne zna vrijednost pomaka. U prvom slučaju, šifra se može razbiti korištenjem istih tehnika kao za opće šifre zamjene, kao što su frekvencijska analiza ili uzorak riječi. Dok rješava, napadač će vjerojatno brzo uočiti pravilnost u rješenju i zaključiti da je u pitanju Cezarova šifra. {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 1em 1em 1em; float:left" ! Pomak ! Mogući otvoreni tekst |- align="center" | 0 | <tt>L U B Ć Ž V O Ć</tt> |- align="center" | 1 | <tt>K T A Č Z U N Č</tt> |- align="center" | 2 | <tt>J Š Ž C V T M C</tt> |- align="center" | 3 | <tt>I S Z B U Š L B</tt> |- align="center" style="background:gold" | 4 | <tt>H R V A T S K A</tt> |- align="center" | 5 | <tt>G P U Ž Š R J Ž</tt> |- align="center" | 6 | <tt>F O T Z S P I Z</tt> |- align="center" | colspan="2" | ... |- align="center" | 24 | <tt>O Ž Ć E C A S E</tt> |- align="center" | 25 | <tt>N Z Č Đ B Ž R Đ</tt> |- align="center" | 26 | <tt>M V C D A Z P D</tt> |} U drugom slučaju, razbijanje sheme je još jednostavnije. Pošto je ograničen broj mogućih pomaka (u ovom slučaju 27, tj. [[hrvatska abeceda]] bez dvoslova dž, lj i nj), svaki se od njih može redom ispitati u "napadu grubom silom". Jedan od načina da se to uradi je da se napiše odsečak šifrata u tablicu svih mogućih pomaka. Navedeni primjer je za šifrat "<tt>LUBĆŽVOĆ</tt>"; otvoreni tekst se odmah prepoznaje u redu s pomakom 4. Drugi način rješavanja je da se ispod svakog slova šifrata ispiše cijela abeceda unatrag, počevši od tog slova. Ovaj napad se može ubrzati korištenjem pripremljenih traka sa slovima. Trake se zatim poravnaju dok se šifrat pojavi u jednom redu, a otvoreni tekst će se pojaviti u nekom od ostalih redova. Još jedan pristup grubom silom je uspoređivanje raspodjele frekvencije slova. Predstavljanjem frekvencije slova u grafičkom obliku i znajući očekivanu raspodjelu slova u izvornom jeziku otvorenog teksta, može se lako uočiti vrijednost pomaka gledajući na posebne osobine grafikona. Ovo je poznato kao frekvencijska analiza. Na primjer, u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] slova A, I, O i E (kao najzastupljenija) i Č, Ć i F (kao najmanje zastupljena) su posebno karakteristična. Ovo može raditi i računalo korištenjem statističkih metoda. Za otvoreni tekst u prirodnom jeziku, po svemu sudeći bi se dobila jedna vjerodostojna dekripcija, ali za izuzetno kratke tekstove moguće je pojavljivanje više mogućnosti zbog jednake udaljenosti slova (primjeri na engleskom: šifrat ''MPQY'' se može dešifrirati kao ''aden'' ili ''know'', isto tako ''ALIIP'' kao ''dolls'' ili ''wheel'')<!--nisam uspio pronaći hrvatske primjere-->. Višestruko šifriranje ne omogućava dodatnu sigurnost. To je zato što će dva šifriranja s pomakom ''X'' i pomakom ''Y'' biti ekvivalentna jednom šifriranju s pomakom ''X'' + ''Y''. {{-}} == Povezano == * [[Glosar kriptologije]] ==Izvori== {{izvori}} * David Kahn, ''The Codebreakers — The Story of Secret Writing,'' 1967. {{ISBN|0-684-83130-9}}. * F.L. Bauer, ''Decrypted Secrets,'' 2nd edition, 2000, Springer. {{ISBN|3-540-66871-3}}. * Chris Savarese and Brian Hart, ''The Caesar Cipher,'' 1999 [http://starbase.trincoll.edu/~crypto/historical/caesar.html link] ==Vanjske veze== * [http://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/kript/kriptografija.html Andrej Dujella, "Kriptografija"] * [http://edeca.net/site/programs:rotutil A Windows program to encode text] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222065410/http://edeca.net/site/programs:rotutil |date=2007-12-22 }} featuring a "smart" dictionary attack to automatically decode cipher text * [http://www.thedavincigame.com/Code_breaking.html A Caesar shift decoder in Excel format allowing you to see all 25 possibilities simultaneously] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010025042/http://www.thedavincigame.com/Code_breaking.html |date=2007-10-10 }} * [http://www.sccs.swarthmore.edu/users/03/julieg/hw14cipher.html An online Caesar cipher encoder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220013011/http://www.sccs.swarthmore.edu/users/03/julieg/hw14cipher.html |date=2013-12-20 }} * [http://www.antilles.k12.vi.us/math/cryptotut/caesar4.htm A Caesar cipher solver] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928081255/http://www.antilles.k12.vi.us/math/cryptotut/caesar4.htm |date=2007-09-28 }}: brute force attack * [http://web.forret.com/tools/rot13.asp Caesar cipher encryptor/decryptor]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}: based on letter frequencies <!--* [http://codebreaker.dids.com/caesar.htm An online Caesar cipher encoder] ([[JavaScript]]) broken link as of 27/March/05--> * [http://www.murky.org/blg/2004/09/02/the-caesar-shift/ The Caesar Shift] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071019124855/http://www.murky.org/blg/2004/09/02/the-caesar-shift/ |date=2007-10-19 }} discussed on [http://www.murky.org/blg/category/cryptography/ The Beginner's Guide to Cryptography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111061916/http://www.murky.org/blg/category/cryptography/ |date=2012-01-11 }} * [http://laudatortemporisacti.blogspot.com/2004/09/secret-writing.html Historical sources for Caesar's use of the cipher] * [http://planet.time.net.my/klcc/ngkokyong/js/shiftcipher.html JavaScript Shift Cipher Encryptor/Decryptor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928011829/http://planet.time.net.my/klcc/ngkokyong/js/shiftcipher.html |date=2007-09-28 }} * [http://www.elfqrin.com/codecracker.html Code Cracker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050924105545/http://www.elfqrin.com/codecracker.html |date=2005-09-24 }} Cracks many classic encryption codes including Caesar cipher, trying all permutations * [http://www.paulschou.com/tools/shiftceipher/ Online Caesar cipher encoder]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.minmm.com/minc/secretcode.php Generate your own secret codes] * [http://users.aber.ac.uk/jjr6/material/?q=caesar Caesar Cipher Game] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929095706/http://users.aber.ac.uk/jjr6/material/?q=caesar |date=2007-09-29 }} An open-source Java game, with detailed explanation and comments * [http://www.angelusworld.com/software.php?num=7 Caesar Cipher. A Java client side implementation with sources. (GPL)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930004613/http://www.angelusworld.com/software.php?num=7 |date=2007-09-30 }} * [http://www.braingle.com/brainteasers/codes/caesar.php Online Caesar cipher encoder/decoder] [[Kategorija:Kriptografija]] sd71trcd1zrfiyxiwrfwoij5nsxe8x9 Nova škola (New York) 0 4477293 42637005 42177681 2026-06-15T12:26:14Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York|Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Univerziteti u saveznoj državi New York]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637005 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Nova škola<br /> <small>The New School</small> |image_name = Newschool2015.png |image_size = 180px |motto = živi duh |established = 1919. |type = privatni neprofitni univerzitet |endowment = $200 miliona<ref>{{cite web |url=http://greenreportcard.org/report-card-2011/schools/the-new-school |title=The New School - Green Report Card 2011 |publisher=Greenreportcard.org |date=2010-03-31 |accessdate=2012-11-23 |archivedate=2012-11-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121122152300/http://www.greenreportcard.org/report-card-2011/schools/the-new-school |deadurl=yes }}</ref> |president = David E. Van Zandt |provost = Tim Marshall |faculty = 2,088<ref name="newschool.edu">[http://www.newschool.edu/admin/oir/factbook2006.pdf ''New School Factbook''] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080228211324/http://www.newschool.edu/admin/oir/factbook2006.pdf |date=2008-02-28 }}, 2006. Retrieved January 25, 2008.</ref> |students = 9,825<ref>[[Middle States]] [http://www.msche.org/institutions_view.asp?idinstitution=326 data]. Retrieved January 24, 2008.</ref> |undergrad = 6,375 |postgrad = 3,450 |doctoral = 607<ref name="newschool.edu"/> |other = 5,900<ref>[http://constellationsjournal.org/pressroom/pressreleases/2007/20070130_briantolle.html Constellations Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103205121/http://constellationsjournal.org/pressroom/pressreleases/2007/20070130_briantolle.html |date=2013-11-03 }}, New School publication. Retrieved January 24, 2008.</ref> |city = [[New York City]] |state = [[Država New York|New York]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |coor = {{Coord|40|44|08.08|N|73|59|49.08|W|type:edu}} |campus = urbani |colors = žuta, narančasta i crvna <span style="background:#ffe600; width:50px; border:1px solid #000;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span>&nbsp;<span style="background:#f30; width:50px; border:1px solid #000;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span>&nbsp;<span style="background:#e00; width:50px; border:1px solid #000;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> |mascot = |nickname = |athletics = |former_names = |affiliations = |website = {{URL|www.newschool.edu}} }} '''Nova škola''' ({{jez-engl|The New School}}), je univerzitet koji se nalazi u [[New York City|New Yorku]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Univerzitet je 1919. godine osnovala grupa progresivnih profesora iz New Yorka pod imenom '''Nova škola za društvena istraživanja''' ({{jez-engl|The New School for Social Research}}). == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|The New School}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1919.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku]] [[Kategorija:Manhattan]] b9pvmbaw9jpk4h57603mvuxg0ifgate Der Tiger von Eschnapur (film, 1959) 0 4477543 42637283 42396522 2026-06-16T06:45:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Der Tiger von Eschnapur | slika = The Tiger of Eschnapur.jpg | opis = zapadonjemački filmski poster | director = [[Fritz Lang]] | producer = [[Artur Brauner]] | screenplay = [[Fritz Lang]]<br/>[[Werner Jörg Lüddecke]]<br/>[[Thea von Harbou]] | based on = ''[[Das indische Grabmal (roman)|Das indische Grabmal]]'' by Thea von Harbou | starring = [[Debra Paget]]<br/>[[Paul Hubschmid]]<br/>[[Walter Reyer]] | music = [[Michel Michelet]] | cinematography = [[Richard Angst]] | editing = [[Walter Wischniewsky]] | distributor =[[Fantoma]]<br/>[[Omnia-Film]]<br/>[[Polyband GmbH]] | released = {{Film date|1959|1|22|df=y}} | runtime = 101 min. | country = {{flag|Zapadna Njemačka}}<br/>{{flag|Francuska}}<br/>{{flag|Italija}}<ref name="allmovie">{{cite web|url=http://www.allmovie.com/movie/der-tiger-von-eschnapur-v113797/|work=Allmovie|publisher=Rovi Corporation|accessdate=18. III 2013|title=The Tiger of Eschnapur|author=Mannikka, Eleanor}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/54463|work=BFI Film & Television Database|publisher=[[British Film Institute]]|accessdate=18. II 2013|location=London|title=Der Tiger von Eschnapur|archivedate=2009-02-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090207002216/http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/54463|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.filmportal.de/en/movie/der-tiger-von-eschnapur_ea43d4a78c245006e03053d50b37753d|work=Filmportal.de|accessdate=18. II 2013|title=Der Tiger von Eschnapur}}</ref> | language = [[Njemački jezik|njemački]] | slijedi = ''[[Das Indische Grabmal (film, 1959)]]'' (1959) }} '''''Der Tiger von Eschnapur''''' ({{jez-sh|Tigar Eschanpura}}) je zapadnonjemačko-francusko-italijanski pustolovni film snimljen u režiji Fritza Langa i premijerno prikazan 1959. godine. Predstavlja prvi dio ekranizacije romana Das Indische Grabmal, koga je 1917. godine bila napisala Langova supruga Thea von Harbou (a sam Lang bio ekranizirao kao nijemi film 1921. godine). Protagonist, koga tumači Paul Hubschimd, je evropski inženjer koji poslom dolazi u Indiju sagraditi velebnu grobnicu za jednog od tamošnjih maharadža, da bi potom s njim došao u sukob zbog lijepe eurazijske plesačice (čiji lik tumači Debra Paget). Lang je film djelomično snimao na autentičnim lokacijama u Indiji, uključujući [[Lake Palace|Jezernu palaču]] u [[Udaipur]]u, kasnije korištenu u filmu ''[[Octopussy (film)|Octopussy]]''. Drugi dio filma je izdan pod naslovom ''[[Das Indische Grabmal (film, 1959)|Das Indische Grabmal]]''. ==Uloge== {{div col|cols=2}} *[[Debra Paget]] ... Seetha *[[Paul Hubschmid]] ... Harold Berger *[[Walter Reyer]] ... Chandra *[[Claus Holm]] ... Dr. Walter Rhode *[[Luciana Paluzzi]] ... Baharani *[[Valéry Inkijinoff]] ... Yama *[[Sabine Bethmann]] ... Irene Rhode *[[René Deltgen]] ... Princ Ramigani * Jochen Brockmann ... Padhu *[[Richard Lauffen]] ... Browana * Jochen Blume ... Asagara * Helmut Hildebrand ... Ramiganin sluga *[[Guido Celano]] ... General Dagh (van špice) *[[Victor Francen]] ... Penitent (van špice) *[[Panos Papadopoulos]] ... Kurir (van špice) * Angela Portaluri ... Seljanka (van špice) {{div col end}} == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|0052295|The Tiger of Eschnapur}} * [http://rouge.com.au/7/tiger.html "Come On, Baby, Be My Tiger" - article about the several versions of the film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150405234240/http://www.rouge.com.au/7/tiger.html |date=2015-04-05 }} * [http://www.dvdtalk.com/dvdsavant/s342eschnapur.html DVD Savant] * [http://www.digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=1760 Digitally Obsessed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423075353/http://digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=1760 |date=2021-04-23 }} * [http://deutsches-filminstitut.de/archive-bibliothek/nachlaesse-und-sammlungen/artur-brauner-archiv/ Artur-Brauner-Archive at the Deutsches Filmmuseum in Frankfurt (German), containing the production files for this movie] {{Fritz Lang}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tiger von Eschnapur, Der #1959}} [[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] s5os7q3y0fksj8qr4mw7p9aclp2o388 Kategorija:Univerzitet Harvard 14 4498167 42637341 40906901 2026-06-16T11:31:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637341 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Harvard University}} [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Harvard]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Harvard]] ee5qvha8ofntmbrb5p4pln847wyqzew Univerzitet Johnsa Hopkinsa 0 4536585 42637335 42525445 2026-06-16T11:30:51Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] → [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] 42637335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Univerzitet Johns Hopkins |slika = Maryland Hall, Johns Hopkins University, Jan 2011.jpg |latinsko_ime = Universitas Hopkinsiensis |moto = Veritas vos liberabit (lat.) |motobos = |osnovan = 1876. |vrsta = privatni univerzitet |krovna = |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = |predsjednik = Ronald J. Daniels |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = |prorektor = |dekan = |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = 3.100 |admin_osoblje = 15.000 |studenti = |dodipl = 6.023 |dipl = 14,848 |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Baltimore]] |savezna_država = [[Maryland]] |provincija = |država = {{flag|Sjedinjene Države}} |koor = |kampus = U državi Maryland:<br>Baltimore (glavni kampus)<br>Laurel<br>Columbia<br>Montgomery County<br>[[Washington, D.C.]]<br>[[Bologna]], [[Italija]]<br>[[Nanjing]], [[Kina]]<br>[[Singapur]] |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = |atletika = |sportovi = 24 različita tima |nadimak = |maskota = |udruženja = [[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]]<br>[[Asocijacija istraživačkih univerziteta|AIU]] |web-sajt = [https://www.jhu.edu/] |logo = Univerzitet Johnsa Hopkinsa.jpg |pushin_map = |fusnote = }} '''Univerzitet Johns Hopkins''' ({{jez-eng|Johns Hopkins University}}) je privatni, istrživački [[univerzitet]] sa sjedištem u gradu [[Baltimore]], u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Maryland]]. Osnovan je [[1876]]. godine a nosi naziv u čast svog prvog dobrotvora, američkog preduzetnika, [[Abolicionizam|abolicioniste]] i filantropa Johnsa Hopkinsa.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://webapps.jhu.edu/jhuniverse/featured/history/ |access-date=2015-07-11 |archivedate=2010-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101207191827/http://webapps.jhu.edu/jhuniverse/featured/history/ |deadurl=yes }}</ref> 7.000.000 $, od čega je polovinom finansirano osnivanje Johns Hopkins bolnice, je bio najveći filantropski poklon u historiji SAD-a u tom trenutku.<ref name="filantrop">https://www.jhu.edu/about/</ref> Daniel Coit Gilman, koji je inauguriran za prvog predsjednika te institucije 22. februara 1876. godine,<ref>http://www.jhu.edu</ref> doveo je univerzitet do revolucije visokog obrazovanja u SAD-u, integrirajući nastavu i istraživački rad.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://peace.saumag.edu/faculty/kardas/Courses/HP/Lectures/gilmanjhu.html |access-date=2015-07-11 |archive-date=2014-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714194228/http://peace.saumag.edu/faculty/kardas/Courses/HP/Lectures/gilmanjhu.html }}</ref> == Historija == 1873. godine, nakon svoje smrti, Johns Hopkins, poduzetnik i neženja bez djece, ostavio je 7.000.000 $ za financiranje bolnica i univerziteta u Baltimoreu, Maryland.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://web.jhu.edu/administration/communications/documents/johnshopkinsfactbook.pdf |access-date=2015-07-11 |archive-date=2015-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150226004827/http://web.jhu.edu/administration/communications/documents/johnshopkinsfactbook.pdf }}</ref> U to vrijeme ovo bogatstvo, stvareno prvenstveno preduzećem ''Baltimore i Ohio željeznice'', je bio najveći filantropski poklon u historiji SAD-a.<ref name="filantrop"/> Prvobitni odbor Univerziteta se odlučio za potpuno novi model univerziteta, model posvećen izučavanju na naprednom nivou.<ref>http://www.aicgs.org/site/wp-content/uploads/2011/11/muller.pdf</ref> Univerzitet Johns Hopkins je time postao model modernog istraživačkog univerziteta u SAD-u. Njegov uspjeh je na kraju doveo do pomaka nivoa visokog obrazovanja u SAD-u sa fokusa o nastavi i/ili primijeni tog znanje na nivo naučnoistraživačkog rada.<ref>http://www.encyclopedia.com/topic/Johns_Hopkins_University.aspx</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Johns Hopkins University}} * [https://www.jhu.edu/ Službena web stranica] * [http://www.hopkinssports.com/ Službena web stranica univerzitetskog atletskog kluba] [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu|Johns Hopkins]] 1opvxcgx5ekl0un8ugooe7f8beb4q0o Dorothy Hodgkin 0 4537445 42637310 42276805 2026-06-16T10:53:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637310 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Doroti Meri Kroufut Hodžkin | slika = Dorothy Hodgkin im Talar.jpg | opis_slike = Doroti Hodžkin | datum_rođenja = [[12. maj]] [[1910]]. | mesto_rođenja = [[Kairo]] | država_rođenja = [[Egipat]] | datum_smrti = [[29. jul]] [[1994]]. | mesto_smrti = [[Šipston on Stou]] | država_smrti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | polje = | institucija = | škola = | studenti = | poznat_po = | nagrade = | napomene = }} '''Doroti Meri Kroufut Hodžkin''' ({{jez-engl|Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin}}; [[Kairo]], [[12. maj]] [[1910]] — [[Šipston on Stou]], [[29. jul]] [[1994]]) je bila britanska [[Hemija|hemičarka]], osnivač je [[protein]]ske [[Kristalografija|kristalografije]], dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] kao i brojnih drugih priznanja.<ref name="rsbm2002">{{cite doi|10.1098/rsbm.2002.0011|noedit}}</ref><ref name="glusker">{{cite pmid|7757003|noedit}}</ref><ref>{{cite doi|10.1063/1.2808036|noedit}}</ref><ref>{{cite doi|10.1038/nsb0994-573|noedit}}</ref><ref>{{cite doi|10.1038/371020a0|noedit}}</ref><ref>{{cite doi|10.1017/S0033583500003085|noedit}}</ref><ref name="bio">{{cite web|title=The Biography of Dorothy Mary Hodgkin|url=http://news.biharprabha.com/2014/04/the-biography-of-dorothy-mary-hodgkin/|publisher=news.biharprabha.com|accessdate=11 May 2014}}</ref> Studirala je na [[Somerville College, Oxford|Koledžu Somerville]] pri [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]]. == Život i obrazovanje == Doroti Meri Kroufut rođena je [[1910]]. u [[Kairo|Kairu]], gde joj je otac Džon Kroufut radio kao [[Arheologija|arheolog]]. Prve četiri godine svog života, Doroti je provela u [[Egipat|Egiptu]] da bi nakon početka [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] prešla u [[Engleska|Englesku]] gde su se o njoj starali prijatelji i rođaci. Nakon završetka rata, njena majka odlučuje da se vrati u Englesku i preuzme brigu o deci i posveti se njihovom obrazovanju. Kroufutova je podignuta u duhu nesebičnosti i altruizma koji će je pratiti do ostatka njenog života zbog čega je, između ostalog, poznata i kao izuzetan humanitarni radnik. [[1921]]. Kroufutova je krenula u školu Leman gde je veoma rano pokazala interesovanje za [[Hemija|hemiju]] i nauku uopšte. Zahvaljujući kvalitetnom opštem obrazovanju koje je dobila, 1928. upisuje studije hemije na [[Univerzitet u Oksfordu|Univerzitetu u Oksfordu]]. Nakon diplomiranja, 1933. pod mentorstvom [[Džon Dezmond Bernal|Džona Dezmonda Bernala]] na [[Univerzitet u Kembridžu|Kembridžu]], Doroti počinje rad na svojoj doktorskoj tezi vezanoj za neistražene vode [[Kristalografija|kristalografije]] i raznih mogućnosti koje ista pruža. Kroufutova se [[1934]]. ipak vraća na Oksford gde nakon dve godine postaje istraživački saradnik, a ovu poziciju je zadržala sve do [[1977]]. Na Oksfordu, Kroufutova je prvi put uspela da napravi sliku kristala [[insulin]]a koristeći se [[rendgenski zraci|rendgenskim zracima]]. [[1937]]. konačno dobija titulu doktora Univerziteta u Kembridžu. 1937. bila je značajna godina za Kroufutovu i po tome što se te godine udala za Tomasa Hodžkina. Iako ugledan akademik i stručnjak za [[Afrika|Afriku]], Hodžkinova karijera je bila mešovita i on je [[1961]]. otišao u [[Gana|Ganu]] gde je dobio mesto savetnika tadašnjem predsedniku [[Kvame Nkruma|Kvameu Nkrumi]]. Par je imao troje dece. Međutim, po brojnim izvorima, prava Dorotina ljubav bio je [[Džon Dezmond Bernal|Bernal]], koji je bio veoma harizmatična ličnost, član [[Komunistička partija|Komunističke partije]] i strastveni simpatizer brojnih [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskih]] režima sve do invazije na Mađarsku. Kroufutova i Bernal su oboje bili u braku, od kojih ni jedan nije tekao glatko. Veruje se da je iz ove veze potekla i podrška naučnicima sa druge strane [[Gvozdena zavesa|Gvozdene zavese]] koju je Doroti pružala. Predano je radila na uspostavljanju naučnih veza između Istoka i Zapada, i bila je oštar zagovornik recionalizacije termonuklearnih arsenala oba bloka ali i veoma umeren govornik na ovu temu što je bilo veoma bitno u zagrejanim diskusijama tog vremena. Hodžkinova se zvanično penzionisala [[1977]]. godine, međutim, i nakon toga nastavila je da putuje i aktivno se bavi kako naučnim tako i političkim i humanitarnim pitanjima. Patila je od reumatskog [[artroza|artritisa]] koji nije odgovarao na terapiju usled čega je pred kraj svog života izgubila veći deo pokretljivosti svojih udova. Ovo, međutim, nije sputalo njen energični duh tako da je gotovo do smrti bila aktivan član akademske zajednice. [[29. jul]]a [[1994]]. Doroti je umrla od moždanog udara u svom domu u Šipstonu na Stou. == Dostignuća u oblasti hemije == Jedno od prvih većih dostignuća koje je Kroufutova postigla bilo je otkriće strukture [[holesterol]]a već [[1937]]. godine. Sledeći veliki projekat na kome je radila bilo je istraživanje strukture [[Penicilin|benzilpenicilina]]. Kroufutova je zapanjila svoje oksfordske kolege novom metodom kojom je koristila. Primena [[rendgenski zraci|rendgenskih zraka]] u rešavanju [[Biohemija|biohemijskih]] problema bilo je nešto potpuno novo u to vreme. Kroufutova je rano ustanovila da benzilpenicilin može da kristališe na veći broj načina i da sam molekul ima neobičnu cikličnu strukturu koja se može naći u čak četiri oblika. Ovo je predstavljalo potpuno nov kristalografski problem. Počevši od pretpostavke da trinaestočlani laktamski prsten nije dovoljno stabilna [[Konfiguracija (hemija)|konfiguracija]], nakon predanog istraživanja, dr Hodžkin je ustanovila da se [[penicilin]] sastoji od dva prstena [[ugljenik]]ovih atoma sa [[azot]]ovim heteroatomom. Do ovog saznanja, na kome su još od otkrića penicilina radili najeminentniji naučnici sveta, Doroti je došla [[1945]]. Ovo otkriće je dovelo do sintetisanja prvih hemijski modifikovanih penicilina šireg spektra od postojećih koji će spasiti milione života. Interesantno je i da je prilikom vršenja komplseksnih proračuna potrebnih u sprovođenju rendgenske [[Kristalografija|kristalografije]], Hodžkinova koristila jedan od prvih [[IBM]] analognih računara, što je ujedno bila i jedna od prvih primena računara u biohemiji. Nakon ovog istraživanja, Doroti se posvetila istraživanju strukture [[Vitamin B12|vitamina B12]], čiji je [[molekul]] čak četiri puta veći od penicilinskog. Koristeći se različitim dostupnim kristalima ovog vitamina, dr Hodžkin je počela da se fokusira na pozicioniranje težih atoma unutar molekula. Uskoro, zaključila je da je B12 zapravo jedan od [[porfirin]]a, tip molekula povezan sa [[hlorofil]]om. Krajnju strukturu dala je [[1954]]. Njeni savremenici ocenili su da je to bio jedan od najbriljantnijih primena rendgensko kristalografskog pristupa. Njen omiljeni i najduži projekat bilo je istraživanje strukture [[protein]]a [[insulin]]a. Istraživanje je počela već [[1935]]. sa nadom da će otkriće strukture pomoći u pronalaženju novih tretmana za obolele od [[šećerna bolest|dijabetesa]]. Iako jedan od najmanjih [[protein]]a, sastoji se iz niza od samo 51 [[aminokiselina|amino kiseline]], Hodžkinovoj je trebalo 34 godine da konačno dešifruje trodimenzionalnu strukturu insulina. Koristeći se rendgenskom kristalografijom, različitim kristalima insulina kao i insulinom dobijenim od svinja, napredak je tekao polako. Za konačno rešenje bio je od velikog značaja i napredak na računarskim sistemima, bez kojih kompleksne proračune jednostavno nije bilo moguće izvesti. Projekat koji smatrala svojom prvom ljubavi konačno je završila [[14. avgust]]a [[1969]]. davši trodimenzionlni prikaz insulina. Osim ovih najznačajnijih, primenom ovih pionirskih metoda, Doroti je dala strukturu [[laktoglobulin]]a, [[feritin]]a i mnogih drugih jedinjenja. == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Order of Merit Dorothy Hodgkin.jpg|mini|desno|200p|Medalja Reda zaslužnih građana]] Kao veoma plodonosna naučnica i cenjen akademik, Doroti je za svog života primila niz priznanja. Svakako najznačajnija bila je [[Nobelova nagrada za hemiju]] koju je primila [[1964]]. „za utvrđivanje tehnikama H-zraka strukture važnih biohemijskih supstanci“. Hodžkinova je jedna od samo 33 žene kojima je dodeljena Nobelova nagrada. Godinu dana kasnije, [[1965]], od britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]] uvedena je u [[Red zaslužnih građana]] ({{jez-engl|Order of Merit}}). Popunila je mesto koje je do smrti imao [[Vinston Čerčil]]. Član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]], najeminentnijeg britanskog naučnog udruženja, bila je od [[1947]]. a od istog je [[1976]]. dobila prestižnu nagradu - Koplijevu medalju. U periodu između 1970. i 1988. bila je [[rektor]] [[Univerzitet u Bristolu|Univerziteta u Bristolu]]. Bila je predsednik [[Pugvaš]]a, međunarodne organizacije koja okuplja akademike u cilju smanjenja opasnosti od oružanih konflikata velikih razmera. == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} *Papers of Dorothy Hodgkin at the Bodleian Library. Catalogues at [http://www.bodley.ox.ac.uk/dept/scwmss/wmss/online/modern/hodgkin/hodgkin-main.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927115458/http://www.bodley.ox.ac.uk/dept/scwmss/wmss/online/modern/hodgkin/hodgkin-main.html |date=2019-09-27 }} and [http://www.bodley.ox.ac.uk/dept/scwmss/wmss/online/modern/hodgkin/hodgkin-adds.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927115506/http://www.bodley.ox.ac.uk/dept/scwmss/wmss/online/modern/hodgkin/hodgkin-adds.html |date=2019-09-27 }}. *Ferry, Georgina (1998). ''Dorothy Hodgkin A Life''. London: Granta Books. *Dodson, Guy; Glusker, Jenny P.; Sayre, David (eds.) (1981). ''Structural Studies on Molecules of Biological Interest: A Volume in Honour of Professor Dorothy Hodgkin''. Oxford: Clarendon Press. *Glusker, Jenny P. in [http://www.cambridge.org/us/catalogue/catalogue.asp?isbn=9780521821971 Out of the Shadows] – Contributions of 20th Century Women to Physics. *Wolfers, Michael (2007). ''Thomas Hodgkin – Wandering Scholar: A Biography''. Monmouth: Merlin Press. * Hudson, Gill (1991). "Unfathering the Thinkable: Gender, Science and Pacificism in the 1930s". ''Science and Sensibility: Gender and Scientific Enquiry, 1780–1945'', ed. Marina Benjamin, 264–286. Oxford: Blackwell. *{{cite book|last=Opfell|first=Olga S.|title=Lady Laureates : Women Who Have Won the Nobel Prize|url=https://archive.org/details/ladylaureateswom0000opfe|year=1978|publisher=Scarecrow Press|location=Metuchen, N.J & London|isbn=0810811618|pages=[https://archive.org/details/ladylaureateswom0000opfe/page/209 209]–223}} * Jürgen Neffe: Irgendwann habe ich einen ganz starken Willen entwickelt. In: Charlotte Kerner: Nicht nur Madame Curie. Frauen, die den Nobelpreis bekamen. Beltz Verlag, Weinheim/ Basel 1999, {{ISBN|3-407-80862-3}}. * Dorothy Hodgkin, in: Internationales Biographisches Archiv 37/1994 vom 5. September 1994, im Munzinger-Archiv (Artikelanfang frei abrufbar) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dorothy Hodgkin}} * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1964/index.html Nobel Prize 1964.] deo sajta Nobelove fondacije o Doroti Hodžkin * [http://www.pugwash.org/reports/pim/hodgkin.htm Pugwash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307215719/http://www.pugwash.org/reports/pim/hodgkin.htm |date=2014-03-07 }} sajt Pugvaš organizacije, deo posvećen Doroti Hodžkin * [http://webofstories.com/gl/dorothy.hodgkin Dorothy Hodgkin tells her life story at Web of Stories] (video) *[http://cwp.library.ucla.edu/Phase2/Hodgkin,_Dorothy_Crowfoot@841234567.html CWP] – Dorothy Hodgkin in a study of contributions of women to physics *[http://www.britannica.com/eb/article-9040680/Dorothy-Crowfoot-Hodgkin Encyclopaedia Britannica, Dorothy Crowfoot Hodgkin] *[http://www.sdsc.edu/ScienceWomen/hodgkin.html Dorothy Crowfoot Hodgkin: A Founder of Protein Crystallography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112214431/http://www.sdsc.edu/ScienceWomen/hodgkin.html |date=2012-01-12 }} *[http://dorothyhodgkin.com/ DorothyHodgkin.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140929113543/http://dorothyhodgkin.com/ |date=2014-09-29 }} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hodžkin Kroufut, Doroti Meri}} [[Kategorija:Rođeni 1910.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Britanski hemičari]] [[Kategorija:Nobelovci za hemiju]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] 82hioj0i1qc06s9wi0vw23qzezd49ha Univerzitet u Michiganu 0 4539154 42637321 42503724 2026-06-16T11:30:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Michigan]] → [[Kategorija:Univerziteti u Michiganu]] 42637321 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name= Univerzitet u Mičigenu |native_name= University of Michigan |latin_name= Universitas Michigania |image_name= A picture of the University of Michigan campus in Ann Arbor, Michigan, USA.jpg |caption = |motto= Artes, Scientia, Veritas |mottoeng= umijeće, znanje, istina |budget=[[Američki dolar|US $]] 6.62 milijardi |endowment= [[Američki dolar|US $]] 10.06 milijardi<ref name="endowment">As of April 30, 2015.{{cite web |title=University of Michigan Monthly Investment Report|year=2015|publisher= University of Michigan, Board of Regents|url=http://www.regents.umich.edu/meetings/06-15/2015-06-II-1.pdf|format=PDF}}</ref> |president= Mark Schlissel |provost=Martha E. Pollack |established= 1817. |type= javni univerzitet |calendar = |staff= 18,986<ref name="umich1">{{cite web|url=http://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/stafffed+max_umaa+hosp+all_fall14.pdf|title=University of Michigan - Ann Arbor: Staff Headcounts by Gender, Race/Ethnicity & Job Family|date=November 13, 2014|publisher=University of Michigan|page=3|accessdate=January 10, 2015|archivedate=2015-03-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317204906/http://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/stafffed+max_umaa+hosp+all_fall14.pdf|deadurl=yes}}</ref> |faculty= 6,771 <ref name="umich2">{{cite web|url=http://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/facultyhrdef_umaa_fall14.pdf|title=University of Michigan-Ann Arbor: Faculty Headcount by Rank, Gender, and Race/Ethnicity|date=November 11, 2014|publisher=University of Michigan|page=15|accessdate=January 10, 2015|archivedate=2015-03-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317205428/http://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/facultyhrdef_umaa_fall14.pdf|deadurl=yes}}</ref> |city = [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arbor]] |state = [[Mičigen]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |students= 43,625 |undergrad= 28,395 |postgrad= 15,230 |colors= žuta i plava<br/>{{color box|#FFCB05}}&nbsp;{{color box|#00274C}}<ref>{{cite web|title=Style Guide: Colors|url=http://vpcomm.umich.edu/brand/style-guide/design-principles/colors|publisher=Office of Global Communications, University of Michigan|date=July 7, 2015|accessdate=July 7, 2015|archive-date=2015-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20150714010133/http://vpcomm.umich.edu/brand/style-guide/design-principles/colors}}</ref> |nickname= |athletics= |sports= |campus= |website= {{url|www.umich.edu}} |logo= Univerzitet u Mičigenu.jpg }} '''Univerzitet u Mičigenu''' ({{lang-en|University of Michigan}}; {{lang-la|Universitas Michigania}}) je javni istraživački univerzitet sa sjedištem u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]] u saveznoj državi [[Mičigen]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Univerzitet je originalno osnovan 1817. godine u [[Detroit, Michigan|Detroitu]] dok je Mičigen još uvijek bio teritorij, te je savezna država postao tek 20 godina naknadno. Univerzitet je nastarija institucija visokog obrazovanja u saveznoj državi. 1837. institucija je preseljenja na današnju lokaciju. Glavni kampus u Ann Arboru sastoji se od više od 580 zgrada, a uz glavni kampus postoje i dva satelitska u [[Flint, Michigan|Flintu]] i [[Dearborn, Michigan|Dearbornu]]. == Reference == {{Commonscat|University of Michigan}} {{reflist}} == Vanjske veze == *{{url|www.umich.edu}} [[Kategorija:Univerziteti u Michiganu]] 6ticm570nj9xoid4r1zr8udr7204tvf Kategorija:Univerziteti u Michiganu 14 4539197 42637320 42636752 2026-06-16T11:30:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Michigan]] na [[Kategorija:Univerziteti u Michiganu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636752 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Universities and colleges in Michigan}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Michigan]] [[Kategorija:Michigan]] 5pzwn42a1uoqlqvazgfwql9g3m2jlt4 Univerzitet u Vermontu 0 4540506 42637043 42378331 2026-06-15T13:26:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Vermont]] → [[Kategorija:Univerziteti u Vermontu]] 42637043 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet u Vermontu |native_name = University of Vermont |image_name = Williams Hall.jpg |image_size = |caption = dvorana Williams |motto = Studiis et Rebus Honestis ([[latinski]]) |latin_name = Universitas Viridis Montis |mottoeng = Za studije i druge poštene naume |established = 1791. |type = javni univerzitet |president = E. Thomas Sullivan<ref>http://www.uvm.edu/trustees/presidentsearch/</ref> |city = [[Burlington, Vermont|Burlington]] |state = [[Vermont]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |coor = {{coord|44.476|-73.195|region:US-VT_type:edu|display=inline,title}} |undergrad = 9,958<ref name=facts>[http://www.uvm.edu/about_uvm/uvm_facts l UVM Facts]. Retrieved 19 June 2015</ref> |postgrad = 1,371 (uključujući i 449 studenata medicine)<ref name=facts /> |medical = 449<ref name=facts /> |staff = 1,185 |campus = [[Burlington, Vermont|Burlington]],<br />450 hektara (1.82&nbsp;km²) |colors = zelena i zlatna<ref>http://www.uvm.edu/about_uvm/uvm_facts</ref><ref>http://www.uvm.edu/~pmc/uvmstyleguide.pdf</ref><br/>{{colorbox|#005710}}&nbsp;{{color box|#FFC20F}} |nickname = |athletics = |sports = |website = {{url|www.uvm.edu}} |logo = }} '''Univerzitet u Vermontu''' ({{jez-eng|University of Vermont}}) sa manje poznatim punim nazivom '''Univerzitet u Vermontu i državni poljoprivredni koledž''' ({{jez-eng|University of Vermont and State Agricultural College}}) je javni istraživački univerzitet osnovan 1791. što ga čini jednim od najstarijih univerziteta u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i najprestižnijim univerzitetom u američkoj saveznoj državi [[Vermont]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.uvm.edu/ www.uvm.edu] [[Kategorija:Univerziteti u Vermontu]] [[Kategorija:1791.]] b2nk8hvuzrvfs6ns7tcrpf320tnc9a6 Kategorija:Univerziteti u Vermontu 14 4540507 42637042 42636769 2026-06-15T13:26:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Vermont]] na [[Kategorija:Univerziteti u Vermontu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636769 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Vermont]] [[Kategorija:Vermont]] 02e9pkxuih0cj35rc6k03tfpglv69wd Univerzitet središnjeg Washingtona 0 4540650 42636991 42184488 2026-06-15T12:21:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636991 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | name = Univerzitet središnjeg Washingtona | native_name = Central Washington University | image_name = Central Washington University, Ellensburg.jpg | motto = ''Docendo Discimus'' | mottoeng = Uči. Radi. Živi. | established = 1891. | type = javni univerzitet | endowment = [[Američki dolar|$]]13.3 milijuna<ref>{{cite web| title = Best Colleges 2010 - Central Washington University| work = U.S. News & World Report| url = http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/ellensburg-wa/central-washington-university-3771| accessdate = April 11, 2010| archive-date = 2011-01-06| archive-url = https://web.archive.org/web/20110106024410/http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/ellensburg-wa/central-washington-university-3771| dead-url = yes}}</ref> | president = James L. Gaudino | provost = Marilyn Levine | staff = 500 | students = 11,000 | undergrad = 10,300<ref>{{cite web |url=http://www.cwu.edu/~ir/translate.php?dir=facts%2F2009%2F&xml=enrollmentByAcademicCenter |title=State-Funded Student Enrollments by Site |publisher=Central Washington University |date=October 19, 2009 |accessdate=2010-01-18 |archive-date=2011-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606085009/http://www.cwu.edu/~ir/translate.php?dir=facts%2F2009%2F&xml=enrollmentByAcademicCenter |dead-url=yes }}</ref> | postgrad = 498 | city = [[Ellensburg, Washington|Ellensburg]] | state = [[Washington (država)|Washington]] | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | coor = {{Coord|47.002|-120.540|display=inline,title}} | campus = ruralni kampus u malom univerzitetskom gradu | former_names = | athletics = | colors = tamno crvena i crna<br/>{{color box|#AB0032}}&nbsp;{{color box|#2C2A29}} | nickname = | mascot = | website = {{url|www.cwu.edu}} | logo = }} '''Univerzitet središnjeg Washingtona''' ({{lang-en|Central Washington University}}) je javni univerzitet u [[Ellensburg, Washington|Ellensburgu]]u a saveznoj državi [[Washington (država)|Washington]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.cwu.edu/ Univerzitet središnjeg Washingtona] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 64oucj1me29xlvcu9et5426l8z9v21s Univerzitet istočnog Washingtona 0 4540651 42636990 42186015 2026-06-15T12:21:40Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636990 wikitext text/x-wiki {{Infobox University |name = Univerzitet istočnog Washingtona |native_name = Eastern Washington University |image_name = Monroe Hall - Eastern Washington University.jpg |image_size = |caption = |latin_name = |motto = ''Start Something Big'' |mottoeng = ''Započni nešto veliko'' |established = 3. april 1882. |closed = |type = javni univerzitet |endowment = [[Američki dolar|$]]52,177,934 |president = Mary Cullinan |provost = Rex Fuller |faculty = 802 |staff = 830 |students = 13,453 |city = [[Cheney, Washington|Cheney]] |state = [[Washington (država)|Washington]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |coor = {{coord|47.491602|-117.584417|display=title}} |campus = mali univerzitetski grad |former_names = |free_label = |free = |sports = |colors = crvena i bijela<ref>http://access.ewu.edu/Documents/MarComm/EWU_IdentityStandards14.pdf</ref><br/>{{colorbox|#a10022}}&nbsp;{{colorbox|white}} |colours = |nickname = Orlovi |mascot = |athletics = |website = {{URL|www.ewu.edu}} |logo = |footnotes = }} '''Univerzitet istočnog Washingtona''' ({{lang-en|Eastern Washington University}}) je regionalni univerzitet sa širokim izborom obrazovnih programa koji se nalazi u [[Cheney, Washington|Cheney-ju]] na istoku savezne države [[Washington (država)|Washington]]. Uz glavni kampus nastava se odvija i u drugim gradovima. Institucija je osnovana 1882. godine. == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.ewu.edu/ Univerzitet istočnog Washingtona] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] rjsh1efwyqjiu10tikjci8ufa1nvsee Whitman koledž 0 4540655 42636994 42184576 2026-06-15T12:21:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636994 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name= Whitman koledž |native_name= Whitman College |image_name= Memorial Building Whitman College.jpg |caption= |established= 20. decembar 1859. |type= privatni koledž |motto = ''per ardua surgo'' ([[latinski]]) |mottoeng = Kroz izazove rastemo |president = Kathleen M. Murray |chairman = John W. Stanton |endowment = [[Američki dolar|$]]504.5 miliona (2014)<ref>As of June 30, 2014. {{cite web |url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2014_Endowment_Market_Values.pdf |title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year (FY) 2014 Endowment Market Value and Change in Endowment Market Value from FY 2013 to FY 2014 |publisher=National Association of College and University Business Officers and Commonfund Institute |year=2015 |access-date=2015-09-05 |archivedate=2015-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150129213112/http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2014_Endowment_Market_Values.pdf |deadurl=yes }}</ref> |city= [[Walla Walla, Washington|Walla Walla]] |state= [[Washington (država)|Washington]] |country= {{flag|Sjedinjene Države}} |coor = {{Coord|46.0706922|N|118.3288535|W|type:edu}} |campus = |undergrad = 1,498<ref name="Enrollment">{{cite web |url=http://www.whitman.edu/Documents/Offices/Institutional%20Research/Enrollment%20Report%202014FA.pdf |title=Fall Enrollment Report (September 17, 2014) |publisher=Office of Institutional Research, Whitman College |access-date=2015-09-05 |archive-date=2015-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150621183817/http://www.whitman.edu/Documents/Offices/Institutional%20Research/Enrollment%20Report%202014FA.pdf |dead-url=yes }}</ref> |faculty = 200 |athletics = |colors = |nickname = |website = [https://www.whitman.edu/ www.whitman.edu] | logo = }} '''Whitman koledž''' ({{lang-en|Whitman College}}) je privatni koledž u [[Walla Walla, Washington|Walla Walli]] u saveznoj državi [[Washington (država)|Washington]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Institucija je osnovana 1859. godine, a pretvorena je u četverogodišnji koledž 1883. godine. Koledž je akreditiran od strane [[Sjeverozapadna komisija za univerzitete i koledže|Sjeverozapadne komisije za univerzitete i koledže]]. Od ukupno prijavljenih kandidata za upis 2014. godine institucija je ponudila upis za 41% kandidata.<ref>{{cite web |url=https://www.whitman.edu/admission-and-aid/learn-more/admitted-class-profile |title=Admitted Class Profile |publisher=''Whitman College'' |year=2014 |access-date=2015-09-05 |archive-date=2015-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150914204945/https://www.whitman.edu/admission-and-aid/learn-more/admitted-class-profile |dead-url=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [https://www.whitman.edu/ www.whitman.edu] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] f3eo15s7vy5nznnklab69nt00ea5zlr Državni univerzitet Louisiane 0 4540663 42636987 42581546 2026-06-15T12:20:20Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Louisiana]] → [[Kategorija:Univerziteti u Louisiani]] 42636987 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Državni univerzitet Luizijane |native_name = {{jez-eng|Louisiana State University}}<br /> {{jez-fra|Université d'État de Louisiane}}<br /> {{jez-špa|Universidad Estatal de Luisiana}} |image_name = Old law building, Paul M. Hebert Law Center, LSU.jpg |image_size= |caption = |established = 1860.<ref>{{cite web | url=http://www.lsu.edu/about/index.php | title=About LSU | date=September 4, 2015| publisher=LSU Division of Strategic Communications| accessdate=2009-10-10}}</ref> |type = javni univerzitet |endowment = [[Američki dolar|$]]692 miliona (2012. ukupno na svim kampusima)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nacubo.org/Documents/research/2011NCSEPublicTablesEndowmentMarketValues319.pdf |access-date=2015-09-05 |archivedate=2012-09-15 |archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20120915211940/http://www.nacubo.org/Documents/research/2011NCSEPublicTablesEndowmentMarketValues319.pdf |deadurl=yes }}</ref> |provost = Richard Koubek |faculty = 1,500<ref name="Louisiana State University">{{cite news | url=http://www.lsu.edu/about/index.php | title=About LSU | publisher = Louisiana State University | date=September 4, 2015 | accessdate = 2015-09-04}}</ref> |staff = 5,000<ref name="Louisiana State University"/> |president = F. King Alexander |students = 30,451<ref name="Enrollment 2014">{{cite web | url = http://as400.regents.state.la.us/pdfs/enroll14/fall2014/fpenrlrpt.pdf | title = Preliminary Headcount Enrollment Summary | publisher = Louisiana Board of Regents | date = September 25, 2014 | accessdate = 2014-12-20 | archivedate = 2014-12-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141221115728/http://as400.regents.state.la.us/pdfs/enroll14/fall2014/fpenrlrpt.pdf | deadurl = yes }}</ref> |undergrad = 25,577<ref name="Enrollment 2014" /> |postgrad = 4,874<ref name="Enrollment 2014" /> |city = [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rouge]] |state = [[Louisiana]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |coor = {{coord|30.4145|N|91.1783|W|region:US-LA_type:edu|display=inline,title}} |campus = urbani kampus |free_label= |free= |athletics= |sports = |mascot = |nickname = |colors = [[ljubičasta]] i [[Zlato|zlatna]]<ref>{{cite web| url=http://sites01.lsu.edu/wp/ur/resources/logos/| title=Logos and Style Guidelines| date=May 20, 2015| publisher=LSU Office of Communications and University Relations| accessdate=2015-05-20| archive-date=2015-05-21| archive-url=https://web.archive.org/web/20150521233703/http://sites01.lsu.edu/wp/ur/resources/logos/| dead-url=yes}}</ref><br />{{color box|#461D7C}}&nbsp;{{color box|#FDD023}} |affiliations = |website = {{url|www.lsu.edu}} |logo = Louisiana State University (logo).svg }} '''Državni univerzitet Luizijane''' ({{jez-eng|Louisiana State University}}; {{jez-fra|Université d'État de Louisiane}}; {{jez-špa|Universidad Estatal de Luisiana}}) je javni univerzitet u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rougu]] u [[Louisiana|Luizijani]], saveznoj državi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Institucija je osnovana 1853. godine. == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.lsu.edu/ Državni univerzitet Luizijane] [[Kategorija:Univerziteti u Louisiani]] 231fg49fqj24b5y0tryfbimgspz5xfv Kategorija:Univerziteti u Louisiani 14 4540664 42636986 42636748 2026-06-15T12:20:20Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Louisiana]] na [[Kategorija:Univerziteti u Louisiani]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636748 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Louisiana]] [[Kategorija:Louisiana]] lbfz4tte8k25uo5delbdsp2ts44xtdz Univerzitet Sjeverne Dakote 0 4540689 42637023 42184487 2026-06-15T12:41:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota]] → [[Kategorija:Univerziteti u Sjevernoj Dakoti]] 42637023 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet Sjeverne Dakote |native_name = {{jez-eng|University of North Dakota}} |established = 1883. |city = [[Grand Forks, North Dakota|Grand Forks]] |state = [[Sjeverna Dakota]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |image = Chester Fritz Library summer.jpg |motto = ''Lux et Lex'' ([[latinski]]) |mottoeng = svjetlost i zakon |type = javni univerzitet |endowment = [[Američki dolar|$]]230.5 milijuna<ref>As of June 30, 2015. {{cite web |title=UND Foundation records second-highest fundraising year, hits $48.3 million in FY15 |url=http://www.undalumni.org/s/1652/02-alumni/index.aspx?sid=1652&gid=2&pgid=1303 |accessdate=August 16, 2015 |archive-date=2015-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150907194604/http://www.undalumni.org/s/1652/02-alumni/index.aspx?sid=1652&gid=2&pgid=1303 |dead-url=yes }}</ref> |staff = 2,051<ref name="aboutund">{{cite web |title=About UND |url=http://und.edu/university-relations/about-und.cfm |accessdate=December 8, 2012 |archivedate=2013-01-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130117185944/http://und.edu/university-relations/about-und.cfm |deadurl=yes }}</ref> |faculty = 823<ref name="aboutund"/> |president = Robert O. Kelley |provost = Thomas DiLorenzo |students = 14,906<ref name="studentprofile">{{cite web|title=UND Student Body Profile 2014-2015|url=http://und.edu/discover/student-profile/ |accessdate=December 29, 2014}}</ref> |undergrad = 11,537<ref name="studentprofile"/> |postgrad = 2,866<ref name="studentprofile"/> |profess = 503<ref name="studentprofile"/> |campus = urbani kampus |athletics = |sports = |colors = zelena i narančasta<ref name="colors">{{cite web |url=http://und.edu/identity/color.cfm |title=Color Identity: University of North Dakota |accessdate=May 30, 2015 |publisher=UND Office of University Relations |archivedate=2018-01-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180128045757/http://und.edu/identity/color.cfm |deadurl=yes }}</ref><br/>{{color box|#009A44}}&nbsp;{{color box|#FF671F}} |nickname = |fightsong = |affiliations = |website = [http://www.und.edu/ UND.edu] |logo = University of North Dakota logo - interlocking ND.svg }} '''Univerzitet Sjeverne Dakote''' ({{jez-eng|University of North Dakota}}) je javni istraživački univerzitet u [[Grand Forks, North Dakota|Grand Forks]] u saveznoj državi [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Institucija je ustanovljena 1883. godine, šest godina prije no što je Sjeverna Dakota postala jedna od saveznih država. Prva predavanja na univerzitetu započela su 8. [[Rujan|rujna]] 1884. godine. Knjižnica Univerziteta Sjeverne Dakote omogućuje posudbu među 1,6 milijuna svezaka kao i 28,000 pretplata na elektronske akademske časopise. == Reference == {{reflist}} == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Vanjske veze == * [http://www.und.edu/ UND.edu] [[Kategorija:Univerziteti u Sjevernoj Dakoti]] mxnz1wuk0g60ghj8uf5bkq5rhz928ul Kategorija:Univerziteti u Sjevernoj Dakoti 14 4540690 42637022 42636766 2026-06-15T12:41:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota]] na [[Kategorija:Univerziteti u Sjevernoj Dakoti]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636766 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Sjeverna Dakota]] [[Kategorija:Sjeverna Dakota]] nizckgz1ph2lvkoty40skcv4uaemam2 Univerzitet u Baltimoreu 0 4541906 42637338 40652675 2026-06-16T11:30:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Maryland]] → [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] 42637338 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |native_name= University of Baltimore |image_name= EAPoeStatue.jpg |caption = |motto= Knowledge That Works |president= Kurt Schmoke |established= 1925 |type= javni univerzitet |calendar = |city = [[Baltimore]] |state = [[Maryland]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |undergrad= 3,526 |postgrad= 3,000 |nickname= |athletics= |sports= |campus= |website= {{url|www.ubalt.edu}} }} '''Univerzitet u Baltimoru''' ({{jez-eng|University of Baltimore}}) je javni istraživački univerzitet sa sjedištem u [[Baltimore|Baltimoru]] u saveznoj državi [[Maryland]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Univerzitet je originalno osnovan 1825. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *{{url|www.ubalt.edu}} [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] summotvfa3q3vkxv5fojynmt108qyfk 42637344 42637338 2026-06-16T11:31:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Univerzitet u Baltimoru]] na [[Univerzitet u Baltimoreu]] 42637338 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |native_name= University of Baltimore |image_name= EAPoeStatue.jpg |caption = |motto= Knowledge That Works |president= Kurt Schmoke |established= 1925 |type= javni univerzitet |calendar = |city = [[Baltimore]] |state = [[Maryland]] |country = [[Sjedinjene Američke Države]] |undergrad= 3,526 |postgrad= 3,000 |nickname= |athletics= |sports= |campus= |website= {{url|www.ubalt.edu}} }} '''Univerzitet u Baltimoru''' ({{jez-eng|University of Baltimore}}) je javni istraživački univerzitet sa sjedištem u [[Baltimore|Baltimoru]] u saveznoj državi [[Maryland]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Univerzitet je originalno osnovan 1825. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *{{url|www.ubalt.edu}} [[Kategorija:Univerziteti u Marylandu]] summotvfa3q3vkxv5fojynmt108qyfk Kategorija:Univerzitet u Washingtonu 14 4546988 42636995 20267659 2026-06-15T12:21:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636995 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|University of Washington}} [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] qxdmk5qukb7tkh2gklzk569zaulydxp Razgovor:Koledž Dartmouth 1 4547324 42637060 40670725 2026-06-15T13:28:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Dartmouth koledž]] na [[Razgovor:Koledž Dartmouth]] 40670725 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Univerzitet A&M u Texasu 0 4547650 42637010 42628221 2026-06-15T12:36:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Kategorija:Univerziteti u Texasu]] → [[Kategorija:Univerziteti u Texasu]] 42637010 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | name = Univerzitet A&M u Texasu | native_name = Texas A&M University | image_name = TAMU Chemistry.JPG | image_size = | established = 1876. | type = javni univerzitet | staff = | faculty = 2,700<ref name="Faculty">{{cite web|url=http://provost.tamu.edu/|title=Office of the Provost and Executive Vice President for Academics|accessdate =August 26, 2008|publisher=Texas A&M University}}</ref> | president = Michael K. Young<ref>{{cite web|url=http://www.thebatt.com/news/view.php/859521/Regents-name-Michael-Young-as-sole-final|title=Welcome to Aggieland, Mr. Young: Board of Regents tabs Washington president to lead Texas A&M|date=February 3, 2015|publisher=the batt|accessdate=February 11, 2015|archive-date=2015-02-11|archive-url=https://archive.today/20150211220754/http://www.thebatt.com/news/view.php/859521/Regents-name-Michael-Young-as-sole-final|dead-url=yes}}</ref> | provost = Karan Watson<ref>{{cite web|url=http://www.theeagle.com/am/A-amp-amp-M-provost-named|title=Watson named A&M provost|date=March 9, 2011|publisher=The Bryan-College Station Eagle|accessdate=March 22, 2011|archivedate=2011-03-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110311105518/https://www.theeagle.com/am/a-amp-amp-m-provost-named/|deadurl=yes}}</ref> | students = 64,373 (jesen 2015) | undergrad = 49,545 (jesen 2015) | postgrad = 14,828 (jesen 2015) | doctoral = 4,887 (jesen 2015) | city = [[College Station, Texas|College Station]] | state = {{flag|Texas}} | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | campus = prigradski izdvojeni kampus | colors = boja kestena i bijela<ref name="Color">{{cite web|title=Brand Colors|url=http://brandguide.tamu.edu/colors.html|publisher=Texas A&M University Marketing & Communications|work=Texas A&M University Brand Guide|date=October 17, 2015|accessdate=October 17, 2015|archivedate=2015-10-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151024101851/http://brandguide.tamu.edu/colors.html|deadurl=yes}}</ref><br />{{color box|#500000}} {{color box|#FFFFFF}} <!-- Aggie maroon (C,M,Y,K) is (15,100,39,69) or #500000 --> | affiliations = | website = {{url|www.tamu.edu}} | logo = Texas A&M University logo.svg }} '''Univerzitet A&M u Texasu''' ({{lang-en|Texas A&M University}}, {{lang-es|Universidad de Texas A&M}}) je javni istraživački univerzitet u [[College Station, Texas|College Stationu]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Texas]]. Najveći je univerzitet u saveznoj državi i četvrti najveću u SAD-u po broju studenata. Po primljenim resursima za istraživanja, institucija ulazi među 20 univerziteta sa najvećim sredstvima u zemlji. Institucija je dala značajne doprinose u oblastima kao što su istraživanje kloniranja životinja i istraživanju naftnih resursa. Ideja i zakonodavna odluka o osnivanju prve javne visokoobrazovne institucije u saveznoj državi donijeta je 1871. godine, dok su prva predavanja započela 1876. godine. Originalni naziv institucije bio je ''Poljoprivredni i mehanički koledž Texsasa''. Unatoč nazivu, koledž nije podučavao kolegije u oblasti poljoprivrede, već u oblasti klasičnih studija, jezika, književnosti i primjenjene matematike. U 1960-im godinama koledž je napokon otvorio svoja vrata i studenticama, a ukinut je i preduslov služenja u studentskoj vojnoj organizaciji. 1963. godine univerzitet je dobio današnji naziv. Univerzitetski kampus prostire se na 21 [[kilometar]]<sup>2</sup> i jedan je od najvećih u SAD-u. U njegovom okviru nalazi se i ''Biblioteka i muzej [[George H. W. Bush]]a'', 41. predsjednika SAD-a. Oko jedne petine studenata živi u okviru kampusa za vrijeme studija i na instituciji postoji oko 1,000 registriranih studentskih organizacija. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons-inline|Texas A&M University}} * {{Official website}} [[Kategorija:Nastanci 1871.]] [[Kategorija:Univerziteti u Texasu]] cnqicov6ibut6m84syvzfqvv8uzz0pt Kategorija:Univerziteti u Texasu 14 4547651 42637008 42636768 2026-06-15T12:36:22Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Kategorija:Univerziteti u Texasu]] na [[Kategorija:Univerziteti u Texasu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636768 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Texas]] [[Kategorija:Texas]] t678rsx0a7vip4rjkacbmbzfde8s7rv Državni univerzitet Oregona 0 4547652 42637031 42586953 2026-06-15T13:02:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Oregon]] → [[Kategorija:Univerziteti u Oregonu]] 42637031 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | native_name = Oregon State University | image_name = Weatherford Hall Oregon State University Greg Keene.jpg | image_size = | established = 1868. | type = javno sveučilište | former_names = Poljoprivredni koledž Oregona<br>Državni koledž Oregona | endowment = 511 miliona $ (2014)<ref>{{cite web |url=http://osufoundation.org/about/financial/documents/Endowment_Performance_FY14.pdf |title=OSU Foundation Endowment Performance |publisher=Campaignforosu.org |date= |accessdate=2015-04-28 |archive-date=2014-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006121926/http://osufoundation.org/about/financial/documents/Endowment_Performance_FY14.pdf |dead-url=yes }}</ref> | chancellor = | president = Edward John Ray | provost = Sabah Randhawa | vice_chancellor = | academic_staff = | students = 30,058 (jesen 2014)<ref name="oregonstate.edu">{{cite web|url=http://oregonstate.edu/ua/ncs/archives/2014/nov/osu-hits-30000-enrollment-mark-overall-while-reining-corvallis-growth|title=OSU hits 30,000 enrollment mark overall, while reining in Corvallis growth - News & Research Communications - Oregon State University|work=oregonstate.edu|access-date=2015-12-12|archivedate=2016-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304053401/http://oregonstate.edu/ua/ncs/archives/2014/nov/osu-hits-30000-enrollment-mark-overall-while-reining-corvallis-growth|deadurl=yes}}</ref><ref name="oregonstate.edu 2">http://oregonstate.edu/admin/aa/ir/sites/default/files/enroll-fall-2013.pdf</ref> | undergrad = 25,648 (jesen 2014)<ref name="oregonstate.edu"/> | postgrad = 4,410 (jesen 2014)<ref name="oregonstate.edu"/> | doctoral = 585 (jesen 2013)<ref name="oregonstate.edu 2"/> | city = [[Corvallis, Oregon|Corvallis]] | state = [[Oregon]] | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | coor = {{Coord|44.564588|-123.275705|type:edu_region:US-OR|display=inline,title}} | campus = prigradski izdvojeni kampus | colors = narandžasta i crna<ref>{{cite web|url=http://oregonstate.edu/brand/web|title=For the Web - Brand Identity Guidelines - Oregon State University|work=oregonstate.edu|access-date=2015-12-12|archivedate=2015-06-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150628115322/http://oregonstate.edu/brand/web|deadurl=yes}}</ref><br/>{{color box|#C34500}}&nbsp;{{color box|black}} | athletics = | sports = 17 timova | nickname = | mascot = | affiliations = | website = {{url|www.oregonstate.edu}} | logo = Oregon State University logo.png }} '''Državno sveučilište Oregona''' ({{lang-en|Oregon State University}}) je javno istraživačko [[Univerzitet|sveučilište]] u [[Corvallis, Oregon|Corvallisu]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Oregon]]. Sveučilište pruža mogućnost studiranja na više od 200 preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studijskih programa i po broju studenata najveće je u Oregonu. Proračun namijenjen znanstvenom istraživačkom radu od 285 milijuna dolara u 2014. fiskalnoj godini, veći je od ukupnih istraživačkih proračuna svih ostalih javnih sveučilišta u saveznoj državi zajedno. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons-inline|Category:Oregon State University}} * {{Official website}} [[Kategorija:Univerziteti u Oregonu]] kfbhn1od84g7nghutrqw4r54b1b083e Kategorija:Univerziteti u Oregonu 14 4547653 42637030 42636763 2026-06-15T13:02:14Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Oregon]] na [[Kategorija:Univerziteti u Oregonu]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636763 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Oregon]] [[Kategorija:Oregon]] meej6hpihrqyzn9rdwg6reht9spymnv Univerzitet u Montani 0 4547662 42637331 42586950 2026-06-16T11:30:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Montani]] → [[Kategorija:Univerziteti u Montani]] 42637331 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Sveučilište u Montani |native_name = The University of Montana |image_name = UofMT University(Main)Hall.jpg |motto = ''Lux et Veritas'' |mottoeng = svjetlost i istina |established = 1893. |type = javno sveučilište |endowment = $176.9 milijuna<ref>{{cite web|url=http://chronicle.com/article/Sortable-Table-College-and/151417/|title=Sortable Table: College and University Endowments, 2013-14|work=The Chronicle of Higher Education}}</ref> |president = Royce Engstrom |provost = Perry Brown |faculty = 581 stalni, 250 povremeni |students = 12,922 (proljeće 2015) |undergrad = 10,189 (jesen 2012) |city = [[Missoula, Montana|Missoula]] |state = [[Montana]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |campus = izdvojeni kampus |colors = boja kestena i srebrna<ref name="University Colors">{{cite web|title = Official Graphic Standards Manual for The University of Montana |url=http://www.umt.edu/brand/colors.php |accessdate =April 19, 2014}}</ref><br>{{color box|#5E001D}}&nbsp;{{color box|#8C8E90}} |affiliations = |website = {{url|www.umt.edu}} |logo = University of Montana logo (2013).svg |footnotes = }} '''Sveučilište u Montani''' ({{lang-en|University of Montana}}) je javno istraživačko [[Univerzitet|sveučilište]] u [[Missoula, Montana|Missouli]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Montana|Montani]]. Sveučilište je osnovano 1893. godine. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons-inline|Category:University of Montana}} * {{Official website}} [[Kategorija:Univerziteti u Montani]] qjvug9bswutwt8v0qi8arduktca7uxm Kategorija:Univerziteti u Montani 14 4547663 42637329 42636754 2026-06-16T11:30:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Montani]] na [[Kategorija:Univerziteti u Montani]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636754 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Montana]] [[Kategorija:Montana]] 6xaallklvqnupkdhwmhztcsp9xz2c52 Univerzitet u Minnesoti 0 4547664 42637326 41296359 2026-06-16T11:30:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Minnesoti]] → [[Kategorija:Univerziteti u Minnesoti]] 42637326 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet u Minnesoti |native_name = University of Minnesota |image_name = Walter Library Minnesota 5.jpg |image_size = |motto = 'Commune vinculum omnibus artibus' ([[latinski]]) |mottoeng = |established = 1851. |type = javni univerzitet |affiliation = |endowment = $3.164 milijardi u 2014. godini <ref>{{cite web|url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2014_Endowment_Market_Values_Revised.pdf|title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year (FY) 2014 Endowment Market Value and Change in Endowment Market Value from FY2013 to FY2014|publisher=NACUBO|format=PDF|date=February 2015|accessdate=March 27, 2015|archive-date=2017-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223091003/http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2014_Endowment_Market_Values_Revised.pdf|dead-url=yes}}</ref> |budget = $2.581 milijardi u 2015. godini |president = Eric W. Kaler |provost = Karen Hanson |faculty = 3,374<ref>{{cite web|url=http://www.oir.umn.edu/hr/employee_count/report?filter=1&filtered_value=2010&pivot=2&rows%5B%5D=3&rows%5B%5D=4&show_dimensions=0|title=University of Minnesota: Employee Head Count|publisher=University of Minnesota Office of Institutional Research|access-date=2015-12-12|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924055434/http://www.oir.umn.edu/hr/employee_count/report?filter=1&filtered_value=2010&pivot=2&rows%5B%5D=3&rows%5B%5D=4&show_dimensions=0|dead-url=yes}}</ref> |students = 51,147<ref name="www.oir.umn.edu">[http://www.oir.umn.edu/student/enrollment/term/1149/current/show_all Campus and Unit Enrollment by Academic Level for Fall 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924055453/http://www.oir.umn.edu/student/enrollment/term/1149/current/show_all |date=2015-09-24 }} University of Minnesota Office of Institutional Research</ref> |undergrad = 30,135 |postgrad = 16,444 |other = 4,568 |city = [[Minneapolis]] i [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paul]] |state = [[Minnesota]] |country = {{flag|Sjedinjene Države}} |coor = {{coord|44.974747|N|93.235353|W|region:US-MN_type:edu_scale:10000|display=inline,title}} |campus = urbani kampus |sports = 24 tima |colors = boja kestena i zlatna<br/>{{color box|#7A0019}}&nbsp;{{color box|#FFCC33}} |affiliations = |website = {{url|www.umn.edu}} |logo = University of Minnesota wordmark.png }} '''Univerzitet u Minnesoti''' ({{lang-en|University of Minnesota}}) je javni istraživački [[univerzitet]] u [[Minneapolis]]u i [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paulu]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Minnesota|Minnesoti]]. Udaljenost između dva glavna kampusa iznosi svega 4.8 kilometara. Oko 33% studenata na ovome univerzitetu dolazi izvan Minnesote, dok je među studentima ukupno 52% studentica. ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{commons category|University of Minnesota}} * {{Official website}} [[Kategorija:Univerziteti u Minnesoti]] k03itj48tb8u2kbm6fh0ui1luj7mbo8 Kategorija:Univerziteti u Minnesoti 14 4547665 42637324 42636753 2026-06-16T11:30:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Minnesoti]] na [[Kategorija:Univerziteti u Minnesoti]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636753 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Minnesota]] [[Kategorija:Minnesota]] edrs4qgjzl61hd8dhdz6csgizbznmn0 David Schwarz 0 4552552 42637269 42357912 2026-06-16T04:53:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = David Schwarz | slika = David schwarz.jpg | veličina = 200 px | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = [[Kesthely]], [[7. prosinca]] [[1850.]] | datum_smrti = [[Beč]], [[13. siječnja]] [[1897.]] | poznat_po = graditelj [[Zračni brod|zračnoga broda]] krute konstrukcije | zanimanje = [[trgovac]] i [[izumitelj]] }} '''David Schwarz''' ([[Kesthely]], [[Mađarska]], [[2. listopada]] [[1850.]] - [[Beč]], [[13. siječnja]] [[1897.]]), [[trgovac]] i [[izumitelj]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovsko]]-[[Židovi u Mađarskoj|mađarskog]] podrijetla. Tvorac prvoga upravljivog [[aluminij]]skog [[Zračni brod|zračnog broda]] s [[Benzinski motor|benzinskim motorom]]. S trinaest godina nastanio se s majkom u [[Županja|Županji]]. Svršivši [[trgovac|trgovački zanat]], postao je trgovcem brašnom u Zagrebi 1890. Kako bi mogao dalje razvijati svoj naum, otišao je u Njemačku te zainteresirao tvorničara aluminija Carla Berga za izradbu [[letjelica]]. Pridobivši zanimanje ruskoga vojnog atašea, Schwarz je u [[Sankt Peterburg]]u 1893. izgradio [[zračni brod]]. No optužen za [[Špijunaža|špijunažu]] u korist [[Austro-Ugarska|Austrije]], uništio ga je dan uoči predstavljanja javnosti i pobjegao u Zagreb, odakle je nastavio tražiti potporu za ostvarivanje svoje zamisli. Na kraju su mu ju pružili [[Vilim II., njemački car|njemački car Vilim II.]], Carl Berg i [[balon]]ar Bartsch von Siegeld, dodijelivši mu 1895. na raspolaganje vojno uzletište Tempelhof pokraj [[Berlin]]a. Ondje je od aluminija izgradio zračni brod oblika [[top]]ovske [[Granata|granate]], ispunjen [[vodik]]om, dugačak 48 [[metar]]a, [[promjer]]a 12 metara, [[masa|mase]] 3 560 [[kilogram]]a, [[obujam|obujma]] 3 697 [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]]; pokretao ga je [[benzinski motor]] [[snaga|snage]] 11,76 [[vat|kW]]. Brod je prvi put uspješno iskušao [[8. listopada]] [[1896.]], kada se zbog slabe kvalitete [[plin]]a podignuo samo jedan metar. Prvi službeni let zakazan za 15. siječnja 1897. Schwarz nije dočekao. Ipak, let je obavljen 3. studenog 1897., kada se brod srušio zbog pada [[Remenski prijenos|remenja]] s [[Propeler zrakoplova|propelera]], a [[pilot]] se spasio iskakanjem iz letjelice. Potaknut Schwarzovom idejom, grof [[Ferdinand von Zeppelin]] od Schwarzove udovice za 15 000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] otkupio je [[projekt]] s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod ([[cepelin]]), i njime nezasluženo stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda.<ref>'''Schwarz, David''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55027] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Biografija == Živio je u [[Županja|Županji]] od svoje trinaeste godine. Upisuje obrtnu školu te izučava trgovački zanat. Bio je trgovac brašnom. U Županji provodi veći dio svoga života te upoznaje svoju suprugu Melani. Svjestan nepotpunih i opasnih rješenja na [[balon]]ima, želi napraviti upravljivu zračnu [[zrakoplov|letjelicu]]. Na svoj [[prototip]] drugi od izumitelja ugrađuje [[benzinski motor]] (prvi je bio Hermann Wölfert 1888.). U Petrogradu pod pokroviteljstvom cara [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandra III.]] gradi prvi metalni zračni brod na svijetu. Nakon optužbi da je austrijski špijun uništava svoju konstrukciju i bježi u [[Njemačka|Njemačku]] gdje uz potporu vojske na polju Tempelhof kraj [[Berlin]]a ponovno gradi zračni brod. Načinio je zračni brod duljine 48 m, promjera 12 m, širine 13,5 m. Prvi neslužbeni let bio je izveden 1896., kada se brod podigao tek jedan metar. Prvi službeni let bio je predviđen za [[15. siječnja]] [[1897]]. no dva dana ranije dok se očekivao Schwarzov dolazak u Berlin, on u [[Beč]]u umire od posljedica [[Moždani udar|moždanog udara]]. Nakon njegove smrti mehaničar Ernest Jagels [[3. studenog]] [[1897.]] uzdiže Schwarzov brod na 464 [[metar]]a gdje se dešava nezgoda uslijed ispadanja remena s remenice za pogon bočnih elisa. Nacrte od Schwarzove udovice Melanie Schwarz kasnije kupuje njemački general, grof [[Ferdinand von Zeppelin]], za 15 000 maraka. ==Zračni brod == {{glavni|Zračni brod}} '''Zračni brod''' je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i '''dirižabl'''. Čini ga tijelo [[Aerodinamika|aerodinamičkoga]] [[vreteno|vretenasta]] oblika od [[tekstil]]ne ili [[Lim (kovina)|limene]] ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni helijem ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s krutom [[konstrukcija|potkonstrukcijom]], koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nad[[tlak]]om plina unutar tijela. Zračni brod opremljen je i [[motor]]om s [[Propeler zrakoplova|propelerom]], sustavom za upravljanje s aerodinamički oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj 19. stoljeća kao prve upravljive zračne letjelice. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrvatskog izumitelja D. Schwarza, koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice gradio [[Ferdinand von Zeppelin]], koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova krute konstrukcije, a koji se gdjekad nazivaju [[cepelin]]ima. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika, zaredale su katastrofe takvih brodova s ljudskim žrtvama (na primjer [[Hindenburg (cepelin)|zračnoga broda Hindenburg]], 1937.), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. Danas se rabe u reklamne i turističke svrhe, katkad i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene.<ref>'''zračni brod''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Djela == * Cvi Rotem: ''David Schwarz, Tragödie des Erfinders''; Manuskript (1983.) * Eckhard Trox(Hrsg.): ''Der Traum vom Fliegen. Carl Berg und die Luftschiffidee von Lüdenscheid bis Lakehurst.'' (''Forschungen zur Geschichte Preußens im südlichen Westfalen'', Bd. 4., Lüdenscheid, 2000.) * G. Bresonik: ''David Schwarz - Carl Berg - Graf Zeppelin, Ein Beitrag zur Frühgeschichte des Starrluftschiffes'', (in: ''Zeppelin und Frankreich. Szenen einer Hassliebe'' (Hrsg. W. Meighörner), Friedrichshafen 1998., 42.-57.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.fsb.hr/zmts/kmv/nastava/zrakoplovstvo/jedrilice_i_zmajevi/00-01/seminari_2001/01_povijest_jedrilica/01_bule_hrvoje_povijest.htm Zrakoplovstvo u Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007043822/http://www.fsb.hr/zmts/kmv/nastava/zrakoplovstvo/jedrilice_i_zmajevi/00-01/seminari_2001/01_povijest_jedrilica/01_bule_hrvoje_povijest.htm |date=2007-10-07 }} * [http://www.hr/darko/etf/et22.html#schw O David Schwarzu na engleskom]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Lifetime|1850|1897|Schwarz, David}} [[Kategorija:Mađarski naučnici]] [[Kategorija:Izumitelji]] 2dk3davf34xjvua4s9kcm25ti5srari Cecil Day-Lewis 0 4558206 42637084 41587109 2026-06-15T14:40:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Cecil Day-Lewis | alias = Nicholas Blake | datum_rođenja = {{birth date|1904|04|27|df=yes}} | mjesto_rođenja = Ballintubbert, [[County Laois|Queen's County]], [[Irska]] | datum_smrti = {{death date and age|1972|05|22|1904|04|27|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Hadley Wood]], [[Hertfordshire]], [[Engleska]], [[UK]] | zanimanje = književnik | državljanstvo = britansko | jezik = [[engleski]] | žanr = [[poezija]] | subject = | movement = | notableworks = | supružnik = Constance Mary King (1928–1951, razvod) <br> [[Jill Balcon]] (1951–1972, njegova smrt) | partner = | djeca = Sean Day-Lewis (r. 1931) <br> Nicholas Day-Lewis (r. 1934) [[Tamasin Day-Lewis]] (r. 1953) <br> [[Daniel Day-Lewis]] (r. 1957) }} '''Cecil Day-Lewis''' (27. april 1904 - 22. maj 1972) bio je [[UK|britanski]] pjesnik i književnik rodom iz [[Irska|Irske]]. Osim poezijom, bavio se i pisanjem [[kriminalistički žanr|kriminalističkih romana]] pod pseudonimom '''Nicholas Blake'''. Bio je oženjen dva puta - za učiteljicu Constance Mary King, sa kojom je imao dva sina; nakon razvoda se godine 1951. oženio za glumicu [[Jill Bacon]], sa kojom je imao dva sina - režisera [[Tamasin Day-Lewis|Tamasina Day-Lewisa]] i glumca [[Daniel Day-Lewis|Daniela Day-Lewisa]]. == Bibliografija == === Zbirke poezije === * ''Transitional Poem'' (1929) * ''From Feathers to Iron'' (1931) * ''Collected Poems 1929–1933'' (1935) * ''A Time to Dance and Other Poems'' (1935) * ''Overtures to Death'' (1938) * ''Short Is the Time'' (1945) * ''Collected Poems'' (1954) * ''Pegasus and Other Poems'' (1957) * ''The Gate, and Other Poems'' (1962) * ''The Whispering Roots and Other Poems'' (1970)<ref name=infoplease/> * ''The Complete Poems of C.Day-Lewis'' (1992)<ref name=bbc/> * urednik: ''A New Anthology of Modern Verse 1920–1940'' (1941) ko-urednik: [[L. A. G. Strong]]. * urednik: ''The Chatto Book of Modern Poetry 1915–1955'' (1956) ko-urednik: [[John Lehmann]]. === Zbirke eseja === * A Hope for Poetry (1934)<ref name=infoplease/> * Poetry for You (1944) * The Poetic Image (1947) === Prijevodi === * [[Vergilije|Virgil]]'s ''[[Georgike|Georgics]]'' (1940)<ref>Fragment ''Orpheus and Eurydice'' se pojavio u ''[[The Queen's Book of the Red Cross]]''.</ref> * [[Paul Valéry]]; ''Le Cimetière Marin'' (1946) * Virgil's ''[[Eneida|Aeneid]]'' (1952) * Virgil's ''[[Ekloge|Eclogues]]'' (1963)<ref name=bbc/><ref name=infoplease/> === Romani pod vlastitim imenom === * ''The Friendly Tree'' (1936) * ''Starting Point'' (1937) * ''Child of Misfortune'' (1939) === Romani pod pseudonimom Nicholas Blake === * ''A Question of Proof'' (1935) * ''Thou Shell of Death'' (1936; također objavljen kao ''Shell of Death'') * ''There's Trouble Brewing'' (1937) * ''The Beast Must Die'' (1938) * ''The Smiler with the Knife'' (1939) * ''Malice in Wonderland'' (1940; američki naslov: ''The Summer Camp Mystery'') * ''The Case of the Abominable Snowman'' (1941; također objavljen pod naslovom ''The Corpse in the Snowman'') * ''Minute for Murder'' (1947) * ''Head of a Traveller'' (1949) * ''The Dreadful Hollow'' (1953) * ''The Whisper in the Gloom'' (1954; također objavljen pod naslovom ''Catch and Kill'') * ''A Tangled Web'' (1956; također objavljen kao ''Death and Daisy Bland'') * ''End of Chapter'' (1957) * ''A Penknife in My Heart'' (1958) * ''The Widow's Cruise'' (1959) * ''The Worm of Death'' (1961) * ''The Deadly Joker'' (1963) * ''The Sad Variety'' (1964) * ''The Morning after Death'' (1966) * ''The Private Wound'' (1968) === Dječji romani === *''Dick Willoughby'' (1933) *''[[The Otterbury Incident]]'' (1948) === Autobiografija === * ''The Buried Day'' (1960) == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=infoplease>[http://www.infoplease.com/ce6/people/A0814844.html Day Lewis, C]</ref> <ref name=bbc>[http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/daylewisc2.shtml BBC]</ref> }} == Vanjske veze == * {{IMDb name|86671|Cecil Day-Lewis}} * [http://www.cleo.net.uk/resource/newsreel Day-Lewis' poem 'Newsreel' read over footage from 1930s Pathe newsreels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820064702/http://www.cleo.net.uk/resource/newsreel |date=2008-08-20 }} * [http://catalogue.bl.uk/F/?func=file&file_name=login-bl-list ''C. Day Lewis, A Revised Bibliography, 1929–39 and Index of MSS Locations with Introductory Notes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091026163422/http://www.geocities.com/helenvict0r/Doudney_works.html |date=2009-10-26 }} by Nick Watson, (a 65-page booklet, Radged Press, 2003) * [http://www.extrageographic.org/magazine/arts/2005/050502_ode_to_international_brigade.html The Volunteer – An ode to the International Brigade by Cecil Day Lewis] {{s-start}} {{s-aca}} {{s-bef|before=[[John Masefield]]}} {{s-ttl|title=britanski [[pjesnik-laureat]]|years=1967–1972}} {{s-aft|after=[[John Betjeman]]}} {{s-end}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1904|1972|Daylewis, Cecil}} [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Irski pisci]] [[Kategorija:Irski pjesnici]] [[Kategorija:Engleski pjesnici]] pxjmvu3dpwnf4ubw26i9wjtmqe7uwcb Državni univerzitet Kansasa 0 4558422 42637032 42636939 2026-06-15T13:02:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kanzaški državni univerzitet]] na [[Državni univerzitet Kansasa]]: svi su skoro u ovom formatu 42636939 wikitext text/x-wiki {{redirect|Kansas State|saveznu državu|Kanzas}} {{Infobox university | name = Kansas State University | image = | image_size = | former_name = Kansas State Agricultural College<br />Kansas State College of Agriculture and Applied Science<br />Kansas State University of Agriculture and Applied Science | motto = ''Rule by Obeying Nature's Laws'' | established = {{start date|1863|02|16|df=y}} | type = javni; državni<ref>{{cite web|url=http://usatoday30.usatoday.com/news/education/2006-08-30-tuition-survey_x.htm |title=USATODAY.com - USA TODAY's 2006 College Tuition & Fees Survey |publisher=Usatoday30.usatoday.com |date=5. 9. 2006|accessdate=9. 4. 2016}}</ref> | affiliation = [[Kansas Board of Regents]] | academic_affiliation = [[Association of Public and Land-Grant Universities|APLU]], [[Association of Southeast Asian Institutions of Higher Learning|ASAIHL]], [[Association of American Colleges and Universities|AAC&U]] | endowment = 488,9 mil. [[USD]] (2015)<ref>Na 30. 6. 2015. {{cite web|url=http://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2015_NCSE_Endowment_Market_Values.pdf|title=U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year (FY) 2015 Endowment Market Value and Change in Endowment Market Value from FY 2014 to FY 2015|publisher=National Association of College and University Business Officers and Commonfund Institute|year=2016|access-date=2016-04-09|archivedate=2018-12-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181225072140/https://www.nacubo.org/Documents/EndowmentFiles/2015_NCSE_Endowment_Market_Values.pdf|deadurl=yes}}</ref> | budget = 818,6 mil. USD<ref>{{cite web |url=http://www.k-state.edu/budget/fy15/Fact%20Card%20FY15.pdf |title=K-State Fact Book 2015 |accessdate=20. 3. 2016 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304043027/http://www.k-state.edu/budget/fy15/Fact%20Card%20FY15.pdf |deadurl=yes }}</ref> | president = [[Kirk Schulz]] | provost = April Mason | academic_staff = 1404<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.k-state.edu/pa/faculty/demographics/fact/totaldemo.pdf |access-date=2016-04-09 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304052050/http://www.k-state.edu/pa/faculty/demographics/fact/totaldemo.pdf |deadurl=yes }}</ref> | students = 24.146 (jesen 2015)<ref name=Enrollment>{{cite web|title= Board of Regents Announce 2015 Fall Semester Enrollment |url=http://kansasregents.org/resources/PDF/Press/FOR_IMMEDIATE_RELEASE_KBOR_Fall_Enrollment_Sept2015.pdf|accessdate=25. 9. 2015|location=Topeka, Kansas|date=25. 9. 2015}}</ref> | location = [[Manhattan, Kansas|Manhattan]], [[Kanzas]], [[SAD]]<ref name="GNIS">[http://geonames.usgs.gov/pls/gnispublic/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:2720230 Geographic Names Information System (GNIS) details for Kansas State University; United States Geological Survey (USGS); 16. 8. 2012.]</ref> | coor = {{Coord|39|11|30|N|96|34|51|W|region:US-KS_type:edu|format=dms|display=inline,title}} | campus = univerzitetski grad<br />urbani; 2,7 [[km²]] | colors = {{color box|#512888}} [[grimizna]] | athletics_nickname = [[Kansas State Wildcats|Wildcats]] | mascot = [[Willie the Wildcat (Kansas State)|Willie the Wildcat]] | sporting_affiliations = [[NCAA Division I]] – [[Big 12 Conference|Big 12]] | website = {{url|www.k-state.edu|k-state.edu}} | logo = Kansas State University wordmark.svg }} '''Kanzaški državni univerzitet''' ({{jez-en|Kansas State University}}, često navođen kao ''Kansas State'' ili ''K-State'') je [[SAD|američki]] javni istraživački [[univerzitet]] u [[Kanzas]]u. Utemeljen je [[1863]]. kao prva visokoobrazovna institucija u toj saveznoj državi.<ref name=EstablishmentAsAgCollege>{{cite book | title = Collections of the Kansas State Historical Society Volume 6 | publisher = State of Kansas | year = 1900 | url = https://books.google.com/books?id=xno1AQAAMAAJ&pg=PA72 }}</ref><ref name=1863statutes>{{cite book | title = General Laws of the State of Kansas | publisher = State of Kansas | year = 1863 | url = https://books.google.com/books?id=U98OAQAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=general+laws+of+kansas+1863&hl=en&sa=X&ei=ELicUqG6PKjNsQSfsIGYAQ&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false }}</ref> Glavni kampus univerziteta nalazi se u [[Manhattan, Kansas|Manhattanu]], a satelitski kampusi u [[Salina, Kansas|Salini]] i [[Olathe, Kansas|Olatheu]]. Na jesen [[2015]]. univerzitet je pohađalo 24.766 studenata.<ref name=Enrollment/> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kansas State University}} * [http://www.k-state.edu/ Službene stranice univerziteta] [[Kategorija:Nastanci 1863.]] [[Kategorija:Univerziteti u Kansasu]] [[Kategorija:Kansas]] cpnnododzc4b379chekmxl2aonjlc18 Univerzitet u Nebraski (Omaha) 0 4558932 42637050 42555789 2026-06-15T13:26:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Nebraska]] → [[Kategorija:Univerziteti u Nebraski]] 42637050 wikitext text/x-wiki {{Infobox University |name = University of Nebraska Omaha |image = |image_size = |established = [[1908]]. |type = javni, istraživački |chancellor = John Christensen |city = [[Omaha, Nebraska|Omaha]] |state = [[Nebraska]] |country = [[SAD]] |coor = {{coord|41.259581|N|96.005053|W|region:US-MN_type:edu_scale:10000|display=inline,title}} |campus = urbani, 216 ha<br /> (32 ha sjeverni kampus;<br />62 ha južni kampus)<ref>{{web cite|url=http://colleges.usnews.rankingsandreviews.com/best-colleges/university-of-nebraska-omaha-2554|title=University of Nebraska--Omaha}}</ref> |free_label = Studentski glasnik |free = The Gateway |students = 15.526<ref name="unofactbook">{{cite web|url=http://issuu.com/uno-publications/docs/uno_2015-2016_fact_book?e=0/30559439|title=UNO Factbook|publisher=University of Nebraska at Omaha|access-date=2016-04-14|archive-date=2016-01-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20160103125446/http://issuu.com/uno-publications/docs/uno_2015-2016_fact_book?e=0/30559439|dead-url=yes}}</ref> |undergrad = 12.488<ref name="unofactbook"/> |postgrad = 3038<ref name="unofactbook"/> |faculty = 1069<ref name="unofactbook"/> |athletics = [[NCAA Division I]] – [[The Summit League|Summit League]], [[National Collegiate Hockey Conference|NCHC]] |sports = 15 timova |nickname = [[Omaha Mavericks|Mavericks]] |mascot = Durango |colors = crna i grimizna {{color box|#000000}}&nbsp;{{color box|#D71920}}<ref>{{cite web|url=http://www.unomaha.edu/university-communications/brand/color-palette.php|title=Color Palette|work=unomaha.edu|access-date=2016-04-14|archive-date=2016-04-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160421195610/http://www.unomaha.edu/university-communications/brand/color-palette.php|url-status=dead}}</ref> |affiliations = [[University of Nebraska system]]<br>[[North Central Association of Colleges and Schools|NCA]]<br>[[Coalition of Urban and Metropolitan Universities|CUMU]]<br>[http://www.aashe.org/ AASHE] |website = {{URL|UNOmaha.edu}} |logo = University of Nebraska at Omaha wordmark.svg }} '''Univerzitet u Nebraski u Omahi''' ({{jez-en|University of Nebraska Omaha}}) je [[SAD|američki]] javni [[univerzitet]] u gradu [[Omaha, Nebraska|Omahi]], ogranak sistema [[Univerzitet u Nebraski|Univerziteta u Nebraski]] čije se sjedište nalazi u [[Lincoln, Nebraska|Lincolnu]]. Utemeljen je [[1908]]. i isprva je bio poznat kao ''Univerzitet u Omahi''. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.unomaha.edu/ Službene stranice Univerziteta u Nebraski] [[Kategorija:Nastanci 1908.]] [[Kategorija:Univerziteti u Nebraski]] [[Kategorija:Nebraska]] avzmnkyznxv5aofv3bro266vb4uu623 David Attenborough 0 4561702 42637265 42580745 2026-06-16T04:33:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637265 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" cellspacing="3" style="width: 22em; border-spacing: 3px; text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.3em" |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 125%" | David Attenborough |- | colspan="2" style="text-align: center; padding-bottom: 0.5em" | [[File:Bærekraftsprisen 2018 (cropped).jpg|220px]]<br>Attenborough u novembru 2018. |- ! Puno ime | David Frederick Attenborough |- ! Rođen | {{birth date and age|df=y|1926|5|8}}<br>[[Isleworth]], [[London]] |- ! Alma mater | [[Univerzitet u Cambridgeu]] (BA)<br>[[Londonska škola ekonomije]] |- ! Zanimanje | [[spiker]]<br>[[prirodoslovac]] |- ! Aktivni&nbsp;period | od 1952. |- ! Titule | [[Orden zasluga|član Ordena zasluga]]<br>[[Orden drugova časti|drug časti]]<br>[[Kraljevski Viktorijin orden|komandor Kraljevskog Viktorijina ordena]]<br>[[Orden Britanskog Imperija|komandor Ordena Britanskog Imperija]]<br>[[Kraljevsko društvo|član Kraljevskog društva]]<ref name=frs>{{cite web|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151014064120/https://royalsociety.org/people/david-attenborough-11015/|archivedate=14. oktobra 2015|url=https://royalsociety.org/people/david-attenborough-11015/|title=Sir David Attenborough OM CH CVO CBE FRS Statute 12|publisher=[[Royal Society]]|location=London}}</ref><br>[[Linnéovo društvo u Londonu|član Linnéova društva u Londonu]]<br>[[Londonsko zoološko društvo|član Londonskog zoološkog društva]]<br>[[Društvo antikvara u Londonu|član Društva antikvara]] |- ! Supruga | Jane Elizabeth Ebsworth Oriel<br>(vj. 1950.; do njezine smrti 1997.) |- ! Djeca | Robert Attenborough<br>Susan Attenborough |- | colspan="2" align="center" style="border: 1px solid #aaa; border-width: 1px 0 0 0" | {| style="margin: 0 1.5em 0 1.5em; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.1em" |- | Glas Davida Attenborougha |} {| style="border: 1px solid #aaa; border-width: 0 0 1px 0; border-collapse: collapse" |- | [[File:Sir David Attenborough BBC Radio4 Desert Island Discs 29 Jan 2012 b01b8yy0.flac]] |- | style="margin: 0 1.5em 0 1.5em; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.1em" | [[:File:Sir David Attenborough BBC Radio4 Desert Island Discs 29 Jan 2012 b01b8yy0.flac|Snimljeno u januaru 2012.]] iz programa<br>BBC Radio 4 ''[[Desert Island Discs]]'' |- | style="padding-bottom: 2px" | |} |} '''David Frederick Attenborough''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdeɪvɪd ˈfɹɛdəɹɪk ˈætənbʌrə<nowiki>]</nowiki>]] ([[Isleworth]], London, 8. maja 1926.),<ref name=whoswho>{{Who's Who | surname = ATTENBOROUGH | othernames = Sir David (Frederick) | id = U5973 | volume = 2015 | edition = online [[Oxford University Press]]}} {{subscription required}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/42130/Sir-David-Attenborough |title=Sir David Attenborough (English broadcaster and author) - Encyclopedia Britannica |publisher=Britannica.com |date= |accessdate=26. augusta 2014}}</ref> engleski radijski i televizijski [[spiker]], voditelj i [[prirodoslovac]]. Najpoznatiji je po pisanju scenarija i vođenju devetodijelne serije ''[[The Life Collection|Život]]'' (''Life'', 2005.), u sprezi s [[Prirodoslovna jedinica BBC-ja|Prirodoslovnom jedinicom BBC-ja]], koja kolektivno tvori sveobuhvatno istraživanje životinjskog i biljnog života na planetu. Attenborough je i bivši viši menadžer na [[BBC|BBC-ju]], gdje je 1960-ih i 1970-ih služio kao kontrolor kanala [[BBC Two]] i [[direktor programa]] BBC Televisiona. Jedina je osoba koja je osvojila [[BAFTA|BAFTA-ine]] nagrade za programe u crno-bijelom, u boji, u HD-u i 3D-u. Attenborough se smatra [[nacionalno blago|nacionalnim blagom]] u Britaniji iako se taj termin njemu samom ne dopada.<ref>{{cite web|last=Waldemayer |first=Winston |url=http://www.newscientist.com/blogs/shortsharpscience/2009/01/eye-burrowing-worms-national-t.html |title=Short Sharp Science: Eye-burrowing worms, national treasures... and creationism |work=New Scientist |date=28. januara 2009. |accessdate=26. novembra 2011}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/4413130/Sir-David-Attenborough-Man-was-given-permission-to-exploit-the-natural-world-by-the-Bible.html |title=Sir David Attenborough: 'Man was given permission to exploit the natural world by the Bible' |work=The Daily Telegraph |date= 31. januara 2009.|accessdate= {{ date |a 6 oct 2014}} |location=London |first=Paul |last=Kendall}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/2982907/Margaret-Thatcher-Richard-Branson-and-Judi-Dench-picked-as-National-Treasures.html |title=Margaret Thatcher, Richard Branson and Judi Dench picked as National Treasures |work=Daily Telegraph |date=18. septembra 2008 |location=London | accessdate= {{date|6 oct 2014}}}}</ref> God. 2002. imenovan je među ''[[100 Greatest Britons|100 najvećih Britanaca]]'' na temelju glasova prikupljenih širom UK-a.<ref>{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-134458/100-great-Britons--A-complete-list.html |title=100 great Britons – A complete list |work=Daily Mail |date=21. augusta 2002 |accessdate=5. augusta 2012}}</ref> Mlađi je brat režisera, producenta i glumca [[Richard Attenborough|Richarda Attenborougha]]<ref>{{cite web|url=http://www.richardattenborough.com/Biography/ |title=Richard Attenborough's official website: Biography |publisher=Richardattenborough.com |accessdate=2. januara 2011}}</ref> i stariji brat izvršnog direktora u industriji motornih vozila [[John Attenborough|Johna Attenborougha]]. Nosilac je više odlikovanja i priznanja; član je [[Orden zasluga|Ordena zasluga]], [[Orden drugova časti|drug časti]], komandor [[Kraljevski Viktorijin orden|Kraljevskog Viktorijina ordena]], komandor [[Orden Britanskog Imperija|Ordena Britanskog Imperija]], član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]], [[Linnéovo društvo u Londonu|Linnéova društva u Londonu]], [[Londonsko zoološko društvo|Londonskog zoološkog društva]] i [[Društvo antikvara u Londonu|Društva antikvara u Londonu]]. == Referencije == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commons category}} * [http://www.britishexploring.org/AboutUs/OurPatrons.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808054258/http://www.britishexploring.org/AboutUs/OurPatrons.aspx |date=2014-08-08 }} British Exploring Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808054258/http://www.britishexploring.org/AboutUs/OurPatrons.aspx |date=2014-08-08 }} * [http://www.frp.org.uk/news/149-frp-announces-its-new-patrons {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140514162407/http://www.frp.org.uk/news/149-frp-announces-its-new-patrons |date=2014-05-14 }} Friends of Richmond Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140514162407/http://www.frp.org.uk/news/149-frp-announces-its-new-patrons |date=2014-05-14 }} * [http://www.populationmatters.org/2009/press/attenborough-opt-patron/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714173326/http://www.populationmatters.org/2009/press/attenborough-opt-patron/ |date=2014-07-14 }} Population Matters] * {{IMDb name|id=0041003|name=David Attenborough}} * [http://www.wildfilmhistory.org/person/85/David+Attenborough.html biografija na Wildfilmhistory.org] * {{Wayback |df=yes|date=20120501235151 |url=http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/attenboroughd1.shtml |title=intervjui s Attenboroughom na BBC-ju iz 1976. i 1998.}} * [http://www.pbs.org/lifeofbirds/sirdavid/index.html intervju s Attenboroughom na PBS-u iz 1998.] * [https://www.youtube.com/watch?v=fK0rXRmC4DQ#t=100 People and Planet: David Attenborough], video s predavanja predsjednika [[Kraljevsko društvo umjetnosti|RSA]] iz 2011. * [http://www.bbc.co.uk/nature/collections/p0048522 BBC Wildlife Finder] – omiljeni momenti Davida Attenborougha * [http://www.worldlandtrust.org/about/patrons/david-attenborough {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180330151912/http://www.worldlandtrust.org/about/patrons/david-attenborough |date=2018-03-30 }} Tribute from the World Land Trust] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180330151912/http://www.worldlandtrust.org/about/patrons/david-attenborough |date=2018-03-30 }} * [http://www.bbc.co.uk/programmes/p00942qy David Attenborough], intervju iz BBC Radio 4 ''[[Desert Island Discs]]'', 27. decembra 1998. {{lifetime|1926||Attenborough, David}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski zoolozi]] [[Kategorija:Britanski TV-voditelji]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] 5n0f8ivfaq9ow14afzeeyravc0rafbl Deux jours, une nuit 0 4565200 42637289 41823980 2026-06-16T07:08:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Two Days, One Night | slika = Deux jours, une nuit poster.jpg | director = [[braća Dardenne|Luc Dardenne<br />Jean-Pierre Dardenne]] | producer = {{Plainlist| * Luc Dardenne * Jean-Pierre Dardenne * Denis Freyd}} | writer = {{Plainlist| * Luc Dardenne * Jean-Pierre Dardenne}} | starring = {{Plainlist| * [[Marion Cotillard]] * [[Fabrizio Rongione]]}} | cinematography = Alain Marcoen | editing = [[Marie-Hélène Dozo]] | production companies = {{Plainlist| * [[Dardenne brothers|Les Films du Fleuve]] * Archipel 35 * [[Canal+]] * [[Ciné+]] * [[Eurimages]] * [[Eyeworks]] * [[France 2 Cinéma]] * [[Radio Télévision Belge Francophone]] * [[Belgacom]]}} | distributor = {{Plainlist| * Cinéart {{small|(Belgium)}} * Diaphana Films {{small|(France)}} * BIM Distribuzione {{small|(Italy)}}}} | released = {{Film date|df=y|2014|05|20|[[Kanski filmski festival 2014.|Cannes]]}} | runtime = 95 min.<ref>{{cite web | url=http://bbfc.co.uk/releases/two-days-one-night-film | title=''TWO DAYS, ONE NIGHT'' (15) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=11 July 2014 | accessdate=28. I 2015 | archivedate=2015-03-25 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150325192630/http://www.bbfc.co.uk/releases/two-days-one-night-film | deadurl=yes }}</ref> | country = {{Plainlist| * {{flagcountry|BEL}} * {{flag|Francuska}} * {{flag|Italija}}}} | language = {{Plainlist| * francuski * arapski}} | budget = 7 mil. [[Euro|€]] | gross = 9 mil. $<ref>{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/movies/?page=main&id=twodaysonenight.htm |title= ''Deux Jours, Une Nuit'' – Box-Office Mojo |accessdate=2. III 2015 |work=[[Box Office Mojo]]}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.jpbox-office.com/fichfilm.php?id=14212 |title=''Deux Jours, Une Nuit'' – JP's Box-Office |accessdate=2. III 2015 |work=JP's Box-Office |archive-date=2016-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160805074738/http://jpbox-office.com/fichfilm.php?id=14212 |url-status=dead }}</ref> }} '''''Dva dana, jedna noć''''' ({{jez-fr|Deux jours, une nuit}}) [[Belgija|belgijski]] je film [[braća Dareden|braće Dareden]] iz 2014. u kome glavnu ulogu tumači [[Marion Kotijar]]. Premijerno je prikazan na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2014. gde je bio nominovan za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]], a bio je i belgijski kandidat za [[Oskar za najbolji strani film|Oskara]] 2014. godine, iako nije nominovan za ovu nagradu. Marion Kotijar je za svoju izvedbu osvojila [[Evropska filmska nagrada|Evropsku filmsku nagradu]] za najbolju glumicu u glavnoj ulozi i bila nominovana za nagrade brojnih udruženja filmskih kritičara u istoj kategoriji. == Radnja == Sandra je mlada majka i radnica u maloj fabrici koja se bavi proizvodnjom [[solarna ćelija|solarnih panela]] u [[Seren]]u, [[Industrija|industrijskom]] gradu u [[Belgija|belgijskoj]] opštini [[Lijež]]. Nakon nervnog sloma, primorana je da neko vreme odsustvuje sa posla, ali tokom njenog bolovanja uprava fabrike shvata da su radnici sposobni da bez nje obave istu količinu posla uz produženo radno vreme. Radinicima se nudi opcija da izaberu između svoje koleginice Sandre i bonusa u iznosu od 1.000 [[Evro|evra]]. Većina njih odlučuje se za drugu opciju, ali direktor pristaje da im pruži još jednu priliku za glasanje, te Sandra tokom vikenda posećuje svoje kolege i pokušava da ih ubedi da odustanu od bonusa kako bi mogla da zadrži svoje radno mesto. == Uloge == * [[Marion Cotillard]] : Sandra<ref>[http://www.lesoir.be/197164/article/culture/cinema/2013-02-25/frères-dardenne-font-tourner-marion-cotillard Les frères Dardenne font tourner Marion Cotillard] - [[Le Soir]], {{datum|25|2|2013|god=ne}}</ref> * [[Fabrizio Rongione]] : Manu, le mari * [[Pili Groyne]] : Estelle, la fille de Sandra et Manu * [[Catherine Salée]] : Juliette * [[Christelle Cornil]] : Anne * [[Timur Magomedgadzhiev]] : Timur, l'entraîneur de football * [[Serge Koto]] : Alphonse, l'employé sous contrat * [[Batiste Sornin]] : M. Dumont, le patron * [[Olivier Gourmet]] : Jean-Marc, le contremaître * [[Hicham Slaoui]] : Hicham * [[Hassaba Halibi]] : la femme de Hicham == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * {{official|http://www.lesfilmsdufleuve.be/fr/projet-en-cours/Deux-jours-une-nuit}} * {{Imdb title|id=2737050}} {{Frères Dardenne}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Deux jours une nuit}} [[Kategorija:Belgijski filmovi]] [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 7ba5wi4acqk58alwz0cwz1ab23ot3sh Deliverance 0 4567174 42637276 42236191 2026-06-16T06:15:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637276 wikitext text/x-wiki {{Other uses}} {{Infokutija film | naslov = Deliverance | slika = Deliverance poster.jpg | opis = kino-poster čiji je autor [[Bill Gold]] | director = [[John Boorman]] | producer = John Boorman | screenplay = [[James Dickey]]<br />'''van špice:'''<br />John Boorman | based on = {{Based on|''[[Deliverance (roman)|Deliverance]]''|James Dickey}} | starring = [[Jon Voight]]<br />[[Burt Reynolds]]<br />[[Ned Beatty]]<br />[[Ronny Cox]] | cinematography = [[Vilmos Zsigmond]] | editing = [[Tom Priestley]] | music = [[Eric Weissberg]]<br>[[Arthur "Guitar Boogie" Smith]] (van špice) | studio = Elmer Productions | distributor = [[Warner Bros.]] | released = {{Film date|1972|07|30|df=y}} | runtime = 110 min. | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = 2 mil. $ | gross = 46,1 mil. $<ref name="TN" /> }} '''''Deliverance''''' ({{jez-sh|Oslobađanje}}) je [[SAD|američki]] igrani film snimljen 1972. godine u režiji [[John Boorman|Johna Boormana]], poznat kao jedno od najpopularnijih i najuticajnijih filmskih ostvarenja svog doba. Po žanru je mješavina drame i pustolovnog filma, a predstavlja adaptaciju [[Deliverance (roman)|istoimenog]] romana [[James Dickey|Jamesa Dickeya]], koji je također napisao scenario i koji se pojavljuje u maloj ulozi šerifa. Protagonisti - koje tumače [[Jon Voight]], [[Burt Reynolds]], [[Ned Beatty]] i [[Ronny Cox]] - su četvoricxa relativno situiranih muškaraca iz velikog grada koji preko vikenda odlaze na izlet [[kanu]]om niz rijeku u planinskoj divljini sjeverne [[Georgia|Georgije]] koja bi uskoro trebala biti potopljena zbog izgradnje hidroelektrane. Radnja prikazuje kako se tamo suočavaju sa siromašnim, neobrazovanim i prema došljacima sve neprijateljski nastrojenijim stanovnicima, te kako serija sitnih incidenata eskalira u zastrašujuće nasilni sukob, tjerajući ih da iskoriste sve svoje vještine, ali i odbace "civilizirane" skrupule kako bi pokušali preživjeti. ''Deliverance'' je postigao izuzetan komercijalni uspjeh, postavši petim najgledanijim filmom 1972. godine u sjevernoameričkim kino-dvoranama. To se ponekad tumači time što je svojom temom tada sve aktualnije pitanje očuvanja okoline i tradicionalne američke divljine, ali i prikaz naličja američkog društva, prije svega kroz sukob obrazovane, "prosvijećene" i [[liberalizam|liberalne]] urbane [[srednja klasa|srednje klase]] sa [[konzervitizam|konzervativnim]] siromašnim ruralnim [[Bijeli Amerikanci|bijelcima]]. Kao takav, ''Deliverance'' je u mnogo čemu ustanovio negativni stereotip američkih ''[[hillbilly]]ja'' koje će Hollywood koristiti do današnjeg dana. Sa druge strane, prema kulturi planinskih stanovnika je pozitivan stav izrazio kroz vješto korištenje američke folk muzike, prije svega kroz popularnu instrumentalno kompoziciju ''[[Duelling Banjos]]'' koja predstavlja svojevrsni zaštitni znak filma. Publici je, međutim, najviše u oči zapao izuzetno mračan ton filma, ali i dotada zbog [[filmska cenzura|cenzorskih]] obzira nezamislivi sadržaji, a što uključuje i antologijsku scenu brutalnog [[gej|homoseksualnog]] [[silovanje|silovanja]], jednu od prvih takve vrste u američkom [[mainstream]] filmu. Kritičarima je, pak, najviše u oči zapao Boormanov neobični režijski stil, koji je često odražavao zbunjenost protagonista, a kulmnirao u epilogu koji sugerira povratak u filmu pobijeđenog [[Zlo|Zla]], a koji će kasnije citirati brojna [[horor film|horor]] ostvarenja kao što je ''[[Petak 13. (film, 1980)|Petak 13.]]'' Godine 1976. je u [[Turska|Turskoj]] režiser [[Şerif Gören]] snimio neslužbeni [[remake]] pod naslovom ''Nehir'' (Rijeka). ==Uloge== * [[Jon Voight]] ... Ed Gentry * [[Burt Reynolds]] ... Lewis Medlock * [[Ned Beatty]] ... Bobby Trippe * [[Ronny Cox]] ... Drew Ballinger * Ed Ramey ... Starac * [[Billy Redden]] ... Lonnie * [[Bill McKinney]] ... Brđanin * [[Herbert 'Cowboy' Coward]] ... Bezubi čovjek * [[James Dickey]] ... Šerif Bullard * [[Macon McCalman]] ... Arthur Queen ==Izvori== {{Reflist|2|refs= <ref name="TN">{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1972/0DLVR.php|publisher=The Numbers|title=Deliverance, Box Office Information|accessdate=21. I 2012|archive-date=2013-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029205850/http://www.the-numbers.com/movies/1972/0DLVR.php}}</ref> }} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0068473|Deliverance}} * {{tcmdb title|22066|Deliverance}} * {{mojo title|deliverance|Deliverance}} * {{rotten-tomatoes|deliverance|Deliverance}} * [http://www.alternativereel.com/cult_movies/display_article.php?id=0000000053 Weekend in Aintry! James Dickey and The Making of ''Deliverance''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170223130805/http://www.alternativereel.com/cult_movies/display_article.php?id=0000000053 |date=2017-02-23 }} * [http://dutch-burt.spaces.live.com/blog/cns!92C06ABCF6BD1502!395.entry Pictures of some deleted scenes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200517194643/https://dutchburt.wordpress.com/ |date=2020-05-17 }} {{John Boorman}} {{Authority control}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Triler filmovi]] [[Kategorija:Filmovi silovanja i osvete]] dviae395tpamvz6q835lu30akpdv27k Kategorija:Univerziteti u Nebraski 14 4572336 42637049 42636755 2026-06-15T13:26:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Nebraska]] na [[Kategorija:Univerziteti u Nebraski]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636755 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Nebraska]] [[Kategorija:Nebraska]] 6tnhkk5v4x0208gj7nk3tlnkbwqf27j Kategorija:Univerziteti u Virginiji 14 4572337 42637044 42636770 2026-06-15T13:26:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Virginia]] na [[Kategorija:Univerziteti u Virginiji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636770 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Vriginia]] [[Kategorija:Virginia]] ghot8ukac4nztng0mrlrfx429gifsoo Divlji pas Dingo 0 4572643 42637303 42422226 2026-06-16T08:49:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |tip=c/b |naslov = Дикая собака динго<!--Название фильма уточнено по записи в государственном регистре. — Чушь! Во всех советских печатных изданиях слово «динго» написано со строчной буквы! А сайт МК РФ не является эталоном грамотности.--> |slika = Кадр из фильма «Дикая собака динго».jpg |opis = scena iz filma |režija = [[Karasik, Julij Jurjevič|Julij Karasik]] |scenario = [[Grebnjev, Anatolij Borisovič|Anatolij Grebnjev]] |based on = {{based on|''[[Divlji pas Dingo ili Priča o prvoj ljubavi]]''|[[Ruvim Frajerman]]}} |uloge = [[Poljkih, Galina|Galina Poljskih]]<br />[[Osobik, Vladimir Vasiljevič|Vladimir Osobik]]<br />[[Umurzakov, Talas Kamasijevič|Talas Umurzakov]]<br />[[Kondratjeva, Ina Mihajlovna|Ina Kondratjeva]] |fotografija = [[Fastovič, Vjačeslav Ksaverjevič|Vjačeslav Fastovič]] |muzika= [[Švarc, Isaak Josifovič|Isaak Švarc]] |zemlja = {{flag|Sovjetski Savez}} |kompanija = [[Lenfiljm|Kinostudija «Lenfiljm»]] |jezik = [[ruski jezik|ruski]] |trajanje = 97 min. |premijera = {{Filmdate|1962}} }} '''''Divlji pas Dingo''''' ({{jez-ru|Дикая собака Динго}}) je [[SSSR|sovjetski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1962. godine u režiji [[Julij Karasik|Julija Karasika]]. Predstavlja adaptaciju romana ''[[Divlji pas Dingo ili Priča o prvoj ljubavi]]'' [[Ruvim Frajerman|Ruvima Frajermana]]. Protagonistica, čiji lik tumači [[Galina Poljskih]] je 15-godišnja gimnazijalka koja sa majkom živi u [[Ruski daleki istok|dalekoistočnom]] primornom gradu. Radnja prikazuje kako se u isti grad iz [[Moskva|Moskve]] vraća njen otac sa novom suprugom i njenim sinom, njenim vršnjakom Koljom (čiji lik tumači [[Vladimir Osobik]]), sa kojim počinje ići u isti razred i u koga se na kraju zaljubi. ''Divlji pas Dingo'' je postigao izuzetnu gledanost u sovjetskim kino-dvoranama, a kritičari su posebno pohvalili Poljskih, koja je, usprkos dobi od 23 godine, uspješno glumila 15-godišnjakinju. Taj joj je film pomogao da postane zvijezda kako u SSSR-u, tako i u ostatku tadašnjeg [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. ==Vanjske veze== * {{imdb title|0167896|Фильм «Дикая собака динго» (СССР, 1962 год).}} * {{cite web|url=http://mkrf.ru/registr/detail.php?ID=110088992&ganr=&strana=&year_from=1&year_to=1&kateg=&color=&nud=&firm_z=&keywords=&q=%C4%E8%EA%E0%FF+%F1%EE%E1%E0%EA%E0+%C4%E8%ED%E3%EE&captcha=1|title=Фильм «Дикая собака динго» (СССР, 1962 год)|work=Государственный регистр фильмов|publisher=Министерство Культуры Российской Федерации|accessdate=16. V 201|archive-date=2016-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605041013/http://mkrf.ru/registr/detail.php?ID=110088992&ganr=&strana=&year_from=1&year_to=1&kateg=&color=&nud=&firm_z=&keywords=&q=%C4%E8%EA%E0%FF+%F1%EE%E1%E0%EA%E0+%C4%E8%ED%E3%EE&captcha=1|dead-url=yes}} * ''[[Вартанов, Анри Суренович|Ан. Вартанов]]''. [http://www.filmz.ru/blogs/mumluk/1211/ Статья «Не погибла молодость» о картине Юлия Карасика «Дикая собака динго» по повести Рувима Фраермана в журнале «Советский экран» (№ 19 (139), октябрь 1962 года).] // filmz.ru. * {{cite web|url=http://www.marie-olshansky.ru/smo/dingo.shtml|title=«Дикая собака динго» (рассказ о книге и фильме нашего детства). Подборка статей и очерков в рубрике «Истории от Марии О.».|author=Мария Ольшанская.|date=7 марта 2010 года|work=|publisher=Художественно-публицистический журнал «Черепаха на острове» Марии Ольшанской // marie-olshansky.ru|accessdate=26. VI 2016|lang=ruski|archive-date=2013-11-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20131110043740/http://www.marie-olshansky.ru/smo/dingo.shtml|url-status=dead}} * {{Russiancinema|1737|Фильм «Дикая собака динго» (СССР, 1962 год). Информация о фильме.}}. * {{cite web|url=http://www.megabook.ru/Article.asp?AID=576259|title=Фильм «Дикая собака динго» (СССР, 1962 год). Информация о фильме|publisher=Онлайн-энциклопедия Кирилла и Мефодия|accessdate=2012-11-15|archiveurl=https://www.webcitation.org/6CJxN7P75?url=http://www.megabook.ru/Article.asp?AID=576259|archivedate=2012-11-20|deadurl=no}} * {{YouTube|MOjGg95LZ0s|ВИДЕО. Фильм «Дикая собака динго» (СССР, 1962 год, длительность — 01:32:49).|logo=1}} // youtube.com (пользователь – «LenfilmVideo»; опубликовано 29 июля 2011 года) {{Julij Karasik}} {{Anatolij Grebnjev - scenariji}} [[Kategorija:Sovjetski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Romantični filmovi]] [[Kategorija:Tinejdžerski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o odrastanju]] cktz10us0rr0ads2row2e25647nxbsd Nekropola stećaka Boljuni 0 4573418 42637089 42605468 2026-06-15T14:42:52Z Zavičajac 76707 42637089 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Boljuni |image = Boljuni 4 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Stolac]] }} '''Nekropola Boljuni''', općina [[Stolac]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO-a]]. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2016-11-15 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Boljuni%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Boljuni |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Lokacija == Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u zaseoku Boljuni, koje je u sastavu sela [[Bjelojevići]], 15&nbsp;km jugozapadno od Stoca, uz cestu Stolac - [[Hutovo|Hutovo Blato]]. Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije skupine, na rastojanju od oko 400 m. U okolici ima tragova iz ilirskog doba (gradina i tumuli), a nedaleko je lokalitet Crkvina, vjerovatno [[Antički period|kasnoantičkog]] perioda i ostaci groblja (ranosrednjovjekovnog?). == Opis == Svrstani su u nizove i orijentirani isključivo u pravcu zapad - istok, ili sa malim skretanjem od tog pravca. Nekropola se sastoji od: 82 ploče, 176 sanduka, 12 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] i 4 krstače. Od ukupnog broja 92 su ukrašena i to: 29 ploča, 57 sanduka i 6 sljemenjaka. Po broju ukrašenih spomenika spadaju među nekoliko velikih nekropola koje su najbogatije ukrašene.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> === Ukrašavanje === U [[reljef]]ne motive koji se najčešće pojavljuju spadaju povijene lozice sa trolistovima, kao bordura na vodoravnim stranama ploča ili kao friz na uspravnim stranama sanduka. Ovaj motiv je karakterističan za čitavu Hercegovinu, ali se ovdje javlja u relativno velikom broju. Česti su i štitovi sa mačevima i rozete koje se javljaju u više varijanti: kao heraldičke oznake na štitovima, u kompoziciji sa polumjesecom ili samostalno. Pojavljuju se i kao stilizirane rozete sa tordiranim kružnim vijencima ili predstavljene kao krst - rozete. Zatim po brojnosti slijede plastične vrpce, razne bordure, krst - obični ili stilizirani, polumjesec, ljiljani, biljne stilizacije sa spiralama i grozdovima, arkade i mačevi. Brojne su figuralne predstave i kompozicije: scene lova na jelena, turniri i kola. Tu su i fantastične životinje, figure lava i konjanika.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Originalni motivi Boljuna su: [[lav]], žena sa djetetom u narjučju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu guštera i kolo sa kolovođom koji jaše na jelenu.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> [[File:Boljuni II (02).jpg|mini|desno|Jedan od stećaka sa natpisom u nekropoli Boljuni]] === Natpisi === Po broju natpisa, ukupno 19, Boljuni pružaju istorijske podatke i podatke važne za kulturnu istoriju Bosne i Hercegovine. U natpisima se spominju imena sahranjenih: Radića Vladisalića, Heraka i Radoslava Herakovića koji leže “na svojoj plemenitoj”, Petra Vukića i njegovog brata i drugih. Neke od tih ličnosti su i istorijski dokumentirane. Dakle, tu su sahranjeni pripadnici grupe Boljuna - Vladisalića, koji su pripadali Donjim Vlasima.<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://pdfcookie.com/documents/marko-vego-zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-bosne-i-hercegovine-2-j267k6y1pgl4 |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II - r.b.: 62-69 |work= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine . Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na stećku Bogavca i Taraha Boljunovića, umrlih prije 1477, stoji natpis: {{Citat|A se leže Bogavac i Tarah Boljunović iz Jame. Kamen sječe Grubač. Molitva, Bože, pomiluj me milošću tvojom}} Tu je i grob čuvenog vojskovođe [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosače]], gospodara [[Hum]]a i vojskovođe bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]], koji je prvi pobijedio [[Osmanlije]] kod Bileće 27. kolovoza 1388. godine, te sudjelovao kao vojskovođa u [[Bitka na Kosovu polju|bitci na Kosovu polju 1389.]] i umro 1392. godine. Na njegovom grobu uklesano je: {{Citat|a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković piše semoradь|Šefik Bešlagić, ''Boljuni srednjovjekovni nadgrobni spomenici'', Starinar XII., Institut za Arheologiju, Beograd 1961., str. 196.}} Pošto je spomenik pisao Semorad, podignut je naknadno, što se zaključuje i po stećku u obliku krstače, podignutom ranije postavljene ploče. === Kamenoresci === Na nekoliko stećaka potpisao se majstor Grubač, prepoznatljiv po svom umjetničkom izrazu i motivima, dijak (pisar) Semorad i drugi (majstori Milić, Zelija i Dragiša i dva dijaka Radoje i Vuk). Smatra se da su Boljuni bili važan klesarski, tj. umjetnički centar. Najveći broj stećaka na nekropoli potječe iz doba djelovanja [[Izrada stećaka|majstora Grubača]] (okvirno između 1440.-1460.), te iz doba njegovih učenika. U to doba područje oko Stoca bilo je jedno od glavnih žarišta epigrafskih spomenika, čiji su natpisi pisani ćirilskim pismom, ali sa poznatim paleografskim osobenostima ovog pisma u [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i Humu, kasnije Hercegovini, tako da paleografi sa razlogom govore o [[Bosančica|bosanskoj ćirilici]]. Iako tačnih podataka nema, prema brojnosti stećaka pretpostavlja se da se ovdje sahranjivalo od druge polovine XIV do početka XVI stoljeća. Lokalitet je zapušten, obrastao divljim rastinjem, ne vide se tragovi skorijeg održavanja ili uređenja zelenih površina; dio ograđene površine od ulaza u nekropolu i do prvih stećaka je uzoran, čime je pristup dodatno otežan. Nekropola je ugrožena odsustvom stalne brige o očuvanju lokaliteta. U blizini nekropole, 200 m sjeverozapadno i 200 m istočno od nje su bila dva kamenoloma, odakle je najvjerovatnije dovožen kamen za izradu stećaka.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Literatura == * [[Dubravko Lovrenović]], Sarajevo, 2009 -STEĆCI - BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNJEG VIJEKA [https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci] == Vanjske veze == * [http://www.media-marketing.com/intervju-dana/tajna-boljuni-spomenici-i-njihovi-dizajneri/ Boljuni] * [http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - Bosna i Hercegovina Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216153135/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |date=2019-02-16 }} * [https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/stecci/ ZORAN LUKARIĆ: STEĆCI – Časopis Nova Akropola] * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57932 STEĆCI - Hrvatska enciklopedija leksikografski zavod Miroslav Krleža] * [http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ Stećci su naši – Nezavisni portal Jajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005122336/http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ |date=2019-10-05 }} == Reference == {{reference|2}} {{Commonscat|Boljuni necropolis}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Boljuni, Nekropola stećaka}} [[Kategorija:Stolac]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kosače]] [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Stećci u Stocu|B]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Grobna mjesta srednjovjekovne vlastele u BiH]] l5jzh6p5kuvxvd08jym4x2kvfup8lds Nekropola Ravanjska Vrata 0 4573423 42637104 42605511 2026-06-15T14:53:25Z Zavičajac 76707 42637104 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Ravanjska vrata |image = Necropolis of Ravanjska Vrata - stećak of the western section.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Kupres]] }} '''Nekropola Ravanjska Vrata''', općina [[Kupres]], nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO-a]]. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2016-11-15 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 26. oktobra 2010. godine, nekropola proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kupres_Ravanjska%20vrata%20kompl%20BOS.pdf|title= Nekropola Ravanjska Vrata|work= Komisija za nacionalne spomenike|accessdate= 13. 9. 2016}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]]. == Lokacija == Nekropola sa stećcima nalazi se na samim Ravanjskim Vratima - koja spajaju Vukovsko i Ravanjsko polje. == Historija == Područje Kupresa s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne.<ref name="Bešlagić2">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Dominiraju ploče; sanduci su u prosjeku manjih dimenzija i tek manji broj je s postoljem, dok je nesrazmjerno malo Oblici stećakasljemenjaka. Ukrašavanje stećakaUkrasi su socijalni i religijski simboli, te figuralne predstave: krst, bordure, stiliziran ljiljan, rozete, zvijezda, polumjesec, tordirano uže, ruka s mačem, štit s mačem, mač, arkada, djedovski štap, ruke, sidro, turnir, kolo, lov, pojedinačne ljudske figure, figure životinja, te ostale scene.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Oblast Kupresa kao i nešto južnije [[Duvanjsko polje]], krasi dalmatinski tip sljemenjaka koji se izvorno javlja u kasnosrednjovjekovnim grobljima CetinaCetinske i ImotskiImotske krajine, prethodeći pojavi istog oblika u poljima zapadne i jugozapadne Bosne. == Opis == Nekropola se sastoji iz dva dijela, Donja i Gornja nekropola. Na dijelu Donja nekropola nalazi se skupina od 43 stećka (20 ploča, 20 sanduka i 3 sljemenjaka)<ref name="BEŠLAGIĆ1">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka |title=Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |work=Svjetlost, Sarajevo, 2004 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>, dobro obrađenih i postavljenih po pravcu sjeverozapad-jugoistok.<ref name="Bešlagić2"/> Ukrašeno je 18 primjeraka, i to 5 ploča, 10 sanduka i 3 sljemenjaka. Na dijelu Gornja nekropola smješteno 25 stećaka, bez određenog sistema po pravcu istok-zapad. Oko nekropole, na sve strane, ima dosta većeg i manjeg kamenja, tako da su stećci uklopljeni u okolinu. Najčešći motivi su vrpce i bordure, rozete, križevi i polumjeseci, a potom se javljaju biljne stilizacije u vidu ljljana, scene lova i kola, ruka s mačem, 2 žene, čovjek s konjem, povijena lozica i tordiran kružni vijenac. Kamenolom za stećke bio je u neposrednoj blizini. Izvjestan broj stećaka gotovo u potpunosti utonuo, jedan dio je prevrnut. Većina stećaka prekrivena je mahovinom i lišajevima, a dio je vidno oštećen pukotinama Na udaljenosti od 800 metara su još dvije nekropole, Trišića njiva i Konopi, a zapadno na brdu Crljenica je nekropola sa 25 stećaka. == Literatura == * Dubravko Lovrenović, Sarajevo, 2009 -STEĆCI - BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNJEG VIJEKA [https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci] == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Ravanjska Vrata}} {{DEFAULTSORT:R}} [[Kategorija:Nekropole stećaka|R]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kupresu]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] dohnzwzc5g3fqnvujp34fzsidjnd4is Mramorije (Perućac) 0 4573424 42637074 41283691 2026-06-15T14:28:56Z Zavičajac 76707 42637074 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Mramorje Perućac |image = Mramorje Perućac 052.jpg |godina = 2016 <small>(31. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = [[Bajina Bašta]], {{flag|Srbija}} |Mesto= Bajina Bašta }} '''Nekropola Mramorje''', općina [[Bajina Bašta]], nalazi se na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene UNESCO-vom [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom]].<ref name="unesco">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Mramorje (Perućac) |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 19. 11. 2021}}{{en}}</ref> Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2016-11-15 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Ovi monolitni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća. Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i istorijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne [[Evropa|Evrope]], područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a sahranjivali su ih sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavlje|pravoslavnu]] crkvu, [[Rimokatolicizam|katoličku]] crkvu i [[Crkva bosanska|bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovine 15. stoljeća). Sačuvano je preko 70.000 stećaka na preko 3.300 lokaliteta), različutih [[Oblici stećaka|oblika]] i [[Ukrašavanje stećaka|motiva]], bogatstvo reljefa, [[Imena na stećcima|epigrafije]] i bogatstvo nematerijalnog kulturnog naslijeđa.<ref name="lovren">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%c4%86-Ste%c4%87ci |title= Dubravko Lovrenović: Stećci |work= Rabić, Sarajevo, 2009 |accessdate= 19. 11. 2021}}</ref> Lokalitet se nalazi pod zaštitom [[Srbija|Republike Srbije]], као [[spisak spomenika kulture od izuzetnog značaja|spomenik kulture od izuzetnog značaja]]<ref>[http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 ''Spomenici kulture od izuzetnog značaja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015200710/http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 |date=2008-10-15 }} ([[Министарство културе Републике Србије]]) {{sr}}</ref><ref name="СК">{{СК-САНУ|Линк=525|Име=Nekropola stećaka}}</ref> == Lokacija == Arheološko nalazište Mramorije ograničeno je sa visokom desnom obalom reke [[Drina|Drine]] na sjevere strane i saobraćajnim pravcem Bajina Bašta – [[Tara|Tara]] na jugu, dok je zapadna granica je desna obala rijeke Vrelo koja se uliva u rijeku Drinu. Teritorija Bajine Bašte, koja obuhvata današnji Perućac, nalazila se na periferiji srednjovekovne srpske države [[Raška|Raške]] na granici sa [[Bosna u srednjem vijeku|banovinom i kraljevinom Bosnom]] u periodu od 13. do 16. vijeka. U 14. vijeku ovim krajem je vladao [[Nikola Altomanović]], a ubrzo su njegovu teritoriju međusobno podijelili teritoriju knez [[Lazar Hrebeljanović]] i bosanski vladar [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]].<ref name="ene">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/mramorje-perucac-bajina-basta/ |title= Nekropola Mramorje Perućac |work= UNESCO |accessdate= 19. 11. 2021}}{{en}}</ref> Arheološko istraživanje 2010. godine pokazalo je da su grobovi zatrpani u netaknuti sloj rastresite krečnjačke stijene. U jednoj od grobnica otkriven je srebrni novac bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša]] (1443-1461) na ploči koja je prekrivala pokojnika. == Opis == [[Nekropola]] je iz XIV vijeka i imala je oko 200 stećaka, napravljenih od tvrdog krečnjaka. Prema posljednjim podacima sada ih je 93, od toga: * 46 ploča * 18 sljemenjaka sa postoljem * 10 sljemenjaka bez postolja * 7 sanduka sa postoljem * 10 sanduka bez postolja * 2 amorfna. Dio stećaka je vremenom premješten, dio je utonuo, dva su prebačena u muzeje ( Etnografski muzej Beograd i Narodni muzej Užice). Poređani su u pravilne redove. Na stećcima nema natpisa, i vrlo mali broj je ukrašen motivima kruga, polumjeseca, mača i štita. U ljeto 2011 obavljeno je kompleto čišćenje i konzervacija. Korištena je specijalizirana mehanizacija za vraćanje položaja dvanaest spomenika što je moguće više na originalni položaj, a rekonstruirani su nedostajući dijelovi nekih spomenika. == Reference == {{reference}} == Literatura == {{Commonscat|Mramorje Perućac}} * [[Šefik Bešlagić]] (1982): ''Stećci: kultura i umjetnost'', Sarajevo: Veselin Masleša * Šefik Bešlagić (1971): ''Stećci, kataloško-topografski pregled'', Sarajevo: Veselin Masleša {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Srbiji]] [[Kategorija:Stećci u Srbiji‎]] [[Kategorija:Spomenici kulture od izuzetnog značaja]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Bajina Bašta]] gki1hyix01h9vs82gar413lc59efnt9 Nekropola sa stećcima Dugo polje 0 4575036 42637093 42605517 2026-06-15T14:45:13Z Zavičajac 76707 42637093 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Dugo polje |image = Dugo Polje 1 , Bosnia and Herzegovina.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Jablanica (BiH)|Jablanica]] }} '''Nekropola Dugo polje''' na [[Blidinje|Blidinju]], opština [[Jablanica (BiH)]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2016-12-09 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1916 |title=Nekropola Dugo polje |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804072646/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1916 }}</ref> == Lokacija == Blidinje je [[kraš]]ka visoravan između planina [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Vran|Vrana]]. == Opis == Nekropola zauzima površinu od 90 x 36 m. Sastoji se od 150 stećaka. Od toga 72 su ploče, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, 4 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] sa podnožjem i 1 sljemenjak bez podnožja. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg kamenoloma. Ukrašena su 32 stećka. Među njima je pet ploča, 22 sanduka i 5 sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete sa četiri, pet i više listova, same ili u kombinaciji sa polumjesecom (ukupno 34 primjerka). Motiv [[krst]]a se pojavljuje 19 puta, u četiri slučaja stilizovan, a u jednom kao dvostruki krst. Interesantna kombinacija motiva na jednom stećku (na karti stećak br.139) predstavlja jednu od osobenosti nekropole - dva kraka krsta se završavaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najčešće u kombinaciji sa rozetom i redovno je plastičan. Na tri mjesta pojavljuje se štit sa mačem, a na jednome usamljen mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa ljiljanima. Vrlo rijedak motiv je krst koji ima uspravni duži krak, na gornjoj strani završen kružnicom. Pojavljuje se i motiv srpa.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> U figuralne predstave spada pet scena [[lov]]a, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno mješovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pješački, sa [[buzdovan]]ima i [[mač]]evima. Žene se javljaju u paru na tri spomenika. Na jednom mjestu su urezanim konturama prikazane tri žene zajedno, u dugim haljinama i bez ruku. Na dva mjesta se pojavljuje po jedna žena sa psom i druga sama, sa visoko uzdignutim dugim rukama. [[Srna]] sa podignutom glavom i [[konj]] prikazani su na dva stećka. Jedanput se pojavljuje i usamljena ruka. U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena sa fantastičnom životinjom, najvjerovatnije predstavlja krilatog konja sa [[Zmija|zmijom]]. Tri figure sa rukama na prsima i pet muških figura sa visoko podignutim rukama, takođe su nejasnog, simboličnog značenja.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Nekropola sa stećcima Dugo polje danas je u relativno dobrom stanju. == Literatura == * Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED * Šefik Bešlagić, Zagreb, 1959 Stećci na Blidinju == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Dugopolje necropolis}} {{DEFAULTSORT:d}} [[Kategorija:Jablanica]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jablanici]] [[Kategorija:Nekropole stećaka]] 0cxoo421ayr80goqx53vlw77w0hlyr2 Nekropola Crkvina 0 4575483 42637091 42613858 2026-06-15T14:44:07Z Zavičajac 76707 42637091 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Crkvina |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Čelebići (Foča)|Čelebići]], [[Foča]] }} '''Nekropola Crkvina''', opština [[Foča]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi je 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2016-12-17 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju UNESCO-a se navodi: :Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ UNESCO, WORLD HERITAGE LIST - Stećci Medieval Tombstone Graveyards]</ref> Proglašena je i za [[Nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3323 |title=Nekropola Crkvina |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2019-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190216035403/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3323 }}</ref> == Lokacija == Nekropola je u zaseoku Vrbica nadomak sela [[Čelebići (Foča)|Čelebići]], udaljenom od Foče oko 20 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka, na lokalitetu Mramor (Crkvina). == Historija == Ovo područje u predrimsko doba pripadalo je [[Iliri|ilirskom]] plemenskom savezu [[Pirusti|Pirusta]]. Skupa sa [[Desitijati]]ma borili su se do kraja protiv [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]] i posljednji bili poraženi u [[Batonov ustanak|Batonovom ustanku]] 6 – 9 godine n.e. Oblast Drine, [[Gornje Podrinje]], oko gornjeg toka istoimene rijeke, spominje se već kod popa Dukljanina sredinom XII vijeka. Od tog vremena može se pratiti njen izuzetan značaj u privrednom i političkom pogledu, bilo da se nalazi u sastavu [[Raška|srpske]] ili [[Bosna u srednjem vijeku|bosanske države]]. Godine 1373. ova oblast pripala je [[Banovina Bosna|Banovini Bosna]], u vrijeme kada je [[Tvrtko I]], u sporazumu sa [[Lazar Hrebeljanović|knezom Lazarom]], savladao i podijelio posjed srpskog velikaša [[Župa u vreme Nemanjića|župana]] [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]]. [[Gornje Podrinje]] je kraj bogat [[šuma]]ma povoljnim za razvoj [[Stočarstvo|stočarstva]] i [[Pčelarstvo|pčelarstva]], a iz plodnih kotlina veoma rano se izvozilo [[žito]] u Dubrovnik. U isto vrijeme ova oblast je bila važna raskrsnica puteva i kao takva imala je veliki značaj i u međunarodnom [[saobraćaj]]u. Naime, iz Dubrovnika, pa preko ovog područja vodio je put za [[Istorija srednjovjekovne Srbije|srednjovjekovnu Srbiju]] i dalje na [[carigrad]]ski drum, poznat iz izvora pod imenom „Via Drine“ ili „Via Choce, Hotče“. Tako je oblast Drine povezivala [[Dubrovnik]] sa Srbijom i uopće sa ostalim krajevima [[Balkan]]a. Iz Foče put je također vodio uzvodno preko [[Goražde|Goražda]] za [[Srebrenica|Srebrenicu]], Srbiju i dalje na sjever u [[Ugarska|Ugrasku]]. Foča je bila poznato srednjovjekovno trgovište u vlasti obitelji [[Kosače|Hranića-Kosača]]. U pisanim izvorima prvi put se spominje 1368. godine == Opis == Nekropola sadrži 205 stećaka, od toga 129 sanduka, 2 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] i 74 stećka nedefinisanog oblika. U nekropoli su još 3 kasnoantičke ploče, 1 rimska ara i 2 srednjovjekovne ploče. Od 211 evidentiranih spomenika, 22 (3 kasnoantičke ploče i 19 stećaka) sadrže ukrase<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>; friz, manji krstovi<ref name="Vidović">{{Cite web|url= https://de.scribd.com/document/97677224/Drago-Vidovic-Simbolicne-Predstave-Na-Steccima|title= Drago Vidović: SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA|work= |accessdate= 9. 2. 2018}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, stilizovani krst, antropomorfni krst, polumjeseci,<ref name="Vidović"/> štap, mačevi, bodež, krugovi, vodenica; ruka, rozeta, predstava životinje, reljefne predstave ljudskih figura<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Jedna od [[Antika|kasnoantičkih]] nadgrobnih ploča br. 161 je dimenzija: 168x73x24 cm. U polukružnom udubljenom okviru vidljiva su dva poprsja. Sa istočne strane je domaćica, što se vidi po ključu, koji ona drži desnom rukom. Sa zapadne strane vidi se druga figura, rađena u reljefnom ispupčenju. U uglovima ploče vide se dva kruga. Ispod poprsja je friz – vitica bez listova, a ispod nje je polje za natpis u profilisanom okviru. Natpis se nije sačuvao jer je površina kamena posve ruinirana == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Marko Vego, Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine knj. III. Sarajevo: Zemaljski muzej, 1964 == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Crkvina}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Stećci u Foči|C]] [[Kategorija:Gornje Podrinje]] a8l7iqmu6300jzcmiztumsa2sxp28mn Nekropola Biskup 0 4576452 42637088 42605467 2026-06-15T14:42:12Z Zavičajac 76707 42637088 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Biskup |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Glavatičevo]], [[Konjic]] }} '''Nekropola Biskup''', naselje Glavatičevo, opština [[Konjic]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-01-10 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> [[Biskup]] je selo oko 30&nbsp;km udaljeno od Konjica, prema jugoistoku. Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2415 |title=Nekropola Biskup |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 12. 2016 |archive-date=2017-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103003237/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2415 }}</ref> == Historija == Velikaški rod [[Sankovići]] držao je početkom 14. stoljeća područje Nevesinja, a poslije 1335. godine proširuju vlast na Zagorje, a kasnije na [[Dabarsko polje|Dabar]], [[Popovo polje|Popovo]], Primorje i [[Konavle]]. Porodično groblje nalazilo se u selu [[Biskup]]u, na teritoriju [[Župa Kom|Komske župe]]. Nedaleko od Biskupa, u selu [[Zaborani]], na krajnjem sjevernom dijelu [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskog polja]], nalazio se dvor [[Radič Sanković|Radiča Sankovića]]. Posljednji Sanković bio je knez, a zatim vojvoda Radič. [[Sandalj Hranić Kosača]] je 1404. godine zarobio Radiča i preoteo čitavu njegovu oblast. == Opis == Od 1954. do 1955. godine [[Arheologija|arheološka]] istraživanja je obavio [[Marko Vego]]. Najvažniji rezultat ovog istraživanja je konstatacija da se ovdje radi o obiteljskom groblju vlastelinskog roda Sankovića koji je u 14. stoljeću vodio glavnu riječ u tadašnjoj Humskoj zemlji. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Nekropola sa stećcima sastoji se od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika. Jedan primjerak je [[Oblici stećaka|sljemenjak]], dok su sve ostalo ploče i sanduci. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m2. Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na jednom sanduku je natpis.<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], 14. stoljeće. Natpis glasi: ''Ovdje leži gospođa Goisava, kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca Sanka i župana Bjeljaka sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.'' Iz natpisa se vidi da se radi o grobu [[Balšići|Goisave]], žene vojvode Radiča Sankovića. Po svom sadržaju, natpis spada među najdragocjenije spomenike svoje vrste u Bosni i Hercegovini. U grobu je pronađen netaknut kostur i prilozi: svilene trake, kao ostatak haljine, a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko 1337. godine.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> U stećku pored nađen je kostur sa prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode Radiča. Područje je zapušteno, pokriveno lišćem i samoniklim raslinjem. Ostaci zidova crkve i stećci u njezinoj unutrašnjosti zarasli su u mahovinu i lišaje. Veliki broj stećaka je pomjeren iz prvobitnog položaja, utonuo ili skliznuo sa padine. == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Marko Vego, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XII, Sarajevo, 1957., 127-141.Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Biskup, Nekropola}} [[Kategorija:Stećci u Konjicu]] [[Kategorija:Srednjovjekovna arheološka nalazišta u BiH]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] 4ojpbfh4cilpz3jkrcrmsb63cxiw93m Nekropola u Bečanima 0 4576455 42637083 42605455 2026-06-15T14:39:32Z Zavičajac 76707 42637083 wikitext text/x-wiki '''Nekropola u Bečanima''' nalazi se u opštini [[Šekovići]]. Selo Bečani je od Šekovića udaljeno 3,52 km u pravcu sjeverozapada. Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3321 |title=Nekropola u Bečanima |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804072951/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3321 }}</ref> == Opis == Nekropola sadrži 138 vidljivih stećaka, od čega 4 ploče, 15 sanduka, 41 [[Oblici stećaka|sljemenjak]], 77 stubova i 1 stećak nedefiniranog oblika.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Zastupljena su četiri osnovna oblika stećaka – ploče, sanduci, sljemenjaci i stubovi u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) koja se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom i lučno zasvođen, zatim stubovi u obliku uspravnog sanduka (pravouglog paralelopipeda) koji se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom, lučno zasvođen i sa lučnim izbočenjem na vrhu.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Na sedam spomenika evidentirani su plastični ukrasi polumjeseca, mača, rozete i predstave ruke.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju. Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina). Dio stećaka je obrastao trnjem i utonuo. == Literatura == * Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED == Reference == {{reference}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Bečani, Nekropola u}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Šekovićima]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nekropole stećaka]] q5ot1avhlapam2ie1spy3w9afa1cbx9 Nekropola stećaka Čengića bara 0 4578513 42637092 42605516 2026-06-15T14:44:40Z Zavičajac 76707 42637092 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Čengića Bare |image = Stećci na Zelengori I.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Kalinovik]] }} '''Nekropola stećaka Čengića Bare''', opština [[Kalinovik]], nalazi se na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih nekropola]] [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-02-14 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3317 |title=Nekropola Čengića Bara |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2021-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210926224753/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3317 }}</ref> == Lokacija == Nkropola se nalazi na Kladovo polju, na planini [[Zelengora|Zelengori]]. Od Kalinovika je udaljena oko 11 km vazdušne linije u pravcu jugozapada. == Opis == Nekropola sadrži 52 stećka, uglavnom su sanduci. Izrađeni su od [[krečnjak]]a i potiču iz [[kamenolom]]a koji se nalazi oko 100 metara od nekropole . U nekropoli se nalazi 35 sanduka, od čega je znatan broj visokih. Veliki broj sanduka je sa postoljem. Sljemenjaka ima šest i oni su dosta visoki, što je jedna od karakteristika ove nekropole. Ostatak stećaka čine ploče (11 primjeraka). Najzastupljeniji motivi na stećcima su; tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim slijede motivi štita i mača, biljnih stilizacija, krstova u kružnim vijencima, ptica, [[jelen]]a i scena lova na jelene te kola i turnira.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na stećku br. 45 evidentiran je i natpis u [[Bosančica|bosanskoj ćirilici]] koji govori da tu leži Stojan Opodinović. Natpis u tranliteraciji glasi: ''1. red: A SE LEŽI STЬN OPODINOB - 2. red: IVЬ'' U transkripciji naslov glasi; ''A se leži St [o] Ьn (Stojan) OpodinovičЬ''. <ref>[http://documents.tips/documents/marko-vego-zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-bosne-i-hercegovine-i.html Marko Vego-Zbornik srednjovjekovnih natpisa u Bosni i Hercegovini] </ref> Znatan broj stećaka oštećen je usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva..<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Literatura == * Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED * [[Marko Vego]], Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Čengić bare}} {{DEFAULTSORT:č}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kalinoviku]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Stećci u Kalinoviku]] phdp1lw8ykrgsao63ip7w71ksh8dsgz Nekropola Kalufi 0 4578514 42637097 42605515 2026-06-15T14:47:40Z Zavičajac 76707 42637097 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Kalufi |image = Stećak Krekovi - Nevesinje.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Kalufi]], [[Nevesinje]] }} '''Nekropola Kalufi''' naselje Kalufi, opština [[Nevesinje]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO-a]]. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-02-14 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2408 |title=Nekropola Kalufi |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2016-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817122343/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2408 }}</ref> == Lokacija == Selo Krekovi se nalazi na južnim obroncima planine [[Crvanj]] i obodu [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskog polja]]. Do Krekova se dolazi lokalnim putem iz [[Kifino selo|Kifinog Sela]]. == Opis == Nekropola Kalufi najveća je nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.  Broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m<sup>2</sup>. Stećci su klesani od [[krečnjak]]a boljeg kvaliteta, većinom pravilno oblikovani, ali ima primjeraka slabije obrade i čak amorfnih. Ukrašeno je 14 ploča, 28 sanduka, 2 sljemenjaka, ukupno  44 spomenika.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="Miletić"/> [[Ukrašavanje stećaka|Ukrasi]] na nekropoli Kalufi su ograničeni na nekoliko motiva kao što su: statusni motivi -  mač, štit kao heraldički znak, mač i štap; od simboličnih motiva - rozeta, polumjesec, plastične polujabuke  i krst: obični, sa dvostrukim poprečnim krakom [[Arhitektura|Arhitektonski]] motiv se javlja na jednom sanduku čije su sve uspravne plohe ukrašene “saracenskim” arkadama.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Ljudske figure pojavljuju se na 2 spomenika: br.13 i 41- muška figura sa štitom i mačem. Najukrašeniji je sanduk br. 43 sa nekoliko urezanih scena: turnir, dvoboj, [[Kolo (ples)|kolo]] i lov.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Literatura == * Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Kalufi necropolis}} {{DEFAULTSORT:Kalufi}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Stećci u Nevesinju|K]] [[Kategorija:Hum]] pqvx1k6iol9cupzablj81vlmtyjwfbc Nekropola stećaka Gvozno 0 4578984 42637095 42605518 2026-06-15T14:46:29Z Zavičajac 76707 42637095 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Gvozno |image = Stećak na Gvoznom polju.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Gvozno polje]], [[Kalinovik]] }} '''Nekropola Gvozno''', opština [[Kalinovik]], nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-02-27 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2727 |title=Nekropola Gvozno |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2022-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220930222324/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2727 }}</ref> == Lokacija == Gvozno je malo kraško polje na [[Treskavica|Treskavici]], udaljeno od Kalinovika oko 11&nbsp;km prema sjeverozapadu. U južnom dijelu polja, u podnožju brda Gradac, smještena je nekropola. == Opis == Nekropola zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]], 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku krsta. Evidentirano je 14 [[Ukrašavanje stećaka|ukrašenih stećaka]].<ref name="Bešlagić2">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećak br. 3 (167 x 60x 10&nbsp;cm) je ploča, utonula, bogato ukrašena. Na gornjoj plohi je prikazan štit pravougaonog oblika. Ispod štita se vide dijelovi dugog i pravog mača, njegova drška sa gornje i vrh sa donje strane štita. Na štitu je prikazana neka fantastična životinja sa razgranatim repom, koja ovdje ima heraldički karakter. Prikazana je i figura muškarca približno iste visine kao štit, sa jednom rukom na boku i drugom na maču i štitu. Noge su blago povijene, kao u pokretu. Na sebi ima kratku haljinu ili košulju koja se prema dnu širi. Ispod ovoga prikaza, plastično je izveden krst-rozeta. Sastoji se od četiri sastavljena kružna vijenca u čijim se poljima nalaze još po dva koncentrična vijenca. Stećak br. 10 (105 x 54 x 33&nbsp;cm) je mali sanduk sa postoljem. Pripada dječijem grobu. Na gornjoj plohi, tehnikom urezivanja, prikazan je pravougaoni štit sa mačem ispod njega. Na štitu su tri kružna vijenca. U donjoj polovici plohe, ispod vrha mača, urezan je polumjesec, a ispod njega lijevo i desno po jedan [[krst]] – [[svastika]]. Do [[polumjesec]]a na lijevoj strani su tri polukružna vijenca, slično kao na štitu. Na drugoj strani su linija i krug sa šiljastim završetkom. Na sjevernoj bočnoj strani prikazane su dvije ljudske figure u pokretu, jedan kružni vijenac i neki vodoravno postavljeni predmet. Na južnoj bočnoj strani urezani su [[konj]] sa konjanikom i tri figure koje se drže rukama, kao u kolu. Na zapadnoj čeonoj strani je urezan krst čiji se poprečni krakovi i gornji uspravni krak završavaju krugovima. Desno od krsta je kružni vijenac. Suprotna čeona strana je ukrašena motivom u vidu uspravne stabljike koja se pri vrhu račva i od čije sredine prema gore idu dvije spiralne linije.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećak br. 42 (163 x 67 x 54&nbsp;cm) je visoki sanduk, ukrašen na gornjoj i dvjema uspravnim stranama. Na gornjoj plohi je plastično prikazana savijena ruka koja drži mač. Na sjevernoj bočnoj strani plastično je prikazana scena iz lova. Raspoznaje se konj sa konjanikom u pokretu, ispred toga dvije životinje koje podsjećaju na divokoze, a zatim figura muškarca sa mačem okrenutim prema bližoj životinji. Ispod ove scene prikazane su još tri životinje, od kojih je srednja okrenuta u suprotnom smjeru od ostalih. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani plastično je prikazano muško kolo. Tri muškarca na glavama nose kape sa šiljastim dodacima. Noge su savijene u koljenima, pa izgleda da je kolo u pokretu. Kolovođa je visoko uzdigao slobodnu ruku. Scena je vrlo dinamična.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> I svi ostali ukrašeni stećci su sa istim motivima. Stećci br. 86 i 87 su pravilno i lijepo klesani spomenici, visine 180 i 200&nbsp;cm., u obliku krsta, bez ukrasa. Krstovi su polomljeni, prevaljeni i utonuli u zemlju. Između grobova sa stećcima su vidljivi ponegdje i grobovi koji su samo oivičeni kamenjem na površini.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Jedan takav grob je pretražen i nađen je ljudski skelet na 100&nbsp;cm dubine. Znatan broj stećaka oštećen je usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, [[lišaj]]a i [[Mahovina|mahovine]]. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva == Literatura == *Dubravko Lovrenović-Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka [https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci] == Reference == {{reference|2}} {{DEFAULTSORT:G}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kalinoviku]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Stećci u Kalinoviku]] 33skfu76ix707ebyxh4yvj4g91wqu5n Nekropola Kućarin-Donje Polje 0 4578987 42637096 42605519 2026-06-15T14:47:04Z Zavičajac 76707 42637096 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Kučarin |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, Hrančići, [[Goražde]] }} '''Nekropola Kućarin''', opština [[Goražde]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-02-27 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3320 |title=Nekropola Kućarin |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804073000/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3320 }}</ref> == Lokacija == Naselje Hrančići nalazi se oko 15 km zapadno od Goražda. Nekropola Kučarin se nalazi u zaseoku Vranci. Veći dio nekropole smješten je na uzvišenju, iznad lokalnog puta, u šumi (grab). == Historija == Oblast [[Gornje Podrinje|Goražda]] nalazila se u sastavu [[Raška|srpske države]] do 1373. Godine kada je ova oblast pripala Bosni, nakon sporazuma [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]] sa [[Lazar Hrebeljanović|knezom Lazarom]]. Nakon toga je u domeni feudalne porodice [[Kosače|Hranića-Kosača]]. == Opis == Na lokalitetu Kućarin evidentirano je 325 vidljivih stećaka. Većina stećaka je u formi ploča i sanduka, manji broj sljemenjaka.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Ukrasi su vidljivi na 4 stećka (motiv ljiljana rađen u u visokom reljefu, motiv srpa, kanelurama, krst s kružnim završecima koji je smješten unutar kruga i prikaz jelena.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> <ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Pored ukrasa na jednom sljemenjaku nalazi se natpis, u literaturi neobjavljen. Natpis u transkripciji glasi: :''† се лежи нѣ ? ош ? видоевичь земьла мϫ на ѡбрѣϫ ь почрьлено мьстаномь''. Natpis u transliteraciji glasi; :''† Se leži Njegoš (?) Vidojević, zemlja mu na Obrju. Počrljeno Mastanom (?)''.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Dio od 30 stećaka odvojen je oko 40 m od ostatka nekropole. Broj stećaka je sigurno i nešto veći, što se vidi po konfiguraciji terena, ali s obzirom na stanje na terenu (utonulost, nanosi zemlje, lišće i suho granje) evidentiran je gore navedeni broj stećaka. Stećci su u većoj mjeri obrasli mahovinom, a neki premazani crvenom bojom. == Literatura == * Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka. == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:k}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Goraždu]] [[Kategorija:Nekropole stećaka|K]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Gornje Podrinje]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] grwj9622i9duegfv8ms371vovonx03t Nekropola Bijača 0 4579635 42637087 42605466 2026-06-15T14:41:43Z Zavičajac 76707 42637087 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Bijača |image = Nekropola Bijaca (16).JPG |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Ljubuški]] }} '''Nekropola Bijača''', opština [[Ljubuški]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-03-12 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Proglašena je i za [[Nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3327 |title=Nekropola Bijača |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2017-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170226131304/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3327 }}</ref> == Lokacija == Nekropola sa stećcima na lokalitetu Bijača nalazi se pored ceste Ljubuški – Vid, u neposrednoj blizini naselja [[Donja Bijača]], udaljenom od Ljubuškog 7 km zračne linije u pravcu juga. == Historija == U okolici Ljubuškog, na 7 nekropola registrirano je 214 [[Stećci|stećaka]], od čega: ploča 88, sanduka 78, sanduka s postoljem 1, sarkofaga 9 te ploča i sanduka koji nisu pojedinačno opisani 48 primjeraka. Od 176 opisanih nadgrobnih spomenika, polovina je ploča, polovina sanduka, dok je sarkofaga relativno malo, ali su umjetnički kvalitetnije ukrašeni od ostalih. Od 176 primjeraka 81 je ukrašenih. Na ovom području bilo je aktivno više klesarskih radionica kao nosilaca različitih utjecaja. Nije ista radionica majstora koji su radili spomenike na nekropoli u Gornjim Studencima i onih koji su radili na nekropoli „Gračine“ u Bijači, Zvirićima i Pržinama. Većina spomenika pripada XIV. i XV. stoljeću, pojedini primjerci, međutim, mogli su nastati i znatno ranije, možda čak u XII. stoljeću. == Opis == [[Nekropola]] broji 33 stećka. Pripisuju se obitelji knezova Rupčića. Dobro su obrađeni i očuvani. Najbrojniji su motivi povijene lozice s trolistovima, potom križevi i štitovi s mačevima, a onda slijede ostali: vrpce, arkade, predstave pojedinačnih ljudskih figura i scene kola i lova. Nekropola ima posebnu likovnu vrijednost. Reprezentativni primjerak je stećak broj 16, visoki sljemenjak s postoljem, dimenzija 115 x 90 x 105 cm. Krov sljemenjaka je neukrašen, a ispod samog krova oko čitavog sljemenjaka pruža se tordirana vrpca. Sljemenjak je ukrašen na sve četiri bočne strane: * na jednoj kraćoj bočnoj strani izrađen je štit s mačem, čiji balčak drži ratnik s kacigom, na donjem dijelu štita izrađena je grančica s trolistom, a nad arkadama štita izrađen je križić, * na dužoj bočnoj strani izrađena je scena lova: lovac na konju i pred njim jelen u trku, a pred jelenom sa suprotne strane prikazan je pas; lovac drži dugo koplje, * s druge duže bočne strane prikazane su četiri ženske figure koje se drže za ruke i igraju u kolu; krajnje žene u kolu drže ruku na boku; figure su plastično prikazane, * na drugoj kraćoj strani izrađene su dvije rozete (s 5 listova), između kojih su smješteni sidro i polumjesec;<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Nekropola je ugrožena usljed neposredne blizine saobraćajnice. == Literatura == * Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA * [[Marko Vego]], Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine knj. III. Sarajevo: Zemaljski muzej, 1964 == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Bijača necropolis‎}} {{DEFAULTSORT:Bijača, Nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Ljubuškom]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nekropole stećaka|B]] p42h7q38wse8w5jarn5f8pwtxkuaa83 Cojedes (rijeka) 0 4605514 42637161 42546803 2026-06-15T20:43:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637161 wikitext text/x-wiki {{Rijeka | ime=Cojedes<br /><small>Río Cojedes</small> | slika= Orinoco Crocodile (Crocodylus intermedius) (34566274184).jpg | države = {{flag|Venecuela}} | pokrajine =[[Lara (savezna država)|Lara]], [[Portuguesa (savezna država)|Portuguesa]], [[Yaracuy]], [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]], [[Barinas (savezna država)|Barinas]], [[Guárico]] | gradovi = | izvor =[[Cordillera de Mérida]] | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće= | ušće_visina = | ušće_koord = | ušće_vrsta = | dužina=340<ref name=km/> | pritoke =[[Turbio (Venezuela)|Turbio]] | sliv = [[Orinoco|Orinoca]] | površina = | ulijeva se u=[[Portuguesa (rijeka)|Portuguesa]] | plovnost = | karta = | karta_širina = | karta_opis = }} '''Cojedes''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Río Cojedes'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeverozapad]]u [[Venecuela|Venecuele]], duga 340 [[kilometar]]a, [[pritoka]] rijeke [[Portuguesa (rijeka)|Portuguesa]].<ref name=km>{{cite web |url = http://www.guiaviajesvirtual.com/index_cojedes.php?recharge=geopolitica |title = ''Estado Cojedes Venezuela - Información Geopolítica - División Político Territoria'' |publisher = Guiaviajes Virtual |language = španjolski |accessdate = 22. 10. 2017 }}{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Karakteristike == Cojedes se formira u [[Llanos]]u u [[Savezne države Venecuele|saveznoj državi]] [[Lara (savezna država)|Lara]] sutokom rijeka [[Turbio (Venezuela)]] i [[Buría (rijeka)|Burío]]. Od tamo uz velike [[meandar|meandre]] teče prema [[jugoistok]]u preko [[ravnica|ravničarskog]] [[Llanos]]a do [[ušće|ušća]] u [[Portuguesa (rijeka)|Rijeku Portuguesa]].<ref name=brit/> [[Sliv]] rijeke Cojedes, zajedno sa [[pritoka]]ma proteže se preko [[Savezne države Venecuele|saveznih država]] [[Lara (savezna država)|Lara]], [[Portuguesa (savezna država)|Portuguesa]], [[Yaracuy]], [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]], [[Barinas (savezna država)|Barinas]] i [[Guárico]]. Cojedes je poznat kao jedna od posljednjih rijeka u kojoj živi [[Orinočki krokodil]], [[2013]]. ustanovljeno je da u njoj živi još samo 27 odraslih ženki.<ref name=kay>{{cite web |url=https://es.mongabay.com/2017/05/hacen-venezuela-colombia-preservar-al-caiman-del-orinoco/ |title= ''Qué hacen Venezuela y Colombia para preservar al caimán del Orinoco?'' |publisher =mongabay |language = španjolski |accessdate = 22. 10. 2017}}</ref> Po rijeci je dobila ime [[Cojedes (savezna država)|Država Cojedes]], jer je ona najveći [[vodotok]] u toj inače [[suša|sušnoj]] [[stočarstvo|stočarskoj]] državi. Postoji zanimljiva anegdota da su graditelji dviju [[crkva|crrkava]] u [[glavni grad|glavnom gradu]] te države [[San Carlos, Venezuela|San Carlosu]] u nedostatku [[voda|vode]] [[malter]] miješali sa [[mlijeko]]m.<ref name=brit>{{cite web |url = http://vzla.tripod.com/cojedes.htm |title = ''Cojedes'' |publisher = Tripod |language = španjolski |accessdate = 22. 10. 2017 |archive-date = 2017-11-01 |archive-url = https://web.archive.org/web/20171101030857/http://vzla.tripod.com/cojedes.htm |url-status = dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_cojedes_ES.html ''Río Cojedes'' na portalu Tierra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727101536/http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_cojedes_ES.html |date=2017-07-27 }} {{es icon}} * [http://cuentaelabuelo.blogspot.hr/2012/10/la-navegacion-de-vapores-por-el-rio.html ''La Navegación de Vapores por el Rio Cojedes''] {{es icon}} [[Kategorija:Rijeke u Venezueli]] [[Kategorija:Atlantski sliv]] mvb0zxmhhhmjdlbfww3mssod91096u0 Nekropola Mramor 0 4605954 42637101 42605514 2026-06-15T14:51:43Z Zavičajac 76707 42637101 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Mramor |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Musići]], [[Olovo (grad)|Olovo]] }} '''Nekropola Mramor''' u naselju [[Musići]], opština [[Olovo (grad)|Olovo]], nalazi se na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-11-03 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Proglašena je i za [[Nacionalni spomenik BiH]]. <ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_Nekropola%20Musici%20kompl%20BOS.pdf |title=Nekropola Mramor |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2018-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180417085159/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Olovo_Nekropola%20Musici%20kompl%20BOS.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Historija == Olovo je smješteno ispod planine Stoborja, na ušću rijeka [[Stupčanica|Stupčanice]] i [[Bioštica|Bioštice]], koje dalje čine rijeku [[Krivaja|Krivaju]]. Stari [[rudnik]] [[Olovo|olova]] poznat je još iz vremena [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimske]] vlasti. Sedamdesetih godina XIV st. u Bosni dolazi do intenzivnijeg razvoja rudarstva, kada svoj rad oživljava i olovski rudnik. U srednjem vijeku na navedenom prostoru formiralo se naselje Olovo s gradom koji se zvao Olovac. Prvi put se spominje 1382. godine pod nazivom „Olovo Plumbum“, a 1415. godine pod nazivom „città de Piombo“.<ref>[https://de.scribd.com/document/264214022/Adem-Handzic Adem Handžić, -Rudarstvo u Bosni od XV do XVII stoljeća]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Opis == Nekropola broji 80 stećaka, od čega 47 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] s postoljem, 4 sanduka s postoljem, 4 sanduka, 17 ploča s postoljem i 8 ploča. Najzastupljeniji oblik na nekropoli je sljemenjak s postoljem i svi su klesani u komadu. Ukrašeno je 14 stećaka, uglavnom geometrijskm oblikom (izostaju figuralni prikazi), pri čemu dominira ukras spirale i rozete, a javljaju se još i križ i tordirana vrpca. <ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Reference == {{reference}} == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA {{DEFAULTSORT:Mramor}} [[Kategorija:Stećci u Olovu|Mramor]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Olovu]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] 1lrmth3py3n9532zwywpu23pk5kp7p9 Don Sharp 0 4606115 42637308 41216069 2026-06-16T10:14:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637308 wikitext text/x-wiki {{other people}} {{Infokutija Filmska biografija | ime = Don Sharp | ime_po_rođenju = Donald Herman Sharp | datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1921|4|19}} | mjesto_rođenja = [[Hobart]], [[Tasmanija]], [[Australija]] | datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|2011|12|14|1921|4|19}} | mjesto_smrti = [[Cornwall]], [[Engleska]], [[UK]] | zanimanje = filmski režiser | znameniti_filmovi = ''[[The Kiss of the Vampire]]''<br>''[[Bear Island'' (film)|Bear Island]]'' }} '''Donald Herman "Don" Sharp''' (19. april 1921 – 14. decembar 2011) bio je [[Australija|australijsko]]-[[UK|britanski]] filmski režiser i scenarist, najpoznatiji po [[horor film|horor]] i [[akcija (film)|akcijskim filmovima]]. Režijom se počeo baviti nakon dolaska u Britaniju iz Australije, gdje se neko vrijeme pokušavao probiti kao glumac. ==Filmografija== ===kao glumac=== *''[[Smithy (1946 film)|Smithy]]'' (1946)<ref name="FILM NOTES"/> *''[[Ha'penny Breeze]]'' (1950, also writer, producer) – Johnny Craig *''[[The Planter's Wife (1952 film)|The Planter's Wife]]'' (1952) – Lieutenant Summers (nenaveden na špici) *''[[Appointment in London]]'' (1953) – Mid Upper Gunner (uncredited) *''[[The Cruel Sea (1953 film)|The Cruel Sea]]'' (1953) – Lieutenant-Commander *''[[You Know What Sailors Are (1954 film)|You Know What Sailors Are]]'' (1954) *''[[Journey into Space]]'' (1953–54) (radio serija) *''The Red Planet'' (1954–55) (radio serija) ===kao scenarist=== *''[[Background (1953 film)|Background]]'' (1953) * ''[[Conflict of Wings]]'' (1954) – također roman *''[[Child's Play (1954 film)|Child's Play]]'' (1954) *''[[Legend of a Gunfighter]]'' (1964) ===režiser 2. jedinice=== *''[[The Blue Peter (1955 film)|The Blue Peter]]'' (1955) – također scenario *''[[Carve Her Name with Pride]]'' (1958) *''[[The Fast Lady]]'' (1962) *''[[Those Magnificent Men in Their Flying Machines]]'' (1965) *''[[Puppet on a Chain]]'' (1971) – also script ===kao režiser=== *''[[The Stolen Airliner]]'' (1955) – takoiđer scenario *''As Old as the Windmill'' (1957) (dokumentarni)<ref>[http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6eed9eae ''As Old as the Windmill''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151001082853/http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6eed9eae |date=2015-10-01 }} at [[British Film Institute|BFI]]</ref> *''The Changing Life'' (1958) (dokumentarni)<ref>[http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6febbfba ''The Changing Life''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103213856/http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6febbfba |date=2016-01-03 }} at [[British Film Institute|BFI]]</ref> *''Keeping the Peace'' (1959) (dokumentarni)<ref>[http://explore.bfi.org.uk/4ce2b873bac97 ''Keeping the Peace'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at [[British Film Institute|BFI]]</ref> * ''[[The Golden Disc]]'' (1959) – also script *''[[The Adventures of Hal 5]]'' (1959) – also script * ''[[Linda (1960 film)|Linda]]'' (1960) * ''[[The Professionals (1960 film)|The Professionals]]'' (1960) *''[[Ghost Squad (TV series)|Ghost Squad]]'' (1961–62) (TV series) *''[[The Human Jungle (TV series)|The Human Jungle]]'' (1963) (TV series) – episode "A Friend of the Serjeant Major" * ''[[Two Guys Abroad]]'' (1962) * ''[[It's All Happening (film)|It's All Happening]]'' (1963) * ''[[The Kiss of the Vampire]]'' (1963) * ''[[Witchcraft (1964 film)|Witchcraft]]'' (1964) * ''[[The Devil-Ship Pirates]]'' (1964) * ''[[Curse of the Fly]]'' (1965) * ''[[The Face of Fu Manchu]]'' (1965) * ''[[Rasputin, the Mad Monk]]'' (1966) * ''[[Our Man in Marrakesh]]'' (1966) * ''[[The Brides of Fu Manchu]]'' (1966) * ''[[The Violent Enemy]]'' (1967) * ''[[Jules Verne's Rocket to the Moon]]'' (1967) *''[[The Avengers (TV serija)|The Avengers]]'' (1968) – epizode "Get-A-Way!", "The Curious Case of the Countless Clues", "Invasion of the Earthmen" *''[[The Champions]]'' (1969) (TV serija) – epizoda "Project Zero" * ''[[Taste of Excitement]]'' (1969) – also script * ''[[Dark Places (1973 film)|Dark Places]]'' (1973) – također scenarij * ''[[Psychomania]]'' (1973) * ''[[Callan (film)|Callan]]'' (1974) * ''[[Dark Places (1973 film)|Dark Places]]'' (1974) * ''[[Hennessy (film)|Hennessy]]'' (1975) * ''[[The Four Feathers (1977 film)|The Four Feathers]]'' (1977) * ''[[The Thirty Nine Steps (1978 film)|The Thirty Nine Steps]]'' (1978) * ''[[Bear Island (film)|Bear Island]]'' (1979) – također scenarij *''[[Hammer House of Horror]]'' (1980) *''[[Q.E.D. (TV serija, UK)|QED]]'' (1982) (TV serija) – epizoda "The Limehouse Connection" * ''[[A Woman of Substance (mini-serija)|A Woman of Substance]]'' (1984) (TV) * ''[[What Waits Below]]'' (1985) *''Tusitala'' (1986) (mini-serija) * ''[[Hold the Dream]]'' (1986) (TV) * ''[[Tears in the Rain]]'' (1988) (TV) * ''[[Act of Will]]'' (1989) (TV) ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="FILM NOTES">{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article51755537 |title=FILM NOTES. |newspaper=[[The West Australian]] |location=Perth |date=29 June 1945 |accessdate=24. III 2013 |page=11 |via=National Library of Australia}}</ref> }} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|id=0789033}} *[https://www.theguardian.com/film/2011/dec/20/don-sharp Obituary] at The Guardian *[http://variety.com/2011/film/news/director-don-sharp-dies-at-90-1118047890/ Obituary] at Variety *[https://www.nytimes.com/2011/12/23/movies/don-sharp-director-dies-at-89-revived-hammer-horror-films.html Obituary] at New York Times *[http://announcements.thetimes.co.uk/obituaries/timesonline-uk/obituary.aspx?n=don-sharp&pid=155139637 Obituary from The Times with funeral arrangements.] *[http://bryininberlin.blogspot.com.au/2011/12/rip-donald-sharp.html ''A Wasted Life: RIP Don Sharp''] *[http://www.cinemaretro.com/index.php?/archives/6475-DON-SHARP,-DIRECTOR-AN-APPRECIATION-BY-JOHN-EXSHAW.html "DON SHARP, DIRECTOR: AN APPRECIATION", ''Cinema Retro''] *[http://www.britmovie.co.uk/directors/Don-Sharp Don Sharp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161025091107/http://www.britmovie.co.uk/directors/Don-Sharp |date=2016-10-25 }} at Britmovie *[http://www.austlit.edu.au/austlit/page/A114796 Don Sharp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202052422/http://www.austlit.edu.au/austlit/page/A114796 |date=2017-02-02 }} at AustLit {{Don Sharp}} {{Authority control}} {{Lifetime|1921|2011|Sharp, Don}} [[Category:Australijski filmski režiseri]] [[Category:Britanski filmski režiseri]] 7j02zsrt2qqty3mgijgnfilzxokbiqt Nekropola Grebnice-Bunčići 0 4608016 42637094 42605406 2026-06-15T14:45:54Z Zavičajac 76707 42637094 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Grebnice-Bunčići |image = Nekropola Bunčići (Bileća) 14.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Baljci]], [[Bileća]] }} '''Nekropola Grebnice-Bunčići''' , u selu Radmilovića Dubrava, [[Baljci]], opština [[Bileća]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <ref name="UNE">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/grebnice-radmilovica-dubrava-baljci-bileca-rs/ |title=Grebnice, Radmilovića Dubrava, Baljci, Bileća, RS |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' Zajedno sa prahistorijskim [[Tumuli|tumulusom]] iz doba [[Iliri|Ilira]] nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bileca_Nekropola%20Buncici%20BOS.pdf |title=Nekropola Grebnice Bunčići |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2018 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Lokacija == Nekropola je udaljena od Bileće 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. == Historija == Prvi spomen Bileće kao naseljenog mjesta je u [[Dubrovačka republika|dubrovačkom]] arhivu iz 1286. godine, pod nazivom Bilechia. Bileća se pominje i u XIV vijeku kao važna raskrsnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U neposrednoj blizini Bileće nalaze se ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada [[Torič]]a, za koji se navodi da je u XV vijeku pripadao porodici [[Pavlovići|Pavlovića]]. == Opis == Prahistorijska gomila (tumulus) zauzima prostor sa promjerom od 10,05 metara, visoka je oko 1,5 metara, obim gomile je 31,52 metra i površina 85,56 metara. Zapadno od nje u šumi situirana je nekropola sa 291 stećkom; 218 ploča, 64 sanduka, 1 sljemenjak, 1, stub, 1 križača, 1 nišan i 5 utonulih stećaka. <ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Spomenici su dobro klesani. Ukrasi su evidentirani na 33 stećka (5 ploča, 26 sanduka, 1 križača, 1 sljemenjak): arkade, povijena lozica sa trolistovima, križevi<ref name="Vidović">{{Cite web|url= https://de.scribd.com/document/97677224/Drago-Vidovic-Simbolicne-Predstave-Na-Steccima|title= Drago Vidović: SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA|work= |accessdate= 9. 2. 2018}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, nizovi rozeta u kružnim vijencima, mreže rombova, tordirani vijenci, kružni vijenac sa rukom. <ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na ovoj nekropoli nalazi se 7 natpisa, urezanih na 2 ploče, 4 sanduka i 1 sljemenjaku. Natpisi spominju Vukšu Dubčevića, Bunca Rušovića, Rašoja, Crijepa i Raška Vlahovića, Vitoja Dakovića, kaluđera Gligorija i Radu Raičevu<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Dva visoka sanduka sa scenom kola, pticama i životinjama u trku, sa portretom konjanika i natpisom koji se odnosi na Vukšu Dubčevića preneseni su u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej u Sarajevu]]. Jedan stećak prenesen je u [[Zagreb|Zagrebu]]. Na udaljenosti cca 2 km zračne linije od nekropole nalazi se majdan Drežnica, gdje su stećci klesani i obrađivani. == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]] (1982): ''Stećci: kultura i umjetnost'', Sarajevo: Veselin Masleša * Esad Kurtović i Emir O. Filipović: [u literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka], Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstone Graveyards – [[UNESCO]], WORLD HERITAGE LIST] * [http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - Bosna i Hercegovina Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216153135/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |date=2019-02-16 }} * [https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/stecci/ ZORAN LUKARIĆ: STEĆCI – Časopis Nova Akropola] * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57932 STEĆCI - Hrvatska enciklopedija leksikografski zavod Miroslav Krleža] * [http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ Stećci su naši – Nezavisni portal Jajca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005122336/http://jajce-online.com/2018/08/20/edin-bujak-stecci-su-nasi-a-ko-smo-mi/ |date=2019-10-05 }} {{Commonscat|Grebnice-Bunčići necropolis}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Stećci u Bileći]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bileći]] [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] oivbr71q51juzo6tt8klokovwl1140n Nekropola Borak 0 4608019 42637090 42605460 2026-06-15T14:43:28Z Zavičajac 76707 42637090 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Borak |image = Nekropola stećaka Borak7.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Burat]], [[Rogatica]] }} '''Nekropola Borak''', naselje [[Burati]], opština [[Rogatica]], [[Bosna i Hercegovina]], nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2017-12-08 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3054 |title=Nekropola stećaka Borak u Rogatici |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 |archive-date=2019-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203030435/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3054 }}</ref> == Lokacija == Nalazi se uz put [[Sokolac]]-Rogatica (Han-stjenički plato) u naselju Burati. == Historija == Rogatica je u XIV i XV vijeku bila usko vezana za [[Borač na Prači|utvrđenje Borač]], i za njegove gospodare Radinoviće, odnosno [[Pavlovići|Pavloviće]], koji su u XV vijeku držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Drina|Drine]], uključujući trg u Rogatici. Po tom gradu jedno vrijeme, tokom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao se Borač (Bazar Borač). Razrušeni grad u kojem su bili dvorovi Pavlovića leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo [[Varošište]]. Turci su Borač zauzeli prije 1466. godine i uskoro ga napustili. Postoji vjerovatnost da je Borač najprije bio na suprotnoj strani [[Mesići|Mesića]], između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se vide ostaci tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu.<ref name="Spomenik"/> == Opis == Na nekropoli je evidentirano vidljivih, dobro obrađenih, 212 stećaka, od toga 34 [[Oblici stećaka|sanduka]].<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći. Na većini stećaka prisutni su [[lišaj]]evi i [[mahovina]], a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj [[hrast]]ovoj šumi). Jedan dio je djelimično ili u potpunosti utonuo. Ukrašena su 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, [[čovjek]]a i [[medvjed]]a <ref name="Miletić"/> == Povezano == [[Nekropola Lađevine]] == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Borak necropolis}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Borak, Nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Rogatici]] [[Kategorija:Pavlovići]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Stećci u Rogatici]] 98au8ttdq0yekscga42qe4qi5nos01m Elon Musk 0 4611631 42637182 42561704 2026-06-15T22:24:36Z Vipz 151311 /* top */ 42637182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Elon Musk | slika = Elon Musk - 54820081119 (cropped).jpg | alt = | opis_slike = Musk 2025. | ime_po_rođenju = Elon Reeve Musk | datum_rođenja = {{Birth date and age|1971|6|28|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Pretoria]], [[Provincija Transvaal|Transvaal]], {{zastava|Južnoafrička Republika|1928|ime=JAR}} | prebivalište = [[Bel Air, Los Angeles|Bel Air]], [[Los Angeles County, California|Los Angeles]], [[Kalifornija]], {{zastava|SAD}} | državljanstvo = {{Plainlist| * {{zastava|Južnoafrička Republika|ime=JAR}} (1971–) * {{zastava|Kanada}} (1989–) * {{zastava|SAD}} (2002–) }} | alma_mater = {{plainlist| * [[Queen's University]] * [[University of Pennsylvania]] * [[Stanford University]]}} | zanimanje = poslovni čovjek, inženjer, izumitelj, investitor | poznat_po = | neto_vrijednost = 265&nbsp;milijardi USD (2022) | titula = {{plainlist| * g. direktor [[SpaceX]]-a * g. direktor [[Tesla, Inc.|Tesle]] * g. direktor [[Neuralink]]a * predsjedatelj [[SolarCity]]ja * kopredsjedatelj [[OpenAI]]-ja * g. direktor [[Twitter]]a}} | supružnik = {{Plainlist| * [[Justine Musk]] (2000–2008) * [[Talulah Riley]] (2010–2012; 2013–2016) * [[Claire Elise Boucher]] (2018–2022) }} | djeca = 8 | roditelji = {{plainlist| * Errol Musk (otac) * [[Maye Musk]] (majka)}} | rođaci = {{plainlist| * [[Kimbal Musk]] (brat) * [[Tosca Musk]] (sestra) * [[Lyndon Rive]] (rođak)}} | potpis = Elon Musk Signature.svg | potpis_alt = Elon Musk }} '''Elon Reeve Musk''' ([[Pretoria]], 28. lipnja 1971.) je kanadsko-američki investitor,<ref>{{Cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/technology/news/11220326/Elon-Musk-to-launch-fleet-of-internet-satellites.html |title=Elon Musk 'to launch fleet of internet satellites' |date=10. 11. 2014|accessdate=23. 6. 2015|work=[[The Daily Telegraph]] |last=Curtis |first=Sophie |quote="Elon Musk, inventor and business magnate" |location=London}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bloomberg.com/amp/news/articles/2012-09-13/elon-musk-the-21st-century-industrialist |title=Elon Musk, the 21st Century Industrialist |date=13. 9. 2012 |accessdate=23. 6. 2015 |website=Bloomberg BusinessWeek |last=Vance |first=Ashlee |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170426091133/https://www.bloomberg.com/amp/news/articles/2012-09-13/elon-musk-the-21st-century-industrialist |archivedate=26. 4. 2017 |df=mdy-all }}</ref> [[inženjer]]<ref>{{cite web |url=https://www.asme.org/career-education/early-career-engineers/me-today/engineer-in-focus-elon-musk |title=Early Career Engineers, Conferences and Careers |publisher=asme.org |accessdate=4. 11. 2015}}</ref> i [[izumitelj]],{{refn|<ref>{{cite web |url=http://inventors.about.com/od/mstartinventions/p/Elon-Musk.htm |title=Biography of Elon Musk |accessdate=10. 6. 2015 |website=inventors.about.com |publisher=About.com |last=Bellis |first=Mary }}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.forbes.com/video/3391084854001 |title=The Top 10 Venture Capitalists on 2014's Midas List |accessdate=10. 6. 2015 |work=Forbes}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://blogs.wsj.com/digits/2014/03/21/zuckerberg-musk-invest-in-artificial-intelligence-company-vicarious |title=Zuckerberg, Musk Invest in Artificial Intelligence Company |date=21. 3. 2014 |accessdate=10. 6. 2015 |work=[[The Wall Street Journal]] |last=Albergotti |first=Reed}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.businessinsider.com/elon-musk-mark-zuckerberg-invest-in-vicarious-2014-3?IR=T |title=Elon Musk And Mark Zuckerberg Have Invested Million in a Mysterious Artificial Intelligence Company |date=21. 3. 2014|accessdate=10. 6. 2015 |website=Business Insider |publisher=[[Business Insider]] |last=Love |first=Dylan}}</ref>}} osnivač, [[CEO]] i [[glavni tehnološki suradnik|CTO]] kompanije [[SpaceX]], suosnivač,<ref name="SpaceX">{{cite web |last1=Shanklin |first1=Emily |title=Elon Musk |url=http://www.spacex.com/elon-musk |website=SpaceX |accessdate=17. 6. 2017 |language=en |date=27. 3. 2017 |archive-date=2017-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331030852/http://www.spacex.com/elon-musk }}</ref> izvršni direktor i arhitekt proizvoda [[Tesla Inc.]]; supredsjedatelj [[OpenAI]]-ja; osnivač i glavni izvršni direktor [[Neuralink]]a i osnivač [[The Boring Company]] (2016). Musk je također suosnivač i bivši predsjednik [[SolarCity]]ja, suosnivač [[Zip2]] i osnivač [[X.com]]a, koji se s [[Confinity]]jem spojio u [[PayPal]].{{refn|<ref>{{cite news |author=Martin LaMonica |title=Tesla Motors founders: Now there are five |url=https://www.cnet.com/news/tesla-motors-founders-now-there-are-five/ |quote= |newspaper=CNET |date=21. 9. 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://techcrunch.com/gallery/a-brief-history-of-tesla |title=A Brief history of Tesla |work=Tech Crunch |date=4. 1. 2013 |accessdate=21. 4. 2014 |quote="Tesla was founded not by Elon Musk, but rather by Martin Eberhard and Marc Tarpenning in July 2003. The two bootstrapped the fledgling auto company until Elon Musk led the company's &nbsp;million Series A financing round in February 2004, when Musk became the company's Chairman of the Board." |archive-date=2018-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306225331/https://techcrunch.com/gallery/a-brief-history-of-tesla/ }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2014/03/17/technology/start-ups-aim-to-conquer-space-market.html |title=Start-Ups Aim to Conquer Space Market |work=The New York Times |date=16. 3. 2014 |accessdate=21. 4. 2014 |quote=Space Exploration Technologies, or Space X, started by the Tesla founder Elon Musk |first1=Quentin |last1=Hardy |first2=Nick |last2=Bilton}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.entrepreneur.com/article/232954 |title=Trust Your Own Focus Group of One |publisher=Entrepreneur.com |date=11. 4. 2014 |accessdate=21. 4. 2014 |quote=Elon Musk, founder of PayPal, Tesla and SpaceX}}</ref>}} Od listopada [[2017]]. Muskovo bogatstvo se procjenjuje na neto iznos od 20,8 milijardi dolara, čime je u 2017. prema Forbes 400 postao 21. najbogatija osoba u Americi. Od ožujka 2016., on je na popisu Forbesa kao 80. najbogatija osoba na svijetu.<ref>{{cite web |title=Elon Musk |url=https://www.forbes.com/profile/elon-musk/?list=billionaires |website=Forbes.com |accessdate=1. 10. 2017}}</ref> U prosincu 2016., Musk je bio na 21. mjestu na '' Forbeseovom '' popisu najmoćnijih ljudi na svijetu.<ref name="auto1">{{cite web|title=The World's Most Powerful People |author= |url=https://www.forbes.com/sites/davidewalt/2016/12/14/the-worlds-most-powerful-people-2016/#26ec03f2368d |newspaper=Forbes |date=decembar 2016 |accessdate=December 14. 12. 2016}}</ref> Musk je izjavio da se ciljevi SolarCitya, Tesle i SpaceX-a okreću oko njegove vizije da mijenjaju [[svijet]] i čovječanstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=IgKWPdJWuBQ |title=Youtube Video - Elon Musk: The mind behind Tesla, SpaceX, SolarCity}}</ref> Njegovi ciljevi uključuje smanjenje globalnog zatopljenja kroz održivu proizvodnju i potrošnju energije i smanjenje "rizika ljudskog istrebljenja" širenjem ljudske rase na druge planete<ref>{{cite web |url=https://aeon.co/essays/elon-musk-puts-his-case-for-a-multi-planet-civilisation |title=Elon Musk puts his case for a multi-planet civilisation |author=Ross Andersen |date=30. 9. 2014 |work=Aeon |accessdate=21. 2. 2016 |archive-date=2018-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180313035412/https://aeon.co/essays/elon-musk-puts-his-case-for-a-multi-planet-civilisation |url-status=dead }}</ref> uspostavom ljudske kolonije na Marsu. Pored svojih primarnih poslovnih pothvata, predvidio je transportni sustav velike brzine poznat kao [[Hyperloop]] i predložio avion sa[[VTOL|vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem]] i nadzvučni jet zrakoplov s električnom turbinom, poznat kao <nowiki>''Musk electric jet''</nowiki>.<ref>{{cite web |url=http://www.aviation.com/general-aviation/elon-musk-toying-designs-electric-jet/ |title=Elon Musk 'Toying' with Designs for Electric Jet |author=Jonathan Charlton |publisher=Aviation.com |accessdate=30. 5. 2015}}</ref> == Rani život == === Rano djetinjstvo === Musk je rođen 28. lipnja 1971. u južnoafričkoj Pretoriji,<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1676437/Elon-Musk |title=Elon Musk (South African entrepreneur) |publisher=Britannica Online Encyclopedia |accessdate=23. 12. 2012}}</ref> kao sin Maye Musk (Haldeman), modela i nutricionistice iz kanadske Regine, te Errola Musk, južnoafričkog inženjera elektromehanike, pilota i mornara. Ima mlađeg brata, Kimbala (rođen 1972.) i mlađu sestru Tosca (rođena 1974).{{refn|<ref>{{cite journal |author=Friend, Tad |title=Plugged In |year=2009 |journal=The New Yorker |volume=85 |issue=23–30 |url=https://books.google.com/books?id=UaAeAQAAMAAJ&q=Maye+Musk+elon+father&dq=Maye+Musk+elon+father |accessdate=23. 12. 2012 |page=53}}</ref><ref name=stlrafa>{{cite web |url=http://www.solartoday-digital.org/solartoday/201105/?pg=22 |title=A Family Leads to the Installer Universe |date=maj 2011 |first=Seth |last=Masia |publisher=Solar Today |accessdate=23. 12. 2012 |archive-date=2012-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120310050229/http://www.solartoday-digital.org/solartoday/201105/?pg=22 |dead-url=yes }}</ref><ref name=forbes20120326>{{cite news |url=https://www.forbes.com/sites/hannahelliott/2012/03/26/at-home-with-elon-musk-the-soon-to-be-bachelor-billionaire |title=At Home With Elon Musk: The (Soon-to-Be) Bachelor Billionaire |date=3. 3. 2012 |work=Forbes |first=Hannah |last=Elliott |accessdate=12. 8. 2013}}</ref>}} Njegova je baka bila Britanka, a on također ima nizozemsko porijeklo.<ref name="sjmn20140411">{{cite news |last=Hall |first=Dana |title=Rocket Man: The otherworldly ambitions of Elon Musk |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_25541126/rocket-man-otherworldy-ambitions-elon-musk |accessdate=14. 4. 2014 |newspaper=San Jose Mercury News |date=11. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.forbes.com/sites/hannahelliott/2012/03/26/at-home-with-elon-musk-the-soon-to-be-bachelor-billionaire/ |title=At Home With Elon Musk: The (Soon-to-Be) Bachelor Billionaire |author=Hannah Elliott |work=Forbes |accessdate=30. 5. 2015}}</ref> Njegov djed po majci bio je Amerikanac, iz Minnesote.<ref>{{cite web |url=https://twitter.com/elonmusk/status/828300245998116864 |title=Tweet |date=5. 2. 2017}}</ref> Nakon što su se njegovi roditelji razveli 1980. godine, Musk je živio uglavnom s njegovim ocem u predgrađu Pretorije, kojeg je Musk izabrao dvije godine nakon što su se roditelji podijelili, ali sada kaže da to "nije bila dobra ideja." Kao odrasla osoba, Musk je raskinuo sve odnose s ocem. Tokom djetinjstva je bio strastveni čitatelj.<ref name="auto"/> U dobi od 10 godina razvio je zanimanje za računala s Commodore VIC-20.<ref name="Rue89-2015-05-28">{{cite news |url=http://rue89.nouvelobs.com/2015/05/27/elon-musk-tesla-spacex-genie-predateur-silicon-valley-259376 |title=Elon Musk (Tesla, SpaceX): génie ou prédateur de la Silicon Valley? |author=Pierre Haski |publisher=rue89.nouvelobs.com |date=28. 5. 2015 |language=fr}}</ref> Proučavao je računalno programiranje u dobi od 12 godina, te prodao kod za BASIC video igru koji je stvorio pod nazivom Blastar, časopisu nazvanom PC i Office Technology za oko 500 dolara.<ref name=play/><ref name="belfiore">{{cite book |first=Michael |last=Belfiore |title=Rocketeers |url=https://archive.org/details/rocketeershowvis00belf_0 |publisher=Harper Collins |year=2007 |isbn=978-0-06-114902-3 |chapter=Chapter 7: Orbit on a Shoestring |pages=[https://archive.org/details/rocketeershowvis00belf_0/page/166 166]–95}}</ref> Web verzija igre dostupna je online.<ref name=play>{{cite news |url=https://www.theverge.com/2015/6/9/8752333/elon-musk-blastar-pc-game |title=Play the PC game Elon Musk wrote as a pre-teen}}</ref><ref>{{cite web |url=https://blastar-1984.appspot.com |title=Blastar for HTML5 |work=blastar-1984.appspot.com |accessdate=4. 11. 2015 |archivedate=2017-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170913124815/http://blastar-1984.appspot.com/ |deadurl=yes }}</ref> Njegovo čitanje u djetinjstvu obuhvaćalo je seriju Isaaca Asimova iz koje je izveo pouku da "trebate pokušati poduzeti niz akcija koje će vjerojatno produžiti civilizaciju, minimizirati vjerojatnost tamnog doba i smanjenje duljine tamne dobi ako se dogodi". Musk je bio teško zlostavljan tokom djetinjstva i bio je jednom hospitaliziran kada ga je skupina dječaka bacila niz stepenice, a zatim ga tukli sve dok nije izgubio svijest.<ref name="auto">{{cite book |last=Vance |first=Ashlee |date=2015 |title=Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future |isbn=978-0062301239}}</ref> Musk je u početku bio obrazovan u privatnim školama na engleskom govornom području kao Waterkloof House Preparatory School. Musk je kasnije završio Pretoria Boys High School i preselio se u Kanadu u lipnju 1989., neposredno prije 18. rođendana.<ref name=":2">{{cite web |url=http://www.boomsbeat.com/articles/323/20140214/50-things-you-probably-didnt-know-about-elon-musk.htm |title=37 Interesting Facts about Elon Musk, One of the Most Innovative Entrepreneurs of Our Time |date=14. 2. 2014 |accessdate=10. 6. 2015 |website=BoomsBeat.com}}</ref> nakon što je stekao kanadsko državljanstvo preko svoje kanadske majke.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/3666994/One-more-giant-leap.html |title=One more giant leap |last=Davis |first=Johnny |date=4. 8. 2007 |work=The Daily Telegraph |accessdate=1. 11. 2013 |location=London}}</ref><ref name="freshdialogues">{{cite web |url=http://www.freshdialogues.com/2013/02/07/transcript-of-elon-musk-interview-with-alison-van-diggelen-iron-man-growing-up-in-south-africa |title=Iron Man, Growing up in South Africa |last=Diggelen |first=Alison van |date=7. 2. 2013 |work=Fresh Dialogues |quote=I actually filled out the forms for her and got her a Canadian passport, and me too. Within three weeks of getting my Canadian passport, I was in Canada. |accessdate=1. 11. 2013}}</ref> === Obrazovanje === U dobi od 17 godina, Musk je bio prihvaćen na [[Queen's University]] u Kingstonu, Ontario, za dodiplomske studije. 1992. godine, nakon što je proveo dvije godine na Sveučilištu Queen's, Musk je prešao u [[Sveučilište u Pennsylvaniji]], gdje je u svibnju 1997. godine stekao titulu prvostupnika iz [[fizika|fizike]] na Fakultetu umjetnosti i znanosti u Pennsylvaniji i magisterij iz ekonomije na [[Wharton School of Business|Poslovnoj školi Wharton]]. Musk je produžio studij na godinu dana kako bi završio još jedan stupanj prvostupnika.<ref name="auto" /><ref>{{Cite news |archivedate=4. 5. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150504190113/http://queensu.ca/alumnireview/rocket-man |url=http://queensu.ca/alumnireview/rocket-man |title=Rocket man |author=Robin Keats |publisher=[[Queen's University]] |year=2013}}</ref> Dok je bio na Sveučilištu u Pennsylvaniji Musk i student Penn Adeo Ressi su unajmili 10-sobnu sobu bratstva, koristeći ju kao neslužbeni noćni klub.<ref name="auto"/> Godine 1995, sa 24 godine, Musk se preselio u Kaliforniju da započne doktorat iz [[primijenjene fizike]] i [[znanosti o materijalima]] na [[Stanford University]], ali je napustio program nakon dva dana da nastavi svoje poduzetničke aspiracije u područja interneta, [[obnovljivih izvora energije]] i [[svemir]]a<ref name=belfiore/><ref name=OnInnovation>{{cite video |url=http://www.oninnovation.com/videos/detail.aspx?video=1259&title=Inspirations |title=Inspirations with Elon Musk |publisher=OnInnovation |accessdate=24. 6. 2010 |archivedate=2016-02-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160227190037/http://www.oninnovation.com/videos/detail.aspx?video=1259&title=Inspirations |deadurl=yes }}</ref> U 2002. ja postao američki državljanin.<ref name="junod">{{cite web |url=http://www.esquire.com/features/americans-2012/elon-musk-interview-1212 |title=Triumph of His Will |last=Junod |first=Tom |date=15. 11. 2012 |work=[[Esquire (magazine)|Esquire]] |accessdate=1. 11. 2013}}</ref><ref name=bh20140927>{{cite web |last1=Clark |first1=Steve |title=SpaceX chief: Commercial launch sites necessary step to Mars |url=http://www.brownsvilleherald.com/news/local/article_64d9cb06-46b9-11e4-bc34-0017a43b2370.html |accessdate=30. 9. 2014 |work=Brownsville Herald |date=27. 9. 2014 |archivedate=2017-05-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170518232018/http://www.brownsvilleherald.com/news/local/article_64d9cb06-46b9-11e4-bc34-0017a43b2370.html |deadurl=yes }}</ref> == Karijera == === Zip2 === Godine 1995. Musk i njegov brat Kimbal osnovali su web softversku tvrtku Zip2, sa 28.000 dolara, novcem svog oca Errola Muska. Tvrtka je napredovala i uspjeli su dobiti ugovore s New York Timesom i Chicago Tribuneom. Tvrtka Compaq kupila je Zip2 za 307 milijuna dolara u gotovini, te 34 milijuna u burzovnim opcijama u veljači 1999. godine, Musk je dobio 7% ili 22 milijuna dolara od prodaje. === X.com i PayPal === U ožujku 1999. godine, Musk s 10 milijuna dolara od prodaje tvrtke Zip2 sudjeluje u osnivanju X.com društva za online financijske usluge i plaćanje putem emaila. Godinu dana kasnije, društvo se spojilo s tvrtkom Confinity, koja je imala uslugu za prijenos novca pod nazivom PayPal. Sjedinjena tvrtka usmjerena je na PayPal usluge, a preimenovana je u PayPal 2001. godine. PayPalov rani rast pogonjen je uglavnom rezultatima marketinške kampanje u kojoj su novi korisnici regrutirani kada bi primili novac putem usluge. Do kraja druge godine, PayPal je imao milijun klijenata, bez prodajne mreže i bez proračuna za oglašavanje. Musk je svrgnut u listopadu 2000. godine s pozicije glavnog izvršnog direktora (iako je ostao u odboru), zbog neslaganja s ostalim vodstvom tvrtke, posebno zbog njegove želje da presele PayPal uslugu s Unix bazirane infrastrukture na Microsoft Windows. U listopadu 2002, PayPal je preuzeo eBay za 1,5 milijardi dolara, od kojih je Musk dobio 165 milijuna dolara. Prije njegove prodaje, Musk je posjedovao 11,7% dionica PayPala. === SpaceX === [[Datoteka:SpaceX CRS-4 Dragon.jpg|mini|Dragon letjelica.]] Sa 100 milijuna američkih dolara svojeg bogatstva, u lipnju 2002. godine Musk je osnovao Space Exploration Technologies, ili SpaceX. Musk je glavni izvršni direktor (CEO) i glavni tehnološki direktor (CTO) poduzeća iz Kalifornije. SpaceX razvija i proizvodi svemirske rakete s naglaskom na unapređenje stanja raketne tehnologije. Tvrtkine prve dvije lansirne rakete su Falcon 1 i Falcon 9 raketa (po svemirskom brodu "Millenium Falcon" iz filma [[Zvjezdani ratovi]]), a njegova prva letjelica je Dragon (referenca iz animiranog filma Puff the Magic Dragon). U sedam godina, tvrtka SpaceX dizajnirala je raspon Falcon lansirnih vozila i višenamjenskhi letjelica Dragon. U rujnu 2008. godine, SpaceX-a Falcon 1 raketa postala je prva privatno financirana letjelica koja je postavitla satelit u Zemljinu orbitu. 25. svibnja 2012. godine, SpaceX Dragon letjelica spojila se s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS), ostvarivši povijesni uspjeh postavši prvo trgovačko društvo koje je lansiralo i povezalo vozilo na Međunarodnou svemirskou postaju. U 2006. godini, SpaceX je dobio ugovor s NASA-om za nastavak razvoja i ispitivanja SpaceX Falcon 9 lansirnih vozila i Dragon letjelica za prijevoz tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu. Uslijedio je i ugovor s NASA-om od 1,6 milijardi američkih dolara 23. prosinca 2008. godine, za 12 letova Falcon 9 raketa i Dragon letjelica prema svemirskoj stanici. === Tesla Motors === [[Datoteka:FANUC Robot Assembly Demo.jpg|mini|Žuti roboti u tvornici Tesla Motors.]] U veljači 2004. godine, Musk je uložio u tvrtku Tesla i pridružio se Teslinom upravnom odboru kao njegov predsjednik. Musk je imao aktivnu ulogu u tvrtki i nadgledao je dizajn Roadster vozila na detaljnoj razini, ali nije bio duboko uključen u svakodnevno poslovanje. Nakon financijske krize u 2008. godini, Musk preuzima vodstvo tvrtke kao izvršni direktor i arhitekt proizvoda, te pozicije još uvijek drži i danas. Tvrtka Tesla Motors prvo je konstruirala električni sportski automobil, Tesla Roadster, s prodajom od oko 2.500 vozila u 31 zemalja. Tesla je započela isporuku svog Model S sedana s četiri vrata 22. lipnja 2012 godine. Te je predstavila svoj treći proizvod, model X, koji je usmjeren SUV tržištu automobila, 9. veljače 2012. godine. Model X lansiranje ipak je odgođeno do rujna 2015. Pored vlastitih automobila, Tesla prodaje električne pogonske sustave Daimleru za Smart EV, Mercedes B-klase na električni pogon i Mercedes A klase te Toyoti za RAV4 EV. Musk je uspio dovesti obje tvrtke kao dugoročne investitore u tvrtku Tesla. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Elon Musk}} * {{IMDb name|1907769}} * [http://www.solarcity.com SolarCity] * [http://www.spacex.com/elon-musk SpaceX] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170331030852/http://www.spacex.com/elon-musk |date=2017-03-31 }} * [http://www.tesla.com/Elon-Musk Tesla] * [http://www.paypal.com Paypal] * [https://openai.com/press/elon-musk/ Open AI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170331114230/https://openai.com/press/elon-musk/ |date=2017-03-31 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1971||Musk, Elon}} [[Kategorija:Elon Musk| ]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] [[Kategorija:Američki izumitelji]] [[Kategorija:Kanadski poslovni ljudi]] [[Kategorija:Kanadski izumitelji]] [[Kategorija:Južnoafrički poslovni ljudi]] [[Kategorija:Milijarderi]] [[Kategorija:SpaceX]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] koglx2qvbjphw5w133zwnyswf5j4bb5 Crkveni orden Svetog Save 0 4615334 42637206 42587376 2026-06-16T00:59:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 7 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637206 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|[[Kraljevski orden Svetog Save]]}} {{Orden (SR) |ime=Crkveni Orden Svetog Save |slika= |opis= |dodeljuje = [[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|70p]]<br />[[Srpska pravoslavna crkva]] |tip= |dodelio= |dodela za=''zasluge na duhovnom, obrazovnom i humanitarnom polju.'' |borba= |status= |ustanovljen=[[27. januar]] [[1985]]. |prva nagrada= |zadnja nagrada= |ukupno= |viši= |niži= }} '''Crkveni orden Svetog Save''' je najviše odlikovanje koje dodeljuje [[Srpska pravoslavna crkva]]. Orden je ustanovljen u vreme [[Patrijarh srpski German|Patrijarha Germana]]. Svi patrijarsi su nosioci najvišeg reda ovog ordena. == Historija == Povodom proslave 800-godišnjice rođenja [[Sveti Sava|Svetog Save]] ustanovljen je [[1985]]. godine, orden koji nosi ime ovog [[Svetac|Svetitelja]], kojim se odlikuju duhovna i svetovna lica za naročite zasluge za [[Srpska pravoslavna crkva|Srpsku Pravoslavnu Crkvu]]. Orden je ustanovljen u tri stepena: prvi stepen je bele, drugi crvene, i treći plave boje. Istom odlukom je stavljeno u dužnost [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve|Svetom Arhijerejskom Sinodu]] da izradi ovaj orden, kao i da napiše Uredbu o njegovom dodeljivanju. Sveti Arhijerejski Sinod je pristupio poslu i već naredne godine za prvo redovno zasedanje [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog Arhijerejskog Sabora]] orden je bio iskovan. U pomenutoj Uredbi o odlikovanju ovim Ordenom, pored ostalog, stoji: ''odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora odlikuju se, a na predlog jednog ili više članova Svetog Arhijerejskog Sabora, [[Patrijarh srpski|Patrijarh]] i arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve, a sva ostala duhovna i svetovna lica, kao i ustanove, odlikuju se odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda, a na predlog nadležnog arhijereja''. Ista Uredba predviđa da se sva duhovna i svetovna lica iz reda drugih crkava i zemalja odlikuju odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda. Orden se dodeljuje dekretom i gramatom Svetog Arhijerejskog Sabora, odnosno Svetog Arhijerejskog Sinoda, a u gramati se najkraće novode zasluge onih lica kojima se isti dodeljuje. Ove gramate potpisuje Patrijarh, odnosno njegov zamenik – član Svetog Arhijerejskog Sinoda. Uredba je predvidela da lice koje je primilo orden nižeg stepena, može za svoje veće zasluge primiti i ordene višeg stepena, ali pod uslovom da su prošle najmanje tri godine od ranijeg odlikovanja. == Odlikovani == [[Datoteka:Dmitry Medvedev receives the Saint Sava award from Serbian Orthodox Church.jpg|mini|desno|250p|<center>Bivši predsednik [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] prima orden od mitropolita [[Amfilohije Radović|Amfilohija]]]]</center> * [[Patrijarh srpski Vikentije|Patrijarh srpski Vikentije (Prodanov)]]<ref>{{cite web|url=https://srpskaenciklopedija.rs/books/slovo-v/page/vikentije-prodanov|title= ВИКЕНТИЈЕ (Проданов)|publisher= Српска енциклопедија |author= Радомир Милошевић|place=Београд|language=sr|date=2025|accessdate=4. 5. 2026}}</ref> * [[Patrijarh moskovski Aleksije II|Patrijarh Aleksije II]], bivši patrijarh moskovski i sve Rusije<ref>[http://www.magister.msk.ru/library/Alexy/alexy279.htm Патриарх Московский и всея Руси Алексий ИИ. Из слова после награждения орденом святого Саввы Сербского. 15 мая 1994 года] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604180050/http://www.magister.msk.ru/library/Alexy/alexy279.htm |date=2011-06-04 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Vladimir Putin]], bivši premijer Ruske Federacije, sada predsednik, Orden Svetog Save prvog stepena, dodeljen 23. marta 2011. godine, u Hramu Svetog Save * [[Dmitrij Medvedev]], bivši predsednik Ruske Federacije, sada premijer<ref>[http://www.patriarchia.ru/db/text/919512.html Президенту Российской Федерации Д. А. Медведеву вручен высший орден Сербской православной церкви], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Rajko Okilj,činovnik Ministarstva vera Republike Srpske, Orden Svetog Save drugog stepena. U znak zahvalnosti za posebno uložene napore i podnetu žrtvu za dobro Srpske pravoslavne crkve i sve njene duhovne dece u Republici Srpskoj. Dodeljen 27. maja 1997. godine.{{činjenica}} * [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandar Isajevič Solženjicin]], pisac, nobelovac — ''za neumorno svedočenje istine, dobra, pokajanja i pomirenja kao jedinog puta spasenja''<ref>[http://www.newsprom.ru/news/110071452611857.shtml Александр Солженицын награждён орденом Сербской Православной Церкви] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050218012816/http://www.newsprom.ru/news/110071452611857.shtml |date=2005-02-18 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Jurij Luškov]], gradonačelnik Moskve<ref>[http://www.religare.ru/article11901.htm Юрий Лушков награжден орденом святого Саввы] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919125059/http://www.religare.ru/article11901.htm |date=2020-09-19 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Aleksandar Nikolajevič Aleksejev]], ambasador Ruske Federacije u Srbiji — ''za dostojanstveno predstavljanje ruskog naroda u Srbiji, za pokazanu ljubav prema srpskom pravoslavnom narodu i istrajno zauzimanje za pravedno rešenje statusa Kosova i Metohije''<ref>[http://www.spc.rs/sr/ambasadoru_rusije_aleksandru_aleksejevu_urucen_orden_svetog_save {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030054624/http://spc.rs/sr/ambasadoru_rusije_aleksandru_aleksejevu_urucen_orden_svetog_save |date=2012-10-30 }} Ambasadoru Rusije Aleksandru Aleksejevu uručen Orden Svetog Save | Srpska Pravoslavna crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030054624/http://spc.rs/sr/ambasadoru_rusije_aleksandru_aleksejevu_urucen_orden_svetog_save |date=2012-10-30 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Sergej Kužugetovič Šojgu]], ruski ministar za poslove civilne zaštite, vanredne situacije i otklanjanje posledica nepogoda, general armije * Međunarodni filmski festival „Zlatni vitez“ (Moskva)<ref>[http://www.spc.rs/sr/orden_svetog_save_prvog_stepena_medjunarodnom_filmskom_festivalu_zlatni_vitez {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023141305/http://spc.rs/sr/orden_svetog_save_prvog_stepena_medjunarodnom_filmskom_festivalu_zlatni_vitez |date=2012-10-23 }} Orden Svetog Save prvog stepena Međunarodnom filmskom festivalu „Zlatni vitez“ | Srpska Pravoslavna crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023141305/http://spc.rs/sr/orden_svetog_save_prvog_stepena_medjunarodnom_filmskom_festivalu_zlatni_vitez |date=2012-10-23 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Boris Igorevič Kostenko, generalni direktor najveće pravoslavne televizijske stanice na svetu, TV Spas u Moskvi <ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/Društvo/629351/Orden+Svetog+Save+«Zlatnom+vitezu».html Orden Svetog Save «Zlatnom vitezu»], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Dejan Medaković]], predsednik [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]<ref>[http://www.spc.rs/sr/odlazak_velikana_srpske_i_evropske_kulture_i_prosvete {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519103512/http://www.spc.rs/sr/odlazak_velikana_srpske_i_evropske_kulture_i_prosvete |date=2011-05-19 }} Odlazak velikana srpske i evropske kulture i prosvete | Srpska Pravoslavna crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519103512/http://www.spc.rs/sr/odlazak_velikana_srpske_i_evropske_kulture_i_prosvete |date=2011-05-19 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Valjevska gimnazija <ref>[http://www.spc.rs/sr/orden_svetog_save_valjevskoj_gimnaziji {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030055202/http://spc.rs/sr/orden_svetog_save_valjevskoj_gimnaziji |date=2012-10-30 }} Orden Svetog Save valjevskoj Gimnaziji | Srpska Pravoslavna crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030055202/http://spc.rs/sr/orden_svetog_save_valjevskoj_gimnaziji |date=2012-10-30 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> (drugog reda) * [[Miodrag Lazić (hirurg)|Miodrag Lazić]], srpski hirurg dobrovoljac * Srpsko (pravoslavno) pjevačko društvo „Sloga“ iz Sarajeva — 2002. godine, Orden Svetog Save prvog stepena, a dobitnik je i državnog Ordena Svetog Save petog stepena, 1928. godine<ref>[http://www.spc.rs/sr/koncert_spd_sloga_povodom_120_godina_postojanja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023102202/http://spc.rs/sr/koncert_spd_sloga_povodom_120_godina_postojanja |date=2012-10-23 }} Koncert SPD „Sloga“ povodom 120 godina postojanja | Srpska Pravoslavna crkva [Zvanični sajt&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023102202/http://spc.rs/sr/koncert_spd_sloga_povodom_120_godina_postojanja |date=2012-10-23 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Karl Malden]], glumac * [[Bogoljub Karić]], privrednik, sistem „Braća Karić“ * [[Dejan Bodiroga]], [[košarka]]š * [[Vlade Divac]], košarkaš (drugog reda) * [[Vladeta Jerotić]], književnik i psihijatar * [[Matija Bećković]], [[spisak srpskih književnika|srpski književnik]] (drugog reda) * [[Viktor Novak]], istoričar i akademik SANU * [[Radoš Ljušić]], [[spisak srpskih istoričara|srpski istoričar]] * [[Nikola Kašiković|Nikola T. Kašiković]], srpski književnik i publicista * [[Miroslav Mišković]], privrednik, „Delta“ * [[Milka Forcan]], privrednik, „Delta“ * [[Slobodan Radulović]], privrednik, „C Market“ * [[Obrad Spremić]], privrednik, „Simens“ * [[Draško Petrović]], privrednik, „Telekom Srbija“ * [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda * [[Marko Petrović]], „Dunav osiguranje“ * [[Siniša Nikolić]], Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda * [[Dušan Čkrebić]], 29. decembra 2007. godine.<ref>{{Cite web |title=Hram Svetog Save<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://www.hramsvetogsave.com/Hram/ser/Arhiva/Foto/2007-3.htm |access-date=2018-04-02 |archive-date=2021-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230220304/http://www.hramsvetogsave.com/Hram/ser/Arhiva/Foto/2007-3.htm }}</ref> * [[Nebojša Čović]] * Petar Rakić, 12. novembra 2013. godine.<ref>{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/slava_kosovske_mitrovice |title={{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910194450/http://www.spc.rs/sr/slava_kosovske_mitrovice |date=2015-09-10 }} Slava Kosovske Mitrovice {{!}} Srpska Pravoslavna Crkva &#91;Zvanični sajt&#93;<!-- Botovski generisani naziv --> |access-date=2018-04-02 |archive-date=2015-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910194450/http://www.spc.rs/sr/slava_kosovske_mitrovice |url-status=dead }}</ref> * [[Arhiv Srbije]], 20. februara 2014. godine.<ref>{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/arhivu_srbije_orden_svetog_save_0 |title={{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905073608/ |date=2015-09-05 }} Arhivu Srbije orden Svetog Save {{!}} Srpska Pravoslavna Crkva &#91;Zvanični sajt&#93;<!-- Botovski generisani naziv --> |access-date=2018-04-02 |archive-date=2015-09-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905073608/http://spc.rs/sr/arhivu_srbije_orden_svetog_save_0 |url-status=dead }}</ref> * Miroslav Gligorijević, privrednik, „Titan Cementara Kosjerić“ (drugog reda) * [[Dobrivoje Ćilerdžić]], protojerej-stavrofor SPC u Nemačkoj, Orden Svetog Save 1. reda dobijen 1995{{činjenica}} * Milijana Okilj - Arhitekta iz Banje Luke, Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa R. Srpske * [[Manastir Krušedol]], Orden Svetog Save prvog stepena, dobijen 13. avgusta 2009. godine, na petstogodišnjicu postojanja ovog manastira * [[Ivica Dragutinović]], Orden Svetog Save 2. reda dobijen [[13. jul]]a [[2010]].<ref>[http://www.mondo.rs/s176404/Fudbal/Dragutinovicu_Orden_svetog_Save.html Mondo: „Dragutinoviću Orden Svetog Save“]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Mirko Dubroja, privrednik i vlasnik firme Karin Komerc MD, Orden Svetog Save 3. reda dobijen 28.07.2010<ref>[http://www.021.rs/Info/Srbija/Konuzin-odlikovan-ordenom-Svetog-Save.html Konuzin odlikovan ordenom Svetog Save] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120311012524/http://www.021.rs/Info/Srbija/Konuzin-odlikovan-ordenom-Svetog-Save.html |date=2012-03-11 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Milutin Gašević, diplomirani inženjer, privrednik, Orden Svetog Save 2. reda dobijen [[10. oktobar]]a 2010.<ref>[http://www.spc.rs/sr/patrijarh_irinej_sluzio_u_bogorodicinoj_crkvi_u_nisu SPC: „Na predlog Njegove Svetosti Patrijarha Irineja i odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC Ordenom Svetog Save drugog stepena odlikovan je g. Milutin Gašević, dipl. ing. građ. iz Niša.“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519103826/http://www.spc.rs/sr/patrijarh_irinej_sluzio_u_bogorodicinoj_crkvi_u_nisu |date=2011-05-19 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Novak Đoković]], Orden Svetog Save 1. reda dobijen 28. aprila 2011.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:328701-Djokovicu-Orden-Svetog-Save Đokoviću Orden Svetog Save („Večernje novosti“, 28. april 2011)], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * [[Aleksandar Konuzin]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 6. februara 2012. u Beogradu.<ref name="Kontuzinu Orden Svetog Save">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=55300 |title=Kontuzinu Orden Svetog Save |author= |authorlink= |coauthors= |date=6. 2. 2012 |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=7. 2. 2012}}</ref> * Zoran Stevanović (načelnik opštine Zvornik) Orden Svetog Save uručen 7. februara 2012. u Zvorniku za zalaganje na izgradnji Sabornog hrama u Zvorniku.<ref name="Stavenoviću Orden Svetog Save">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=55379 |title=Stavenoviću Orden Svetog Save |author= |authorlink= |coauthors= |date=7. 2. 2012 |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=8. 2. 2012}}</ref> * [[Emir Kusturica]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 12. maja 2012. u [[Mrkonjići]]ma. * [[Radoš Bajić]], Orden Svetog Save 2. reda uručen 19. februara 2013. u Beogradu od strane Njegove svetosti Patrijarha Irineja. * [[Bora Dugić]], 19. februara 2013.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/kultura-i-zabava/Bajic-Orden-Svetog-Save-velika-cast-i-privilegija.sr.html Bajić: Orden Svetog Save velika čast i privilegija : Vesti kultura i zabava : POLITIKA<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> * Radomir Bojanić, 19. februara 2013.{{činjenica}} * Nada Milojević, 19. februara 2013.{{činjenica}} * [[Pavle Milić (političar)|Pavle Milić]], 30. jun 2013. u Podgorici<ref>Zvanični sajt Crnogorsko-primorske mitropolije: [http://www.mitropolija.com/osvestana-kripta-podgorickog-sabornog-hrama-hristovog-vaskrsenja/ Osveštana kripta podgoričkog Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja], objavljeno: 30. juna 2013. - 23:36</ref> * [[Veroljub Stevanović]], Orden Svetog Save 2. reda uručen 16. novembra 2013. u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. * [[Mirko Babić]], Orden Svetog Save 2. reda uručen 16. novembra 2013. u Kragujevcu. * [[Aleksandar Lukašenko]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 12. maja 2014. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja. * [[Smilja Avramov]], Orden Svetog Save 2. reda uručen 29. decembra 2014. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja.<ref>{{Cite web |title=Visoka odlikovanja zaslužnima (SPC, 29. decembar 2014) |url=http://spc.rs/sr/visoka_odlikovanja_zasluzhnima |access-date=2018-04-02 |archive-date=2015-09-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906005359/http://www.spc.rs/sr/visoka_odlikovanja_zasluzhnima |dead-url=yes }}</ref> * [[Radomir Naumov]], Orden Svetog Save 2. reda uručen 29. decembra 2014. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja. * Branislav Petrović, Orden Svetog Save 3. reda uručen 23. avgusta.2015. god. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja.{{činjenica}} * [[Milan Radulović]], Orden Svetog Save prvog stepena uručen 5. oktobra 2006. godine u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Pavla.<ref>[http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?pf=1&id=56939&url=%2Fvesti%2Fvest.php%3Fpf%3D1%26id%3D56939 Vlada Republike Srbije - Radulović odlikovan Ordenom svetog Save prvog stepena<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> * [[Nursultan Nazarbajev]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 24. avgusta 2016. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja.<ref>{{Cite web |title=Orden Svetog Save Predsedniku Kazahstana (SPC, 25. avgust 2016) |url=http://spc.rs/sr/orden_svetog_save_predsedniku_kazahstana |access-date=2018-04-02 |archive-date=2016-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160826181057/http://www.spc.rs/sr/orden_svetog_save_predsedniku_kazahstana |dead-url=yes }}</ref> * [[Arno Gujon]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 23. januara 2018. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja.<ref>{{Cite web |title=Visoka crkvena priznanja prijateljima srpskog naroda (SPC, 23. januar 2018) |url=http://www.spc.rs/sr/visoka_crkvena_priznanja_prijateljima_srpskog_naroda_0 |access-date=2018-04-02 |archive-date=2020-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028080127/http://www.spc.rs/sr/visoka_crkvena_priznanja_prijateljima_srpskog_naroda_0 |dead-url=yes }}</ref> * [[Telekom Srbija]], Orden Svetog Save 1. reda uručen 5. februara 2018. u Beogradu od strane Njegove svetosti patrijarha Irineja.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/397812/Orden-Svetog-Save-prvog-stepena-dodeljen-Telekomu Orden Svetog Save prvog stepena dodeljen „Telekomu” („Politika”, 5. februar 2018) ]</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.czipm.org/ordeni-spc.html Ordeni Srpske Pravoslavne crkve koje dodeljuje Sveti Arhijerejski Sabor, odnosno Sveti Arhijerjski Sinod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522193533/http://www.czipm.org/ordeni-spc.html |date=2016-05-22 }} [[Kategorija:Odlikovanja Srpske pravoslavne crkve]] havieq0j1heaapdfocasn6nprbf88ww Die Antwoord 0 4616491 42637291 42486078 2026-06-16T07:32:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Die Antwoord | tip = grupa | slika = Die_Antwoord_in_LA_2010_07_17.jpg | veličina = 250p | opis = ''Die Antwoord'' na nastupu u Los Angelesu, 17. srpnja 2010. godine | alias = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = [[2008]] | mjesto_osnivanja = [[Kaapstad]], [[Južna Afrika]] | prebivalište = | zanimanje = | ostale_aktivnosti = | žanr = [[hip hop]], [[rave]] | instrument = | godine_aktivnosti = 2008-danas | label = {{flatlist| * [[Cherrytree Records|Cherrytree]] * [[Interscope Records|Interscope]] * Zef * [[Kobalt Label Services|Kobalt]] }} | povezani_izvođači = | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = {{flatlist| * [[Watkin Tudor Jones|Ninja]] * [[Yolandi Visser]] * [[DJ Hi-Tek]] }} | bivši_članovi = | nagrade = | website = {{URL|www.dieantwoord.com}} }} '''Die Antwoord''' ([[Afrikaans|afr.]] — „одговор”) [[Južna Afrika|južnoafrički]] je [[rap]]-[[rave]] sastav nastao u [[Kaapstad]]u 2008. godine.<ref>{{Citation|last=DIE ANTWOORD FANS|title=DIE ANTWOORD - INTERVIEW GONE WRONG|date=16. 1. 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=KiyzJU4RoSM|accessdate=5. 3. 2017}}</ref> Sastav su osnovali rapperi [[Watkin Tudor Jones|Ninja]], [[Yolandi Visser]] i [[DJ Hi-Tek]]. Stil sastava zasnovan je na kontrakulturnom pokretu poznatom kao ''[[Zef|zef]]'' u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Sastav je 2009. godine izdao svoj prvi album ''[[$O$]]'', i to online i besplatno. Međunarodnu pažnju privukao je spot za pjesmu ''Enter the Ninja''. Nakon kratke suradnje s izdavačkom kućom ''[[Interscope Records]]'', oni su 2011. godine osnovali vlastitu izdavačku kuću ''[[Zef Recordz]]'' i izdali svoj drugi i treći album — ''[[Ten$Ion]]'' (2012) i ''[[Donker Mag]]'' (2014). Četvrti album pod nazivom ''[[Mount Ninji and da Nice Time Kid]]'' izdali su 2016. godine, dok je za rujan 2017. godine najavljen peti album ''[[The Book of Zef]]''.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.youredm.com/2017/04/26/die-antwoord-announces-new-single-final-album-details/ |access-date=2018-04-25 |archive-date=2017-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170429104926/http://www.youredm.com/2017/04/26/die-antwoord-announces-new-single-final-album-details |dead-url=yes }}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:14em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:18em;"| Detalji albuma ! scope="col" colspan="12" | Pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[ARIA Charts|AUS]]<br /><ref>Peak chart positions for albums in Australia: * Except ''$O$'': {{cite web|url=http://www.australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discography Die Antwoord|work=australian-charts.com|publisher=Hung Medien|accessdate=13. 6. 2014}} * ''$O$'': {{cite web|title=The ARIA Report: Issue 1093 (Week Commencing 7 February 2011)|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20110221-0001/Issue1093.pdf|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate=14. 6. 2014|date=7. 2. 2011|format=PDF|pages=6}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Ultratop|BEL<br />(FL)]]<br /><ref>{{cite web|url=http://www.ultratop.be/nl/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discografie Die Antwoord|work=[[Ultratop]]|publisher=Hung Medien|accessdate=14. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Ultratop|BEL<br />(WA)]]<br /><ref>{{cite web|url=http://www.ultratop.be/fr/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discographie Die Antwoord|work=[[Ultratop]]|publisher=Hung Medien|accessdate=14. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Canadian Albums Chart|CAN]]<br /><ref>{{cite web|title=Die Antwoord – Chart History: Canadian Albums|url={{BillboardURLbyName|artist=Die Antwoord|chart=Canadian Albums}}|publisher=[[Prometheus Global Media]]|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|accessdate=14. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Media Control Charts|GER]]<br /><ref>{{cite web|title=Discographie Die Antwoord|url=http://www.officialcharts.de/artist.asp?name=Die+Antwoord&country=de|work=Hung Medien|publisher=charts.de|accessdate=14. 6. 2014|language=njemačkom|archive-date=2014-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140717114403/http://www.officialcharts.de/artist.asp?name=Die+Antwoord&country=de|dead-url=yes}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Federazione Industria Musicale Italiana|ITA]]<br /><ref name="ITA">{{cite web|url=http://www.fimi.it/ricerca#/type:artists/show:charts/keyword:Die%20Antwoord/page:0|title=Die Antwoord on FIMI's Database Top of the Music|work=FIMI.it|publisher=[[Federazione Industria Musicale Italiana]]|accessdate=24. 9. 2016|archive-date=2016-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20160512024535/http://www.fimi.it/ricerca#/type:artists/show:charts/keyword:Die%20Antwoord/page:0}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[MegaCharts|NL]]<br /><ref>{{cite web|url=http://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discografie Die Antwoord|language=nizozemskom|work=dutchcharts.nl|publisher=Hung Medien|accessdate=14. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Recorded Music NZ|NZ]]<br /><ref>{{cite web|title=Discography Die Antwoord|url=http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|work=charts.org.nz|publisher=Hung Medien|accessdate=14. 6. 2014|archivedate=2015-07-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150713161020/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|deadurl=yes}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Swiss Hitparade|SWI]]<br /><ref>{{cite web|url=http://hitparade.ch/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discographie Die Antwoord|work=hitparade.ch|publisher=Hung Medien|accessdate=14. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Billboard 200|US]]<br /><ref name=US-albums>{{cite web|url={{BillboardURLbyName|artist=Die Antwoord|chart=Billboard 200}}|title=Die Antwoord – Chart History: Billboard 200|publisher=Prometheus Global Media|work=Billboard|accessdate=13. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Dance/Electronic Albums|US<br />Dance]]<br /><ref name=US-dance>{{cite web|url={{BillboardURLbyName|artist=Die Antwoord|chart=Dance/Electronic Albums C}}|title=Die Antwoord – Chart History: Dance/Electronic Albums|publisher=[[Prometheus Global Media]]|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|accessdate=13. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[Independent Albums|US<br />Indie]]<br /><ref>{{cite web|url={{BillboardURLbyName|artist=Die Antwoord|chart=Independent Albums}}|title=Die Antwoord – Chart History: Independent Albums|work=Billboard|publisher=Prometheus Global Media|accessdate=13. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[Rap Albums|US<br />Rap]]<br /><ref>{{cite web|url={{BillboardURLbyName|artist=Die Antwoord|chart=Rap Albums}}|title=Die Antwoord – Chart History: Rap Albums|work=Billboard|publisher=Prometheus Global Media|accessdate=13. 6. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[Top Album Sales|US<br />Album Sales]]<br /><ref>{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/300909/die-antwoord/chart?f=2160}}|title=Die Antwoord - Chart History: Top Album Sales</ref> |- ! scope="row" | ''[[$O$]]'' | * Izdan: 2009,<br />12. listopad 2010. * Izdavačka kuća: samostalno,<br />[[Cherrytree Records|Cherrytree]], [[Interscope Records|Interscope]] * Format: [[MP3]],<br />[[CD]], [[Music download|digital download]] | 53 | 67 | — | — | — | — | — | — | — | 109 | 4 | — | 14 | — |- ! scope="row" | ''[[Ten$ion]]'' | * Izdan: 29. siječanj 2012. * Izdavačka kuća: Zef * Format: CD, [[LP]], digital download | 38 | 40 | 156 | — | — | — | 87 | — | 100 | 143 | 8 | 20 | 12 | — |- ! scope="row" | ''[[Donker Mag]]'' | * Izdan: 3. lipanj 2014. * Izdavačka kuća: Zef * Format: CD, digital download | 11 | 26 | 53 | 15 | 95 | — | 49 | 32 | 71 | 37 | 1 | 4 | 5 | 37 |- ! scope="row" | ''[[Mount Ninji and da Nice Time Kid]]'' | * Izdan: 16. rujan 2016 * Izdavačka kuća: Zef * Format: CD, LP, Digital Download | 9 | 3 | 14 | 16 | 25 | 53 | 40 | — | 14 | 34 | 1 | 2 | — | 15 |- ! scope="row" | ''The Book of Zef'' | * Izdan: 2017 |colspan="14" align="center"| Najavljen za rujan 2017. |- | colspan="16" align="center" style="font-size:90%"| "—" označava da ne postoji podatak ili da album nije izdan u tom području. |} === EP === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:14em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:18em;"| Detalji albuma ! scope="col" | Pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Dance/Electronic Albums|US<br />Dance]]<br /><ref name=US-dance /> |- ! scope="row" | ''[[5 (Die Antwoord EP)|5]]'' | * Izdan: 27. srpanj 2010. * Izdavačka kuća: Cherrytree, Interscope * Format: CD, digital download | 19 |- ! scope="row" | ''Ekstra'' | * Izdan: 12. listopad 2010. * Izdavačka kuća: Interscope * Format: Digital download | — |- | colspan="3" style="font-size:90%"| "—" označava da ne postoji podatak ili da album nije izdan u tom području. |} === Kompilacije === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" style="width:14em;" rowspan="2"| Naziv ! scope="col" style="width:18em;" rowspan="2"| Detalji albuma ! scope="col" colspan="1" | Pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Ultratop|BEL<br />(FL)]]<br /><ref>{{cite web|url=http://www.ultratop.be/nl/search.asp?search=die%20antwoord&cat=a|title=Search Die Antwoord|work=Ultratop|publisher=Hung Medien|accessdate=31. 5. 2016}}</ref> |- ! scope="row" | ''[[Suck on This (mixtape)|Suck on This]]'' | * Izdan: 19. svibanj 2016. * Izdavača kuća: samostalno izdanje * Format: Digital download | 143 |} === Singlice === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !scope="col" rowspan="2"|Naziv !scope="col" rowspan="2"|Godina !scope="col" colspan="7"|Pozicija !scope="col" rowspan="2"|Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref>{{cite web|url=http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Die+Antwoord|title=Discographie Die Antwoord|work=austriancharts.at|publisher=Hung Medien|accessdate=6. 1. 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/die%20antwoord/|title=Die Antwoord|publisher=Official Charts Company|accessdate=4. 9. 2013|format="Singles" tab}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[SNEP|FR]]<br /><ref name="LesCharts1">{{cite web|url=http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=Die+Antwoord&titel=Ugly+Boy&cat=s|title=lescharts.com - Die Antwoord - Ugly Boy}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[FIMI|ITA]]<br /><ref name="ITA"/> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | US<br /><small>[[Dance/Electronic Songs|Danc/Elec]]</small><br /><ref name="Billboard1">{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/300909/die-antwoord/chart?f=1234|title=Die Antwoord - Chart history - Billboard}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | US<br /><small>[[Hot Dance/Electronic Digital Songs|Danc/Elec Digital Songs]]</small><br /><ref name="Billboard1"/> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | US<br /><small>[[Billboard Twitter Real-Time]]</small><br /><ref name="Billboard1"/> |- !scope="row"|"Wat Pomp" |rowspan="2"|2009 | — | — | — | — | — | — | — |rowspan="2"|''[[$O$ (Die Antwoord album)|$O$]]'' |- !scope="row"|"Beat Boy" | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"Enter the Ninja" |rowspan="3"|2010 | 45 | 37 | — | — | — | — | — |rowspan="2"|''[[5 (Die Antwoord EP)|5]]'' |- !scope="row"|"Fish Paste" | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"[[Evil Boy]]" | — | — | — | — | — | — | — |rowspan="2"|''$O$'' |- !scope="row"|"Rich Bitch" |rowspan="2"|2011 | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"Fok Julle Naaiers" | — | — | — | — | — | — | — |rowspan="4"|''[[Tension (Die Antwoord album)|Ten$Ion]]'' |- !scope="row"|"I Fink U Freeky" |rowspan="4"|2012 | — | — | — | 99 | — | — | — |- !scope="row"|"Baby's on Fire" | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"[[Fatty Boom Boom]]" | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"XP€N$IV $H1T" | — | — | — | — | — | — | — |<small>bez albuma</small> |- !scope="row"|"Cookie Thumper!" |2013 | — | — | — | — | — | — | — |rowspan="3"|''[[Donker Mag]]'' |- !scope="row"|"Pitbull Terrier" |rowspan="2"|2014 | — | — | — | — | — | — | 36 |- !scope="row"|"Ugly Boy" | — | — | 191 | — | — | — | 27 |- !scope="row"|"Dazed and Confused" {{small|(featuring God)}} |rowspan="6"|2016 | — | — | — | — | — | — | — |rowspan="2"|''[[Suck on This (mixtape)|Suck on This]]'' |- !scope="row"|"Bum Bum" {{small|(featuring God)}} | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"Gucci Coochie"<br />{{small|(featuring [[Dita Von Teese]], [[DJ Muggs|The Black Goat]] + God)}} | — | — | — | — | — | — | — |''[[Suck on This (mixtape)|Suck on This]]'' /<br /> ''[[Mount Ninji and da Nice Time Kid]]'' |- !scope="row"|"Banana Brain" | — | — | — | — | 30 | — | — |rowspan="3"|''[[Mount Ninji and da Nice Time Kid]]'' |- !scope="row"|"We Have Candy" | — | — | — | — | — | — | — |- !scope="row"|"Fat Faded Fuck Face" | — | — | — | — | — | 16 | — |- !scope="row"|"Love Drug" |2017 | — | — | — | — | — | — | — |''The Book of Zef'' |} === Druga pojavljivanja === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !scope="col"|Naziv !scope="col"|Godina !scope="col"|Album |- !scope="row"|"Spectacular" | 2010 | ''Seymour Bits'' |} === Glazbeni spotovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !scope="col" | Naziv !scope="col" | Godina !scope="col" | Direktor(i) |- !scope="row"|"Wat Pomp" |2009 |Die Antwoord |- !scope="row"|"Enter the Ninja" |rowspan="2"|2010 |Rob Malpage<ref>{{cite web|title=Die Antwoord — Enter The Ninja (Official)|url=http://www.youtube.com/watch?v=wc3f4xU_FfQ|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=26. 7. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100212233317/http://www.youtube.com/watch?v=wc3f4xU_FfQ|archivedate=12. 2. 2010|date=14. 1. 2010}}</ref> |- !scope="row"|"Evil Boy" |[[Watkin Tudor Jones|Ninja]] i Rob Malpage<ref>{{cite web|title=EVIL BOY|url=http://vimeo.com/17607134|publisher=[[Vimeo]]|accessdate=26. 7. 2013|date=8. 12. 2010}}</ref> |- !scope="row"|"Rich Bitch" |rowspan="2"|2011 |Kobus Holnaaier i Ninja<ref>{{cite web|title=Rich Bitch — Die Antwoord|url=http://www.vevo.com/watch/die-antwoord/rich-bitch/USUV71100061|publisher=[[Vevo]]|accessdate=25. 7. 2013}}</ref> |- !scope="row"|"Fok Julle Naaiers" |Ninja i Ross Garrett<ref>{{cite web|title="FOK JULLE NAAIERS" by DIE ANTWOORD (Official)|url=http://www.youtube.com/watch?v=L-wpS49KN00|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=25. 7. 2013|date=7. 3. 2012}}</ref> |- !scope="row"|"I Fink U Freeky" |rowspan="3"|2012 |Roger Ballen i Ninja<ref>{{cite web|title='I FINK U FREEKY' by DIE ANTWOORD (Official)|url=http://www.youtube.com/watch?v=8Uee_mcxvrw|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=25. 7. 2013|date=31. 1. 2012}}</ref> |- !scope="row"|"Baby's on Fire" |Ninja i Terence Neale<ref>{{cite web|title=DIE ANTWOORD — BABY'S ON FIRE (OFFICIAL)|url=http://www.youtube.com/watch?v=HcXNPI-IPPM|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=25. 7. 2013|date=5. 6. 2012}}</ref> |- !scope="row"|"Fatty Boom Boom" |Ninja, Terence Neale i Saki Fokken Bergh<ref>{{cite web|title=Die Antwoord — "Fatty Boom Boom" (Official Video)|url=http://www.youtube.com/watch?v=AIXUgtNC4Kc|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=25. 7. 2013|date=16. 10. 2012}}</ref> |- !scope="row"|"Cookie Thumper!" |2013 |Ninja<ref>{{cite web|title=Die Antwoord — "Cookie Thumper" (Official Video)|url=http://www.youtube.com/watch?v=K8nrF5aXPlQ|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=25. 7. 2013|date=18. 6. 2013}}</ref> |- !scope="row"|"Pitbull Terrier" |rowspan="2"|2014 |Ninja<ref>{{cite web|title=Die Antwoord — "Pitbull Terrier" |url=https://www.youtube.com/watch?v=JvMXVHVr72A|work=[[Google]]|publisher=[[YouTube]]|accessdate=20. 5. 2014|date=20. 5. 2014}}</ref> |- !scope="row"|"Ugly Boy" |Ninja<ref>{{cite web|title=Die Antwoord — Ugly Boy|url=https://www.youtube.com/watch?v=uMK0prafzw0|publisher=[[YouTube]]|accessdate=5. 11. 2014}}</ref> |- !scope="row"|"Banana Brain" |rowspan="2" | 2016 |Ninja i Terence Neale<ref>{{cite web|title=Die Antwoord - "Banana Brain"|url=https://www.youtube.com/watch?v=XXlZfc1TrD0|publisher=[[YouTube]]|accessdate=31. 8. 2016}}</ref> |- !scope="row"|"Fat Faded Fuck Face" |Yolandi Visser<ref>{{cite web|title=Die Antwoord - "Fat Faded Fuck Face"|url=http://www.vimeo.com/195866734|publisher=[[Vimeo]]|accessdate=4. 1. 2017|archivedate=2016-12-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161229042052/https://vimeo.com/195866734|deadurl=yes}}</ref> |- !scope="row"|"Love Drug" (Lyric) | 2017 |Ninja i Yolandi Visser<ref>{{cite web|title=Die Antwoord - "Love Drug"|url=https://youtube.com/watch?v=YGWpXEtFhOo|publisher=[[YouTube]]|accessdate=9. 5. 2017}}</ref> |} == Izvori == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == {{Commons category|Die Antwoord}} * [http://www.dieantwoord.com Službena web stranica] * [http://www.watkykjy.co.za/die-antwoord/ Watkykjy - Web stranica koja pokriva Die Antwoord i povezanu subkulturu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706204812/http://www.watkykjy.co.za/die-antwoord/ |date=2011-07-06 }} * [http://www.ionmagazine.ca/music/interviews/die-antwoord Die Antwoord interview sa ''ION Magazine'', srpanj 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808114305/http://www.ionmagazine.ca/music/interviews/die-antwoord |date=2014-08-08 }} * [http://www.mahala.co.za/culture/o/ Analiza albuma $O$ od strane južnoafričkog magazina Mahala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170720122214/http://www.mahala.co.za/culture/o/ |date=2017-07-20 }} * [http://www.erdmanncontemporary.co.za/roger-ballen/roger-ballendie-antwoord Roger Ballen/Die Antwoord izložba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121129141043/http://www.erdmanncontemporary.co.za/roger-ballen/roger-ballendie-antwoord/ |date=2012-11-29 }} {{Die Antwoord}} [[Kategorija:Nastanci 2008.]] [[Kategorija:Južnoafričke muzičke grupe]] [[Kategorija:Hip hop muzičke grupe]] gyo73hzlun2197ou28wt8sagyev3xt6 Univerzitet Cornell 0 4623060 42637001 42356151 2026-06-15T12:22:55Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42637001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet Cornell | izvorni_naziv = Cornell University | drugi_naziv = | latinski = Universitas Cornelliana | logo = Cornell University seal.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = CentralAvenueCornell2.jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = ''"I would found an institution where any person can find instruction in any study."'' —Ezra Cornell, 1865 | moto_sh = ''„Osnovaću instituciju gde će bilo koja osoba moći izučavati šta god da poželi“'' —Ezra Cornell, 1865. | osnivač = | osnivanje = 1865. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni univerzitet | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = 6,8 milijardi $ (2017) | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Martha E. Pollack | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 1,639 – Ithaca<br> 1,235 – [[New York City]]<br> 34 – [[Doha]] | admin_osoblje = | studenti = 23,016 (jesen 2017) | dodiplomci = 14,907 (jesen 2017) | diplomci = 8,109 (jesen 2017) | doktoranti = | ostali = | boje = [[karneol]]ska {{color box|#B31B1B}} i [[bela]] {{color box|#FFFFFF}} | sportovi = | nadimak = Big Red | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Ithaca, New York|Ithaca]] | sedište_pokrajina = [[Tompkins County, New York|Tompkins County]] | sedište_sav_država = {{flag|New York}} | sedište_država = {{flag|Sjedinjene Države}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [http://www.cornell.edu/ www.cornell.edu] | fusnote = [[Datoteka:Cornell University logo.svg|250px|bezokvira|centar]] }} '''Univerzitet Cornell''' ({{jez-en|Cornell University}}, {{jez-lat|Universitas Cornelliana}}, {{jez-grč|Πανεπιστήμιο Κορνέλ}}) je privatni istraživački univerzitet u [[Ithaca, New York|Ithaci]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Jedan je od univerziteta u prestižnoj Ligi bršljana (Ivy League) najuglednijih univerziteta u SAD-u. Univerzitet su 1865. godine osnovali Ezra Cornell i Andrew Dickson White već tada sa jasnom namerom da izgrade instituciju univerzitetskog sveobuhvatnog karaktera na kojj će se izučavati sve naučne discipline. Univerzitet je organizovan u sedam preddiplomskih koledža i sedam diplomskih škola u okviru glavnoga kampusa u Itaci, a svaki koledž i škola imaju svoje standarde odnosno kriterijume za upis i gotovo međusobno nezavisne akademske programe. Univerzitet takođe upravlja dvama ''satelitskim'' medicinskim kampusima u New York City-ju i u Dohi u [[Katar]]u. Cornell je jedan od ukupno tri privatna takozvana ''land-grant univerziteta'' u SAD-u. Velika većina land-grant univerziteta nastala je u periodu od donošenja takozvanog ''Morrillog zakona o dodeli federalne zemlje'' 1862. godine (za vreme [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]) do perioda koji je neposredno usledio donošenju ''Akta o agrarnim koledžima'' 1890. godine i uz naknadnu dodelu istoga statusa [[Indijanci|plemenskim institucijama]] 1994. U svim američkim saveznim državama postoji po jedan, ponekad dva, a u slučaju Alabame 3 land-grant univerziteta, ali su jedino Univerzitet Cornell, [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] i [[Univerzitet Tuskegee]] privatne institucije koje uživaju taj status. Od sedam temeljnih fakulteta za osnovne studije tri su u pravnom smislu ''statutarni koledži sa državnom potporom'' kroz sistem '''Državnog univerziteta New Yorka (SUNY)'''. Diplomska škola veterine je jedina koja je financirana od savezne države New York. Kao land-grant univerzitet Cornell provodi programe dislociranog agronomskog obrazovanja u svim okruzima (county) savezne države New York i za to prima delomičnu nadoknadu. Centralni kampus Univerziteta Cornell u Ithaci prostire se na nešto više od 3,000,000 m<sup>2</sup> (nešto više od površine [[Ada Ciganlija|Ade Ciganlije]]) dok zajedno sa Botaničkim vrtom Univerziteta Cornell pokriva čak nešto više od 17,400,000 m<sup>2</sup> (uporedivo sa [[Dalmacija|dalmatinskim]] ostrvom [[Murter]]). Prema statistikama iz 2017. godine na univerzitetu je studiralo ili na njemu predavalo čak 56 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], 4 dobitnika [[Turingova nagrada|Turingove nagrade]] i 1 Fieldsove medalje. Od svoga osnivanja Cronell je upisivao sve studente bez obrzira na spol, i bio je nekonfesionalna institucija koja nije onemogućavala upis na osnovu verskih uverenja ili rase. U svetu postoji približno 245,000 živih bivših studenata univerziteta, a pohađa ga 14,000 studenata na osnovnim i 7,000 na diplomskim i postdiplomskim programima. Studenti univerziteta dolaze iz svih 50 saveznih država SAD-a i iz preko 120 država širom sveta. == Historija == [[Datoteka:1892 Cornell varsity football team.jpg|mini|levo|Ragbi tim (1892)]] Cornell je osnovan 27. aprila 1865. godine kada je Senat savezne države New York registrovao instituciju kao državni lend-grent univerzitet. Senator Ezra Cornell ponudio je svoju farmu u Itaci kao mesto na kojem će se novi univerzitet biti osnovan, te je uložio 500.000 $ privatnih sredstava za njegovo pokretanje. Njegov saradnik, senator i predavač Andrew Dickson White pristao je da bude prvi predsednik novoosnovanog univerziteta. Tokom naredne tri godine, White je nadgledao izgradnju prvih dveju zgrada i istoremeno i putovao je kako bi privukao pažnju studenata i našao predavače. Univerzitet je otvoren 7. oktobra 1868. godine, a sledećeg dana upisalo ga je 412 polaznika. Cornell se razvio kao tehnološki inovativna institucija, primenjivajući rezultate istraživanja na sopstvenom kampusu ali i uz nastojanja da ih se primeni i u širem kontekstu. 1883. godine Cornell je bio jedan od prvih univerzitetskih kampusa koji je za osvetljenje koristio struju iz diname na vodeni pogon. Od 1894. godine Cornell je obuhvaćao i koledže koje je finansirala država i ispunjavao je sve njihove statutarne zahteve te je takođe je rukovodio sa istraživanjima i vanjskim aktivnostima koje su zajedno finansirale savezna država i federalni programi za sparivanje. Cornell je oformio aktivnu zajednicu bivših studenata još od prvih godina. Bio je jedan od prvih univerziteta na kojem su se u Upravni odbor birali i bivši studenti koji su već diplomirali. Cornell je u 1960-im godinama unutar prestižne Lige bršljana (Ivy League) sa najsnanijim studentskim aktivističkim pokretom vezanim za kulturne probleme, građanska prava i opoziciju Vijetnamskom ratu dok su protesti i okupacije imale su za rezultat ostavku predsednika univerziteta i restrukturisanje uprave. Univerzitet Cornell je od 2000. godine počeo da proširuje svoje međunarodne programe. Univerzitet je 2004. otvorio Medicinski koledž Weill Cornell u Kataru (engl. Weill Cornell Medical College in Qatar). Pokrenuo je saradnju sa institucijama u Indiji, Singapuru i NR Kini. Bivši predsednik Jeffrey S. Lehman opisao je univerzitet kao „transnacionalni univerzitet”. 9. marta 2004. godine Cornell i Stanford univerzitet položili su kamen temeljac za novi „Centar za premošćavanje jaza” (engl. Bridging the Rift Center), da bi se izgradio i zajednički rukovodio centar za obrazovanje na izraelsko-jordanskoj granici. == Izvori == {{izvori}} == Povezano == *[[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] == Vanjske veze == {{commonscat|Cornell University}} *[http://www.cornell.edu/ www.cornell.edu] {{Ivy League}} [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] g4pvg5ugtlyamc4f5cf6qcp7440zhsv Nekropola u Luburića Polju 0 4627738 42637098 42605513 2026-06-15T14:48:20Z Zavičajac 76707 42637098 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Luburića polje |image = Тггхј.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Košutica]], [[Sokolac]] }} '''Nekropola u Luburića Polju''', naselje [[Košutica]], opština [[Sokolac]], sadrže nadgrobnike iz istorije [[Bosna u srednjem vijeku|Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku]].<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 26. oktobra 2010. godine, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3316 |title=Nekropola u Luburića Polju |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 |archive-date=2016-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827094637/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3316 }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]]. Nekropola nalazi se i nalazi se na listi 28 [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2018-10-26 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> == Historija == U srednjem vijeku ovi prostori pripadali su župi Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske [[Miljacka|Miljacke]], župa [[Pale]]. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača. Iz navedenog se zaključuje da je i područje današnje opštine Sokolac u [[Kraljevina Bosna|srednjem vijeku]] ulazilo u sastav zemlje [[Pavlovići|Pavlovića]].<ref name="Anđelić">[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]</ref> Kao i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u istočnoj Hercegovini, stanovništvo je i u kasnijim periodima nastavilo praksu sahranjivanja u [[Tumulus|grobne gomile]] (tumuli iz perioda Ilira), tako da je i veliki broj srednjovjekovnih nekropola sa stećcima nastao na grobnim gomilama ili uz njih. == Opis == U selu Košutica udaljenom od Sokoca oko 6&nbsp;km na prostranom predjelu Luburić polja smještene su dvije nekropole sa stećcima,<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Prva nekropola – lokalitet Ploče - broji 51 nadgrobnik. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka. Stećci u ovoj nekropoli položeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera. Druga nekropola – lokalitet Bare: broji 83 stećka ili dijela stećka, od čega su na 6 stećaka zabilježeni ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Za razliku od prve nekropole, na ovoj su stećci orijentirani u pravcu sjever–jug == Literatura == * [[Marian Wenzel]], Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965. * [https://books.google.de/books/about/Zemlja_Pavlovića.html?id=3v5iPgAACAAJ&redir_esc=y Zemlja Pavlovića – srednji vijek i period turske vladavine. Banja Luka – Srpsko Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi, knjiga V, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 7, 2003.] == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://www.kons.gov.ba Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ |date=2012-03-07 }} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Luburić field necropolis}} {{DEFAULTSORT:L}} [[Kategorija:Stećci u Sokocu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sokocu]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] 6053fycbqm3ecq9qwxij2g1ifgd4ah1 Nekropola stećaka Olovci 0 4627745 42637103 42605512 2026-06-15T14:52:48Z Zavičajac 76707 42637103 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Olovci |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Kladanj]] }} '''Nekropola stećaka Olovci''', opština [[Kladanj]], sadrži nadgrobnike iz istorije [[Bosna u srednjem vijeku|Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku]].<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHnekropolaOlovci-Kladanj.pdf |title=Nekropola Olovci |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nekropola se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2018-10-26 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Na području opšine Kladanj evidentirane su 52 nekropole sa ukupno 430 stećaka, u naseljima: Kladanj, Kovačići, Konjevići, Starić, Gojsalić, Dopasci, Gojakovići, Prijanovići, Noćajevići, Brgule, Crijevčići, Tarevo, Stupari, Olovci, Suljići, Tuholj i Vranovići.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Od ukupno 430 evidentiranih stećaka na području Kladnja, čak 211 (49%) su [[Oblici stećaka|sljemenjaci]], koji se inače u drugim krajevima pojavljuju u manjem broju u poređenju sa drugim oblicima. Po brojnosti na drugom mjestu su sanduci, kojih ima 114 (27%), iza toga su stupovi sa 79 primjeraka (18%), a onda ploče kojih ima ukupno 15 primjeraka (3%). U ovom kraju se u prilično velikom broju pojavljuju uspravni stećci, dok krstača uopšte nema. U nekim slučajevima su uz nekropole situirana savremena groblja obližnjih sela, pravoslavna ili muslimanska. Ukrašeno je ukupno 60 primjeraka (14%). Kao dekorativni motivi preovladavaju: tordirana i obična vrpca, plastično rebro i niz plastičnih trokutova. Kao simbolični motiv u najvećem broju pojavljuju se spirala i stilizirano stablo kao originalan motiv ovog kraja. Na nekoliko stećaka je uočen polumjesec, zvijezda, križ, krug, motivi oružja i oruđa, te motiv štapa.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Natpisi se pojavljuju na tri mjesta.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="Vego">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/136575484/Vego-Marko-Zbornik-Srednjovjekovnih-Natpisa-BiH-KNJIGA-4-Sarajevo-1970-1 |title= Marko Vego: Zbornik Srednjovjekovnih Natpisa Bosne i Hercegovine, knjiga IV |work= Sarajevo: Zemaljski Muzej, 1970 |accessdate= 25. 3. 2019 |archive-date= 2019-03-24 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190324234757/https://www.scribd.com/document/136575484/Vego-Marko-Zbornik-Srednjovjekovnih-Natpisa-BiH-KNJIGA-4-Sarajevo-1970-1 |dead-url= yes }}</ref> Kladanjski stećci pripadaju jednoj od četiri klesarske radionice koje su djelovale u istočnoj Bosni, a koja se, sudeći po nekim zajedničkim karakteristikama stećaka, može locirati između Kladnja, Olova i [[Ilijaš]]a. Dekorativni motivi, natpis i pojava uspravnih stećaka (stupova) omogućava okvirno datiranje od 14. do 16. stoljeća.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Historija == U ranom [[Feudalizam|feudalizmu]], porječje [[Drinjača|Drinjače]], čijem je izvornom području pripadao Kladanj, sačinjavalo je jedinstvenu župu pod nazivom [[Birač]]. Sudeći po nazivu Kladanj ovo je područje vrlo rano postalo vlastelinstvo, čemu je pogodovala i njegova relativna izdvojenost iz ostale cjeline. U pisanim izvorima iz kasnijeg srednjeg vijeka o Kladnju nema bližih podataka. Zna se da je Kladanj bio karavanska stanica u brdima i da je na granicama (in metis) [[Usora i Soli|Usore]].<ref name="Anđelić">[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]</ref> == Opis == Nekropola u Olovcima leži na kosom terenu koji se blago spušta prema putu. Zauzima površinu od 24,5 x 14 m. Čini je osamnaest stećaka, od toga je dvanaest sljemenjaka, pet sanduka i jedan stupac. Svi stećci su dobro obrađeni. Neki primjerci su nešto utonuli. Tri sljemenjaka su ukrašena. Sljemenjak, koji se nalazi u sredini nekropole, na čeonim stranama je ukrašen dvostrukom spiralom. Istočni dio stećka je oštećen i fragment sa dijelom dekoracije je pomjeren nekoliko metara od stećka. Drugi sljemenjak, koji se nalazi na sjevernom dijelu nekropole, ukrašen je debelom tordiranom vrpcom ispod "krova". Ovakvom vrpcom su naglašene vertikalne ivice sljemenjaka i zabat istočne čeone strane. Na ovoj strani je prikazan krst sa okruglim završecima krakova, motivom koji je karakterističan za područje Olova i Kladnja. Treći sljemenjak na zapadnoj čeonoj strani ima motiv sličan štapu, kod kojeg je drška izvijena i na krajevima povijena prema zemlji i unutar. Na bočnim stranama je prikazan po jedan "T" krst. Jedan sljemenjak na istočnoj čeonoj strani ima urezan natpis, ispisan u šest redova: {{Citat|V IME OCA I SINA I SVETAGO D(u)HA A SE LEŽI RADOMIR JURISALIĆ NA SVOEI ZEMLJI ...PLEMETNO (plemenitoj).}} Slova natpisa su relativno velika, lijepa i ujednačena. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]]. O feudalcu Radomiru Jurisaliću, koji se u natpisu spominje, nema nikakvih podataka. Sigurno je da je pripadao feudalnoj porodici Jurisalića, čija je vlastelinstvo bilo u ovom kraju. Po obliku slova natpis bi se mogao datirati u 14. i 15. stoljeće.<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://www.kons.gov.ba Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ |date=2012-03-07 }} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:o}} [[Kategorija:Nekropole stećaka]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kladnju]] [[Kategorija:Usora i Soli]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] 97v3qlx2d7kf6ljc9d6ld8g5bsgstpn Nekropola Umoljani 0 4627746 42637106 42605508 2026-06-15T14:55:15Z Zavičajac 76707 42637106 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Umoljani |image = Stećci, Umoljani.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Umoljani]], [[Trnovo (FBiH)]] }} '''Nekropole stećaka Umoljani''', na lokalitetu Dolovi, opština [[Trnovo (FBiH)]], sadrži nadgrobnike iz istorije [[Bosna u srednjem vijeku|Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku]].<ref name="Lovrenović">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci |title=Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka |work=RABIĆ: Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 12. do 18. maja 2009. godine, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Trnovo_Umoljani%20kompl%20BOS.pdf |title=Nekropola Olovci |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine: * nekropola sa 47 stećaka * nekropola sa 11 starih nišana * zemljom prekriveni ostaci objekta na lokalitetu Crkvina * osamljeni stećak * nekropola sa pet stećaka<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Nekropola se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećci|stećaka]] koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2018-10-26 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> == Historija == U kasnom srednjem vijeku predio od rijeke [[Rakitnica|Rakitnice]] od izvora na istoku, do rječice Trešanice na zapadu, bio je dio [[Srednja Bosna|župe Neretve]]. Župa Neretva je u XV stoljeću bila podijeljena na bosanski i hercegovački dio, sa graničnom linijom na rijeci [[Neretva|Neretvi]]. Bosanski dio se protezao do desne obale Neretve i pripadao je oblasti [[Kraljeva zemlja|Kraljeve zemlje]], a hercegovačkom dijelu su pripadali predjeli na lijevoj obali rijeke Neretve i bili su pod vlašću oblasnih gospodara [[Kosače|Kosača]].<ref name="Anđelić">[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]</ref> == Opis == Većina stećaka izrađeni su od lokalnog kamena, imaju oblik ploče, sanduka i [[Oblici stećaka|sljemenjaka]]<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Znatan broj stećaka ukrašavaju realistička i [[Ukrašavanje stećaka|simbolička obilježja]] (tordirana vrpca, dvostruka vrpca od cik-cak linija, linije rađene u vidu reljefnih ispupčenja i udubljenja, loza sa trolistom, loza sa spiralama, stilizirani križ, latinski krst, štit, mač, krug i figuralna predstava kola, tj. posmrtnog kultnog plesa, zatim predstava stiliziranog stabla sa dva para spiralnih zavoja koji se simetrično povijaju te ukras rozete).<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Nišanima se nazivaju uspravno stojeći kameni spomenici iznad grobova muslimana u Bosni i Hercegovini.<ref name="Nišani">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/114237216/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ni%C5%A1ani-XV-i-XVI-vijeka-u-Bosni-i-Hercegovini |title=Šefik Bešlagić NIŠANI XV I XVI VIJEKA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=ANUBIH – Sarajevo, 1978|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na osnovu ilustrirane dvije osnovne varijante nišana; pravougaonog oblika sa piramidalnim završetkom i u formi stele, nišani se datiraju u period druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća, kojem pripadaju i Kraj stećaka i početak nišananajraniji primjeri nišana u Bosni i Hercegovini. Ukrasi ilustrirani na nišanima su traka i polujabučica.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Literatura == == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://www.kons.gov.ba Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ |date=2012-03-07 }} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Dolovi (Umoljani) necropolis}} {{DEFAULTSORT:Umoljani}} [[Kategorija:Nekropole stećaka|U]] [[Kategorija:Trnovo (FBiH)]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] c98wd3i7wewfdba28wt55ks99bj8sbj Nekropola Velika i Mala Crljivica 0 4628565 42637069 42355157 2026-06-15T14:22:40Z Zavičajac 76707 42637069 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Velika i Mala Crljivica |image = Stećci, croatian medieval tombstones.JPG |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Cista Velika]], [[Imotski]], {{flag|Hrvatska}} |Mesto= }} '''Nekropola Velika i Mala Crljivica''', mjesto [[Cista Velika]], [[Hrvatska]], nalazi se na listi 28 (od 30 predloženih) [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[nekropola]] [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[UNESCO|Svjetskom baštinom UNESCO-a]]. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2018-11-14 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne [[Evropa|Evrope]] na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Lokacija == [[Arheologija|Arheološki]] lokalitet Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj. Veliki kompleks promjera 200 x 30 metara prepolovila je cesta [[Trilj]]-[[Imotski]] na dva dijela.<ref>[https://www.stecciwh.org/velika-and-mala-crljivica-cista-velika/ UNESCO - Velika i Mala Crljivica, Cista Velika - www.stecciwh.org - 20.3.2022]{{en}}</ref> Južno od Velike Crljivice se nalazi sedam velikih [[kraš]]kih bunara koji datiraju iz srednjeg vijeka. U julu i avgustu 2004. godine na sjevernom dijelu lokaliteta izgrađen je lokalni vodovod, a tom prilikom je istražen dio groblja sa 41 grobom. Nalazi iz grobova (novac, nakit, metalni dijelovi cipela) datiraju iz vremena od sredine 14. do kraja 17. i početka 18. stoljeća. == Historija == Tokom 14. i 15. stoljeća ovo područje je, osim nižeg plemstva, bilo pod vlašću plemićkih porodica Nelipića, Jurjevića-Vlatkovića i [[Kosače|Kosača]]. Moguće je da je dio lokaliteta bio u vlasništvu porodice Kustražić – jedne od ovdašnjih plemićkih porodica [[Vlasi|vlaškog]] porijekla, koja se spominje u natpisima na stećcima i pisanim dokumentima. Iako je dio područja (s obzirom na njegov toponim Zgon) mogao biti iskorišten već u srednjem vijeku za poljoprivredu, proces formiranja poljoprivrednog zemljišta započeo je nakon oslobođenja regije od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], dok je sadašnje uređenje poljoprivrednog zemljišta rezultat brojnih podjela u prošlosti. Jedine površine koje nisu ni podijeljene ni obrađivane bile su područje oko bunara (kao zajednički prostor sela gdje je stoka dolazila da se napije vode) i prostor stećaka koji se nije obrađivao iz poštovanja prema mrtvima, ali i iz straha i praznovjerja vezana za groblja. Dakle, period 18. stoljeća je vrijeme kada lokalitet dobija manje-više današnji izgled. == Opis == Na lokalitetu su od 2013. do 2016. godine provedena konzervatorsko-restauratorska istraživanja i probni radovi. Zahvati su izvedeni s ciljem procjene stanja opšte očuvanosti stećaka i cijeloga lokaliteta, odabira najpogodnijih restauratorskih materijala i metoda te stvaranja plana sistematske i dugoročne zaštite stećaka. Zbog specifičnosti lokaliteta i problematike propadanja, u projekt su uključeni raznovrsni stručnjaci. Istraživanja su uporedno obavljana na terenu (in situ) i u laboratoriji, a rezultati su višeznačni. Dobivena su saznanja o provenijenciji stećaka, smjernice o mogućnostima zaštite lokaliteta, ali i nove informacije o svrsishodnosti konvencionalnih metoda i materijala za restauraciju kamena, nakon štetnog djelovanja širokog spektra mikroorganizama (lišajeva, bakterija, cijanobakterija i gljivica).<ref>{{Cite web |title=Vinka Marinković - Konzervatorsko-restauratorska istraživanja na stećcima s lokaliteta Crljivica pokraj Ciste Velike - Hrvatski restauratorski zavod Restauratorski odjel Split |url=http://www.h-r-z.hr/images/portal/portal_07_marinkovic.pdf |access-date=2018-11-14 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602183127/http://www.h-r-z.hr/images/portal/portal_07_marinkovic.pdf }}</ref> Crljivica je najveća i najznačajnija skupina stećaka u Hrvatskoj. Ovo staro groblje obiluje dobro sačuvanim stećcima iz 14. i 15. stoljeća. Od ukupno oko 90 spomenika pronađeno je 16 [[Oblici stećaka|sljemenaka]], 56 sanduka i 15 u obliku ploča. Svi su oni uglavnom ukrašeni običnom ornamentikom koja se može pronaći na stećcima u okolini, to su uglavnom križevi svih vrsta, antropomorfni ljiljani, prizori lova, kola, dvoboja, različitih biljnih motiva, polumjeseca, zvijezda i sl.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na dva su dijelom sačuvani natpisi na [[bosančica|bosančici]] koji spominju imena Jerko i Vladna Kustražić (jedan od njih je danas u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu).<ref>[https://www.nevencarin.com/blog-detaljno/misterij-drevnih-stecaka MISTERIJ DREVNIH STEĆAKA - www.nevencarin.com - 7.12.2019]</ref> == Literatura == * [https://de.scribd.com/doc/87333586/DUBRAVKO-LOVRENOVI%C4%86-Ste%C4%87ci Dubravko Lovrenović, Sarajevo, 2009 -STEĆCI - BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNJEG VIJEKA ] == Reference == {{reference|2}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Stećci u Hrvatskoj]] hqy7gtjkqta1aigp4hzpl7gaw0mtsoz Kategorija:Univerzitet Columbia 14 4632162 42637003 40903476 2026-06-15T12:26:00Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York|Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Univerziteti u saveznoj državi New York]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637003 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Columbia University}} [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Columbia]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Columbia]] [[Kategorija:Manhattan]] qi6l5c0ewph7gnoda36lpzhlqaxnve1 Univerzitet u Texasu 0 4632200 42637009 42628218 2026-06-15T12:36:23Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Kategorija:Univerziteti u Texasu]] → [[Kategorija:Univerziteti u Texasu]] 42637009 wikitext text/x-wiki {{for|teksaški krovni sistem univerziteta|University of Texas System}} {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Teksasu | izvorni_naziv = The University of Texas at Austin | drugi_naziv = | latinski = | logo = University of Texas at Austin logo.svg | logo_širina = 225px | logo_opis = Logo UT-a | slika = University of texas at austin main building 2014.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Glavna zgrada Univerziteta u Teksasu | moto = {{la icon}} Disciplina praesidium civitatis | moto_sh = ''Obrazovanje, čuvar države'' | osnivač = | osnivanje = {{Start date and years ago|1883|9|15|df=y}} | zatvaranje = | bivši_naziv = The University of Texas {{small|(1881–1967)}} | reg_baštine = | vrsta = [[Javni univerzitet|javni]] | krovna_instit = [[University of Texas System]] | religija = | akad_pripadnost = [[University of Texas System|UT sistem]], [[Association of American Universities|AAU]], [[Universities Research Association|URA]], [[Southeastern Universities Research Association|SURA]], [[Oak Ridge Associated Universities|ORAU]], [[Association of Public and Land-Grant Universities|APLU]], itd. | fakulteti = 18 | visoke_škole = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = 31 milijarda [[USD]] {{small|(2018)}} | budžet = | predsjednik = [[Gregory L. Fenves]] | potpredsjednik = | akad_osoblje = 3071 | admin_osoblje = 11.645 | studenti = 51.525 | dodiplomci = 40.492 | diplomci = 11.033 | doktoranti = | ostali = | boje = [[Narančasto|narančasta]] i [[Bijelo|bijela]] {{color box|#BF5700}}{{color box|white}} | sportovi = [[1. divizija NCAA]] (atletika)<br />[[Big 12 Conference|Velikih 12]] (atletika) | nadimak = [[Texas Longhorns|Longhorns]] | maskota = [[Bevo (maskota)|Bevo]] i [[Hook 'em (maskota)|Hook 'em]] | udruženja = | sjedište = | grad = [[Austin, Texas|Austin]] | savezna_država = {{flag|Teksas}} | država = {{flag|Sjedinjene Države}} | kampus = urbani (1,74 [[km²]]) | lok_karta = USA Texas | alt_karta = | širina-st = 30 | širina-min = 17 | širina-sek = 10 | širina-oznaka = N | dužina-st = 97 | dužina-min = 44 | dužina-sek = 22 | dužina-oznaka = W | lok_karta_opis = UT na karti [[Teksas]]a | mrežno_mjesto = [https://www.utexas.edu/ www.utexas.edu] | fusnote = }} '''Univerzitet u Teksasu''' ({{jez-en|University of Texas at Austin}}, [[Akronim|akr.]] '''UT''') je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] javni i istraživački [[univerzitet]] u [[Teksas|teksaškom]] gradu [[Austin, Texas|Austinu]]. Utemeljen je [[1883]]. godine i predstavlja vodeću instituciju [[University of Texas System|Teksaškog sistema univerziteta]]. Godine [[1929]]. postao je članom [[Association of American Universities|Udruženja američkih univerziteta (AAU)]], kao treći [[Jug SAD|južnjački]] univerzitet. S više od 50.000 dodiplomskih i diplomskih studenata i preko 24.000 nastavnika i osoblja, Univerzitet u Teksasu osmi je najveći univerzitet u zemlji. Krajem [[2018]]. UT je raspolagao proračunom od 31 milijarde [[USD]], najvećim nakon [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]]. Od [[2015]]. predsjednik UT-a je [[Gregory L. Fenves]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Texas at Austin}} * {{en icon}} [https://www.utexas.edu/ University of Texas at Austin] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet u Texasu| ]] [[Kategorija:Nastanci 1883.]] [[Kategorija:Univerziteti u Texasu|Teksas]] pm4371cwn8lr2jz3jgsg6d6gqh73t1l Kategorija:Univerzitet u Texasu 14 4632223 42637011 42628224 2026-06-15T12:36:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Kategorija:Univerziteti u Texasu]] → [[Kategorija:Univerziteti u Texasu]] 42637011 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|University of Texas at Austin}} [[Kategorija:Univerziteti u Texasu|Teksas]] oz7g0ti9n5uj2j1ar4mzvt27pz8ssqv Kategorija:Univerziteti u New Yorku 14 4639684 42637002 42636649 2026-06-15T12:23:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi New York]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York]] 42637002 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Universities and colleges in New York City}} [[Kategorija:Obrazovanje u New Yorku]] [[Kategorija:Građevine u New Yorku]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|New York]] [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama po gradovima|New York]] [[Kategorija:Univerziteti po gradovima‎|New York]] 9qw13klzpgxeqj5ek34krvyt5gci8q9 Kategorija:Univerziteti u Bostonu 14 4640542 42637339 42636646 2026-06-16T11:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637339 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Universities and colleges in Boston}} [[Kategorija:Obrazovanje u Bostonu]] [[Kategorija:Građevine u Bostonu]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Boston]] [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama po gradovima|Boston]] [[Kategorija:Univerziteti po gradovima‎|Boston]] 1n4vegykaqt5803pifc31jqr401pf6q Armija Kraljevine Italije 0 4645461 42637262 42588385 2026-06-16T04:23:18Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Italy_(1860).svg datotekom [[:File:Flag_of_the_Royal_Italian_Army.svg|Flag_of_the_Royal_Italian_Army.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3 42637262 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica = Regio Esercito |segment = Oružanih snaga Kraljevine Italije |slika = Flag of the Royal Italian Army.svg |opis_slike = Zastava |period = [[1861]]. – [[1946]]. |zemlja = {{flag|Kraljevina Italija}} |lokacija = |vrsta = [[kopnena vojska]] |tip = |jačina = 5,000.000 (1915)<br />1,600.000 (1939)<br />3,500.000 (1943) |formacija = |komandant = [[Kralj Italije]] |komandant2 = |komandant3 = |komandant4 = |ratovi = [[Treći italijanski rat za nezavisnost]]<br />[[Mahdistički rat]]<br />[[Prvi italijansko-abesinski rat]]<br />[[Bokserski ustanak]]<br />[[Italijansko-turski rat]]<br />[[Prvi svjetski rat]]<br />[[Pacifikacija Libije]]<br />[[Drugi italijansko-abesinski rat]]<br />[[Španski građanski rat]]<br />[[Italijanska invazija Albanije]]<br />[[Drugi svjetski rat]] |odlikovanja = }} '''Armija Kraljevine Italije''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Regio Esercito'', točnije ''Esercito Italiano'')<ref name=ita>{{cite web |url=http://www.esercito.difesa.it/storia/Anniversario-EI/Pagine/Nascita-dell-Esercito-Italiano.aspx |title = ''Nascita dell'Esercito Italiano '' |publisher = Esercito |language = talijanski |accessdate = 1. 12. 2010}}</ref> bila je [[kopnena vojska]] oružanih snaga [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], od [[4. maj]]a [[1861]]. do [[18. jun]]a [[1946]]. godine.<ref name=brit/> == Historija == Armija Kraljevine Italije osnovana je nakon [[Ujedinjenje Italije|Ujedinjenja Italije]] [[4. maj]]a [[1861]]. [[dekret]]om ministra rata Manfreda Fantija, kojim je istovremeno objavljeno i prestajanje postojanja [[armija]] [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]] i [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevine dviju Sicilija]].<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.esercito.difesa.it/en/History/ |title = ''The History of the Italian Army '' |publisher = Esercito |language = engleski |accessdate = 1. 12. 2010}}</ref> Na samom početku armija se bazirala na pet [[korpus]]a od kojih su četiri imala po od tri [[divizija|divizije]], a one po dvije [[Pješadija|pješadijske]] [[brigada|brigade]], dva bataljona [[Bersaglieri|bersegliera]] i tri [[artiljerija|artiljerijske]] [[Baterija (vojna jedinica)|baterije]], uz to i po jednu [[Konjica|konjičku]] brigadu sa po 3 [[Pukovnija|pukovnije]]. Izvan [[armija|armijskog]] korpusa postojala je još jedna [[Konjica|konjička]] [[divizija]] sastavljena od četiri [[Pukovnija|pukovnije]] i dvije konjičke baterije.<ref name=brit/> Pješadijske i konjičke pukovnije uobičajeno su imali oko četiri [[bataljon]]a.<ref name=brit/> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Royal Italian Army}} * [http://www.esercito.difesa.it/en/History/ ''The History of the Italian Army''] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1861.]] [[Kategorija:Prestanci 1946.]] [[Kategorija:Italijanska kopnena vojska]] [[Kategorija:Vojna historija Italije]] [[Kategorija:Kraljevina Italija]] fnfkgbfkm8wu149jes7p16wmjgeh6vo Kategorija:Univerziteti u Philadelphiji 14 4650665 42637019 42636651 2026-06-15T12:37:16Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Pennsylvania]] → [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji]] 42637019 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Universities and colleges in Philadelphia}} [[Kategorija:Obrazovanje u Philadelphiji]] [[Kategorija:Građevine u Philadelphiji]] [[Kategorija:Univerziteti u Pennsylvaniji|Philadelphia]] [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama po gradovima|Philadelphia]] [[Kategorija:Univerziteti po gradovima‎|Philadelphia]] lgywv3z8pvotsf0w4yd0pq84cxmseik Univerzitet u Bostonu 0 4653368 42637325 41037866 2026-06-16T11:30:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Bostonu | izvorni_naziv = Boston University | drugi_naziv = | latinski = Universitas Bostoniensis | logo = Boston University seal.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1839]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni univerzitet | krovna_instit = | religija = Ujedinjena metodistička crkva (istorijske veze) | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = Kenneth J. Feld | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Robert A. Brown | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 4.021 (2018) | admin_osoblje = 10.182 (2018) (uključujući predavače) | studenti = 34.262 (2018) | dodiplomci = 16.792 (2018) | diplomci = 15,238 (2018) | doktoranti = | ostali = 2.232 (2018) | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Datoteka:Flag of Boston.svg|23px|bezokvira]] [[Boston]] | sedište_pokrajina = [[Suffolk County, Massachusetts|Suffolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [http://www.bu.edu/ www.bu.edu] | fusnote = }} '''Univerzitet u Bostonu''' ({{jez-en|Boston University}}) je privatni istraživački univerzitet u [[Boston|Bostonu]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija ima istorijske veze sa Ujedinjenom metodističkom crkvom ali danas funkcioniše na nekonfesionalnom principu. Univerzitet pohađa oko 33,000 studenata, na njemu radi oko 3,900 članova akademskog kadra i kao celina institucija je jedan od najvećih poslodavaca u gradu. 18 odeljenja Univerziteta u Bostonu organizuje sve više nivoe obrazovanja uključujući preddiplomske (osnovne), diplomske (magistarske) i postdiplomske (doktorske) studije kao i specijalizovanje studije medicine, prava i poslovanja. Prema klasifikaciji volumena i kvaliteta istraživačkih aktivnosti koje izrađuje ''Carnegijeva fondacije za napredak obrazovanja'' ({{jez-en|Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching}}), Unverzitet u Bostonu spada u grupu R1 institucija sa veoma visokim istraživačkim aktivnostima. Prema rangiranju koje je 2020. godine izradio ''U.S. News & World Report'' preddiplomski programi Univerziteta u Bostonu našli su se na 40. mestu u SAD-u i 46. mestu na svetu. Među svoje brojne bivše studente i bivše i sadašnje profesore univerzitet ubraja 8 dobitnika ili dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], 23 [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]], 10 Rhodes stipendista [[Univerzitet u Oxfordu|Univerziteta u Oxfordu]], 6 Marshallovih stipendista, 48 Sloan naučnih saradnika, 9 dobitnika [[Oscari|Oscara]] i više dobitnika [[Emmy Award|Emmy]] i [[Tony Awards|Tony]] nagrada. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Boston University}} * [http://www.bu.edu/ www.bu.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1839.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Boston]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Boston]] gk0a2rbllg00wy6eip984hqubvlnwkd Univerzitet Suffolk 0 4653370 42637336 40978854 2026-06-16T11:30:55Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet Suffolk | izvorni_naziv = Suffolk University | drugi_naziv = | latinski = | logo = Suffolk University wordmark.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = Suffolk Law Library.JPG | slika_širina = | slika_opis = Biblioteka | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1906]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni univerzitet | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Dr. Marisa Kelly | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = 7560 | dodiplomci = 5290 | diplomci = 1165 | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Datoteka:Flag of Boston.svg|23px|bezokvira]] [[Boston]] | sedište_pokrajina = [[Suffolk County, Massachusetts|Suffolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.suffolk.edu/ www.suffolk.edu] | fusnote = }} '''Univerzitet Suffolk''' ({{jez-en|Suffolk University}}) je privatni istraživački univerzitet u [[Boston|Bostonu]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1906. godine i danas je 8. najveća institucija visokog obrazovanja u metropolitanskom Bostonu. Carnegijeva fondacije za napredak obrazovanja ({{jez-en|Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching}}) kategorizira Univerzitet Suffolk instituciju na kojoj se odvija istraživanje na nivou doktorata. Institucija je nazvana po okrugu [[Suffolk County, Massachusetts|Suffolk]]. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Suffolk University}} * [https://www.suffolk.edu/ www.suffolk.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1906.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Suffolk]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Suffolk]] 5kefywlfl8ilz19ri0xx89qozmp6jpe Koledž Babson 0 4653405 42637319 40979349 2026-06-16T11:30:23Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Babson koledž | izvorni_naziv = Babson College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Globe, Babson College - IMG 0438.JPG | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1919]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni poslovni koledž | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Stephen Spinelli Jr. | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 306 (stalno zaposleni sa punom radnom satnicom) | admin_osoblje = | studenti = 3,113 | dodiplomci = 2,361 | diplomci = 830 | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Wellesley, Massachusetts|Wellesley]] | sedište_pokrajina = [[Datoteka:Flag of Norfolk County, Massachusetts.gif|23px|bezokvira]] [[Norfolk County, Massachusetts|Norfolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.babson.edu/ www.babson.edu] | fusnote = }} '''Babson koledž''' ({{jez-en|Babson College}}) je privatna poslovna škola u [[Wellesley, Massachusetts|Wellesleyju]], delu metropolitanskog [[Boston|Bostona]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1919. godine i fokus joj je na preduzetničkom obrazovanju. Koledž je osnovao Roger Babson kao mušku obrazovnu instituciju, a danas ga pohađaju svi studenti. Većina studenata studira preddiplomske (osnovne) studije, dok jedan deo pohađa i diplomske (magistarske) studije. Prve studentice upisane su na studijske programe 1969. godine. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Babson College}} * [https://www.babson.edu/ www.babson.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1919.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Babson]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Babson]] pri1u7f541odrxz7n8n5urvtkc3uu64 42637351 42637319 2026-06-16T11:31:52Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Babson koledž]] na [[Koledž Babson]] 42637319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Babson koledž | izvorni_naziv = Babson College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Globe, Babson College - IMG 0438.JPG | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1919]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = privatni poslovni koledž | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Stephen Spinelli Jr. | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 306 (stalno zaposleni sa punom radnom satnicom) | admin_osoblje = | studenti = 3,113 | dodiplomci = 2,361 | diplomci = 830 | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Wellesley, Massachusetts|Wellesley]] | sedište_pokrajina = [[Datoteka:Flag of Norfolk County, Massachusetts.gif|23px|bezokvira]] [[Norfolk County, Massachusetts|Norfolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.babson.edu/ www.babson.edu] | fusnote = }} '''Babson koledž''' ({{jez-en|Babson College}}) je privatna poslovna škola u [[Wellesley, Massachusetts|Wellesleyju]], delu metropolitanskog [[Boston|Bostona]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1919. godine i fokus joj je na preduzetničkom obrazovanju. Koledž je osnovao Roger Babson kao mušku obrazovnu instituciju, a danas ga pohađaju svi studenti. Većina studenata studira preddiplomske (osnovne) studije, dok jedan deo pohađa i diplomske (magistarske) studije. Prve studentice upisane su na studijske programe 1969. godine. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Babson College}} * [https://www.babson.edu/ www.babson.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1919.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Babson]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Babson]] pri1u7f541odrxz7n8n5urvtkc3uu64 Visoka škola Massachusetts Bay 0 4653406 42637332 40979351 2026-06-16T11:30:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Visoka škola Massachusetts Bay | izvorni_naziv = Massachusetts Bay Community College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Massachusetts Bay Community College - DSC03071.JPG | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1961]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = visoka škola (koledž) | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = David Podell, Ph.D. | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 74 (stalno zaposleni sa punom radnom satnicom) | admin_osoblje = | studenti = 4,400 | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Wellesley, Massachusetts|Wellesley]] | sedište_pokrajina = [[Datoteka:Flag of Norfolk County, Massachusetts.gif|23px|bezokvira]] [[Norfolk County, Massachusetts|Norfolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.massbay.edu/ www.massbay.edu] | fusnote = }} '''Visoka škola Massachusetts Bay''' ({{jez-en|Massachusetts Bay Community College}}) je javna dvogodišnja institucija visokog obrazovanja (koledž) u okrugu [[Middlesex County, Massachusetts|Middlesex]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1961. godine i danas je pohađa oko 4,400 redovnih i vanrednih studenata većinom iz [[Wellesley, Massachusetts|Wellesleyja]], Ashlanda i [[Framingham, Massachusetts|Framinghama]]. Visoka škola pruža preko 70 različitih programa i sertifikata i pomaže studentima u nastavku školovanja na četverogodišnim institucijama visokog obrazovanja ili u pronalasku zaposlenja. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Massachusetts Bay Community College}} * [https://www.massbay.edu/ www.massbay.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1961.]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Massachusetts Bay]] qe8eu08dr2ult65uhkkv64siq2jgv1x Visoka škola Berkshire 0 4653407 42637322 40979353 2026-06-16T11:30:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Visoka škola Berkshire | izvorni_naziv = Berkshire Community College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Berkshire Community College - Aerial View of College.jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1960]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = visoka škola (koledž) | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Ellen Kennedy | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 330 (stalno zaposleni i povremeno zaposleni, procena za 2015) | admin_osoblje = | studenti = 3,000 (procena za 2015) | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfield]] | sedište_pokrajina = [[Berkshire County, Massachusetts|Berkshire]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.berkshirecc.edu/ www.berkshirecc.edu] | fusnote = }} '''Visoka škola Berkshire''' ({{jez-en|Berkshire Community College}}) je javna dvogodišnja institucija visokog obrazovanja (koledž) u [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfieldu|]] u okrugu [[Berkshire County, Massachusetts|Berkshire]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1960. godine i danas je pohađa oko 3,000 redovnih i vanrednih studenata većinom iz samog okruga Berkshire. Od 1964. visoka škola je akreditovana od strane [[Asocijacija škola i koledža Nove Engleske|Asocijacije škola i koledža Nove Engleske]]. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Berkshire Community College}} * [https://www.berkshirecc.edu/ www.berkshirecc.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1961.]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Berkshire]] 4dxvf399qev2m9t9s55v4371221syqe Visoka škola Bristol (Massachusetts) 0 4653408 42637327 40979356 2026-06-16T11:30:37Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Visoka škola Bristol | izvorni_naziv = Bristol Community College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Bristol Community College campus, Fall River, Massachusetts (April 2010).jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = decembar [[1965]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = visoka škola (koledž) | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Laura L. Douglas, Ph.D. | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 432 | admin_osoblje = | studenti = 11,111 | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Datoteka:Flag of Fall River, Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Fall River, Massachusetts|Fall River]] | sedište_pokrajina = [[Bristol County, Massachusetts|Bristol]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [http://www.bristolcc.edu/ www.bristolcc.edu] | fusnote = }} '''Visoka škola Bristol''' ({{jez-en|Bristol Community College}}) je javna dvogodišnja institucija visokog obrazovanja (koledž) u [[Fall River, Massachusetts|Fall Riveru]] u okrugu [[Bristol County, Massachusetts|Bristol]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana u decembru 1965. godine i danas je pohađa oko 11,111 redovnih studenata većinom iz samog okruga Bristol. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.bristolcc.edu/ www.bristolcc.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1965.]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Bristol]] iirjj9qiwrpavia5oa26as4nwr5ztqi Visoka škola Bunker Hill 0 4653409 42637328 40979359 2026-06-16T11:30:40Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Massachusetts]] → [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu]] 42637328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Visoka škola Bunker Hill | izvorni_naziv = Bunker Hill Community College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Bunker Hill College main entrance, January 2010.JPG | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1973]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = visoka škola (koledž) | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Pam Eddinger | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = 13,324 | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Datoteka:Flag of Boston.svg|23px|bezokvira]] [[Boston]] | sedište_pokrajina = [[Suffolk County, Massachusetts|Suffolk]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Massachusetts.svg|23px|bezokvira]] [[Massachusetts]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.bhcc.edu/ www.bhcc.edu] | fusnote = }} '''Visoka škola Bunker Hill''' ({{jez-en|Bunker Hill Community College}}) je javna dvogodišnja institucija visokog obrazovanja (koledž) u [[Boston|Bostonu]] u okrugu [[Suffolk County, Massachusetts|Suffolk]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Massachusetts]]. Institucija je osnovana 1973. godine i danas je pohađa oko 13,000 studenata većinom iz metropolitanskog Bostona. Školu pohađa i oko 800 međunarodnih studenata, dok je i lokalno studentsko telo jedno od najraznolikijih u saveznoj državi sa oko 24% afroamerikanaca, 24% latino studenata i 24% belaca dok preostali deo čine druge grupe ili neizjašnjeni. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bunker Hill Community College}} * [https://www.bhcc.edu/ www.bhcc.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1973.]] [[Kategorija:Univerziteti u Bostonu|Bunker Hill]] [[Kategorija:Univerziteti u Massachusettsu|Bunker Hill]] gpakgx4jxeqdknpxqf32v2uymu2j8v5 Visoka škola Walla Walla 0 4653503 42636993 40979789 2026-06-15T12:21:51Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Washington]] → [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington]] 42636993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Visoka škola Walla Walla | izvorni_naziv = Walla Walla Community College | drugi_naziv = | latinski = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Domed pavilion, Walla Walla Community College (10900053954).jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = [[1967]]. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = visoka škola (koledž) | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Derek R. Brandes | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = 9,000 | dodiplomci = | diplomci = | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Walla Walla, Washington|Walla Walla]] | sedište_pokrajina = [[Walla Walla County, Washington|Walla Walla]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Washington.svg|23px|bezokvira]] [[Washington (savezna država)|Washington]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.wwcc.edu/ www.wwcc.edu] | fusnote = }} '''Visoka škola Walla Walla''' ({{jez-en|Walla Walla Community College}}) je javna dvogodišnja institucija visokog obrazovanja sa nekoliko kampusa u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washington]]. Institucija je osnovana 1967. godine i danas je pohađa preko 9,000 studenata. Centralni kampus visoke škole smešten je na jugu savezne države u istoimenom gradu [[Walla Walla, Washington|Walla Walla]]. U kasnim 1990-im vinarski program visoke škole bitno je podstakao revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje u regionu budući da su upravo na tom programu školovani mnogi od približno 175 vlasnika vinarija koje su danas aktivne u okruženju. == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Walla Walla Community College}} * [https://www.wwcc.edu/ www.wwcc.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1967.|Walla Walla]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi Washington|Walla Walla]] eg7vwxsmubyv2ncz0g0jsysayfh9sf9 Univerzitet u Iowi 0 4654549 42636983 40985914 2026-06-15T12:09:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Iowa]] → [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] 42636983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Iowi | izvorni_naziv = University of Iowa | drugi_naziv = | latinski = | logo = University of Iowa mosaic.jpg | logo_širina = | logo_opis = | slika = University of Iowa Campus Courtyard, Iowa City (36501047882).jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = | moto_sh = | osnivač = | osnivanje = 1847. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = javni univerzitet | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = Bruce Harreld | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = | admin_osoblje = 2,296 | studenti = 32,948 (jesen 2018) | dodiplomci = 23,989 | diplomci = 8,959 | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Iowa City, Iowa|Iowa City]] | sedište_pokrajina = [[Johnson County, Iowa|Okrug Johnson]] | sedište_sav_država = [[Datoteka:Flag of Iowa.svg|23px|bezokvira]] [[Iowa]] | sedište_država = {{flag|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://uiowa.edu/ uiowa.edu] | fusnote = }} '''Univerzitet u Iowi''' ({{jez-en|University of Iowa}}) je javni istraživački univerzitet u [[Iowa City, Iowa|Iowa Cityju]] u u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Iowa]]. Univerzitet je osnovan 1847. godine i najstariji je kao i drugi najveći univerzitet u saveznoj državi. Bilo je to svega 59 dana nakon što je savezna država primljena u Uniju. Institucija je organizaciono podeljena na 12 koledža na kojima se izvode predavanja u preko 200 područja akademskog interesovanja. Kampus univerziteta nalazi se u urbanoj sredini i prostire se na preko 760 hektara uz reku Iowa koja je pritoka reke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]. Prema klasifikaciji volumena i kvaliteta istraživačkih aktivnosti koje izrađuje ''Carnegijeva fondacije za napredak obrazovanja'' ({{jez-en|Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching}}), Unverzitet u Iowi spada u grupu R1 institucija sa veoma visokim istraživačkim aktivnostima. Univerzitet u Iowi prvi je univerzitet u SAD-u koji je otvoren kao institucija koja upisuje i studente i studentice. Na ovome je univerzitetu također otvorena i prva medicinska škola u SAD-u koja je upisivala i studente i studentice. Univerzitet u Iowi prvi je javni univerzitet u SAD-u koji je u svoje studijske programe uključio i katedru za religijske studije. Čak 46 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]] dolazi sa kampusa ovoga univerziteta. Među poznatijim studentima Univerziteta u Iowi nalaze se i [[Ashton Kutcher]], [[Flannery O'Connor]], [[Gene Wilder]], [[Tennessee Williams]], [[T. Coraghessan Boyle]], [[John Irving]], [[Michael Cunningham]], [[Nicholas Meyer]], [[Terry O'Quinn]], [[Brandon Routh]], [[Jean Seberg]], [[Diablo Cody]]... == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Iowa}} * [https://uiowa.edu/ uiowa.edu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1847.]] [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] trh8koi2rini1pvdxxeek5h76cjc2ib Kategorija:Univerziteti u Iowi 14 4654550 42636982 42636744 2026-06-15T12:09:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Univerziteti u američkoj saveznoj državi Iowa]] na [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42636744 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama|Iowa]] [[Kategorija:Iowa]] k2hsjqtr1vt8e5263i4deer0he6owbe Dares Frižanin 0 4662456 42637253 41029056 2026-06-16T04:13:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637253 wikitext text/x-wiki '''Dares Frižanin''', odnosno '''Dares iz Frigije''' ([[Grčki jezik|grč]]. Δάρης) bio je, prema [[Homer|Homeru]], [[Troja|trojanski]] svećenik boga [[Hefest|Hefesta]].<ref>Homer, ''[[Ilijada]]'', V, 9; V, 27.</ref> U [[Antika|antici]] se vjerovalo da je Dares bio autor jedne grčke kronike o [[Trojanski rat|uništenju Troje]] i da je živio prije Homera.<ref>[[Klaudije Elijan]], ''Var. Hist.'' XI, 2.</ref> Djelo na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], koje je navodno bilo prijevod Daresova grčkog izvornika i koje je naslovljeno ''Povijest uništenja Troje Daresa Frižanina'' (''Daretis Phrygii de excidio Trojae historia'') bilo je mnogo čitano u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. To se latinsko djelo kasnije pripisivalo [[Kornelije Nepot|Korneliju Nepotu]], koji ga je navodno posvetio [[Salustije|Salustiju]]. No, latinski jezik kojim je djelo pisano upućuje na to da je djelo stvoreno dugo nakon Nepota, vjerojatno u 5. stoljeću nove ere. ''De excidio'' opisuje događaje iz trojanskoga rata, kao i njegovu pretpovijest, i to s trojanskog gledišta.{{sfn|Buckwald|Hohlweg|Prinz|1984|loc=str. 149}} Dvojbeno je je li postojeće djelo skraćenje većeg latinskog djela ili adaptacija grčkog izvornika. Zajedno sa sličnim djelom [[Diktis Krećanin|Diktisa Krećanina]] (s kojim se uglavnom tiska), ''De excidio'' čini glavni izvor brojnih srednjovjekovnih izvještaja o trojanskoj legendi, takozvanoj "[[trojanska materija|trojanskoj materiji]]". Dares je tvrdio da je u ovom ratu ubijeno 866.000 [[Heleni|Grka]] i 676.000 Trojanaca, ali [[arheologija]] nije otkrila ništa što sugerira da je na tom mjestu ikad vođen tako velik rat.<ref>{{Cite book|last=White|first=Matthew|title=Atrocities: the 100 Deadliest Episodes in Human History|publisher=W. W. Norton|year=2012|isbn=978-0-393-34523-0|location=500 Fifth Avenue, New York|pages=556}}</ref> Djelo je bilo značajan izvor za knjigu ''De bello Troiano'' [[Jozef iz Exetera|Jozefa iz Exetera]].<ref>{{cite web|authorlink1=A. G. Rigg|last=Rigg|first=A.G.|title=Joseph of Exeter: Iliad|url=http://medieval.utoronto.ca/ylias/|publisher=Centre for Medieval Studies|accessdate=1 November 2013|archive-date=2013-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103025653/http://medieval.utoronto.ca/ylias/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Izvori == *{{cite book|last1= Buckwald|first1= Wolfgang|last2= Hohlweg|first2= Armin |last3= Prinz |first3= Otto |title= Rečnik grčkih i latinskih pisaca antike i srednjeg veka [Tusculum-Lexicon griechischer und lateinischer Autoren des Alterums und des Mittelalters] |location= Beograd|publisher= Vuk Karadžić|year=1984|ref=harv}} *Louis Faivre d'Arcier, ''Histoire et géographie d’un mythe. La circulation des manuscrits du De excidio Troiae de Darès le Phrygien (VIIIe-XVe s.)'', Paris, 2006 ({{ISBN|2-900791-79-0}}). *Andreas Beschorner, ''Untersuchungen zu Dares Phrygius-Narr,'' Tübingen, 1992 ({{ISBN|3-8233-4863-9}}). == Vanjske veze == *''[https://archive.org/stream/dictyscretensise00dictuoft#page/154/mode/2up Daretis phrygii de excidio Troiae historia]'', Ferdinand Meister (ed.), Lipsiae, in aedibus B. G. Teubneri, 1873. *[http://www.thelatinlibrary.com/dares.html Full text at the Latin Library] *[http://www.argonauts-book.com/dares-phrygius.html ''The History of the Trojan War'' by Dares Phrygius] translated by Jason Colavito (2011) *Jonathan Cornil, [http://lib.ugent.be/fulltxt/RUG01/001/891/500/RUG01-001891500_2012_0001_AC.pdf ''Dares Phrygius' de excidio Trojae historia: philological commentary and translation'']. Scriptie voorgedragen tot het bekomen van de graad van Master in de Taal- en letterkunde (Latijn-Engels), 2011–2012, Universiteit Gent. *R. M. Frazer, [http://www.theoi.com/Text/DaresPhrygius.html ''The Trojan War. The Chronicles of Dictys of Crete and Dares the Phrygian''], Indiana University Press, 1966. [[Kategorija:Latinska književnost]] [[Kategorija:Grčka književnost]] [[Kategorija:Kasna antika]] 7ccl6fc5x3w6wpx0xcqabfa6e9lawry Devedeset pet teza 0 4663163 42637290 42583774 2026-06-16T07:10:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637290 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Infobox book | italic title = <!--(see above)--> | name = Devedeset pet teza | image = [[Datoteka:Luther 95 Thesen.png|200px]] | image_size = | alt = Stranica ''Devedeset pet teza'' u dva stupca | caption = Nürnberško izdanje ''Devedeset pet teza'' objavljenih u vidu plakata, sada u Berlinskoj državnoj knjižnici | author = [[Martin Luther]] | title_orig = Disputatio pro declaratione virtutis indulgentiarum | orig_lang_code = la | country = Njemačka | language = latinski | pub_date = 31. listopad 1517.<br/>(10. studeni 1517. po [[Gregorijanski kalendar|novom kalendaru]]) | native_wikisource = <!--Disputatio pro declaratione virtutis indulgentiarum (broken due to fn on name above--> | wikisource = Ninety-five Theses }} '''''Devedeset pet teza''''' ili '''''Rasprava o moći i djelotvornosti indulgencija'''''{{efn|{{lang-lat|Disputatio pro declaratione virtutis indulgentiarum}}. Naslov potječe iz pamfleta tiskanog u Bazelu 1569. godine. Prva tiskana izdanja ''Teza'' umjesto naslova koriste [[incipit]], gdje se sumira sadržaj. Plakat s tekstom ''Teza'' postavljen u [[Nuremberg]]u 1569. godine počinje: ''{{lang|la|Amore et studio elucidande veritatis: hec subscripta disputabuntur Wittenberge. Presidente R.P Martin Luther ... Quare petit: vt qui non possunt verbis presentes nobiscum disceptare: agant id literis absentes.}}'' Luther ih je obično nazivao ''"{{lang|de|meine Propositiones}}"'', tj. "moji prijedlozi" ({{harvtxt|Cummings|2002|p=31}}.}} popis je prijedloga za akademsku [[Disputacija|raspravu]] koji je [[1517]]. godine sastavio [[Martin Luther]], profesor [[Katolička moralna teologija|moralne teologije]] na [[Sveučilište u Wittenbergu|Sveučilištu u Wittenbergu]] u [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačkoj]]. U ''Tezama'' Luther iznosi svoje stavove protiv onoga što je on vidio kao zlouporabu prakse svećenstva da prodaje [[Indulgencija|apsolutne indulgencije]], odnosno pisane potvrde za koje se vjerovalo da će vremenski umanjiti kaznu u [[Čistilište|čistilištu]] za [[grijeh]]e koje su počinili kupci indulgencija ili njihovi bližnji. U ''Tezama'' je Luther tvrdio da [[pokajanje]] koje je [[Krist]] tražio da bi se grijesi oprostili uključuje unutarnje duhovno pokajanje, a ne samo vanjsko [[Ispovijed|sakramentalno priznanje]]. Tvrdio je da indulgencije navode [[Kršćani|kršćane]] na to da izbjegavaju istinsko pokajanje i tugu zbog grijeha, vjerujući da se mogu iskupiti od grijeha kupnjom oprosta. Te su indulgencije, prema Lutheru, obeshrabrivale kršćane da daruju siromašnima i vrše druga milosrdna djela, jer su vjerovali da su potvrde o oprostu duhovno vrijednije. Iako je Luther tvrdio da su njegovi stavovi o oproštajima u skladu sa stavovima [[Papa Lav X|pape]], ''Teze'' osporavaju papinsku bulu iz 14. stoljeća u kojoj se navodi da bi papa mogao upotrijebiti [[Blago Božje milosti|riznicu Božje milosti]] i dobra djela prošlih [[svetac]]a kako bi dao vremenski oprost od kazne za grijehe. ''Teze'' su dane u obliku prijedloga o kojima se treba raspravljati, a ne kako popis Lutherovih definitivnih stavova, ali Luther je kasnije pojasnio svoja stajališta u ''Objašnjenjima rasprave oko vrijednosti indulgencija''. Luther je ''Teze'' poslao u prilogu pisma [[Albert iz Brandenburga|Albertu iz Brandenburga]], [[Nadbiskup Mainza|nadbiskupu Mainza]], [[31. listopada]] [[1517]]. godine, i taj se datum danas smatra početkom [[Reformacija|reformacije]] i obilježava se svake godine kao [[Dan reformacije]]. Luther je također možda postavio ''Devedeset pet teza'' na vrata [[Crkva Svih Svetih (Wittenburg)|Crkve Svih Svetih]] i drugih crkava u Wittenbergu, u skladu sa sveučilišnim običajima, 31. listopada ili sredinom studenoga. ''Teze'' su ubrzo bile pretiskane, prevedene i distribuirane po cijeloj Njemačkoj i Europi. Pokrenule su [[rat pamfletima]] s propovjednikom oprosta, [[Johann Tetzel|Johannom Tetzelom]], što je još više prošrilo Lutherovu slavu. Lutherovi crkveni predstojnici izveli su ga na sud zbog [[Hereza|hereze]], što je kulminiralo njegovim [[Ekskomunikacija|izopćenjem]] iz [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] [[1521]]. godine. Iako su ''Teze'' označile početak reformacije, Luther nije smatrao da su indulgencije toliko važne kao neka druga teološka pitanja koja će naposljetku podijeliti crkvu, kao što su [[justifikacija putem vjere]] i [[ropstvo volje]]. Luther će se tek kasnije pozabaviti ovim pitanjima, a pisanje ''Teza'' samo po sebi nije smatrao točkom u kojoj se njegova uvjerenja razlikuju od vjerovanja rimokatoličke crkve. ==Pitanje indulgencija== [[Slika:Indulgence selling from On Aplas von Rom.png|thumb|alt=Ilustracija na drvorezu koja prikazuje propovjednika koji propovijeda ljudima dok drugi razamjenjuju novac za potvrde o oprostu. Papin grb prikazan je na zidu s obje strane križa.|Ilustracija na drvorezu sa scenom prodaje oprosta u crkvi na pamfletu iz 1521. godine.]] [[Martin Luther]], profesor [[Katolička moralna teologija|moralne teologije]] na [[Sveučilište u Wittenbergu|Sveučilištu u Wittenbergu]] i gradski propovjednik,{{sfn|Junghans|2003|pp=23, 25}} napisao je ''Devedeset pet teza'' protiv suvremene prakse crkve u vezi s izdavanjem [[indulgencija]]. U Rimokatoličkoj crkvi, praktički jedinoj kršćanskoj crkvi u zapadnoj Europi u to vrijeme, indulgencije su bile dio [[ekonomija spasenja|ekonomije spasenja]]. U ovom sustavu, kad kršćani griješe i ispovijede [[grijeh]], taj im se grijeh oprašta i stoga neće podnositi vječnu kaznu u [[Pakao|paklu]], premda im još uvijek prijeti kazna na ovom svijetu.{{sfn|Brecht|1985|p=176}} Ova bi se kazna mogla zadovoljiti tako što će pokajnik učiniti neka [[Milosrđe|milosrdna djela]].{{sfn|Wengert|2015a|p=xvi}} Ako se ta vremenski ograničena kazna ne odsluži za života, mora se, prema katoličkom vjerovanju, odslužiti na mjestu koje se nalazi između [[Nebo|Neba]] i [[Pakao|Pakla]] i zove se [[Čistilište]]. Putem indulgencije (koja se može razumjeti u smislu "dobrote"), ova vremenski ograničena kazna može se umanjiti.{{sfn|Brecht|1985|p=176}} Zloupotrebljavajući ovaj sustav oproštaja, svećenstvo je imalo stjecalo korist od prodaje indulgencija, a [[Rimski papa|papa]] je dao službeno odobrenje za tu praksu u zamjenu za naknadu.{{sfn|Noll|2015|p=31}} Papa ima ovlasti davati apsolutne oproste, koji pružaju potpuno razrješenje od svih preostalih zemaljskih kazni koje bi se zbog grijeha morale odslužiti, a te indulgencije kupovale su se u ime ljudi za koje se vjerovalo da se nalaze u čistilištu. To je dovelo do popularne izreke: "Čim zazvoni novčić u blagajni, izvire duša iz čistilišta". Teolozi sa [[Sveučilište u Parizu|Sveučilišta u Parizu]] kritizirali su ovu izreku krajem 15. stoljeća.{{sfn|Brecht|1985|p=182}} Raniji kritičari indulgencija bili su [[John Wycliffe]], koji je negirao da papa ima jurisdikciju nad Čistilištem. [[Jan Hus]] i [[Husiti|njegovi sljedbenici]] zalagali su se za stroži sustav pokore, u kojem oprosti nisu bili dostupni.{{sfn|Brecht|1985|p=177}} [[Johannes von Wesel]] također je napao indulgencije krajem 15. stoljeća.{{sfn|Waibel|2005|p=47}} Vlasti su imale interesa kontrolirati oproste, jer je lokalno gospodarstvo znalo patiti kad bi novac kojim su se kupovale indulencije odlazio iz određene oblasti. Vladari su često nastojali dobiti dio prihoda ili su u potpunosti zabranjivali indulgencije, kao što je to učinio [[Georg, vojvoda od Saksonije|vojvoda Georg]] u Lutherovoj [[Saksonija (izborna kneževina)|Saksoniji]].{{sfn|Brecht|1985|pp=178, 183}} [[File:Tetzel Kasten.JPG|thumb|left|Tetzelov kovčeg, izložen u [[Crkva svetog Nikole u Jüterbogu|Crkvi svetog Nikole u Jüterbogu]].]] Godine [[1515]]. [[papa Lav X]]. dao je apsolutnu indulgenciju od čijeg je prihoda trebalo financirati izgradnju [[Bazilika svetog Petra|bazilike svetog Petra]] u Rimu.{{sfn|Brecht|1985|p=178}} Ta bi se indulgencija primjenjivala na gotovo svaki grijeh, uključujući preljub i krađu. Sve ostalo propovijedanje oprosta trebalo je da prestane tijekom osam godina nakon davanja indulgencije. Propovjednici oprosta dobili su stroge upute o tome kako se indulgencija treba propovijedati, a te su upute bile mnogo više hvalile oprost nego ranije upute o oprostu.{{sfn|Brecht|1985|p=180}} [[Johann Tetzel]] dobio je nalog da propovijeda i nudi tu indulgenciju [[1517]]. godine, a njegova kampanja u gradovima u blizini [[Wittenberg]]a privukla je brojne stanovnike tog grada da putuju u te gradove i kupuju oprost, budući da je prodaja indulgencija bila zabranjena u samom Wittenbergu i drugim saksonskim gradovima.{{sfn|Brecht|1985|p=183}} Luther je također imao prilično negativno iskustvo s indulgencijama povezanima sa [[Crkva svih svetih u Wittenbergu|Crkvom svih svetih u Wittenbergu]].{{sfn|Brecht|1985|p=186}} Odajući počast velikoj zbirci [[relikvija]] koja se u toj crkvi čuvala čovjek je mogao dobiti oprost.{{sfn|Brecht|1985|pp=117–118}} Luther je već [[1514]]. godine propovijedao protiv zlouporabe indulgencija i načina na koji su oni pojeftinili milost ne zahtijevajući pritom istinsko [[pokajanje]].{{sfn|Brecht|1985|p=185}} Luther se posebno zabrinuo [[1517]]. godine, kada su njegovi župljani, vraćajući se s kupovine Tetzelovih indulgencija, tvrdili da više ne treba da se kaju i mijenjaju svoj život kako bi im se oprostio grijeh. Čuvši što je Tetzel rekao o oprostima u svojim propovijedima, Luther je počeo pažljivije proučavati to pitanje i kontaktirao je stručnjake na tu temu. Propovijedao je o oprostima nekoliko puta [[1517]]. godine, objašnjavajući da je istinsko pokajanje bolje od kupovine oprosta.{{sfn|Brecht|1985|p=184}} Podučavao je da primanje oprosta pretpostavlja da je pokornik priznao grijeh i pokajao se za njega, inače je oprost bio bezvrijedan. Također, istinski pokajani grešnici ne bi ni tražili indulgenciju, budući da oni vole Božju pravednost i priželjkuju unutarnju kaznu za svoj grijeh.{{sfn|Brecht|1985|p=187}} Čini se da su ove propovijedi prestale od travnja do listopada 1517. godine, vjerojatno dok je Luther pisao ''Devedeset i pet teza''.{{sfn|Brecht|1985|p=188}} Napisao je ''Raspravu o oprostima'', vjerojatno početkom jeseni 1517. godine. U tom spisu počinje oprezno ispitivati temu oprosta.{{sfn|Wicks|1967|p=489}} O toj je temu putem pisma kontaktirao crkvene vođe, uključujući i svog pretpostavljenog [[Hieronymus Schulz|Hieronymusa Schulza]], [[biskup Brandenburga|biskupa Brandenburga]], negdje oko 31. listopada, kada je ''Teze'' poslao nadbiskupu [[Albert od Brandenburga|Albertu od Brandenburga]].{{sfn|Leppin|Wengert|2015|p=387}} ==Sadržina== [[Slika:Forgiveness from Christ outweighs indulgences from the Pope.png|alt=Divovska vaga drži papu s potvrdom na kojoj je papinski pečat, a drugog muškarca s jedne strane nadmašuje bradati lik s druge strane koji predaje drugu potvrdu klečećim figurama. Likovi životinja dobivaju papine certifikate.|thumb|Drvorez iz 1525. godine sa scenom na kojoj oproštaj od Krista nadmašaju oproste koje dijeli papa.]] Znamenita prva teza kaže: "Kada je naš Gospodin i Učitelj Isus Krist rekao: 'Pokajte se', htio je da čitav život vjernika bude život pokajanja." U prvih nekoliko teza Luther razvija ideju pokajanja kao kršćansku unutarnju borbu s grijehom, a ne kao vanjski sustav sakramentalne ispovijedi.{{sfn|Brecht|1985|p=192}} Teze 5-7 potom kažu da papa može ljude osloboditi samo kazni koje je sam izrekao ili putem crkvenog sustava pokore, a ne može ih osloboditi krivnje za grijeh. Papa može samo najaviti Božji oprost krivnje za grijeh u njegovo ime.{{sfn|Waibel|2005|p=43}} U tezama 14-29 Luther raspravlja o tada uvriježenim idejama vezanim za čistilište. U tezama 14-16 raspravlja se o ideji da se kazna čistilišta može usporediti sa strahom i očajem umirućeg čovjeka.{{sfn|Wengert|2015b|p=36}} U tezama 17–24 tvrdi da se ništa ne može definitivno reći o duhovnom stanju ljudi u čistilištu. U 25. i 26. tezi poriče da papa ima bilo kakvu moć nad ljudima u čistilištu. U tezama 27–29 napada ideju da, čim se izvrši plaćanje, platiteljeva voljena osoba biva puštena iz čistilišta. Smatra to ohrabrivanjem grešne pohlepe i kaže da je nemoguće biti siguran jer samo Bog ima krajnju moć da oprašta kazne u čistilištu.{{sfn|Brecht|1985|p=194}} Teze 30–34 bave se lažnom sigurnošću za koju je Luther vjerovao da propovjednici oproštaja nude kršćanima. Budući da nitko ne zna je li se osoba uistinu pokajala, pismo kojim se uvjerava da će joj netko oprostiti predstavlja opasnost. U 35. i 36. tezi napada ideju da indulgencija čini pokajanje nepotrebnim. To dovodi do zaključka da se osoba koja se istinski pokajala, koja jedina može imati koristi od oprosta, već dobila jedinu korist koju indulgencija pruža. Prema Lutheru, kršćanima koji su se istinski pokajali već je oproštena kazna kao i krivnja za grijeh.{{sfn|Brecht|1985|p=194}} U 37. tezi navodi da indulgencije nisu potrebne da bi kršćani mogli dobiti sve blagodati koje im pruža Krist. Teze 39. i 40. tvrde da indulgencije otežavaju istinsko pokajanje. Istinsko pokajanje podrazmujiva želju za Božjom kaznom za grijeh, ali indulgencije uče čovjeka da izbjegava kaznu, jer je to svrha kupnje oprosta.{{sfn|Brecht|1985|p=195}} U tezama 41–47 Luther kritizira indulgencije na temelju toga što one obeshrabruju one koji ih kupuje da čine milosrdena djela. Ovdje počinje upotrebljavati frazu: "Kršćane treba učiti ..." želeći pokazati kako, prema njegovom mišljenju, ljude treba biti uputiti u vrijednost oprosta. Trebalo bi ih naučiti da je davanje siromasima neusporedivo važnije od kupnje indulgencija, da kupnja indulgencije umjesto davanja siromasima priziva Božji gnjev i da činjenje dobrih djela čini čovjeka boljim, dok kupnja indulgencija to ne čini. U tezama 48–52 Luther staje na stranu pape, rekavši da bi papa, kad bi znao što se propovijeda u njegovo ime, radije spalio baziliku Svetog Petra nego je "gradio kožom, mesom i kostima svog stada".{{sfn|Brecht|1985|p=195}} Teze 53–55 žale se na ograničenja u propovijedanju dok se nudi oprost.{{sfn|Waibel|2005|p=44}} [[Slika:Ninety-five Theses (Basel).jpg|thumb|alt=Jedna stranica pamfleta s ukrasnim početnim velikim slovom|Prva strana [[bazel]]skog izdanja ''Teza'' iz 1517. godine tiskanog kao [[pamflet]]]] U tezama 56–66 Luther kritizira doktrinu o [[Riznica Božjih zasluga|riznici zasluga]], na kojoj se temelji doktrina oprosta. Navodi da svakodnevni obični kršćani ne razumiju ovu doktrinu i da su zavedeni. Za Luthera je pravo blago crkve [[evanđelje]] Isusa Krista. Ovo se blago obično mrzi jer čini "prvog posljednjim",{{sfn|Brecht|1985|p=196}} po riječima [[Evanđelje po Mateju|Mateja]] 19:30 i 20:16.{{sfn|Wengert|2015a|p=22}} Luther koristi [[Metafora|metaforu]] i [[igra riječi|igru riječi]] kako bi opisao blago evanđelja kao mrežu za hvatanje bogatih ljudi, dok je blago oproštaja mreža za ulov ljudskog bogatstva ljudi.{{sfn|Brecht|1985|p=196}} U tezama 67–80 Luther dalje raspravlja o problemima načina na koji se propovijeda oprost, kao što je to ranije učinio u pismu nadbiskupu Albertu. Propovjednici promoviraju oproštaj kao najveću milost dostupnu u crkvi, ali zapravo samo promiču pohlepu. Ističe da je biskupima zapovjeđeno da poštuju propovjednike oproštaja koji uđu u njihovu jurisdikciju, ali biskupi su također zaduženi da štite svoj narod od propovjednika koji propovijedaju suprotno papinoj namjeri.{{sfn|Brecht|1985|p=196}} Zatim napada vjerovanje koje su navodno propagirali propovjednici da bi se indulgencijom moglo oprostiti onome tko je obeščastio [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]]. Luther navodi da indulgencije ne mogu ukloniti krivnju ni za [[Lagani grijeh|najlakše grijehe]]. Neke druge navodne izjave propovjednika oproštaja označava kao bogohuljenje: izjavu da ni [[sveti Petar]] nije mogao udijeliti veći oprost od onoga koji se sada nudi, te izjavu da je križ oprosta s [[Papinski grb|papinskim grbom]] jednako vrijedan kao i Kristov križ.{{sfn|Brecht|1985|p=197}} Teze 81-91 navode nekoliko kritika koje laici upućuju protiv indulgencija. Luther predstavlja te kritike kao teške prigovore koje iznose pripadnici njegove crkve, a ne kao vlastite kritike. Kako bi on trebalo da odgovori onima koji pitaju zašto papa jednotavno ne isprazni cijelo čistilište, ako je to u njegovoj moći? Što bi trebao reći onima koji pitaju zašto se i dalje drže [[Opijelo|mise za mrtve]], namijenjene onima u čistilištu, ako su oni otkupljeni indulgencijom? Luther je tvrdio da se nekima čini neobično da pobožne ljude u čistilištu mogu otkupiti živi nečisti ljudi. Luther također spominje pitanje zašto papa, koji je vrlo bogat, zahtijeva novac od siromašnih vjernika za izgradnju bazilike svetog Petra. Luther tvrdi da se zanemarivanjem ovih pitanja riskira da ljudi osjećaju da imaju dopuštenje ismijavati papu.{{sfn|Brecht|1985|p=197}} Apelira na papin financijski interes tako što kaže da, ako bi propovjednici ograničili svoje propovijedanje u skladu s Lutherovim stajalištima o oprostima (za koja je tvrdio da su ujedno i papin stav), ti prigovori prestaju biti relevantni.{{sfn|Brecht|1985|p=198}} Luther završava ''Teze'' poticanjem kršćane da oponašaju Krista čak i ako to donosi bol i patnju. Izdržavanje kazne i uspon na Nebo poželjniji su od lažne sigurnosti.{{sfn|Brecht|1985|p=199}} ==Lutherova namjera== Teze su napisane kao prijedlozi oko kojih bi trebalo voditi argumentiranu raspravu u okviru jedne formalne akademske [[disputacija|disputacije]],{{sfn|Brecht|1985|pp=199–200}} premda nema dokaza da je do takvog događaja ikada došlo.{{sfn|Leppin|Wengert|2015|p=388}} U naslovu ''Teza'' Luther je pozvao zainteresirane znanstvenike iz drugih gradova da sudjeluju u raspravi. Održavanje takve rasprave bila je privilegija koju je Luther imao kao doktor i to nije bio neobičan oblik akademskog ispitivanja nekog problema.{{sfn|Brecht|1985|pp=199–200}} Luther je pripremio dvadeset skupina teza za raspravu u Wittenbergu između 1516. i 1521. godine.{{sfn|Hendrix|2015|p=61}} [[Andreas Karlstadt]] napisao je niz takvih teza u travnju 1517. godine, koje su u teološkom smislu bile radikalnije od Lutherovih. Postavio ih je na vrata Crkve Svih svetih, kao što je Luther navodno učinio sa svojih ''Devedeset pet teza''. Karlstadt je svoje teze objavio u vrijeme dok su [[relikvije]] crkve bile izložene, što se možda smatralo provokativnom gestom. Slično tome, Luther je objavio ''Devedeset pet teza'' uoči [[Dan Svih svetih|Dana Svih svetih]], najvažnijeg dana u godini za pokazivanje relikvija u Crkvi Svih Svetih.{{sfn|McGrath|2011|pp=23–24}} Lutherove teze trebalo je da započnu raspravu među akademicima, a ne neku pučku revoluciju,{{sfn|Hendrix|2015|p=61}} ali postoje naznake da je svoj postupak vidio kao proročanski i značajan. Otprilike u to vrijeme počeo je upotrebljavati ime "Luther", a ponekad i "Eleutherius", grčki "slobodan", umjesto "Luder". Čini se da se to odnosilo na njegovu slobodu od [[Skolastika|skolastičke]] [[Teologija|teologije]], protiv koje je raspravljao ranije te godine.{{sfn|Lohse|1999|p=101}} Luther je kasnije tvrdio da nije želio da se teze široko distribuiraju. [[Elizabeth Eisenstein]] tvrdi da je njegovo iznenađenje uspjehom ''Teza'' možda uključivalo ​​samoobmanu, a [[Hans Hillerbrand]] tvrdi da je Luther zasigurno namjeravao pokrenuti veliku polemiku.{{sfn|Cummings|2002|p=32}} Čini se da Luther ponekad koristi akademsku prirodu ''Teza'' kao pokriće da napada ukorijenjena uvjerenja, a da istovremeno porekne da je namjeravao napasti crkveno učenje. Budući da pisanje skupina teza za raspravu ne mora nužno obvezivati autora na iznesene stavove, Luther je mogao poreći da najzapaljivije ideje u ''Tezama'' uopće pripadaju njemu.{{sfn|Cummings|2002|p=35}} ==Distribucija i objavljivanje== Luther je 31. listopada 1517. poslao pismo Albertu od Brandenburga, [[Nadbiskup Mainza|nadbiskupu Mainza]], u čijoj je nadležnosti bila prodaja indulgencija. U pismu se Luther obraća nadbiskupu iz odane želje da ga upozori na pastoralne probleme koji su izazvani propovijedima oprosta. Pretpostavlja da Albert nije svjestan onoga što se propovijeda pod njegovim autoritetom i govori iz zabrinutosti zbog toga što se ljude odvodi od evanđelja i što propovijedanje oproštaja može donijeti sramotu Albertovom imenu. Luther ne osuđuje indulgencije ili trenutnu doktrinu u vezi s njima, pa ni same propovijedi koje su ih propovijedale, jer im nije osobno svjedočio. Umjesto toga, iznosi svoju zabrinutost zbog toga što ljudi ne razumiju indulgencije koje te propovijedi promiču, kao što je vjerovanje da se svaki grijeh može oprostiti indulgencijama ili da se krivnja, kao i kazna za grijeh, mogu oprostiti indulgencijom. U postskriptumu, Luther je napisao da Albert u prilogu pisma može pronaći neke teze o tom pitanju, tako da moe uvidjeti nesigurnost oko doktrine oprosta, za razliku od propovjednika koji tako samouvjereno govore o blagodatima oproštaja.{{sfn|Brecht|1985|pp=190–192}} [[File:Der Anschlag von Luthers 95 Thesen.jpg|alt=Slika Martina Luthera u redovničkoj odjeći koji propovijeda i gestikulira dok dječak prikucava Devedeset pet teza na vrata pred okupljenim ljudima|thumb|upright=1.3|left|Ova slika [[Julius Hübner|Juliusa Hübnera]] iz 19. stoljeća senzacionalizira Lutherovo objavljivanje "Teza" pred okupljenim ljudima. U stvarnosti je objavljivanje teza za raspravu predstavljalo rutinsku stvar.]] Kada se predlagala rasprava ("[[disputacija]]"), bilo je uobičajeno da se teze za raspravu tiskaju u [[Sveučilišni tisak|sveučilišnom tisku]] i javno objavljuju.{{sfn|Pettegree|2015|p=128}}] Nije sačuvana nijedan primjerak wittenberškog izdanja Lutherovih ''Dvadeset pet teza'', no to nije iznenađujuće jer Luther tada nije bio slavan i važnost tog dokumenta nije u tom trenutku bila prepoznata.{{sfn|Pettegree|2015|p=129}}{{efn|Wittenberški tiskar bio je [[Johann Rhau-Grunenberg]]. Rhau-Grunenbergov tisak Lutherove "Disputacije protiv skolastičke teologije", objavljen samo osam tjedana prije ''Devedeset 'pet teza'', otkriven je 1983. godine.{{sfn|Pettegree|2015|p=97}} Oblik ''Disputacije'' vrlo je sličan obliku nürnberškog izdanja ''Devedeset pet teza''. To je dokaz da je Rhau-Grunenberg tiskao ''Devedeset pet teza'', budući da je nürnberški tisak možda bio kopija tiska u Wittenbergu.{{sfn|Pettegree|2015|p=129}}}} U Wittenbergu, sveučilišni statuti zahtijevaju da se teze objave na svim crkvenim vratima u gradu, ali [[Philip Melanchthon]], koji je prvi spomenuo objavljivanje ''Teza'', spomenuo je samo vrata Crkve Svih Svetih.{{efn|[[Georg Rörer]], Lutherov pisar, u jednoj je bilješci tvrdio da je Luther postavio ''Teze'' na vrata svih crkava.}}{{sfn|Wengert|2015b|p=23}} Melanchthon je također tvrdio da je Luther ''Teze'' objavio 31. listopada , ali se to kosi s nekoliko Lutherovih izjava o tijeku događaja,{{sfn|Brecht|1985|pp=199–200}} a Luther je uvijek tvrdio da je svoje prigovore iznosio putem odgovarajućih kanala i da nije poticao javnu polemiku.{{sfn|Marius|1999|p=138}} Moguće je da, dok je Luther kasnije smtrao pismo od 31. listopada Albertu početkom [[Reformacija|reformacije]], ''Teze'' nije postavio na crkvena vrata sve do sredine studenoga, a možda ih uopće nije nikada nije ni postavio na vrata.{{sfn|Brecht|1985|pp=199–200}} U svakom slučaju, ''Teze'' su postale dobro poznate među intelektualnom elitom Wittenberga ubrzo nakon što ih je Luther poslao Albertu.{{sfn|Pettegree|2015|p=129}} ''Teze'' su kopirane i distribuirane zainteresiranim stranama ubrzo nakon što je Luther poslao pismo nadbiskupu Albertu.{{sfn|Hendrix|2015|p=62}} ''Teze'' su na latinskom tiskane kao [[pamflet]] od četiri stranice u [[Bazel]]u, a kao [[plakat]]i u [[Leipzig]]u i [[Nürnberg]]u.{{sfn|Cummings|2002|p=32}}{{sfn|Hendrix|2015|p=62}} Sveukupno je nekoliko stotina primjeraka teza na latinskom tiskano u Njemačkoj tijekom 1517. godine. [[Kaspar Nützel]] ih je u Nürnbergu preveo na njemački jezik kasnije te godine te su kopije ovog prijevoda poslane na nekoliko zainteresiranih adresa diljem Njemačke,{{sfn|Hendrix|2015|p=62}} no to nužno ne znači da su bile tiskane.{{sfn|Leppin|Wengert|2015|p=389}}{{efn|Nijedna kopija njemačkog prijevoda iz 1517. godine nije sačuvana.{{sfn|Oberman|2006|p=191}}}} ==Reakcije== Čini se da je Albert dobio Lutherovo pismo s ''Tezama'' krajem studenoga. Zatražio je mišljenje teologa sa [[Sveučilište u Maineu|Sveučilišta u Mainzu]] i razgovarao sa svojim savjetnicima. Njegovi su mu savjetnici preporučili da se Lutheru zabrani propovijedati protiv indulgencija, u skladu s [[Papinska bula|papinskom bulom]] o oprostu. Albert je takvu akciju i zatražio od [[Rimska kurija|rimske kurije]].{{sfn|Brecht|1985|pp=205–206}} U Rimu su Luthera odmah shvatili kao prijetnju.{{sfn|Pettegree|2015|p=152}} U veljači [[1518]]. godine [[papa Lav X]]. zatražio je od poglavara [[Augustinski pustinjaci|augustinskih pustinjaka]], Lutherovog [[Redovnik|vjerskog reda]], da uvjeri Lutrhera da prestane širiti svoje ideje o oprostima.{{sfn|Brecht|1985|pp=205–206}} Pored toga, [[Sylvester Mazzolini]] dobio je zaduženje da napiše mišljenje koje će se koristiti u procesu protiv Luthera.{{sfn|Brecht|1985|p=242}} Mazzolini je napisao ''Dijalog protiv drskih teza Martina Luthera koji se tiču ​​papine moći'', koji se usredotočio na Lutherovo propitivanje papine vlasti, a ne na njegove prigovore zbog propovijedi o oprostu.{{sfn|Hendrix|2015|p=66}} Luther je primio poziv u Rim u kolovozu 1518. godine.{{sfn|Brecht|1985|p=242}}[49] Odgovorio je ''Objašnjenjima spora oko vrijednosti oproštaja'', u kojima se pokušao osloboditi optužbe da napada papu.{{sfn|Hendrix|2015|p=66}} Kako je ovdje opširnije iznio svoja stajališta, čini se da je Luther prepoznao da ga implikacije njegovih uvjerenja udaljavaju od službenog učenja više no što je to u početku mislio. Kasnije je rekao da možda ne bi ni započeo polemiku da je znao kamo će ona voditi.{{sfn|Marius|1999|p=145}} ''Objašnjenja'' su nazvana prvim Lutherovim reformacijskim djelom.{{sfn|Lohse|1986|p=125}} [[File:Wittenberg Thesentuer Schlosskirche.JPG|alt=Dvoje velikih crnih crkvenih vrata s prizorom raspeća s Lutherom i Melanchthonom kako kleče|thumb|left|Ova komemorativna vrata postavljena su na [[Crkva Svih svetih u Wittenbergu|Crkvu Svih svetih u Wittenbergu]], na 375. obljetnicu Lutherovog rođenja, 1858. godine.{{sfn|Stephenson|2010|p=17}}]] Johann Tetzel odgovorio je na ''Teze'' pozivom da Luther bude spaljen zbog [[Hereza|hereze]] i zadatkom teologu [[Konrad Wimpina|Konradu Wimpini]] da napiše 106 teza protiv Lutherovog djela. Tetzel je ove teze branio u raspravi pred [[Sveučilište u Frankfurtu na Odri|Sveučilištem u Frankfurtu na Odri]] u siječnju 1518. godine.{{sfn|Brecht|1985|pp=206–207}} Osam stotina primjeraka tiskane rasprave poslano je na prodaju u Wittenberg, no studenti Sveučilišta oduzeli su ih od knjižara i spalili. Luther se sve više plašio da situacija izmiče kontroli i da će se naći u opasnosti. Da bi smirio svoje protivnike, objavio je ''[[Propovijed o oprostima i milosti]]'', koja nije osporavala papin autoritet.{{sfn|Hendrix|2015|p=64}} Ovaj pamflet, napisan na njemačkom jeziku, bio je vrlo kratak i laicima lako razumljiv.{{sfn|Leppin|Wengert|2015|p=389}} To je bilo prvo Lutherovo uspješno djelo i tiskano je dvadeset puta.{{sfn|Brecht|1985|pp=208–209}} Tetzel je odgovorio spisom u kojem stavku po stavku pobija Lutherova stajališta, pozivajući se prije svega na [[Biblija|Bibliju]] i važne teologe.{{sfn|Hendrix|2015|p=65}}{{efn|Ovaj Tetzelov pamflet nosio je naslov ''Pobijanje protiv drske propovijedi dvadeset pogrešnih članaka''.{{sfn|Pettegree|2015|p=144}}}} Tetzelov pamflet nije stekao ni približno toliku popularnost kao Lutherov. Lutherov odgovor na Tetzelov pamflet, s druge strane, bio je još jedan izdavački uspjeh za Luthera.{{sfn|Pettegree|2015|p=145}}{{efn|Lutherov odgovor na Tetzelovo ''Pobijanje'' naslovljen je ''O slobodi propovijedi o papinskim oprostima i milosti''. U njemu, Luther namjerava osloboditi propovijed od Tetzelovih uvreda.{{sfn|Brecht|1985|p=209}}}} Drugi istaknuti protivnik teza bio je [[Johann Eck]], Lutherov prijatelj i teolog sa [[Sveučilište u Ingolstadtu|Sveučilišta u Ingolstadtu]]. Eck je napisao pobijanje, namijenjeno [[Biskup Eichstätta|biskupu Eichstätta]], pod naslovom ''Obelisci''. To se odnosilo na [[Obelisk (tipografija)|obeliske]], tj. tipografske znake kojima su se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] obilježavali heretički odlomci u tekstovima. To je bio grub i neočekivan osobni napad, budući da je Eck optužiivao Luthera i za herezu i za glupost. Luther je privatno odgovorio spisom pod nazivom ''Zvjezdice'', naslovljenim tako prema [[asterisk|znakovima]]koji su se u tiskanju koristili za isticanje važnih tekstova. Lutherov je odgovor bio ljutit i u njemu je autor izrazio mišljenje da Eck nije razumio stvar o kojoj je pisao.{{sfn|Brecht|1985|p=212}} Spor između Luthera i Ecka postat će javan na [[Rasprava u Leipzigu|raspravi u Leipzigu]] 1519. godine.{{sfn|Hendrix|2015|p=65}} Luthera je papa pozvao da se brani od optužbi za herezu pred [[Thomas Cajetan|Thomasom Cajetanom]] u [[Augsburg]]u u listopadu 1518. Cajetan nije dopustio Lutheru da se s njim raspravlja oko njegovih navodnih hereza, ali je identificirao dvije točke prijepora. Prva je bila protiv 58. teze, koja je glasila da papa nije mogao upotrijebiti [[Riznica Božjih zasluga|riznicu zasluga]] da pruži oprost od vremenski ograničene kazne grijeha.{{sfn|Hequet|2015|p=124}} To je proturječilo papinskoj buli ''Unigenitus'', koju je [[Klement VI]] objavio 1343. godine.{{sfn|Brecht|1985|p=253}} Druga je prijeporna točka bila može li čovjek biti uvjeren da mu je grijeh oprošten ako mu je otpust od grijeha dodijelio svećenik. Lutherova ''Objašnjenja'' o sedmoj tezi tvrdila su da je odgovor potvrdan, temeljeno na Božjem obećanju, no Cajetan je tvrdio da ponizni kršćanin nikada ne smije pretpostaviti da je siguran u to kako stoji pred Bogom.{{sfn|Hequet|2015|p=124}} Luther je odbio odustati i zatražio je da slučaj ispitaju sveučilišni teolozi. Taj je zahtjev odbijen, pa se Luther prije odlaska iz Augsburga obratio papi.{{sfn|Hequet|2015|p=125}} Naposljetku, Luther je [[Ekskomunikacija|ekskomuniciran]] iz Katoličke crkve [[1521]]. godine, nakon što je spalio [[Exsurge Domine|papinsku bulu]] u kojoj mu se prijetilo da će biti izopćen ako se ne pokaje.{{sfn|Brecht|1985|p=427}} ==Posljedice== [[Slika:Göttlicher Schrifftmessiger print.jpg|Otisak prikazuje Luthera kako na crkvenim vratima piše divovskim perom. Pero probija lavovu glavu. Predstvljeno je mnogo drugih simboličkih i povijesnih ličnosti.|thumb|upright=1.3|Tisak izrađen za [[Dan reformacije|Reformacijski jubilej 1617. godine]] na kojem je Luther predstavljen kako divovskim peronom piše ''Teze'' na vratima crkve u Wittenbergu.]] Polemika o indulgencijama koju su pokrenule ''Teze'' bio je početak [[Reformacija|reformacije]], koja je označila [[raskol]] u Rimokatoličkoj crkvi koji je pokrenuo duboke i trajne društvene i političke promjene u Europi.{{sfn|Dixon|2002|p=23}} Luther je kasnije izjavio da je pitanje indulgencija bilo beznačajno u odnosu na polemike u koje će kasnije ući, poput njegove rasprave s [[Erazmo Roterdamski|Erazmom]] oko [[Ropstvo volje|ropstva volje]],{{sfn|McGrath|2011|p=26}} niti je smatrao da je ta polemika bila važna za njegov intelektualni proboj u vezi s [[evanđelje]]m. Luther je kasnije napisao da je u vrijeme dok je pisao ''Teze'' još uvijek "[[papist]]" i čini se da nije smatrao kako ''Teze'' predstavljaju raskid s utvrđenom rimokatoličkom doktrinom.{{sfn|Marius|1999|p=138}} No, upravo od polemike o indulgencijama započeo je pokret koji će se zvati [[reformacija]], a ta je polemika je uzdignula Luthera na čelnu poziciju u tom pokretu.{{sfn|McGrath|2011|p=26}} ''Teze'' su također pokazale kako Luther vjeruje da crkva ne propovijeda kako treba i da to laike dovodi u ozbiljnu opasnost. Dalje, ''Teze'' su proturječile odredbi [[Klement VI.|pape Klementa VI]] prema kojoj indulgencije predstavljaju riznicu crkve. Ovo nepoštivanje papinske vlasti nagovijestilo je kasnije sukobe.{{sfn|Wengert|2015a|pp=xliii–xliv}} Dan 31. listopada 1517. godine, kada je Luther poslao teze Albertu, obilježavao se kao početak reformacije već [[1527]]. godine, kada su Luther i njegovi prijatelji podigli čašu piva u znak sjećanja na "gaženje po indulgencijama".{{sfn|Stephenson|2010|pp=39–40}} U historiografiji reformacije, [[Philip Melanchthon]] u svom spisu ''Povijest Lutherovog života i djela'' ''(''Historia de vita et actis Lutheri'')'' označio je objavljivanje ''Teza'' kao početak reformacijskog pokreta. Tijekom reformacijskog jubileja [[1617]]. godine, stota obljetnica 31. listopada proslavljena je procesijom do crkve u Wittenbergu, gdje se vjerovalo da je Luther objavio teze. Napravljena je gravura na kojoj je prikazan Luther kako divovskim perom piše teze na vratima crkve. Vrh pera prodire u glavu lava koji simbolizira papu Lava X.{{sfn|Cummings|2002|pp=15–16}} Godine 1668. dan 31. listopada proglašen je [[Dan reformacije|Danom reformacije]], godišnjim praznikom u [[Saksonija|Saksoniji]], koji se proširio i na druge [[Luteranizam|luteranske]] zemlje.{{sfn|Stephenson|2010|p=40}} Dana 31. listopada 2017. godine u Njemačkoj je državnim praznikom obilježena 500. godišnjica Dana reformacije.<ref>https://publicholidays.de/reformation-day/</ref> ==Bilješke i reference== === Napomene === {{notelist}} ===Reference=== {{Reflist|20em}} ===Literatura=== {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Brecht |first=Martin |author-link=Martin Brecht |year=1985 |orig-year=1981 |title=Sein Weg zur Reformation 1483–1521 |language=de |trans-title=Martin Luther: His Road to Reformation 1483–1521 |others=Translated by James L. Schaff |place=Minneapolis, MN |publisher=Fortress |isbn=978-0-8006-2813-0 |url=https://www.questia.com/read/119881926/martin-luther-his-road-to-reformation-1483-1521 |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Cummings |first=Brian |year=2002 |title=The Literary Culture of the Reformation: Grammar and Grace |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |url-access=subscription |via=Oxford Scholarship Online |doi=10.1093/acprof:oso/9780198187356.001.0001 |isbn=9780198187356 |url=http://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780198187356.001.0001/acprof-9780198187356 |ref=harv }} * {{cite book |last=Dixon |first=C. Scott |year=2002 |title=The Reformation in Germany |url=https://archive.org/details/reformationinger0000dixo |place=Malden, Massachusetts |publisher=Blackwell |ref=harv }} * {{cite book |last=Hendrix |first=Scott H. |year=2015 |title=Martin Luther: Visionary Reformer |url=https://archive.org/details/martinluthervisi0000hend |place=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-16669-9 |ref=harv }} * {{cite book |last=Hequet |first=Suzanne |year=2015 |chapter=The Proceedings at Augsburg, 1518 |title=The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform |editor-last=Wengert |editor-first=Timothy J. |place=Minneapolis, MN |publisher=Fortress |isbn=978-1-4514-6535-8 |chapter-url=http://muse.jhu.edu/chapter/1692338 |url=http://muse.jhu.edu/book/43325 |pages=121–166 |url-access=subscription |via=[[Project MUSE]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Junghans |first=Helmar |year=2003 |chapter=Luther's Wittenberg |editor-last=McKim |editor-first=Donald K. |editor-link=Donald McKim |title=Cambridge Companion to Martin Luther |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |pages=20–36 |url=https://www.questia.com/read/107288031/the-cambridge-companion-to-martin-luther |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv |access-date=2020-12-22 |archive-date=2017-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902231108/https://www.questia.com/read/107288031/the-cambridge-companion-to-martin-luther |deadurl=yes }} * {{cite journal |last1=Leppin |first1=Volker |last2=Wengert |first2=Timothy J. |year=2015 |title=Sources for and against the Posting of the ''Ninety-Five Theses'' |journal=Lutheran Quarterly |volume=29 |pages=373–398 |url=http://www.lutheranquarterly.com/uploads/7/4/0/1/7401289/lq-95theses-leppin_wengert.pdf |ref=harv |access-date=2020-12-22 |archive-date=2016-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326124747/http://www.lutheranquarterly.com/uploads/7/4/0/1/7401289/lq-95theses-leppin_wengert.pdf |dead-url=yes }} * {{cite book |last=Lohse |first=Bernhard |year=1999 |origyear=1995 |title=Luthers Theologie in ihrer historischen Entwicklung und in ihrem systematischen Zusammenhang |language=de |trans-title=Martin Luther's Theology: Its Historical and Systematic Development. Contributors |others=Translated by Roy A. Harrisville |publisher=Fortress |place=Minneapolis, MN |isbn=978-0-8006-3091-1 |url=https://www.questia.com/read/119871550/martin-luther-s-theology-its-historical-and-systematic |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Lohse |first=Bernhard |year=1986 |title=Martin Luther—Eine Einführung in sein Leben und sein Werk |origyear=1980 |trans-title=Martin Luther: An Introduction to His Life and Work |others=Translated by Robert C. Schultz |language=de |publisher=Fortress |place=Minneapolis, MN |isbn=978-0-8006-0764-7 |url=https://www.questia.com/read/120338828/martin-luther-an-introduction-to-his-life-and-work |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv |access-date=2020-12-22 |archive-date=2017-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902222716/https://www.questia.com/read/120338828/martin-luther-an-introduction-to-his-life-and-work |url-status=dead }} * {{cite book |last=Marius |first=Richard |author-link=Richard Marius |year=1999 |title=Martin Luther: The Christian Between God and Death |place=Cambridge, MA |publisher=Belknap |isbn=978-0-674-55090-2 |ref=harv |url-access=registration |url=https://archive.org/details/martinlutherchri00mari }} * {{cite book |last=McGrath |first=Alister E. |year=2011 |title=Luther's Theology of the Cross: Martin Luther's Theological Breakthrough |publisher=Wiley-Blackwell |place=Malden, MA |url=https://www.questia.com/read/123488797/luther-s-theology-of-the-cross-martin-luther-s-theological |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Noll |first=Mark A. |author-link=Mark A. Noll |year=2015 |title=In the Beginning Was the Word: The Bible in American Public Life, 1492–1783 |place=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-026398-0 |url=http://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780190263980.001.0001/acprof-9780190263980 |doi=10.1093/acprof:oso/9780190263980.001.0001 |url-access=subscription |via=[[Oxford Scholarship Online]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Oberman |first=Heiko A. |author-link=Heiko A. Oberman |year=2006 |origyear=1982 |title=Luther: Mensch zwischen Gott und Teufel |url=https://archive.org/details/luthermanbetween0000ober_f1d7 |trans-title=Luther: Man Between God and the Devil |language=de |others=Translated by Eileen Walliser-Schwarzbart |place=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-10313-7 |ref=harv }} * {{cite book |last=Pettegree |first=Andrew |year=2015 |title=Brand Luther |url=https://archive.org/details/brandluther1517p0000pett_a5u0 |place=New York |publisher=Penguin |isbn=978-1-59420-496-8 |ref=harv }} * {{cite book |last=Stephenson |first=Barry |title=Performing the Reformation: Religious Festivals in Contemporary Wittenberg |place=New York |publisher=Oxford University Press |year=2010 |via=Oxford Scholarship Online |doi=10.1093/acprof:oso/9780199732753.001.0001 |isbn=9780199732753 |url=http://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199732753.001.0001/acprof-9780199732753 |url-access=subscription |ref=harv }} * {{cite book |last=Waibel |first=Paul R. |year=2005 |title=Martin Luther: A Brief Introduction to His Life and Works |publisher=Harlan Davidson |place=Wheeling, IL |isbn=978-0-88295-231-4 |url=https://www.questia.com/read/117981089/martin-luther-a-brief-introduction-to-his-life-and |url-access=subscription |via=[[Questia]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Wengert |first=Timothy J. |year=2015a |title=Martin Luther's Ninety-Five Theses: With Introduction, Commentary, and Study Guide |place=Minneapolis, MN |publisher=Fortress |url=https://muse.jhu.edu/book/43237 |url-access=subscription |via=[[Project MUSE]] |ref=harv }} * {{cite book |last=Wengert |first=Timothy J. |year=2015b |chapter=[The 95 Theses or] Disputation for Clarifying the Power of Indulgences, 1517 |title=The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform |editor-last=Wengert |editor-first=Timothy J. |place=Minneapolis, MN |publisher=Fortress |isbn=978-1-4514-6535-8 |chapter-url=http://muse.jhu.edu/chapter/1692334 |url=http://muse.jhu.edu/book/43325 |pages=13–46 |url-access=subscription |via=[[Project MUSE]] |ref=harv }} * {{cite journal |last=Wicks |first=Jared |year=1967 |title=Martin Luther's Treatise on Indulgences |journal=Theological Studies |volume=28 |issue=3 |pages=481–518 |doi=10.1177/004056396702800302 |url=http://cdn.theologicalstudies.net/28/28.3/28.3.2.pdf |ref=harv |access-date=2020-12-22 |archive-date=2021-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181523/http://cdn.theologicalstudies.net/28/28.3/28.3.2.pdf |dead-url=yes }} {{refend}} ==Vanjske veze== {{sister project links|Commonscat=95 theses|s=Works of Martin Luther, with introductions and notes, Volume 1/Disputation on Indulgences}} * [https://holyword.church/miscellaneous-resources/martin-luther-and-his-95-theses/ ''Ninety-five Theses''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124222407/https://holyword.church/miscellaneous-resources/martin-luther-and-his-95-theses/ |date=2021-01-24 }} Engleski prijevod s komentarom i bilješkama * [https://www.luther.de/en/95th-lat.html Latinski izvornik] * [https://web.archive.org/web/20170413072642/https://www.luther2017.de/en Luther 2017] Zvanična stranica u povodu 500. obljetnice {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Djela 1510-ih]] [[Kategorija:Reformacija]] e8msq25huo1v0dfhkf13iv75b3u2wtk Żurek 0 4665964 42637151 42528835 2026-06-15T18:38:35Z Amherst99 14664 42637151 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zur.jpg|mini|Żurek sa krompirom i kuhanim jajetom]] [[Datoteka:Żurek w chlebie z jajkiem i białą kiełbasą (5).jpg|mini|Żurek posluzen u kruhu]] '''Żurek''' ili '''Żur''' je tradicionalna [[Poljska kuhinja|poljska]] kisela gusta supa, na bazi kiselog tijesta.{{sfn|Essen & Trinken|2021}} Poljsko ime supe nastalo je od [[Njemački jezik|njemačke]] riječi za kiselo (''sauer'' - nekada ''sūr''). == Opis == Żurek je poznat i u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] ({{jez-blr|жур, кісяліца}}), [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Blago kisela supa, sa kuhanim krompirom, može se malo zgusnuti i obojiti sa vrhnjem (za vrijeme [[post]]a), ili se kuhati sa mesom, povrćem ili suhim [[Gljive|gljivama]]. Takođe se može pripravljati sa [[Slanina|slaninom]], svinjskim suhim rebrima ili svinjskim repom. Poslužuje se obično sa tvrdo kuhanim jajetom. Najčešći sastojci su [[kefir]] ili [[mlaćenica]], [[brašno]], [[bijeli luk]], [[krompir]], neka vrsta polusuhe [[kobasice]] i [[majoran]]. Kako je za supu dovoljno malo sastojaka, koji su uslovno jeftini, kao i činjenica da se može kuhati u velikim količinama, supa je bila omiljena kod siromašnijih slojeva stanovništva. Zbog velike količine [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], supa je vrlo hranljiva. U poljskom langiku postoji izreka: ''"Od żura je muškarac jak kao zid"'' ({{lang-pl|z żuru, chłop jak z muru}}). Supa je u Poljskoj vrlo tražena, pa se može dobiti kao instant u kesicama, ili u staklenkama kao i konzervirana. U Poljskoj se tradicionalno poslužuje za [[Uskrs]].{{sfn|Essen & Trinken|2021}} Takođe se često poslužuje u zapečenom tjestu [[kruh]]a, čija kora služi kao posuda, te sa oko 2&nbsp;cm može da se u njemu posluži żurek. == Varijante == U pograničnom dijelu u Češkoj slična supa se naziva ''kyselo''. == Reference == <references /> == Vanjske veze == * {{cite web | url =https://www.essen-und-trinken.de/ostern/78123-rtkl-zurek | title = Zurek | last = Eden| first = Sarah | date = | website = essen-und-trinken.de | publisher = Essen & Trinken | access-date =16. 4. 2021 | language = de |ref={{harvid|Essen & Trinken|2021}} }} [[Kategorija:Supe]] [[Kategorija:Poljska kuhinja]] [[Kategorija:Beloruska kuhinja]] [[Kategorija:Češka kuhinja]] [[Kategorija:Slovačka kuhinja]] ldrzjloykt20wwb7i2z6xq07xeh3j9o 42637152 42637151 2026-06-15T18:39:09Z Amherst99 14664 /* */ 42637152 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zur.jpg|mini|Żurek sa krompirom i kuhanim jajetom]] [[Datoteka:Żurek w chlebie z jajkiem i białą kiełbasą (5).jpg|mini|Żurek posluzen u kruhu]] '''Żurek''' ili '''żur''' je tradicionalna [[Poljska kuhinja|poljska]] kisela gusta supa, na bazi kiselog tijesta.{{sfn|Essen & Trinken|2021}} Poljsko ime supe nastalo je od [[Njemački jezik|njemačke]] riječi za kiselo (''sauer'' - nekada ''sūr''). == Opis == Żurek je poznat i u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] ({{jez-blr|жур, кісяліца}}), [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Blago kisela supa, sa kuhanim krompirom, može se malo zgusnuti i obojiti sa vrhnjem (za vrijeme [[post]]a), ili se kuhati sa mesom, povrćem ili suhim [[Gljive|gljivama]]. Takođe se može pripravljati sa [[Slanina|slaninom]], svinjskim suhim rebrima ili svinjskim repom. Poslužuje se obično sa tvrdo kuhanim jajetom. Najčešći sastojci su [[kefir]] ili [[mlaćenica]], [[brašno]], [[bijeli luk]], [[krompir]], neka vrsta polusuhe [[kobasice]] i [[majoran]]. Kako je za supu dovoljno malo sastojaka, koji su uslovno jeftini, kao i činjenica da se može kuhati u velikim količinama, supa je bila omiljena kod siromašnijih slojeva stanovništva. Zbog velike količine [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], supa je vrlo hranljiva. U poljskom langiku postoji izreka: ''"Od żura je muškarac jak kao zid"'' ({{lang-pl|z żuru, chłop jak z muru}}). Supa je u Poljskoj vrlo tražena, pa se može dobiti kao instant u kesicama, ili u staklenkama kao i konzervirana. U Poljskoj se tradicionalno poslužuje za [[Uskrs]].{{sfn|Essen & Trinken|2021}} Takođe se često poslužuje u zapečenom tjestu [[kruh]]a, čija kora služi kao posuda, te sa oko 2&nbsp;cm može da se u njemu posluži żurek. == Varijante == U pograničnom dijelu u Češkoj slična supa se naziva ''kyselo''. == Reference == <references /> == Vanjske veze == * {{cite web | url =https://www.essen-und-trinken.de/ostern/78123-rtkl-zurek | title = Zurek | last = Eden| first = Sarah | date = | website = essen-und-trinken.de | publisher = Essen & Trinken | access-date =16. 4. 2021 | language = de |ref={{harvid|Essen & Trinken|2021}} }} [[Kategorija:Supe]] [[Kategorija:Poljska kuhinja]] [[Kategorija:Beloruska kuhinja]] [[Kategorija:Češka kuhinja]] [[Kategorija:Slovačka kuhinja]] hqq25afeexbnjrdi4bxwc4gsnd2tbqz Stećci (svjetska baština) 0 4669760 42637100 42613985 2026-06-15T14:50:24Z Zavičajac 76707 42637100 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici |image = 13st Radimlja.jpg |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = {{flag|Hrvatska}}, {{flag|Crna Gora}}, {{flag|Srbija}}, {{flag|Bosna i Hercegovina}} }} [[Datoteka:Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|mini|desno|Stećak iz nekropole u Novakovićima]] [[Datoteka:Stećak_kriz1.jpg|mini|desno|Stećak u [[Nekropola Velika i Mala Crljivica|nekropoli Velika i Mala Crljivica]] u [[Cista Provo|Cisti Provo]]]] [[Datoteka:Mramorje 2012 6.JPG|desno|mini|[[Nekropola Mramorije (Perućac)|Nekropola Mramorije]] u [[Perućac|Perućcu]]]] '''Lokaliteti [[stećak]]a''' u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]<ref name="BiH"/>, [[Crna Gora|Crnoj Gori]]<ref name="CG"/>, [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref name="HR"/> i [[Srbija|Srbiji]]<ref name="SR" >[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5619 Spisak nekropola stećaka Svjetske baštine u Srbiji na zvaničnoj stranici UNESCO-a]</ref> proglašeni su [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]] na sjednici komiteta [[UNESCO]]-a [[15. juli|15. jula]] [[2016.]] godine u [[Istanbul]]u u [[Turska|Turskoj]].<ref name="UN">{{Cite web |title=Stećci na listi UNESCO |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |access-date=2021-11-16 |archive-date=2016-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |dead-url=yes }}</ref> Ukupno 28 lokaliteta sa ovim srednjovjekovnim [[Bogumili|bogumilskim]] spomenicima navedeno je na listi od kojih su 20 nalaze u Bosni i Hercegovini, tri u Srbiji i Crnoj Gori, a dva u Hrvatskoj. Zajednički projekat četiri zemalje započeo je 2009. godine, a bilo je predloženo 30 lokaliteta.<ref name="UN"/> Nominacija projekta je nazvana ''Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici''.<ref name="UN"/> Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100.<ref>{{Cite web |title=''Stećci - srednjevjekovni nadgrobni spomenici'' na službenoj stranici Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m Bosne i Hercegovine |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2021-11-16 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Todorovic |first1=Milos |title=Heritage in and as diplomacy: a practice based study |journal=International Journal of Heritage Studies |date=2022 |volume=28 |issue=7 |page=857 |doi=10.1080/13527258.2022.2091637 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13527258.2022.2091637 |access-date=6. 9. 2023}}</ref> Ovi monolitni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i historijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne Evrope, područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a ispod njih su sahranjivani pripadnici sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|kršćanske]] zajednice, uključujući [[Pravoslavlje|pravoslavnu]], [[Rimokatoličanstvo|katoličku]] i [[Crkva Bosanska|bosansku crkvu]]. == Bosna i Hercegovina == U Bosni i Hercegovini je 20 [[Nekropola]] proglašeno svjetskom baštinom:<ref name="BiH" >[http://http://whc.unesco.org/en/statesparties/ba UNESCO: spisak nekropola stećaka Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini na zvaničnoj stranici UNESCO-a - whc.unesco.org/en - Pristupljeno 16.11.2021] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081028223523/http://http/ |date=2008-10-28 }}{{en}}</ref> # [[Radimlja|Nekropola Radimlja]] u [[Stolac|Stocu]]; # [[Nekropola Biskup]] u [[Konjic]]u; # [[Nekropola Kalufi]] u [[Nevesinje|Nevesinju]]; # [[Nekropola Borak]] u [[Burati]]ma u [[Rogatica|Rogatici]]; # [[Nekropole stećaka u Novom Travniku|Nekropola Maculje]] u [[Novi Travnik|Novom Travniku]]; # [[Nekropola sa stećcima Dugo polje|Nekropola Dugo polje]] u [[Jablanica|Jablanici]]; # [[Nekropola stećaka Gvozno polje]] u [[Kalinovik]]u; # [[Nekropola Grebnice-Bunčići]] u [[Bileća|Bileći]]; # [[Nekropola Bijača]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]]; # [[Nekropola stećaka Olovci]] u [[Kladanj|Kladnju]]; # [[Nekropola Mramor]] u [[Olovo (grad)|Olovu]]; # [[Nekropola Kućarin-Donje Polje]] u [[Goražde|Goraždu]]; # [[Nekropola stećaka Boljuni]] u [[Stolac|Stocu]]; # [[Nekropola Umoljani]] u [[Trnovo (FBiH)|Trnovu]]; # [[Nekropola u Luburića Polju]] u [[Sokolac|Sokocu]]; # [[Nekropola stećaka Potkuk]] u [[Berkovići]]ma; # [[Nekropola u Bečanima]] u [[Šekovići]]ma; # [[Nekropola Crkvina]] u [[Foča|Foči]]; # [[Nekropola stećaka Čengića bara]] u [[Kalinovik]]u; # [[Nekropola Ravanjska Vrata]] u [[Kupres]]u; == Crna Gora == U Crnoj Gori su 3 [[Nekropola|nekropole]] proglašene svjetskom baštinom:<ref name="CG">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5617 Spisak nekropola stećaka Svjetske baštine u Gori na zvaničnoj stranici UNESCO-a]</ref> # [[Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju]] u [[Plužine|Plužinama]]; # [[Nekropola Grčko groblje u Novakovićima|Nekropola Grčko Groblje]] u [[Novakovići (Žabljak)|Novakovićima]] u [[Žabljak]]u; # [[Nekropola Žugića Bare]] u [[Novakovići (Žabljak)|Novakovićima]] u [[Žabljak]]u; == Hrvatska == U Hrvatskoj su 2 [[Nekropola|nekropole]] proglašene svjetskom baštinom:<ref name="HR" >[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5618 Spisak nekropola stećaka Svjetske baštine u Hrvatskoj na zvaničnoj stranici UNESCO-a]</ref> # [[Nekropola Velika i Mala Crljivica]] u [[Cista Provo|Cisti Provo]]; # [[Nekropola sveta Barbara]] u naselju Dubravka u [[Konavle|Konavlima]];<ref name="croatia">[http://whc.unesco.org/en/list/1504 UNESCO: spisak nekropola stećaka Svjetske baštine u Hrvatskoj - whc.unesco.org/en - Pristupljeno 16.11.2021]</ref> == Srbija == # [[Nekropola Mramorije (Rastište)|Nekropola Mramorije]] u [[Rastište|Rastištu]] u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]; # [[Nekropola Mramorije (Perućac)|Nekropola Mramorije]] u [[Perućac|Perućcu]] u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]; # [[Nekropola Grčko groblje u Hrti]] u [[Prijepolje|Prijepolju]]; == Reference == {{reference|2}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština| ]] [[Kategorija:Svjetska baština u Crnoj Gori| ]] [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji| ]] a99e9n6by3tqckpckc7yuspxa8fojz4 Nekropola Grčko groblje u Hrti 0 4671623 42637081 41286433 2026-06-15T14:35:02Z Zavičajac 76707 42637081 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Grčko groblje u Prijepolju |image = Grčko groblje, Hrta.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Srbija}} |Mesto= Prijepolje }} ''' Nekropola Grčko groblje u Hrti''' nalazi se u općini [[Prijepolje]], [[Srbija]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="stećci">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-19 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Ovi monolitni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i historijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne Evrope, područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a ispod njih su sahranjivani pripadnici sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|kršćanske]] zajednice, uključujući [[Pravoslavlje|pravoslavnu]], [[Rimokatoličanstvo|katoličku]] i [[Crkva Bosanska|bosansku crkvu]]. == Grčka groblja == U 15. stoljeću prestao je običaj podizanja nadgrobnih spomenika tipa stećaka i tradicija je zaboravljena. To je dovelo do toga da se ovi spomenici kod kasnijih generacija poimaju kao obilježja nekih drugačijih i tuđih pokojnika (dalekih i starih), a najčešće su se pripisivali "grčkom" stanovništvu. Sinonim za "daleko i staro" bila je ''Stara Grčka'', te je tako nastalo "grčko groblje".<ref>[http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/561-stecci-jedini-zasticeni-crnogorski-kamen Stećci - Jedini zaštićeni crnogorski kamen - www.caffemontenegro.me, 15.3.2022]</ref> == Opis == Nekropola se nalazi u selu Hrta, 16 km jugozapadno od Prijepolja, u planinskom kraju. Nekropolu čine Donje i Gornje groblje, međusobno udaljena 100 metara, sa nadgrobnim spomenicima raspoređenim na dvije humke okružene seoskim putem i potokom. Orijentirani su istok-zapad.<ref name="unescost">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/grcko-groblje-hrta-prijepolje/ |title= Grčko groblje, Hrta, Prijepolje |work=UNESCO: Svjetska baština - www.stecciwh.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref> Gornje groblje se sastoji od 33 nadgrobna spomenika: 12 ploča, 18 [[Oblici stećaka|sanduka]] i 3 amorfna spomenika. Sedamnaest nadgrobnih spomenika je sa različitim motivima ukrašavanja: konop i valovita linija oivičena kružićima, cik-cak ornamenti, mali krug sa upisanim krstom ili veliki krug u kome je upisan krst čiji se krakovi završavaju koncentričnim krugovima, mač, štit i jelen sa naglašenim rogovima i konturom tijela, u položaju skoka ili kretanja. Na bočnim stranama većih sanduka arkade imaju oblik plitke niše i pri vrhu su oblikovane polukružno ili kao prelomljen luk sa međuprostorima između stubova. Na tri sanduka su uklesane šest ili četiri niše na širim bočnim stranama ili samo dvije niše na bočnim užim stranama koje formiraju arkade.<ref>[https://artsandculture.google.com/story/QAWRgCKMKBobvw Artsandculture.google.com]{{en}}</ref> <ref>[http://www.heritage.gov.rs/latinica/radovi_i_aktivnosti_grcko_groblje_u_selu_hrta.php Grčko groblje u selu Hrta - Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd]</ref> Na donjem groblju ima ukupno 44 spomenika od kojih je ukrašena samo jedna ploča. == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Prijepolje, Nekropola}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Srbiji]] [[Kategorija:Nekropole stećaka]] [[Kategorija:Prijepolje]] [[Kategorija:Stećci u Srbiji]] ni6oa3e8ng3n8gaabazqibm9j97677l Nekropola sveta Barbara 0 4671661 42637071 41593149 2026-06-15T14:24:41Z Zavičajac 76707 42637071 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola sveta Barbara |image = |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Dubravka]], [[Dubrovnik]], {{flag|Hrvatska}} |Mesto= Prijepolje }} ''' Nekropola sveta Barbara''' nalazi se u na području [[Konavle|Konavla]], [[Hrvatska]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 nekropola u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], i 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="stećci">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-21 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Nadgrobni spomenici u obliku stećaka podizani su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i historijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne Evrope, područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a ispod njih su sahranjivani pripadnici sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|kršćanske]] zajednice, uključujući [[Pravoslavlje|pravoslavnu]] crkvu, [[Rimokatoličanstvo|katoličku]] crkvu i [[Crkva Bosanska|bosansku]] Udruženja za afirmaciju kulturnog nasljeđa kroz dramsko i filmsko stvaralaštvo "U.K.N. Art-Sef", koje je bilo i učesnik pripreme regionalnog programa nominacije 28 nekropola stećaka na Listu zaštićene svjetske baštine UNESCO-a, snimili su dokumentarni film o svakoj nekropoli koja je upisana na UNESCO-vu listu.<ref name="film">{{Cite web |url= https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/konavoski-stecci-svete-barbare-na-filmu-520858 |title=Konavoski stećci svete Barbare na filmu |work= Dubrovački vjesnik |accessdate= 8. 12. 2017}}</ref> == Stećci u Hrvatskoj == Najgušća koncentracija stećaka u Hrvatskoj je na području cijele Dalmatinske zagore, na širem području [[Neretva|neretvanske]] doline i na [[Dubrovnik|dubrovačkom]] području.<ref name="neretva">{{Cite web |url= https://www.opcinakonavle.hr/2016/07/18/stecci-kod-crkve-sv-barbare-upisani-na-popis-unesco-svjetske-bastine/ |title=Stećci kod crkve sv. Barbare upisani na popis UNESCO svjetske baštine|work= Općina Konavle |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Izdvojeni primjerci nalaze se u [[Lika|Lici]], na [[Kordun]]u, [[Banija|Baniji]] i u Slavoniji. Stećci se nikada ne nalaze u sklopu grobljâ urbanih središta (Dubrovnik, [[Split]], [[Trogir]] i drugdje), nego uvijek u ruralnim sredinama. Na području Dubrovačko-neretvanske županije nalazimo 115 lokaliteta sa stećcima, s ukupno 1428 stećaka. Od toga je 48 lokaliteta na području hrvatskog dijela Donjeg Poneretvlja, 29 lokaliteta u Dubrovačkom primorju, 10 lokaliteta na administrativnom prostoru grada Dubrovnika, 4 lokaliteta u Župi dubrovačkoj te 24 lokaliteta u [[Konavle|Konavalima]].<ref name="domagoj">{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/publication/335692237_Stecci_kod_Crkve_sv_Barbare_u_Dubravci_Konavle |title=Domagoj Perkić: Stećci kod crkve svete Barbare u Dubravci, Konavle|work= Dubrovački muzeji, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> S područja Hrvatske izabrana su samo dva lokaliteta koja su zadovoljavala stroge kriterije [[UNESCO]]-a: [[Nekropola Velika i Mala Crljivica]] (16º 53΄ 33,97˝ E, 43º 30΄ 57,48˝ N) i Nekropola sveta Barbara (18º 25΄ 20,57˝ E, 42º 32΄ 30,42˝ N).<ref name="koord">{{Cite web |url= https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/kultura-i-bastina/unesco-stecci-srednjovjekovni-nadgrobni-spomenici |title=Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici |work= Hrvatska- puna života |accessdate= 9. 3. 2022}}</ref><ref name="muzeji">{{Cite web |url= https://www.migk.hr/lokaliteti/sv-barbara-dubravka |title=Sv. Barbara, Dubravka (UNESCO)|work= Muzeji i galerije Konavala |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Groblje sa stećcima kod crkve svete Barbare u Dubravki je vrijedan arheološki lokalitet, koji svjedoči o nekadašnjoj gustoj naseljenosti ovoga područja zbog svoje komunikacijske važnosti, ali i zbog prirodnog bogatstva i ljepota. U sklopu projekta "HERCUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu" oformljena je i "Staza stećaka", turistička ruta u koju je uključeno 19 lokacija u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]], od Neretve, preko Dubrovačkog primorja do Konavala, među kojima je i nova UNESCO-va lokacija u selu Dubravka.<ref name="neretva"/> Kada je riječ o društvenim slojevima koji su pokapani pod stećcima, pretpostavlja se da su se pod njima psahranjivali oni koji su to mogli priuštiti. Postoji podatak iz 1377. god, koji govori da je trošak pogreba Vlaha Priboja Papalića (tu su uključeni trošak izrade i postavljanja stećka te ostali troškovi vezani uz pogreb) iznosio 40 libara. U to vrijeme, prosječan ukop u Splitu iznosio je 4–8 libara, a cijela porodična grobnica u crkvi [[Šibenik|šibenskih]] franjevaca mogla se dobiti za 40 libara. Jesu li pod stećcima pokapani isključivo plemstvo i članovi njihovih porodica, a niži slojevi u grobovima bez stećaka ili pod rustičnim, slabo obrađenim i neukrašenim stećcima, ostaje nejasno. Postoje podaci sa nekih lokaliteta sa stećcima, da je grobova bez stećaka bilo i do tri puta više nego onih s njima, a na nekropoli svete Barbare nađeno je dvadesetak rustičnih, slabo obrađenih ploča – stećaka. == Historija == === Konavle === [[Nekropola]] se nalazi u blizini konavskog sela Dubravka u neposrednoj blizini granica Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Lokalitet se gotovo kontinuirano razvijao od prahistorije. Riječ je o kompleksnom arheološkom lokalitetu sa nekoliko razvojnih faza.<ref name="unes">{{Cite web |url= https://www.stecciwh.org/dubravka-sv-barbara-konavle/ |title= Dubravka/sv. Barbara, Konavle |work=UNESCO |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Povoljan prirodni komunikacijski položaj imao je presudnu važnost za naseljenost toga područja od prahistorijskog perioda do danas. Tragovi takve naseljenosti vide se u [[Gradina|gradinskim]] naseljima i [[Tumuli|kamenim grobnim gomilama]] iz vremena [[Iliri|Ilira]]. Najbliže crkvi svete Barbare, nalazi se brdo Straža, sa gradinskim naseljem, vizualno povezanim s ostalim gradinama nad Konavoskim poljem. Osim ove gradine, koja dosad nije poznata u literaturi, kao gradinska naselja u Dubravci još se spominju Gradac i Gradina, koji se također nalaze uz saobraćajnicu. Postojanje [[Rimske ceste u Bosni i Hercegovini|rimskih cesta]] kroz Dubravku pretpostavio je već [[Ivo Bojanovski]].<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Jedna je išla od [[Cavtat]]a i Zvekovice, pa Gornjom Bandom preko Dubravke dalje u unutrašnjost, a druga od [[Herceg Novi|Herceg Novog]], opet preko Dubravke i dalje u unutrašnjost [[Epidaurus|epidauritanskog]] zaleđa. Kako su i kasnije komunikacije bile na istome mjestu, sami ostatci rimskog puta nisu utvrđeni. [[File:Bosnia around 1412-es.svg|mini|lijevo|Srednjovjekovna Bosna oko 1412. god, prije prodaje Konavla]] [[File:Sokol-grad, Konavle.JPG|mini|lijevo|Utvrđenje Sokol, u neposrednoj blizini naselja Dubravka]] Srednjovjekovno [[Humska zemlja|Zahumlje]] bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]]. Od druge polovine 14. stoljeća bilo je u sastavu [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]. Konavlima je u početku upravljala plemićka porodica [[Sankovići]], a kasnije su podijeljeni između [[Pavlovići|Pavlovića]] i [[Kosače|Hranić-Kosača]]. U periodu od 1419. do 1426. godine [[Dubrovačka republika]] otkupljuje Konavle, dio po dio, od porodice [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] i Pavlovića i područje postaje sastavni dio Republike. Kupljeno utvrđenje Sokol postalo je glavna vojna baza Konavala (Dubrovnika), a konavski knez prelazi u Dubrovnik. === Naselje Dubravka === Naselje Dubravka smješteno je u podnožju brda Sokoline, na terasastim padinama koje se spuštaju prema Konavoskom polju. Stari, izvorni naziv za naselje Dubravka bio je Mrcine, koji je tek u drugoj polovini 20. stoljeća promijenjen u Dubravka. Sjeverno od sela nalazi se prijevoj, koji čini procijep između brda Sokoline sa zapadne i Kočine, tj. Grede s istočne strane, što je glavna i jedina prirodna veza istočnog dijela Konavala sa zaleđem. Taj prijevoj oduvijek je imao stratešku važnost, ne samo za Konavle nego i za šire dubrovačko područje, jer su njime prolazile sve ranije komunikacije (prahistorijske, antičke i srednjovjekovne). Upravo u blizini toga važnog prometnog smjera, oko 500 m sjeverno od sela, u jugoistočnom podnožju manjeg izdanka brda Sokolina, smještena je crkva svete Barbare. === Crkva svete Barbare === Prvobitna crkva svete Barbare je vjerovatno sagrađena u srednjem vijeku, ali nije poznato tačno vrijeme nastanka. Neki izvori navode mogućnost izgradnje u starokršćanskoj fazi. Spominje se u vremenu pripojenja Konavala Dubrovačkoj Republici 1423., odnosno 1426. godine. Nakon pripojenja, pri podjeli zemlje u Konavlima, pojedinim je crkvama za potrebe groblja i obavljanja vjerskih obreda ostavljana po jedna zlatica zemlje (1 zlatica = 1 solad = 1678 m²), pa je tako bilo i za crkvu svete Barbare. Pretpostavlja se kako je većina crkava u Konavlima prije uspostave dubrovačke vlasti pripadala lokalnom plemstvu (vlasteličićima), gdje su pokapane njihove obitelji. Postojeća crkva datira iz 1899. godine. U [[Arhitektura|arhitektonskom]] smislu to je jednobrodna građevina, bačvasto nadsvođena, pravougaonog tlocrta, položenoga u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Dimenzije su joj: 6,50 m (dužina) i 4,78 m (širina). Na glavnom, sjeverozapadnom pročelju su vrata uokvirena jednostavnim kamenim okvirom, a dovratnici su s motivom »na čeljust«. Poviše vrata uklesan je motiv križa s godinom izgradnje – 1889. S obe strane vrata bile su niske kamene klupice, koje su danas uklonjene. Pročelje završava kamenom preslicom na jedno zvono, a dvostrešni krov bio je prekriven kupom kanalicom, dok je danas trenutno bez kupa. Na sjeveroistočnom i jugozapadnom pročelju nalazi se po jedan manji prozor lučnog oblika. Crkva svete Barbare s grobljem stećaka zasigurno je jedna od najvrjednijih sačuvanih srednjovjekovnih sakralnih cjelina na širemu dubrovačkom području, a osim očuvanosti samoga groblja i stećaka, posebnu vrijednost daje ambijentalnost prostora. == Nekropola == Crkva je ograđena [[suhozid]]om uz koji se nalazi prahistorijski (ilirski) [[tumul]] iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. U groblju se nalaze dva ulaza sa po dva srednjovjekovna nadgrobna spomenika na svakom ulazu. Kod lokalnog stanovništva za to groblje poznat je i naziv ''groblje Kulina bana''. Sahranjivanje na lokalitetu nastavljeno je i u kasnijim periodima, posebno od kraja 19. do druge polovine 20. stoljeća. Međutim, to nije imalo značajnijeg utjecaja na stariji (srednjovjekovni) dio groblja, i ono je ostalo netaknuto. Čak je u novije vrijeme bilo i prilagođavanja u pogledu izbora materijala i ukrasa na nadgrobnim spomenicima.<ref name="unes"/> === Stećci === Na nekropoli se nalaze 104 stećka, od kojih 94 cjelovita i 10 ulomaka. Ukupno je 69 ploča (od kojih 10 ulomaka ploča) i 35 sanduka (visokih i niskih).<ref name="foto">{{Cite web |url= https://dulist.hr/fotogalerija-ovo-je-sveta-barbara-konavoski-doprinos-unesco-voj-listi-svjetske-bastine/339401/ |title= FOTOGALERIJA Ovo je Sveta Barbara, konavoski doprinos UNESCO-voj listi svjetske baštine |work=DULIST |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Ukrašeno je 13 cjelovitih ploča, 2 ulomka ploča i 16 sanduka. Prisutni su motivi vitica s trolistom, tordirane vrpce, tordiranog užeta, te nizova spirala i rozeta s križevima kao bordura, udubljene ili reljefne vijence, rozete, križeve, kružna udubljenja povezana sa žljebovima ili vrpcama, luk i strijelu, samostalno ili u kombinaciji s ispruženom rukom, štit i mač, uzdužni žlijeb po sredini stećka. Nije zabilježen nijedan natpis. Stećci na dubrovačkom području, pokazuju izrazitu sličnost s motivima širega hercegovačkog (humskog) zaleđa. Sa druge strane, na brojnim motivima hercegovačkog zaleđa vidljiv je veliki utjecaj [[Romanika|romanike]] i [[Gotika|gotike]] iz urbanih obalnih središta. Sahranjivanje pod stećcima kod svete Barbare obavljalo se tokom cijeloga 14. i u 15. stoljeću, a za detaljnije datiranje ipak je potrebno provesti sistematska arheološka istraživanja. Tokom 2013. i 2014. obavljeni su istražni i probni konzervatorsko-restauratorski radovi. Tokom međunarodnog suhozidnog kongresa 2020. godine, održana je edukativna radionica obnove suhozida koji omeđuje crkvu svete Barbare i groblje sa srednjovjekovnim stećcima.<ref name="suhozid">{{Cite web |url= http://www.dragodid.org/izvjestaj-sv-barbara-konavle/ |title= Izvještaj: Sv. Barbara, Konavle |work=DRAGODID |accessdate= 15. 11. 2019}}</ref> == Reference == {{reference|2}} {{DEFAULTSORT:Sveta Barbara, Nekropola}} {{Portal|Hrvatska}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Stećci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hum]] 0nw13ys6oa6498o7g2li1oxcze6wsqt Nekropola Mramorije (Rastište) 0 4671675 42637072 42355155 2026-06-15T14:26:30Z Zavičajac 76707 42637072 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Mramorije Rastište |image = |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Perućac]], [[Bajina Bašta]], {{flag|Srbija}} |Mesto= Prijepolje }} ''' Nekropola Mramorje Rastište''' nalazi se u na području opštine [[Bajina Bašta]], [[Srbija]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 nekropola u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], i 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-22 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne [[Evropa|Evrope]] na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Lokacija == Nekropola se nalazi 7&nbsp;km zapadno od [[Nekropola Mramorije (Perućac)|nekropole u Perućacu]] i 19&nbsp;km od Bajine Bašte. Do sela Rastište se dolazi kroz kanjon rijeke Dervente koja se uliva u [[Perućko jezero]]. Sjeverno od seoske crkve nalaze se dvije nekropole sa stećcima, Uroševina i Gajevi, udaljene 500 metara jedna od druge. Oko 500 metara zapadno od stećaka nalazi se aktivni lokalni kamenolom Vagan u kojem su u srednjem vijeku iskopani nadgrobni spomenici. Ova anegdotska informacija potvrđena je kao tačna nakon sedimentne petrografske analize. U kamenolomu se nalazi sačuvan jedan djelomično obrađen nedovršen stećak.</ref><ref name="rastište">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/mramorje-rastiste-bajina-basta/ |title= Nekropola Mramorje Rastište |work=UNESCO: Svjetska baština - www.stecciwh.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref> == Historija == Teritorija Bajine Bašte, koja obuhvata današnji Perućac, nalazila se na periferiji [[Istorija Srbije u srednjem veku|srednjovekovne srpske države]] [[Raška|Raške]] na granici sa [[Bosna u srednjem vijeku|Bosnom]], u periodu od 13. do 15. vijeka. Stanovništvo je živjelo u manjim naseljima dok su utvrđena naselja bili:Solotnik, Đurići i Rogačički vis. U 14. vijeku ovim krajem je vladao [[Nikola Altomanović]], a ubrzo je teritoriju zauzeo knez [[Lazar Hrebeljanović]]. Duhovni i vjerski uticaj imali su monasi iz [[Manastir Rača|manastira Rače]] koji je podignut početkom 14. veka. Sadašnje naselje Rastište nastalo je u 19. veku u širem okruženju srednjovekovnog groblja. Nakon podjele zemljišta, na lokalitetu Uroševina kratko je nastavljeno sahranjivanje jedne porodice, dok su ovi grobovi obilježeni nizom kamenja. == Nekropola == Na lokaciji Uroševine sačuvana su 33 nadgrobna spomenika: 1 ploča, 12 sanduka, 1 dupli sanduk, 16 [[Oblici stećaka|sljemenaka]], 2 amorfna spomenika i 1 cilindar. Spomenici su orijentisani zapad-istok, i poredani u nizove. Njihova površina je pažljivo rezbarena i polirana. Reljefna dekoracija zabilježena je na četiri nadgrobna spomenika u obliku sljemenaka: kružno ispupčenje, luk i strijela i mačevi. Nekropolu u Gajevima sječe skorašnji seoski put do kamenoloma. Sačuvano je ukupno 35 stećaka: 7 ploča, 26 sanduka i 2 sljemenaka. Ukrašavanje je pronađeno na tri nadgrobna spomenika: dva sanduka bez postolja imaju motive polumjeseca i krsta sa tri kraka koji se završavaju krugom i motivom polumjeseca i kruga unutar lunarnog luka. Sljemenak na osnovi ima plastičnu predstavu polumjeseca i kruga unutar lunarnog luka. Nije zabilježen nijedan natpis. == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:Rastište, Nekropola Mramorije}} [[Kategorija:Staćci svjetska baština u Srbiji]] [[Kategorija:Stećci u Srbiji]] [[Kategorija:Bajina Bašta]] 8amag3mjyknzbn8dqy8xju7715emrky 42637075 42637072 2026-06-15T14:31:50Z Zavičajac 76707 42637075 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Mramorije Rastište |image = |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Perućac]], [[Bajina Bašta]], {{flag|Srbija}} |Mesto= Prijepolje }} ''' Nekropola Mramorje Rastište''' nalazi se u na području opštine [[Bajina Bašta]], [[Srbija]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 nekropola u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], i 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-22 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne [[Evropa|Evrope]] na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Lokacija == Nekropola se nalazi 7&nbsp;km zapadno od [[Nekropola Mramorije (Perućac)|nekropole u Perućacu]] i 19&nbsp;km od Bajine Bašte. Do sela Rastište se dolazi kroz kanjon rijeke Dervente koja se uliva u [[Perućko jezero]]. Sjeverno od seoske crkve nalaze se dvije nekropole sa stećcima, Uroševina i Gajevi, udaljene 500 metara jedna od druge. Oko 500 metara zapadno od stećaka nalazi se aktivni lokalni kamenolom Vagan u kojem su u srednjem vijeku iskopani nadgrobni spomenici. Ova anegdotska informacija potvrđena je kao tačna nakon sedimentne petrografske analize. U kamenolomu se nalazi sačuvan jedan djelomično obrađen nedovršen stećak.</ref><ref name="rastište">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/mramorje-rastiste-bajina-basta/ |title= Nekropola Mramorje Rastište |work=UNESCO: Svjetska baština - www.stecciwh.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref> == Historija == Teritorija Bajine Bašte, koja obuhvata današnji Perućac, nalazila se na periferiji [[Istorija Srbije u srednjem veku|srednjovekovne srpske države]] [[Raška|Raške]] na granici sa [[Bosna u srednjem vijeku|Bosnom]], u periodu od 13. do 15. vijeka. Stanovništvo je živjelo u manjim naseljima dok su utvrđena naselja bili:Solotnik, Đurići i Rogačički vis. U 14. vijeku ovim krajem je vladao [[Nikola Altomanović]], a ubrzo je teritoriju zauzeo knez [[Lazar Hrebeljanović]]. Duhovni i vjerski uticaj imali su monasi iz [[Manastir Rača|manastira Rače]] koji je podignut početkom 14. veka. Sadašnje naselje Rastište nastalo je u 19. veku u širem okruženju srednjovekovnog groblja. Nakon podjele zemljišta, na lokalitetu Uroševina kratko je nastavljeno sahranjivanje jedne porodice, dok su ovi grobovi obilježeni nizom kamenja. == Nekropola == Na lokaciji Uroševine sačuvana su 33 nadgrobna spomenika: 1 ploča, 12 sanduka, 1 dupli sanduk, 16 [[Oblici stećaka|sljemenaka]], 2 amorfna spomenika i 1 cilindar. Spomenici su orijentisani zapad-istok, i poredani u nizove. Njihova površina je pažljivo rezbarena i polirana. Reljefna dekoracija zabilježena je na četiri nadgrobna spomenika u obliku sljemenaka: kružno ispupčenje, luk i strijela i mačevi. Nekropolu u Gajevima sječe skorašnji seoski put do kamenoloma. Sačuvano je ukupno 35 stećaka: 7 ploča, 26 sanduka i 2 sljemenaka. Ukrašavanje je pronađeno na tri nadgrobna spomenika: dva sanduka bez postolja imaju motive polumjeseca i krsta sa tri kraka koji se završavaju krugom i motivom polumjeseca i kruga unutar lunarnog luka. Sljemenak na osnovi ima plastičnu predstavu polumjeseca i kruga unutar lunarnog luka. Nije zabilježen nijedan natpis. == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:Rastište, Nekropola Mramorije}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Srbiji]] [[Kategorija:Stećci u Srbiji]] [[Kategorija:Bajina Bašta]] 3jy739crnni99alr9nxygsunuclwbud Nekropola Žugića Bare 0 4671676 42637068 41286459 2026-06-15T14:20:37Z Zavičajac 76707 42637068 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Žugića Bare |image = Stecak iz Crne Gore.png |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Durmitor]], [[Žabljak]], {{flag|Crna Gora}} |Mesto= Prijepolje }} ''' Nekropola Žugića Bare''' nalazi se u opštini [[Žabljak]], [[Crna Gora]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Stećci u Crnoj Gori|Crnoj Gori]]<ref>[http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/561-stecci-jedini-zasticeni-crnogorski-kamen Stećci - Jedini zaštićeni crnogorski kamen - www.caffemontenegro.me, 15.3.2022]</ref>, a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="stećci">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-22 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> Iz UNESKA su prepoznali vrijednost stećaka kao jedinstvenog, za to vrijeme novog, kulturnog fenomena koji nije vezan za naše granice, već za 4 države sa ovih prostora. Ovi monolitni [[kamen]]i nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i historijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne Evrope, područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a ispod njih su sahranjivani pripadnici sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|kršćanske]] zajednice, uključujući [[Pravoslavlje|pravoslavnu]] crkvu, [[Rimokatoličanstvo|katoličku]] crkvu i [[Crkva Bosanska|bosansku]] == Lokacija == Nekropola se nalazi unutar područja [[Durmitor|Nacionalnog parka Durmitor]] (1952), sliva [[Tara (rijeka)|rijeke Tare]] kao Svjetskog rezervata biosfere (UNESCO, 1977). Nalazi se u zaseoku Novakovići, oko 2.230 metara sjeveroistočno od [[Nekropola Grčko groblje u Novakovićima|nekropole Grčko groblje]]. Sa južne strane je lokalni put Novakovići – Njegovođa, a preko puta je crkva sa mjesnim grobljem. Nekropola je formirana na blago uzdignutom terenu. Ovo područje su u prošlosti nastanjivali pripadnici plemena Drobnjaka. S obzirom da se ove dvije nekropole nalaze na istom području planine [[Durmitor]], njihov kulturno-istorijski razvoj bio je identičan.<ref>[https://www.stecciwh.org/wp-content/uploads/2018/01/Management-Plan-MNE.pdf - MINISTRY OF CULTURE - Mr. Prof Branislav Micunovic, Minister: Stećci medieval tombstones - Menadžment plan- www.stecciwh.org, 15.3.2022]{{en}}</ref> == Opis == Nekropola stećaka Žugića Bare predstavlja lokalitet - [[Arheologija|arheološko]] nalazište i jedinstven primjer srednjovjekovne umjetnosti i stvaralaštva [[Durmitor]]skog prostora od sredine XIV i tokom XV vijeka. Formirana je na neravnini blagog uzvišenja.<ref>[https://www.portalanalitika.me/clanak/264862--nepokretna-bastina-crne-gore-stecci Nepokretna baština Crne Gore - STEĆCI - www.portalanalitika.me]</ref> Sadrži 300 stećaka od kojih je 240 ploča, 50 sanduka i 10 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]]. Finije obrađeni stećci se nalaze u sjevernom i središnjem dijelu nekropole, dok se većina tanjih ploča nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu nekropole. Stećci su uglavnom postavljeni u nizovima, pravcem istok-zapad. Nejednake su veličine, nivoa obrade, ukrašenosti i stanja očuvanosti. Ukrašen je mali broj stećaka (23) od ukupnog broja na nekropoli.<ref name="POČEKOVIĆI">{{Cite web |url= https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/stecci_u_cg_predrag_malbasa_i_tijana_samardzic.html |title=PREDRAG MALBAŠA I TIJANA SAMARDŽIĆ: STEĆCI U CRNOJ GORI |work= MONTENEGRINA - DIGITALNA BIBLIOTEKA CRNOGORSKE KULTURE |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> Najčešći [[Ukrašavanje stećaka|motivi na stećcima]] su vrpce, okviri ili bordure, obične i tordirane vrpce, obični i stilizovani krstovi i lukovi sa strijelama. U manjem broju su zastupljene arkade, povijene lozice sa trolistovima, vrpcom spojena tri koncentrična kruga, rozete, polumjeseci, mač i štit. Javljaju se i horizontalni ukrasi sa cik-cak linijama, biljna stilizacija, jabuka i dr. Nekropola Žugića Bare ima vidna oštećenja zbog pozicije i uticaja faktora i slijeganja terena. Stećci su pomjereni sa svog prvobitnog ležišta (prevrnuti). Pojedini su izvaljeni na stranu zbog svoje težine i proporcija, a istovremeno su i utonuli u tlo. Na svim stećcima ima većih ili manjih pukotina, koje će u daljem procesu lomiti stećak na manje djelove. Površine svih stećaka prekrivene su [[lišaj]]evima raznih vrsta kao i [[mahovina]]ma u manjem obimu. == Reference == {{reference|2}} {{DEFAULTSORT:Žugića Bara, Nekropola}} {{Portal|Crna Gora}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Stećci u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Žabljak]] [[Kategorija:Nacionalni park Durmitor]] 9emgey679btdzm400f6892getor6z61 Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju 0 4671680 42637067 41805802 2026-06-15T14:18:33Z Zavičajac 76707 42637067 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju |image = Stecak Petka kristijanina pod Sokolom u Pivi Montenegro.png |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Plužine]], {{flag|Crna Gora}} |Mesto= }} ''' Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju''' (ili nekropola u Zagrađu) nalazi se u opštini [[Plužine]], [[Crna Gora]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 (od 22 nominovane) nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Stećci u Crnoj Gori|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="stećci">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-23 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se navodi: :''Stećci su [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne [[Evropa|Evrope]] na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|publisher= Veselin Masleša |year= 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Grčko groblje == U mnogim krajevima nekropole stećaka se pripisuju "grčkom" stanovništvu. Mještani ne pamte ko se tu sahranjivao. Zaboravljena tradicija dovela je do toga da se ovi spomenici poimaju kao obilježja nekih drugačijih i tuđih pokojnika. Prema narodnom predanju, navodno su ti "Grci" poslije niza gladnih godina i teških zima napustili svoja ognjišta, a iza njih su ostala "grčka" groblja. Naučno objašnjenje naziva je da nije riječ o groblju Grka nego ljudi s ovih prostora. Stećci su kasnije generacije podsjećali na nešto "daleko i staro", za šta im je sinonim bila ''Stara Grčka'', te je tako nastalo "grčko groblje".<ref>[http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/561-stecci-jedini-zasticeni-crnogorski-kamen Stećci - Jedini zaštićeni crnogorski kamen - www.caffemontenegro.me, 15.3.2022]</ref> == Lokacija == Nekropola se nalazi na području poznatom kao Piva (ili Pivska visoravan), u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, omeđenom rijekama [[Tara (rijeka)|Tarom]] i [[Piva|Pivom]] u obliku klina, gdje nastaje rijeka [[Drina]]. Tu se nalazi nekoliko kulturno historijskih spomenika:<ref name="zagrađe">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/locations/mng/ |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici, svjetska baština u Crnoj Gori |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2022}}{{en}}</ref>. * [[Soko grad (Piva)|Stari grad Soko]] pripadao je srednjovjekovnoj plemićkoj porodici [[Kosače|Kosača]] (1392—1435). * Podgrađe tvrđave, današnje naselje [[Šćepan Polje]], mjesto koje se pod toponimom Međurječje prvi put pominje još u izvještajima [[Bizantijsko Carstvo|vizantijskih]] hroničara iz X vijeka. [[Konstantin Porfirogenet]] ga navodi u poglavlju o naseljima u srpskoj državi. Pod imenom Stipan polje, prvi put se spominje 1419. godine u dubrovačkim izvorima, a zatim 1428, 1447. i 1452. godine kao naselje u bosanskom kraljevstvu, u dijelu kojim je vladala feudalna porodica [[Kosače]]. * Ostaci srednjovjekovne [[Šćepanica|crkve svetog Stefana (Šćepanica) u Šćepan polju]]. Crkvu sa grobnicom podigao je [[Sandalj Hranić Kosača]], i u njoj je sahranjen pod stećkom. * [[Manastir Zagrađe]] se nalazi na otprilike pola puta između grada Sokola i Šćepan Polja. Podigao ga je herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] u prvoj polovini XV vijeka.<ref>[https://www.parkpiva.com/listing/manastir-zagradje/ HRAM SVETOG JOVANA KRSTITELJA PRETEČE NA ZAGRAĐU - Park prirode Piva, www.parkpiva.com]</ref> * Nekropola Grčko groblje u Zagrađu == Opis == Prva istraživanja i dokumentovanje stećaka u Pivi obavljena su u periodu od 1912. do 1940. godine i u periodu od 1966. do 1967. godine. Nekropola nije obrađena konzervatorsko-restauratorskim postupcima. Nekropola je smještena u listopadnoj šumi, na lokalitetu Zagrađe, ispod Soko-grada, na kojem nema tragova iz ranijih istorijskih perioda. U njoj je 16 stećaka, od kojih tri [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] (dva na četiri i jedan na dvije vode), dva sanduka (od kojih jedan s natpisom) i 11 ploča, od kojih je jedna amorfna, tj. nepravilnog, a ostale pravougaonog oblika. Rađeni su od lokalnog kamena, finije su obrade, ali su većinom neukrašeni.<ref name="POČEKOVIĆI">{{Cite web |url= https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/stecci_u_cg_predrag_malbasa_i_tijana_samardzic.html |title=PREDRAG MALBAŠA I TIJANA SAMARDŽIĆ: STEĆCI U CRNOJ GORI |work= MONTENEGRINA - DIGITALNA BIBLIOTEKA CRNOGORSKE KULTURE |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> === Stećak Petka Krstjanina === Nekropolom dominira prvi do ulaza, [[Oblici stećaka|stećak u obliku]] monumentalnog sanduka, u literaturi poznat kao stećak Petka Krstjanina.<ref name="petko">[https://www.stecciwh.org/wp-content/uploads/2018/01/Management-Plan-MNE.pdf - MINISTRY OF CULTURE - Mr. Prof Branislav Micunovic, Minister: Stećci medieval tombstones - Menadžment plan- www.stecciwh.org, 15.3.2022]{{en}}</ref> Sadrži [[Epitafi na stećcima|epigrafski natpis]] izveden u pravilnim redovima, ustavnim slovima ujednačene visine. U natpisu sa jedne strane se kaže: :''Bože, ја Petko krstjanin, beleg postavio za života, očekujući smrt u Sokolu, uz svog milog gospodina vojvodu Stjepana,'' Na drugoj strani stećka Petko se obraća Bogu :''da primi njegovu dušu i moli braću i družinu da mu prolazeći ne gaze grob.'' Tekst se završava poznatom epigrafskom frazom upozorenja na prolaznost života - :''jer sam ja bio kao i vi, a vi ćete biti kao i ja smrtni.''<ref name="petko"/> Stećak je podignut između 1435. i 1448. što se bazira na činjenici da je Petko u tom vremenu živio u gradu Sokolu, zadužbini Kosača. Nekropola je u lošem stanju. Stećci su obrasli u niže i više rastinje, prekriveni su mahovinom, zemljom, lišćem, granama i travom.<ref>[https://www.portalanalitika.me/clanak/264862--nepokretna-bastina-crne-gore-stecci Grčko groblje, Šćepan Polje Plužine - www.portalanalitika.me]</ref> Tokom 20. i početkom ovog vijeka najveća promjena je izgradnja kolskog puta uz nekropolu, a nešto dalje postavljen je metalni dalekovodni stup. == Reference == {{reference|2}} {{DEFAULTSORT:Šćepan polje, Grčko groblje}} {{Portal|Crna Gora}} {{Commonscat|Stećak Petka Kristjanina‎}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Stećci u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Kosače]] 86nw5102xuy3hplt1lpcgakewssv5nj Nekropola Grčko groblje u Novakovićima 0 4671682 42637064 41286435 2026-06-15T14:15:39Z Zavičajac 76707 42637064 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Grčko groblje u Novakovićima |image = Grcko groblje P1010133mod.jpg |godina = 2016 |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504, |država = [[Žabljak]], {{flag|Crna Gora}} |Mesto= }} ''' Nekropola Grčko groblje u Novakovićima''' nalazi se u opštini [[Žabljak]], [[Crna Gora]]. Nekropola je na listi 28 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Stećci (svjetska baština)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na listi je 20 (od 22 nominovane) nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="stećci">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1504 |title= Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504 |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Državna komisija |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |access-date=2022-03-23 |archive-date=2020-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |dead-url=yes }}</ref> U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne [[Evropa|Evrope]] na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|publisher= Veselin Masleša |year= 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>'' == Grčko groblje == U mnogim krajevima nekropole stećaka se pripisuju "grčkom" stanovništvu. Mještani ne pamte ko se tu sahranjivao. Zaboravljena tradicija dovela je do toga da se ovi spomenici poimaju kao obilježja nekih drugačijih i tuđih pokojnika. Prema narodnom predanju, navodno su ti "Grci" poslije niza gladnih godina i teških zima napustili svoja ognjišta, a iza njih su ostala "grčka" groblja. Naučno objašnjenje naziva je da nije riječ o groblju Grka nego ljudi s ovih prostora. Stećci su kasnije generacije podsjećali na nešto "daleko i staro", za šta im je sinonim bila ''Stara Grčka'', te je tako nastalo "grčko groblje".<ref>[http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/561-stecci-jedini-zasticeni-crnogorski-kamen Stećci - Jedini zaštićeni crnogorski kamen - www.caffemontenegro.me, 15.3.2022]</ref> Sudeći po prirodnom ambijentu u kojem je nekropola podignuta, dizajnu i ornamentaciji stećaka, broju grobova, može se pretpostaviti da su pripadnici feudalnog plemstva sa tog područja sa svojim porodicama sahranjeni na nekropoli kod Ribljeg jezera u 14. i prvoj polovini 15. vijeka. Drugi period trajanja i razvoja nekropole odnosi se na njenu stagnaciju i gašenje tokom duge vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] na tom i drugim prostorima od kraja 15. do kraja 19. veka i efekat oslobodilačkih težnji i ratova stanovništva na ovim prostorima Drobnjaka i drugih, posebno hercegovačkih područja. == Lokacija i opis == Nekropola se nalazi unutar područja [[Durmitor|Nacionalnog parka Durmitor]] (1952), sliva [[Tara (rijeka)|rijeke Tare]] kao Svjetskog rezervata biosfere (UNESCO, 1977). Nalazi se u zaseoku Novakovići, oko 2.230 metara jugozapadno od [[Nekropola Žugića Bare|nekropole Žugića Bare]]. Ovo područje su u prošlosti nastanjivali pripadnici plemena Drobnjaka. S obzirom da se ove dvije nekropole nalaze na istom području planine [[Durmitor]], njihov kulturno-istorijski razvoj bio je identičan.<ref>[https://www.stecciwh.org/wp-content/uploads/2018/01/Management-Plan-MNE.pdf - MINISTRY OF CULTURE - Mr. Prof Branislav Micunovic, Minister: Stećci medieval tombstones - Menadžment plan- www.stecciwh.org, 15.3.2022]{{en}}</ref> Nekropola se nalazi oko 200 metara sjeverozapadno od Ribljeg jezera a cijeli kraj pripadao je plemenu Drobjaka. Prva faza razvoja lokaliteta može se označiti kao period srednjeg vijeka. Ime Drobnjak se prvi put spominje u [[Dubrovačka Republika|dubrovačkim]] dokumentima iz 1285. godine, dok se u historijskim izvorima Drobnjak prvi put spominje kao oblast 1354. godine, a kao pleme 1390. godine. Od 1356. godine spominje se ime Drobnjak i ime roda Drobnjaci, obično za označavanje katuna (pastirskog naselja). Od 1411. godine naziv katun nestaje iz istorijskih izvora. U defteru (turskoj zemljišnoj knjizi) iz 1477. godine ovo područje je upisano kao nahija Komarnica sa 18 džemata (sela). === Stećci === Stećci su položeni na blago uzdignutoj, izduženoj elipsoidnoj površini od oko 500 m2. Registrovano je 49 stećaka orijentiranih istok-zapad i to: 10 ploča, 27 sanduka i 12 dvosvodnih nadgrobnih spomenika. Uočena je dekoracija na 22 nadgrobna spomenika: 12 sanduka i 10 dvosvodnih nadgrobnih spomenika. Najčešći ukrasni motivi su arkade, tordirane trake, frizovi, okviri ili ivice s paralelnim kosim sitnim linijama, upletene loze sa spiralama ili trolistima ili samo sa vijencima, palmetama.<ref name="POČEKOVIĆI">{{Cite web |url= https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/stecci_u_cg_predrag_malbasa_i_tijana_samardzic.html |title=PREDRAG MALBAŠA I TIJANA SAMARDŽIĆ: STEĆCI U CRNOJ GORI |work= MONTENEGRINA - DIGITALNA BIBLIOTEKA CRNOGORSKE KULTURE |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> Tokom 20. i početkom ovog vijeka, nekropola Grčko groblje na planini Durmitor nije bila podložna značajnijim promjenama, osim vremenskih i prirodnih uslova. Crna Gora je sačuvala tradicionalno mišljenje i praksu prema kojoj se stara groblja ne smiju uništavati i zaslužuju posebno poštovanje. Često su predmet i motiv datiranja u daleku prošlost stanovništva i mitskih i legendarnih priča o ljudima koji su živjeli na ovim prostorima. Stećci su kao nadgrobni spomenici spontano sačuvani u Crnoj Gori sve do institucionalnog osnivanja ustanove za zaštitu kulturnog naslijeđa Crne Gore 1948. godine.<ref name="UNEdu">{{Cite web |url=https://www.stecciwh.org/grcko-groblje-zabljak/ |title= Nekropola Grčko groblje u Novakovićima |work=UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |accessdate= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref> == Reference == {{reference|2}} {{DEFAULTSORT:Grčko groblje, u Novakovićima}} {{Portal|Crna Gora}} {{Commonscat|Grčko groblje Novakovići}} [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Stećci u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Žabljak]] leh4hfn4pugvwotx5yweo4n0hpl6snj Glavna stranica 0 4674028 42637238 42552551 2026-06-16T03:13:04Z Vipz 151311 42637238 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} er1bp5035h0388mjuvhgbssb9y4wmrf 42637280 42637238 2026-06-16T06:22:52Z Vipz 151311 42637280 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/aktualna}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} 8rhhkkrwf9c02txx53wfbvfp8hk2cq5 42637281 42637280 2026-06-16T06:23:50Z Vipz 151311 42637281 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/aktualna}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} oho1j4hc10yckm47p0e3awrupuimlpp Šablon:Glavna stranica/styles.css 10 4674029 42637235 42428963 2026-06-16T03:10:32Z Vipz 151311 42637235 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } kdqhr8ri9grz3ojyeazd14lspq54fak 42637246 42637235 2026-06-16T03:34:58Z Vipz 151311 42637246 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta { margin: 0.75em 0 0; text-align: right; } eqiawy0hdwckbpzl9wj4ftdlm86i8oh 42637251 42637246 2026-06-16T03:59:31Z Vipz 151311 42637251 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-layout, .main-columns, .main-column { gap: 1.5rem; } .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta { margin: 0.75em 0 0; text-align: right; } 6t1hug4cb89ixvhoj2t131fsqt5vlhb 42637257 42637251 2026-06-16T04:16:56Z Vipz 151311 42637257 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: inherit; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: inherit; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-layout { gap: 1.5rem; } .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta { margin: 0.75em 0 0; text-align: right; } r51ddlurfss6zetb1og40gzlyl2rrzt 42637258 42637257 2026-06-16T04:20:50Z Vipz 151311 42637258 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: inherit; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: inherit; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-layout { gap: 1.5rem; } .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta-right { margin: 0.75em 0 0; text-align: right; } .main-box__meta-left { margin: 0.75em 0 0; text-align: right; } sp5rsz3thlxumrptxxzam8pzipksk4a 42637259 42637258 2026-06-16T04:22:46Z Vipz 151311 42637259 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: inherit; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: inherit; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-layout { gap: 1.5rem; } .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta { margin: 0.75em 0 0; } .main-box__text-align-right { text-align: right; } pt6lzh2m6tnav0f1ytzkapulpbs8ne7 42637274 42637259 2026-06-16T05:33:39Z Vipz 151311 42637274 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: inherit; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: inherit; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-layout { gap: 1.5rem; } .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: var(--color-placeholder, #72777d); font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } /* Meta info that follows content */ .main-box__meta { margin: 0.75em 0 0; } .main-box__text-align-right { text-align: right; } fh3y6u6mlvzfpcgsnvcdsvd8eay07fm Šablon:Glavna stranica/Odlomak/styles.css 10 4674362 42637254 42554500 2026-06-16T04:15:02Z Vipz 151311 42637254 sanitized-css text/css /* CREDIT TO VIETNAMESE WIKIPEDIA: https://vi.wikipedia.org/wiki/Bản_mẫu:Wiki2021/Khung/styles.css Modifications done by sh.wikipedia.org editors (see history log) for better contrast on the dark mode */ /* .main-box */ .main-box { box-sizing: border-box; background: var(--background-color-base, #fff); padding: 1rem; box-shadow: 0 1px 1px rgba( 0, 0, 0, 0.15 ); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-width: 1px 0; margin: 0; } /** .main-box modifier **/ .main-box.-plain { border: none; box-shadow: none; } .main-box.-plain .main-box__header { background: none; } .main-box.-plain .main-box__icon { display: none; } .main-box.-plain .main-box__title { padding: 0; } /* .main-box__header */ .main-box__header { display: flex; align-items: center; margin-bottom: 0.65rem; overflow: hidden; } /* colors according to mode */ /* default light mode */ .main-box__header.-header-box-color-gray { background-color: #f2f2f2; } .main-box__header.-header-box-color-gold { background-color: #fcf4db; } .main-box__header.-header-box-color-green { background-color: #d4efdf; } .main-box__header.-header-box-color-purple { background-color: #f1e1f7; } .main-box__header.-header-box-color-blue { background-color: #d5ebf8; } .main-box__header.-header-box-color-red { background-color: #fbdddd; } .main-box__header.-header-box-color-orange { background-color: #fcebdb; } .main-box__header.-header-box-color-medium-violet-red { background-color: #f9e0f0; } .main-box__header.-header-box-color-olive { background-color: #ececd9; } .main-box__header.-header-box-color-light-slate-gray { background-color: #e6e8ec; } /* night mode (user preference) */ @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-gray { background-color: DimGray; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-gold { background-color: DarkGoldenRod; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-green { background-color: #1F6F40; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-purple { background-color: #663399; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-blue { background-color: #2A4D6A; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-red { background-color: Brown; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-medium-violet-red { background-color: MediumVioletRed; } html.skin-theme-clientpref-night .main-box__header.-header-box-color-light-slate-gray { background-color: #4D5A66; } } /* os dark mode (system preference) */ @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-gray { background-color: DimGray; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-gold { background-color: DarkGoldenRod; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-green { background-color: #1F6F40; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-purple { background-color: #663399; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-blue { background-color: #2A4D6A; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-red { background-color: Brown; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-medium-violet-red { background-color: MediumVioletRed; } html.skin-theme-clientpref-os .main-box__header.-header-box-color-light-slate-gray { background-color: #4D5A66; } } .main-box__icon { padding: 1.125rem; background-size: 1.25rem; background-position: center; background-repeat: no-repeat; } /** icon modifier **/ .main-box__icon.-icon-star { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ca/OOjs_UI_icon_unStar-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-help { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c0/OOjs_UI_icon_help-ltr-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-newspaper { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7a/OOjs_UI_icon_newspaper-ltr-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-calendar { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/OOjs_UI_icon_calendar-ltr-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-book { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/OOjs_UI_icon_book-ltr-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-edit { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/00/OOjs_UI_icon_edit-ltr-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-bell { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d7/OOjs_UI_icon_bellOn-rtl-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-clock { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bb/OOjs_UI_icon_clock-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-info { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/OOjs_UI_icon_information-invert.svg); } .main-box__icon.-icon-palette { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/db/Font_Awesome_5_solid_palette_white.svg); } .main-box__icon.-icon-wikimedia { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/37/Wikimedia_logo_white.svg); } /** icon box color modifier **/ .main-box__icon.-icon-box-color-gray { background-color: #bdbdbd; } .main-box__icon.-icon-box-color-gold { background-color: #F2C94C; } .main-box__icon.-icon-box-color-green { background-color: #27ae60; } .main-box__icon.-icon-box-color-purple { background-color: #bb6bd9; } .main-box__icon.-icon-box-color-blue { background-color: #2d9cdb; } .main-box__icon.-icon-box-color-red { background-color: #eb5757; } .main-box__icon.-icon-box-color-orange { background-color: #f2994a; } .main-box__icon.-icon-box-color-medium-violet-red { background-color: #e066b4; } .main-box__icon.-icon-box-color-olive { background-color: #9a9a02; } .main-box__icon.-icon-box-color-light-slate-gray { background-color: #828EA1; } .main-box__title { flex: 1; margin: 0; padding: 0 0.75em; border-bottom: 0; font-family: inherit; font-weight: bold; font-size: 1.2em; white-space: nowrap; overflow: hidden; text-overflow: ellipsis; } .main-box__title a { color: inherit; text-decoration: none; } /* .main-box__body */ .main-box__body p:last-of-type { margin-bottom: 0; } /*** Ghi chú: Mã của khung HACL cũ ***/ /** .main-box__body modifier **/ .main-box__body.-responsive-image .floatnone > a > img { height: auto !important; width: 100%; max-width: 350px !important; } /* .main-box__footer */ .main-box__footer { display: flex; align-items: center; margin: 1rem 0 -0.175rem; padding-top: 0.7rem; border-top: 1px solid #e0e0e0; } /** .main-box-dropdown **/ .main-box-dropdown { display: inline-block; position: relative; } .main-box-dropdown__button { margin: -3px 0; padding: 1em; background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b3/OOjs_UI_icon_ellipsis.svg); background-size: 1.25rem; background-position: center; background-repeat: no-repeat; cursor: pointer; width: 20px; } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .main-box-dropdown__button { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3a/OOjs_UI_icon_ellipsis-invert.svg); } } .main-box-dropdown__content { display: none; position: absolute; z-index: 1; } .main-box-dropdown__content > ul { display: flex; flex-flow: wrap column; } .main-box-dropdown__content > ul > li > a { padding: 6px 12px; color: inherit; font-weight: bold; text-decoration: none; } .main-box-dropdown:hover .main-box-dropdown__content { display: block; margin-top: 2.5px; width: auto; white-space: nowrap; background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid #e0e0e0; box-shadow: 0 2px 3px #eee; } .main-box-dropdown:hover .main-box-dropdown__content > ul > li > a { display: block; } /* responsive */ @media (min-width: 720px) { /* .main-box */ .main-box { padding: 1rem; background: var(--background-color-base, #fff); border-radius: 2px; border-width: 1px; } } @media (max-width: 719px) { .main-box-responsive-image .mw-halign-left.mw-halign-left.mw-halign-left, .main-box-responsive-image .mw-halign-right.mw-halign-right.mw-halign-right { float: none; margin-left: 0; margin-right: 0; text-align: center; width: 100%; } } @media (min-width: 768px) and (max-width: 991px), (min-width: 1145px) { /** .main-box-dropdown **/ .main-box-dropdown__button { display: none; } .main-box-dropdown__content { display: block; position: relative; margin-bottom: -1rem; } .main-box-dropdown__content > ul { flex-direction: row; } .main-box-dropdown__content > ul > li > a { display: inline-block; margin-bottom: 1rem; padding: 0 12px; } .main-box-dropdown:hover .main-box-dropdown__content { margin-top: 0; width: inherit; background: none; border: none; box-shadow: none; } } /* fix bug on minerva */ body.skin-minerva .main-box__body > ul { margin-left: 0.5em; } /* FOOTER CODE FROM RU WIKIPEDIA */ .main-box__footer { display: flex; justify-content: flex-end; margin-top: 1rem; position: relative; } .main-footer { display: flex; justify-content: flex-end; margin-top: 1rem; position: relative; } .main-footer:empty { display: none; } .main-footer-actions { flex: 1; } .main-footer-actions > ul { align-items: center; display: flex; } .main-footer-actions .mw-ui-button { min-height: inherit; } /* Meni */ .main-footer-menu { align-items: stretch; display: flex; } .main-footer-menuToggle { align-items: center; display: flex; float: none; height: 100%; opacity: 0.87; position: relative; } .main-footer-menuToggle:hover { opacity: 0.51; } /* Izbornik */ .main-footer-menuDropdown { background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 2px; box-shadow: 0 2px 2px 0 rgba( 0, 0, 0, 0.25 ); max-width: 15em; position: absolute; right: 0; top: 100%; z-index: 100; } .main-footer-menuDropdown .mw-ui-button { text-align: left; width: 100%; } /* См. [[Шаблон:Заглавная/Кнопка/styles.css]] */ .main-footer-menu.mw-made-collapsible .main-footer-menuDropdown a { justify-content: flex-start; text-align: left; width: 100%; } .main-footer-menu.mw-made-collapsible:hover .main-footer-menuToggle { opacity: 0.51; } .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-toggle-placeholder { display: none; } .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-toggle { height: 100%; left: 0; position: absolute; top: 0; width: 100%; } .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-toggle::before, .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-toggle::after, .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-toggle > * { opacity: 0; } .main-footer-menuToggle .mw-collapsible-text { display: none; } html.client-nojs .main-footer-menuToggle { display: none; } html.client-js .main-footer { display: flex; justify-content: flex-end; } html.client-js body.skin-minerva .main-footer-menu:not(.mw-made-collapsible) .main-footer-menuDropdown { /* в Минерве не хватает для этого стиля */ display: none; } 5dgre2xay8hngfr8hl4503gw0brwq6n Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42637147 42627597 2026-06-15T18:22:28Z Zavičajac 76707 42637147 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Maculje |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola Maculje''' je naziv nekropole u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Maculje">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20140609003726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979 |title= Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. juni 2026}}</ref> == Lokalitet == Udaljena je 21 km od Novog Travnika, na putnom pravcu za Gornji Vakuf, na nadmorskoj visini od 998 metara. Na lokalitet se skretanjem s navedenog puta dolazi makadamskom cestom (1,5 km) koji vodi u zaselak Seona, a koja presijeca nekropolu. Seona graniči sa selima Rat, Has i Dahovo. Područje je bogato izvorskom vodom: Rizvića vrilo, Korin do i Ograda. == Istorija == Prema vijestima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, polovicom X. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stupnjem samostalnosti: [[Travunija|Trebinje s Konavljem]], [[Hum]], [[Paganija|dio oblasti Neretljana]] i [[Srednja Bosna|Bosna]]. Toekom sljedećih nekoliko stoljeća Travunija i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću raških i dukljanskih vladara, a Bosna se postupno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka rijeke Bosne formirano je jezgro srednjovjekovne bosanske države u Visokom. Do polovine X. stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u povijesnom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: Vrhbosnu, Vidogošću (Vogošću), Lepenicu, Bosnu (posebno konstituirano područje oko Visokog), Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i Lašvu (Anđelić, 1984. a, 9-10, 113). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih općina Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine kraljeva. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerojatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. Na tom području konstatirano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV. i XV. stoljeća == Opis == Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa. Nekropola Maculje sastoji se od 101 stećka, od toga je 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, a 6 stećaka zbog utonulosti nije definirano (Š. Kreševljaković, 1987. str. 147) Orijentirani su u smjeru zapad – istok i sjever – jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Stećci su izrađeni od krečnjaka i poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima i slabih gotovo amorfnih primjeraka, koji su služili kao spomenici. Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja, te manji broj običnih ploča. Stećci nemaju ukrase, izuzev stećka br. 1 (dimenzija 164 x 103 x 55 cm, nadmorska visina 994 m) na kojem je loše očuvan krug (jabuka). Po svojim dimenzijama (214 x 177 x 32 cm) izdvaja se stećak-sanduk br. 20. Stećak br. 82 oblika je sanduka na postolju koji se sužava pri dnu (rjeđi tip nadgrobnika). <ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Nacionalni spomenik == Nekropola Maculje proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 101 stećkom i 16 krstača.<ref name="Maculje"/> <ref name="Komisija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20161107092148/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973 |title= Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, opština Berkovići |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, 2007 |accessdate= 9. juni 2026 }}</ref> <ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == ''Nekropola Maculje''' se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Novom Travniku] [[Kategorija:Nekropole stećaka u Novom Travniku] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini] n4vkx6rw68y6z1gkhxx2q5i2tzzfd28 42637159 42637147 2026-06-15T20:39:02Z Zavičajac 76707 42637159 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Maculje |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola Maculje''' je naziv nekropole sa dvije vrste nadgrobnih spomenika, maazličitih po vremenu podizanja i obliku. Nalazi se u opštini u [[Novi Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Maculje">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20140609003726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979 |title= Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. juni 2026}}</ref> Jednu grupu čine [[stećci]], nastali tokom srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine, dok drugu grupu čine nadgrobnici u obliku krsta, čije vrijeme podizanja pada u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. == Lokalitet == Nekropola je udaljena 21 km. od Novog Travnika, na putnom pravcu za [[Gornji Vakuf]], na nadmorskoj visini od 998 metara. Na lokalitet se dolazi skretanjem s navedenog puta [[makadam]]skom cestom (1,5 km) koja vodi u zaselak Seona, a koja presijeca nekropolu. Seona graniči sa selima Rat, Has i Dahovo. Područje je bogato izvorskom vodom: Rizvića vrilo, Korin do i Ograda. == Istorija == Prema vijestima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], polovinom X. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stepenom samostalnosti: [[Travunija|Trebinje s Konavljem]], [[Hum]], [[Paganija|dio oblasti Neretljana]] i [[Srednja Bosna (oblast)||Bosna]]. Tokom sljedećih nekoliko stoljeća Travunija i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću [[Raška|raških]] i [[Duklja|dukljanskih]] vladara, a Bosna se postupno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] formirano je jezgro [[Bosanska banovina|srednjovjekovne bosanske države]] u [[Visoko]]m. Do polovine X. stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u istorijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: [[Vrhbosna|Vrhbosnu]], Vidogošću (Vogošću), [[Lepenica (župa)|Lepenicu]], Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i [[Lašva (župa)|Lašvu]] (Anđelić, 1984. a, 9-10, 113). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih općina [[Busovača]], [[Vitez]], Novi Travnik i [[Travnik]]. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine [[Kraljevina Bosna|kraljeva]]. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerojatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Na tom području konstatirano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV. i XV. stoljeća == Opis == Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa. Nekropola Maculje sastoji se od 101 stećka, od toga su 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, a 6 stećaka zbog utonulosti nije definirano. Orijentirani su u smjeru zapad – istok i sjever – jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Stećci su izrađeni od [[krečnjak]]a i poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima i slabih gotovo amorfnih primjeraka, koji su služili kao spomenici. Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja, te manji broj običnih ploča. Stećci nemaju ukrase, izuzev stećka br. 1 (dimenzija 164 x 103 x 55 cm) na kojem je loše očuvan krug (jabuka). Po svojim dimenzijama (214 x 177 x 32 cm) izdvaja se i stećak-sanduk br. 20. Stećak br. 82 oblika je sanduka na postolju koji se sužava pri dnu (rjeđi tip nadgrobnika).<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Nacionalni spomenik == Nekropola Maculje proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 101 stećkom i 16 krstača.<ref name="Maculje"/><ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == ''Nekropola Maculje''' se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Novom Travniku] [[Kategorija:Nekropole stećaka u Novom Travniku] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini] ipabpfdxesl7asihuupnuo3vg51yfzj 42637170 42637159 2026-06-15T21:22:08Z Zavičajac 76707 42637170 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Maculje |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola Maculje''' je naziv nekropole sa dvije vrste nadgrobnih spomenika, različitih po vremenu podizanja i obliku. Nalazi se u opštini u [[Novi Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Maculje">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20140609003726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979 |title= Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. juni 2026}}</ref> Jednu grupu čine [[stećci]], nastali tokom srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine, dok drugu grupu čine nadgrobnici u obliku krsta, čije vrijeme podizanja pada u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. == Lokalitet == Nekropola je udaljena 21 km. od Novog Travnika, na putnom pravcu za [[Gornji Vakuf]], na nadmorskoj visini od 998 metara. Na lokalitet se dolazi skretanjem s navedenog puta [[makadam]]skom cestom (1,5 km) koja vodi u zaselak Seona, a koja presijeca nekropolu. Seona graniči sa selima Rat, Has i Dahovo. Područje je bogato izvorskom vodom: Rizvića vrilo, Korin do i Ograda. == Istorija == Prema vijestima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], polovinom X. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stepenom samostalnosti: [[Travunija|Trebinje s Konavljem]], [[Hum]], [[Paganija|dio oblasti Neretljana]] i [[Srednja Bosna (oblast)||Bosna]]. Tokom sljedećih nekoliko stoljeća Travunija i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću [[Raška|raških]] i [[Duklja|dukljanskih]] vladara, a Bosna se postupno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] formirano je jezgro [[Bosanska banovina|srednjovjekovne bosanske države]] u [[Visoko]]m. Do polovine X. stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u istorijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: [[Vrhbosna|Vrhbosnu]], Vidogošću (Vogošću), [[Lepenica (župa)|Lepenicu]], Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i [[Lašva (župa)|Lašvu]] (Anđelić, 1984. a, 9-10, 113). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih općina [[Busovača]], [[Vitez]], Novi Travnik i [[Travnik]]. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine [[Kraljevina Bosna|kraljeva]]. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerojatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Na tom području konstatirano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV. i XV. stoljeća == Opis == Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa. O vremenu nastanka, trajanja i „nestanka“ stećaka mišljenja su različita. Na osnovu raspoloživih podataka, može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću, a vrunac podizanja zahvata drugu polovinu XIV. i prvu polovinu XV. stoljeća. U XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje, a krajem ovog stoljeća i zamire. Nekropola Maculje sastoji se od 101 stećka, od toga su 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, a 6 stećaka zbog utonulosti nije definirano. Orijentirani su u smjeru zapad – istok i sjever – jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Stećci su izrađeni od [[krečnjak]]a i poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima i slabih gotovo amorfnih primjeraka, koji su služili kao spomenici. Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja, te manji broj običnih ploča. Stećci nemaju ukrase, izuzev stećka br. 1 (dimenzija 164 x 103 x 55 cm) na kojem je loše očuvan krug (jabuka). Po svojim dimenzijama (214 x 177 x 32 cm) izdvaja se i stećak-sanduk br. 20. Stećak br. 82 oblika je sanduka na postolju koji se sužava pri dnu (rjeđi tip nadgrobnika).<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> === Krstače === Nadggrobni spomenici u obliku krsta predstavljaju poseban vid krstača koje se susreću u okolini Travnika i Zenice, a koje nemaju svojih analogija na područjima stećaka. Predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. Ma koliko spomenici u obliku križeva izgledali slični među sobom, ipak se i kod njih zapaža nekoliko stupnjeva evolucije (P. Korošec, 1952., str. 402). Glavna njihova odlika je gornji dio - glava, a zatim bočna ispupčenja koja treba da predstavljaju vodoravne krake križa, koje u ovom slučaju možemo nazvati ramenima. Glava nije uvijek jednaka i pokazuje tipične razlike, koje su se mogle postići samo dužim vremenskim intervalom. Ramena u tom pogledu nisu toliko tipična, već njihov broj kao i druge pojedinosti, koje ne smiju ostati po strani. U početnoj fazi razvoja oblika krstača nisu još predstavljena ramena, a nema ni onog dijeljenja spomenika na gornji i donji dio iz koga se kasnije razvila glava križa. Cijeli spomenik više liči na jednu ovalnu ploču, koja je gore šira, a dolje uža. Kasnije se postupno izdvaja, uobličuje glava, sužavanjem iznad ramena, tako da se dobije donekle oblik vrata. U konačnici razvoja oblika krstača, već se lijepo razlikuje formirana okrugla glava, gdje važnu ulogu imaju ramena s obzirom na njihov broj i obradu. Kod datacije krstača moramo se zadovoljiti samo pretpostavkama. Možemo pretpostaviti da se prijelaz iz ploče u križ dogodio u prvoj polovici XVII. stoljeća. U drugu polovinu spadali bi spomenici već izrađeni u obliku križa, ali s još neformiranom glavom, dok spomenici s već formiranom glavom bi pripadali XVIII. stoljeću, od kojih bi kao posljednji došli oni s okruglom glavom. Vremenski odnos između križeva s okruglom glavom i onih u obliku križeva isto tako nije moguće preciznije utvrditi (P. Korošec, 1952., str. 405). Nadgrobni spomenici u obliku krsta su mlađi spomenici i ne pripadaju više srednjem vijeku == Nacionalni spomenik == Nekropola Maculje proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 101 stećkom i 16 krstača.<ref name="Maculje"/><ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == ''Nekropola Maculje''' se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Novom Travniku] [[Kategorija:Nekropole stećaka u Novom Travniku] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini] 0gx36wmtsomz9acusmds3ta0tf96np1 42637297 42637170 2026-06-16T08:06:02Z Zavičajac 76707 42637297 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Maculje |image = Nekropola stećaka Maculje.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola Maculje''' je naziv nekropole sa dvije vrste nadgrobnih spomenika, različitih po vremenu podizanja i obliku. Nalazi se u opštini u [[Novi Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Maculje">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20140609003726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979 |title= Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. juni 2026}}</ref> Jednu grupu čine [[stećci]], nastali tokom srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine, dok drugu grupu čine nadgrobnici u obliku krsta, čije vrijeme podizanja pada u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. == Lokalitet == Nekropola je udaljena 21 km. od Novog Travnika, na putnom pravcu za [[Gornji Vakuf]], na nadmorskoj visini od 998 metara. Na lokalitet se dolazi skretanjem s navedenog puta [[makadam]]skom cestom (1,5 km) koja vodi u zaselak Seona, a koja presijeca nekropolu. Seona graniči sa selima Rat, Has i Dahovo. Područje je bogato izvorskom vodom: Rizvića vrilo, Korin do i Ograda. == Istorija == Prema vijestima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], polovinom X. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stepenom samostalnosti: [[Travunija|Trebinje s Konavljem]], [[Hum]], [[Paganija|dio oblasti Neretljana]] i [[Srednja Bosna (oblast)||Bosna]]. Tokom sljedećih nekoliko stoljeća Travunija i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću [[Raška|raških]] i [[Duklja|dukljanskih]] vladara, a Bosna se postupno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] formirano je jezgro [[Bosanska banovina|srednjovjekovne bosanske države]] u [[Visoko]]m. Do polovine X. stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u istorijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: [[Vrhbosna|Vrhbosnu]], Vidogošću (Vogošću), [[Lepenica (župa)|Lepenicu]], Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i [[Lašva (župa)|Lašvu]] (Anđelić, 1984. a, 9-10, 113). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih općina [[Busovača]], [[Vitez]], Novi Travnik i [[Travnik]]. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine [[Kraljevina Bosna|kraljeva]]. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerojatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Na tom području konstatirano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV. i XV. stoljeća [[File:Nekropola stećaka Maculje (2).jpg|mini|lijevo|Nekropola Maculje]] == Opis == Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa. O vremenu nastanka, trajanja i „nestanka“ stećaka mišljenja su različita. Na osnovu raspoloživih podataka, može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću, a vrunac podizanja zahvata drugu polovinu XIV. i prvu polovinu XV. stoljeća. U XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje, a krajem ovog stoljeća i zamire. Nekropola Maculje sastoji se od 101 stećka, od toga su 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, a 6 stećaka zbog utonulosti nije definirano. Orijentirani su u smjeru zapad – istok i sjever – jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Stećci su izrađeni od [[krečnjak]]a i poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima i slabih gotovo amorfnih primjeraka, koji su služili kao spomenici. Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja, te manji broj običnih ploča. Stećci nemaju ukrase, izuzev stećka br. 1 (dimenzija 164 x 103 x 55 cm) na kojem je loše očuvan krug (jabuka). Po svojim dimenzijama (214 x 177 x 32 cm) izdvaja se i stećak-sanduk br. 20. Stećak br. 82 oblika je sanduka na postolju koji se sužava pri dnu (rjeđi tip nadgrobnika).<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> [[File:Okamenjeni svatovi.jpg|mini|lijevo|Okamenjeni svatovi]] === Krstače === Nadggrobni spomenici u obliku krsta predstavljaju poseban vid krstača koje se susreću u okolini Travnika i Zenice, a koje nemaju svojih analogija na područjima stećaka. Predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. Ma koliko spomenici u obliku križeva izgledali slični među sobom, ipak se i kod njih zapaža nekoliko stupnjeva evolucije (P. Korošec, 1952., str. 402). Glavna njihova odlika je gornji dio - glava, a zatim bočna ispupčenja koja treba da predstavljaju vodoravne krake križa, koje u ovom slučaju možemo nazvati ramenima. Glava nije uvijek jednaka i pokazuje tipične razlike, koje su se mogle postići samo dužim vremenskim intervalom. Ramena u tom pogledu nisu toliko tipična, već njihov broj kao i druge pojedinosti, koje ne smiju ostati po strani. U početnoj fazi razvoja oblika krstača nisu još predstavljena ramena, a nema ni onog dijeljenja spomenika na gornji i donji dio iz koga se kasnije razvila glava križa. Cijeli spomenik više liči na jednu ovalnu ploču, koja je gore šira, a dolje uža. Kasnije se postupno izdvaja, uobličuje glava, sužavanjem iznad ramena, tako da se dobije donekle oblik vrata. U konačnici razvoja oblika krstača, već se lijepo razlikuje formirana okrugla glava, gdje važnu ulogu imaju ramena s obzirom na njihov broj i obradu. Kod datacije krstača moramo se zadovoljiti samo pretpostavkama. Možemo pretpostaviti da se prijelaz iz ploče u križ dogodio u prvoj polovici XVII. stoljeća. U drugu polovinu spadali bi spomenici već izrađeni u obliku križa, ali s još neformiranom glavom, dok spomenici s već formiranom glavom bi pripadali XVIII. stoljeću, od kojih bi kao posljednji došli oni s okruglom glavom. Vremenski odnos između križeva s okruglom glavom i onih u obliku križeva isto tako nije moguće preciznije utvrditi (P. Korošec, 1952., str. 405). Nadgrobni spomenici u obliku krsta su mlađi spomenici i ne pripadaju više srednjem vijeku == Nacionalni spomenik == Nekropola Maculje proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 101 stećkom i 16 krstača.<ref name="Maculje"/><ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == ''Nekropola Maculje''' se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Vanjski linkovi == * Nekropola Maculje dobija novi život: Novi Travnik osigurao 460.000 KM za promociju stećaka<ref name="macu">{{Cite web |url=https://n1info.ba/kultura/smjena-miokovica/ |title= Nekropola Maculje dobija novi život: Novi Travnik osigurao 460.000 KM za promociju stećaka |work= N1 - n1info.ba, 12. mart 2026.|accessdate= 13. juni 2026}}</ref> * Hodoljublja<ref name="macu">{{Cite web |url= https:///web/20110802021835/http://www.bosona.ba/ba/Default.aspx |title= Hodoljublja |work= Bosona - web.archive.org, 12. mart 2026.|accessdate= 13. juni 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Novom Travniku] [[Kategorija:Nekropole stećaka u Novom Travniku] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini] 410z1uy9l2ybdlgmusn4ogp7udu87a9 42637298 42637297 2026-06-16T08:07:05Z Zavičajac 76707 42637298 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola Maculje |image = Nekropola stećaka Maculje.jpg |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola Maculje''' je naziv nekropole sa dvije vrste nadgrobnih spomenika, različitih po vremenu podizanja i obliku. Nalazi se u opštini u [[Novi Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Maculje">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20140609003726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979 |title= Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. juni 2026}}</ref> Jednu grupu čine [[stećci]], nastali tokom srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine, dok drugu grupu čine nadgrobnici u obliku krsta, čije vrijeme podizanja pada u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. == Lokalitet == Nekropola je udaljena 21 km. od Novog Travnika, na putnom pravcu za [[Gornji Vakuf]], na nadmorskoj visini od 998 metara. Na lokalitet se dolazi skretanjem s navedenog puta [[makadam]]skom cestom (1,5 km) koja vodi u zaselak Seona, a koja presijeca nekropolu. Seona graniči sa selima Rat, Has i Dahovo. Područje je bogato izvorskom vodom: Rizvića vrilo, Korin do i Ograda. == Istorija == Prema vijestima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], polovinom X. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine postojale su četiri političko-teritorijalne formacije s manjim ili većim stepenom samostalnosti: [[Travunija|Trebinje s Konavljem]], [[Hum]], [[Paganija|dio oblasti Neretljana]] i [[Srednja Bosna (oblast)||Bosna]]. Tokom sljedećih nekoliko stoljeća Travunija i Hum ostaju samoupravne teritorije pod vlašću [[Raška|raških]] i [[Duklja|dukljanskih]] vladara, a Bosna se postupno proširuje i više osamostaljuje. Na području porječja gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] formirano je jezgro [[Bosanska banovina|srednjovjekovne bosanske države]] u [[Visoko]]m. Do polovine X. stoljeća, kada se „zemlja Bosna” prvi put javlja u istorijskom izvoru, njena teritorija je već obuhvatala sedam župa: [[Vrhbosna|Vrhbosnu]], Vidogošću (Vogošću), [[Lepenica (župa)|Lepenicu]], Trstivnicu, Brod (oko Zenice) i [[Lašva (župa)|Lašvu]] (Anđelić, 1984. a, 9-10, 113). Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih općina [[Busovača]], [[Vitez]], Novi Travnik i [[Travnik]]. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine [[Kraljevina Bosna|kraljeva]]. Lašva je bila jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerojatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Na tom području konstatirano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV. i XV. stoljeća [[File:Nekropola stećaka Maculje (2).jpg|mini|lijevo|Nekropola Maculje]] == Opis == Stećci centralne Bosne su najbrojniji i najizrazitiji spomenici kulture srednjovjekovne Bosne, kojih ima u svim krajevima, ali relativno najviše oko Ilijaša, Visokog, Kiseljaka, Travnika i Gornjeg Vakufa. O vremenu nastanka, trajanja i „nestanka“ stećaka mišljenja su različita. Na osnovu raspoloživih podataka, može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću, a vrunac podizanja zahvata drugu polovinu XIV. i prvu polovinu XV. stoljeća. U XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje, a krajem ovog stoljeća i zamire. Nekropola Maculje sastoji se od 101 stećka, od toga su 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, a 6 stećaka zbog utonulosti nije definirano. Orijentirani su u smjeru zapad – istok i sjever – jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Stećci su izrađeni od [[krečnjak]]a i poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima i slabih gotovo amorfnih primjeraka, koji su služili kao spomenici. Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja, te manji broj običnih ploča. Stećci nemaju ukrase, izuzev stećka br. 1 (dimenzija 164 x 103 x 55 cm) na kojem je loše očuvan krug (jabuka). Po svojim dimenzijama (214 x 177 x 32 cm) izdvaja se i stećak-sanduk br. 20. Stećak br. 82 oblika je sanduka na postolju koji se sužava pri dnu (rjeđi tip nadgrobnika).<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> [[File:Okamenjeni svatovi.jpg|mini|lijevo|Okamenjeni svatovi]] === Krstače === Nadggrobni spomenici u obliku krsta predstavljaju poseban vid krstača koje se susreću u okolini Travnika i Zenice, a koje nemaju svojih analogija na područjima stećaka. Predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. Ma koliko spomenici u obliku križeva izgledali slični među sobom, ipak se i kod njih zapaža nekoliko stupnjeva evolucije (P. Korošec, 1952., str. 402). Glavna njihova odlika je gornji dio - glava, a zatim bočna ispupčenja koja treba da predstavljaju vodoravne krake križa, koje u ovom slučaju možemo nazvati ramenima. Glava nije uvijek jednaka i pokazuje tipične razlike, koje su se mogle postići samo dužim vremenskim intervalom. Ramena u tom pogledu nisu toliko tipična, već njihov broj kao i druge pojedinosti, koje ne smiju ostati po strani. U početnoj fazi razvoja oblika krstača nisu još predstavljena ramena, a nema ni onog dijeljenja spomenika na gornji i donji dio iz koga se kasnije razvila glava križa. Cijeli spomenik više liči na jednu ovalnu ploču, koja je gore šira, a dolje uža. Kasnije se postupno izdvaja, uobličuje glava, sužavanjem iznad ramena, tako da se dobije donekle oblik vrata. U konačnici razvoja oblika krstača, već se lijepo razlikuje formirana okrugla glava, gdje važnu ulogu imaju ramena s obzirom na njihov broj i obradu. Kod datacije krstača moramo se zadovoljiti samo pretpostavkama. Možemo pretpostaviti da se prijelaz iz ploče u križ dogodio u prvoj polovici XVII. stoljeća. U drugu polovinu spadali bi spomenici već izrađeni u obliku križa, ali s još neformiranom glavom, dok spomenici s već formiranom glavom bi pripadali XVIII. stoljeću, od kojih bi kao posljednji došli oni s okruglom glavom. Vremenski odnos između križeva s okruglom glavom i onih u obliku križeva isto tako nije moguće preciznije utvrditi (P. Korošec, 1952., str. 405). Nadgrobni spomenici u obliku krsta su mlađi spomenici i ne pripadaju više srednjem vijeku == Nacionalni spomenik == Nekropola Maculje proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 101 stećkom i 16 krstača.<ref name="Maculje"/><ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == ''Nekropola Maculje''' se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Vanjski linkovi == * Nekropola Maculje dobija novi život: Novi Travnik osigurao 460.000 KM za promociju stećaka<ref name="macu">{{Cite web |url=https://n1info.ba/kultura/smjena-miokovica/ |title= Nekropola Maculje dobija novi život: Novi Travnik osigurao 460.000 KM za promociju stećaka |work= N1 - n1info.ba, 12. mart 2026.|accessdate= 13. juni 2026}}</ref> * Hodoljublja<ref name="hodu">{{Cite web |url= https:///web/20110802021835/http://www.bosona.ba/ba/Default.aspx |title= Hodoljublja |work= Bosona - web.archive.org, 12. mart 2026.|accessdate= 13. juni 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Novom Travniku] [[Kategorija:Nekropole stećaka u Novom Travniku] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini] 58pq0sd5w7d1wd7itg4aoy1beun5an0 Lista Jugoslavena 0 4676818 42637249 42636882 2026-06-16T03:44:43Z Dwina744 178014 +izv. 42637249 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]]. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=peric1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=ilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu. Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer1>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] tg1i17uhf5c1zeigbp0xdesyvccheqy Concepción del Uruguay 0 4684562 42637173 42346471 2026-06-15T21:39:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637173 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Concepción del Uruguay | ime_genitiv =Concepción del Uruguaya | izvorno_ime =<small>Villa Nuestra Señora Virgen María de la Inmaculada Concepción del Uruguay</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Concepcion del Uruguay plaza Ramirez.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Panorama]] grada | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1783]]<ref name=city/> | širina-stupnjevi =32 | širina-minute =29 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =58 | dužina-minute =14 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Argentina}} | lokacija1_ime =[[Argentinske provincije|Provincija]] | lokacija1_info =[[Entre Ríos (provincija, Argentina)|Entre Rios]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Intendante]] | ime_vođe =Oliva Martín Héctor | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža = | površina_šira = | visina =3 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =72,528<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC-3]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =E3260<ref name=city/> | pozivni_broj =03442<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Argentina | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Concepción del Uruguay na karti Argentine | bilješke = }} '''Concepción del Uruguay''' je [[grad]] i [[općina]] od 72,528 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/argentina/entrerios/uruguay/30098040__concepci%C3%B3n_del_uruguay/ | title =''Concepción del Uruguay in Uruguay (Entre Ríos)'' | accessdate =10.11.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[istok]]u [[Argentina|zemlje]] u [[Entre Ríos (provincija, Argentina)|Provinciji Entre Rios]]. == Geografija == Grad se prostire duž desne ([[zapad]]ne) [[obala|obale]] [[Urugvaj (rijeka)|Rijeke Urugvaj]]<ref name=brit/>, koja formira [[granica|granicu]] sa [[Urugvaj]]em udaljen 288 [[km]] od [[Buenos Aires]]a. [[datoteka:Patio_de_honor_y_torre_del_Palacio_San_Jose_3.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Palača]] San Jose</center>]] == Historija == Osnovan je [[1783]]. pod [[ime]]nom ''Villa Nuestra Señora Virgen María de la Inmaculada Concepción del Uruguay'' (Mjesto Naše Gospe Djevice Marije od Bezgrešnog Začeća).<ref name=brit/> Nedaleko od grada imao je [[rezidencija|rezidenciju]] Palacio San Jose - [[Justo José de Urquiza]], koji je snažno utjecao na [[politika|politiku]] zemlje. [[Justo José de Urquiza|On]] je u [[maj]]u [[1851]]. objavio [[deklaracija|deklaraciju]] protiv [[Juan Manuel de Rosas|Juana de Rosasa]], koja je dovela do [[Bitka kod Caserosa|Bittke kod Caserosa]], i nešto kasnije - [[1853]]. do stvaranja prvog argentinskog [[ustav]]a.<ref name=his/> I ustav Provincije Entre Ríos je [[1860]]. nastao u Concepciónu, koji je jedno kratko vrijeme bio i [[administrativni centar]] te provincije.<ref name=his>{{cite web | url =http://www.concepcionentrerios.tur.ar/index.php/que-hacer/monumentos-y-museos/212-la-historica-concepcion-del-uruguay | title =''La Histórica" Concepción del Uruguay'' | accessdate =10.11.2023. | language =španjolski | publisher =Municipalidad de Concepción del Uruguay | archive-date =2023-11-12 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231112204744/http://www.concepcionentrerios.tur.ar/index.php/que-hacer/monumentos-y-museos/212-la-historica-concepcion-del-uruguay }}</ref> U Concepciónu je [[1994]]. donešen novi revidirani argentinski [[ustav]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Concepcion-del-Uruguay | title =''Concepción del Uruguay, Argentina'' | accessdate =10.11.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Privreda i transport == Concepción del Uruguay je grad [[pilana]], [[kamenolom]]a i [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]] ([[mlin]]ovi, mljekare, klaonice). Do njegove [[luka|luke]] iz koje se uglavnom transportiraju [[žitarice]] mogu doploviti i [[ocean]]ski [[brod]]ovi. [[Cesta|Cestom]] N°14, povezan je sa [[Buenos Aires]]om, a cestom N°39 sa [[Rosario, Argentina|Rosariom]] i gradovima na zapadu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Concepción del Uruguay}} * [https://www.cdeluruguay.gob.ar/ ''Municipalidad de Concepción del Uruguay''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231112204749/https://www.cdeluruguay.gob.ar/ |date=2023-11-12 }} {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Argentini]] qplukra7rz0e5rsbbxu4emayfe8vutk Corps de ballet 0 4689551 42637184 42558083 2026-06-15T22:43:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42637184 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[Datoteka:Wiener Staatsoper Schwanensee Szene Akt4.jpg|mini|250px|Telo baleta u „V” obliku<ref>{{cite book |editor-last=Kant |editor-first=Marion |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Ballet |location=Cambridge and New York |publisher=Cambridge University Press |series=[[Cambridge Companions to Music]] |isbn=978-0-521-53986-9|page=164}}; 'Old style' date 4 March</ref><ref>{{cite book| last1 = Chaĭkovskiĭ | first1 =Modest Ilʹich| first2=Jeaffreson | last2 = Newmarch |author3=Rosa Harriet |title=The life & letters of Peter Ilich Tchaikovsky| url = https://archive.org/details/lifelettersofpet00chaiuoft |publisher=J Lane|year=1906|page=[https://archive.org/details/lifelettersofpet00chaiuoft/page/735 735]}}</ref>]] '''Corps de ballet''' ({{jez-eng|body of the ballet}}) je grupa igrača koji ne spadaju u grupu baletskih [[Primabalerina|solista]]. Stalni su članovi baletske [[kompanija|kompanije]] i ponekad pomažu oko sastvljanja [[pozorište|pozorišne]] [[scenografija|scenografije]].<ref>{{cite web |title=Les 5 échelons du ballet de l'Opéra de Paris expliqués en détails |url=https://danseclassique.info/echelons-opera-paris/ |website=Danse Classique .info |accessdate=29. 4. 2020 |language=fr-FR}}</ref> Telo [[balet]]a deluje kao celina sa specifičnim pokretima na sceni. Ponekad stvaraju specifične ulige za balet kao što su na primer cvetovi Ščelkunčika.<ref>{{cite web |title=Corps de Ballet de l'Opéra national de Paris sur medici.tv |url=https://www.medici.tv/fr/artists/corps-ballet-opera-national-paris/ |website=medici.tv |accessdate=29. 4. 2020 |language=fr}}</ref> U [[Klasični balet|klasičnom baletu]], ženski kordebalet tradicionalno igra važnu ulogu. Raznovrsni masovni plesovi sa mnogo slikovitih poza bili su od velikog značaja u produkcijama [[Arthur Saint-Léon|Artura Sen Leona]] - tako da je koreograf bio čak i kritikovan zbog njihove suvišnosti. Među sačuvanim nasleđem 19. veka su „Molitva vilisa” iz II čina baleta [[Žizela]] (koreografija [[Jean Coralli|Žana Koralija]] u redakciji [[Marijus Petipa|Marijusa Petipa]]), „Izlazak senki” iz [[La Bayadère|Bajadere]] i „Slika Nereida” iz [[The Sleeping Beauty (ballet)|Uspavane lepotice]] Marijusa Petipa, „Slika labudova” iz [[Labudovo jezero|Labudovog jezera]] u postavci [[Lev Ivanov|Leva Ivanova]]. Ona se smatraju remekdelima koreografije. [[Alexander Alexeyevich Gorsky|Aleksandar Gorski]] ([[Don Kihot (balet)|Don Kihot]], 1900) i [[Mihail Fokin]] ([[Šeherezada (balet)|Šeherezada]], 1910, [[Petruška]], 1911) dali su kordebaletu potpuno drugačiju ulogu u svojim nastupima – inovativni koreografi ranog 20. veka tražili su živu glumačku reakciju od baletskih umetnika, scenske komunikacije, improvizacionog odnosa prema onome što se dešava na sceni – kako se to zahtevalo u dramskom pozorištu prema „[[Stanislavski's system|školi iskustva]]” [[Konstantin Stanislavski|Stanislavskog]]. == Funkcija == ''Telo baleta'' postavlja raspoloženje, scenu i nijanse baleta, gradi vezu i drugarstvo među članovima baletske družine i stvara velike scenske slike kroz ansambl pokret i koreografiju.<ref name="Imenovan-20240420180037">{{cite web |last1=Hatch |first1=Alex Marshall |title=5 Reasons to Love the Corps de Ballet |url=https://pointemagazine.com/5-reasons-to-love-the-corps-de-ballet/ |website=Pointe Magazine}}</ref> {{Quote|''Telo baleta'' je za plesnu trupu kao što je kičma za telo: pruža okvir, podršku, kontekst i estetsku formu. - [[Dance Magazine|Plesni magazin]]<ref name="Imenovan_2-20240420180037">{{cite web |last1=Carman |first1=Joseph |title=The Silent Majority: Surviving and Thriving in the Corps de Ballet |url=https://www.dancemagazine.com/the-silent-majority-surviving-and-thriving-in-the-corps-de-ballet/ |website=Dance Magazine |access-date=24 June 2023}}</ref>}} Pored fizičke izgradnje sveta koju obezbeđuje ''telo baleta'', ono takođe služi kao vitalna odskočna daska za mlađe, dolazeće igrače, gde uče o životu kompanije i strukturi klasičnih baleta pre nego što ih eventualno unaprede kao soliste ili glavne igrače.<ref name="Imenovan-20240420180037"/> == Historija == Neki naučnici tvrde da ''telo baleta'' iz devetnaestog veka nalazi svoje korene u francuskim revolucionarnim horskim svečanostima, koje su i same ukorenjene u festivalima iz antike.<ref>{{cite book |last1=Macintosh |first1=Fiona |display-authors=et al |title=Choruses, Ancient and Modern |date=19 September 2013 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780191759086 |pages=309 - 326 |url=https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199670574.003.0018 |access-date=24 June 2023 |chapter=17}}</ref> === „''Le petit rats''” === Plesači koji su popunjavali ''telo baleta'' [[Paris Opéra|Pariske opere]] često su uključivali učenike, neki od kojih sa 14 godina, od milja poznate kao ''les rats'' ili ''les petit rats''.<ref name="Opéra de Paris" /> Za taj termin postoje mnoga etimološka objašnjenja; među njima i sugestija [[Emile Littré|Emila Litrea]] da je izraz „''demoiselles d'opéra''“ (mlada dama iz opere) skraćen jednostavno u „ra“, ili verovanje da se zvuk koje su [[pointe shoes|špicaste cipele]] baletske trupe proizvodile na drvenim podovima prostorija za probe može uporediti sa skakanjem [[pacov]]a.<ref name="Opéra de Paris" /> Godine 1866, [[Théophile Gautier|Teofil Gotje]] (autor [[Giselle|Žizele]]) objavio je esej pod naslovom ''Le Rat'',<ref>[https://fr.wikisource.org/wiki/Le_Rat_(Gautier) An essay entitled ''Le Rat'']</ref> ljubazan i duhovit opis navika ovih mladih plesača.<ref name="Opéra de Paris">{{cite web |title=Petit Rat |url=https://www.operadeparis.fr/en/magazine/350-years/tutu/petit-rat |website=Opéra national de Paris |access-date=2023-06-24 }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{Quote|Pacov je, uprkos svom muškom imenu ['pacov' je imenica muškog roda na francuskom], izrazito žensko stvorenje. Naći ćete ih samo u ''Rue le Peletier'', na Kraljevskoj muzičkoj akademiji, ili u ''Rue Rišer'', na časovima plesa; oni postoje samo tamo; uzalud biste tražili bilo gde drugde na svetu. Pariz poseduje tri stvari na kojima mu zavide sve druge prestonice: ježa, pečurku i pacova. Pacov je pozorišni jež koji ima sve mane uličnog ježa, manje dobrih osobina, i kao i ovaj drugi proizvod je Julske revolucije. Pacov je ono kako mi u Pariskoj operi zovemo mlade devojke koje se obučavaju da postanu plesačice i koje se pojavljuju u scenama mase, pozadini, letovima, scenografijama i drugim situacijama u kojima se njihova veličina može opravdati ograničenim pogledom. Starost pacova varira od osam do četrnaest ili petnaest godina; šesnaestogodišnji pacov je veoma star pacov, rogat pacov, beli pacov; ovo je staro koliko ikad postanu; u ovom uzrastu su im studije manje-više završene, debitovali su, plesali solo, njihovo ime je ispisano velikim slovima na posteru; diplomirali su kao 'tigar' i sada postaju balerine prve, druge ili treće klase ili članovi hora, prema svojim zaslugama ili svojim pokroviteljima.<ref>{{cite web |last1=Zanotti |first1=Marisa |title=The Rats: The Dancers of the Corps-de-Ballet |url=https://gl-tch.org/giselle/cards/the-corps-de-ballet |website=Glitch/Giselle |access-date=24 June 2023}}</ref>}} Uloga ''tela'' tokom kasnih 1800-ih u [[Paris Opéra Ballet|Baletu Pariske opere]] takođe može uključivati donju stranu. ''Plesna sala'' u kojoj su se plesači zagrevali pred nastup takođe je funkcionisala kao neka vrsta muškog kluba, gde su bogati muški operski pretplatnici (''arbonnés'') mogli da posluju, druže se i predlagaju balerine. Zato što su mnogi „''sitni pacovi''“ poticali iz radničke klase, i zbog postojećih struktura moći, oni bi imali finansijski i karijerni podsticaj da se povinuju naklonostima i propozicijama ovih pretplatnika.<ref name="Imenovan_3-20240420180037">{{cite web |last1=Fiore |first1=Julia |title=The sordid truth behind Degas' ballet dancers |url=https://www.cnn.com/style/article/edgar-degas-ballet-dancers-artsy/index.html |website=CNN |publisher=CNN |access-date=24 June 2023}}</ref> Međutim, vredi napomenuti da malo preživelog savremenog pisanja o ovoj temi beleži iskustva ili perspektive samih ''malih pacova'', često umesto toga grešeći na strani ogovaranja.<ref>{{cite journal |last1=Coons |first1=Lorraine |title=Artiste or coquette? Les petits rats of the Paris Opera ballet |journal= |doi=10.1177/0957155814520912 |website=SageJournals |access-date=24 June 2023}}</ref> === 20. vek i dalje === Baleti poput ''[[Flames of Paris|Plamena Pariza]]'', koji su predstavljali ogromno telo od 24-32 plesača, bili su pioniri u aktivnoj upotrebi ''tela baleta'' u pripovedanju priča. Tokom 21. veka, zahtevi za trupnim plesačima su se menjali, pozivajući ih da budu „svestraniji i virtuozniji kao pojedinci” i uzrokujući da se „suočavaju sa više emocionalnih i fizičkih izazova nego ikada, pojačanim teškim radnim rasporedom”.<ref name="Imenovan_2-20240420180037"/> Oni su tipično među najslabije plaćenim članovima kompanije, i često im nije garantovano zaposlenje tokom cele godine. They are typically among the lowest-paid members of the company, and often not guaranteed year-round employment.<ref name="Imenovan_2-20240420180037"/> Uprkos izazovima, mnogi plesači u telu balata osećaju ponos i povezanost sa svojim položajima: kako je rekla Karin Elis-Venc, sada penzionisana plesačica i nastavnica [[Jofri baleta]], „ljudi moraju da znaju da možete imati fantastičnu karijeru i ostati u telu.“<ref name="Imenovan_2-20240420180037"/> == U medijima == Slikar [[Impressionist|impresionista]] [[Edgar Degas|Edgar Dega]] često je u svojim delima predstavljao igrače [[Paris Opera Ballet|Baleta Pariske opere]], među kojima su i neki od njegovih najpoznatijih. Ukupno je oko 1.500 njegovih slika, monotipija i crteža posvećeno je baletu, kao i neke skulpture.<ref name="Imenovan_3-20240420180037"/> == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book | last = Grant | first = Gail | title = Technical Manual and Dictionary of Classical Ballet | orig-year = 1950 | edition = 3rd | year = 1982 | publisher = Dover Publications | location = New York | isbn = 0-486-21843-0 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/technicalmanuald00gail }} * {{Cite book| ref=harv|last=Wulff | first = Helena |authorlink = Helena Wulff | title = Ballet Across Borders: Career and Culture in the World of Dancers | url=https://archive.org/details/balletacrossbord0000wulf|year=1998 | publisher = Berg | location = Oxford |isbn=978-1-85973-998-3|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Anderson |first=Jack |title=Ballet & Modern Dance: A Concise History | url=https://archive.org/details/balletmoderndanc00ande_0|edition=2nd |year=1992 |publisher=Princeton Book Company, Publishers |location=Princeton, NJ |isbn=978-0-87127-172-3|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Au |first=Susan |title= Ballet & Modern Dance | url=https://archive.org/details/balletmoderndanc0000ausu|edition=2nd |year=2002 |publisher=Thames & Hudson world of art |location=London |isbn=978-0-500-20352-1|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Bland |first=Alexander |authorlink=Alexander Bland |title=A History of Ballet and Dance in the Western World | url=https://archive.org/details/historyofballetd0000blan|year=1976 |publisher=Praeger Publishers |location=New York |isbn=978-0-275-53740-1|pages=}} * [[Adam Darius|Darius, Adam]] ''Arabesques Through Time.''. Harlequinade Books, Helsinki. {{page|year=2007|isbn=978-951-98232-4-9|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Gordon|first=Suzanne|title=Off Balance: The Real World of Ballet|year=1984|publisher=McGraw-Hill|isbn=978-0-07-023770-4|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Kant |first=Marion|title=Cambridge Companion to Ballet | series = [[Cambridge Companions to Music]]|edition=1st |year=2007|publisher=Cambridge University Press, Publishers |location=Cambridge,UK |isbn=978-0-521-53986-9|pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Kirstein |first=Lincoln |authorlink=Lincoln Kirstein |last2=Stuart|first2=Muriel|authorlink2=Muriel Stuart |title=The Classic Ballet | url=https://archive.org/details/classicballetbas00stua|year=1952 |publisher=Alfred A Knopf |location=New York }} * {{Cite book| ref=harv|last=Lee |first=Carol |title=Ballet In Western Culture: A History of its Origins and Evolution | url=https://archive.org/details/balletinwesternc0000leec|year=2002 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-94256-0|pages=}} * {{Cite book|title=Apollo's Angels: A History of Ballet|last=Homans|first=Jennifer|publisher=[[Random House]]|year=2010|isbn=978-1-4000-6060-3|location=New York|pages=[https://archive.org/details/apollosangelshis00homa_0/page/n30 1]–4|url=https://archive.org/details/apollosangelshis00homa_0|url-access=registration}} * {{Cite book|title=Ballet: An Illustrated History|url=https://archive.org/details/balletillustrate0000clar|last1=Clarke|first1=Mary|last2=Crisp|first2=Clement|publisher=[[Hamish Hamilton]]|year=1992|isbn=978-0-241-13068-1|location=Great Britain|pages=[https://archive.org/details/balletillustrate0000clar/page/17 17]–19}} * {{Cite news|url=http://mentalfloss.com/article/93297/art-power-how-louis-xiv-ruled-france-ballet|title=The Art of Power: How Louis XIV Ruled France ... With Ballet|date=2017-03-15|access-date=2017-10-02|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171002220137/http://mentalfloss.com/article/93297/art-power-how-louis-xiv-ruled-france-ballet|archive-date=2017-10-02 |publisher=[[Mental floss]]}} * {{Cite book|title=Ballet 101: A Complete Guide to Learning and Loving the Ballet|url=https://archive.org/details/ballet101complet0000gres|last=Greskovic|first=Robert|publisher=[[Hachette Books|Hyperion Books]]|year=1998|isbn=978-0-7868-8155-0|location=New York, New York|pages=[https://archive.org/details/ballet101complet0000gres/page/46 46]–57}} * {{Cite news|url=https://www.nyfa.edu/student-resources/ballet-and-modern-dance/|title=Ballet And Modern Dance: Using Ballet As The Basis For Other Dance Techniques|date=2014-08-05|work=Student Resources|access-date=2017-07-26|language=en-US|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171002220627/https://www.nyfa.edu/student-resources/ballet-and-modern-dance/|archive-date=2017-10-02}} * {{Cite book|title=Technical Manual and Dictionary of Classical Ballet|last=Grant|first=Gail|publisher=[[Dover Publications]]|year=1982|isbn=978-0-486-21843-4|location=New York, US|url=https://archive.org/details/technicalmanuald00gail}} * {{Cite book|title=From Petipa to Balanchine: Classical Revival and the Modernization of Ballet|url=https://archive.org/details/frompetipatobala0000scho|last=Scholl|first=Tim|publisher=[[Routledge]]|year=1994|isbn=978-0415756211|location=London}} * {{cite book|last=Wiley|first=Roland John|author-link=Roland John Wiley|title=Tchaikovsky's Ballets: Swan Lake, Sleeping Beauty, Nutcracker|year=1991|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|isbn=0-19-315314-9|url=https://archive.org/details/tchaikovskysball0000wile/}} * G. Abraham, ed. ''Tchaikovsky: a Symposium'' (London, 1945/R, R 1970 as ''The Music of Tchaikovsky''. London: W. W. Norton, 1974) * [[Cyril W. Beaumont|C. W. Beaumont]]. ''The Ballet called Swan Lake'' (London, 1952) * [[David Brown (musicologist)|Brown, David]]. ''Tchaikovsky: The Man and His Music''. London: Faber & Faber, 2006. 108–119 * Brown, David. "Tchaikovsky's Mazeppa." ''[[The Musical Times]]'' 125.1702 (1984): 696–698. * Norris, George. ''Stanford, the Cambridge Jubilee and Tchaikovsky'' (London, 1980) * Nuzzo, Nancy B. "Swan Lake: a chronology; The sleeping beauty: a chronology; other Tchaikovsky ballets." ''[[Dance Magazine]]'', 55 (June 1981), 57–58. * {{cite journal|last=Pudelek|first=Janina|title=''Swan Lake'' in Warsaw, 1900|journal=[[Dance Chronicle]]|volume=13|number=3|date=1990–1991|pages=359–367|doi=10.1080/01472529008569046|jstor=1567690|ref=none}} * [[Harlow Robinson|Robinson, Harlow]]. "Review: Untitled." ''[[Slavic and East European Journal]]'', 31 (1987): 639–640 {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Corps de ballet}} * {{Cite EB1911|wstitle=Ballet}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Balet]] 2eltzdu51b8hnjk2wmf7gfsgaub38a6 Šablon:Jeste li znali 10 4707510 42637236 42550852 2026-06-16T03:11:00Z Vipz 151311 42637236 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random |targetTemplate={{{targetTemplate|Istaknuti članak}}} |compareTemplate1={{{compareTemplate1|Aktualni događaji}}} |compareTemplate2={{{compareTemplate2|Na današnji dan}}} |minRegular={{{minRegular|3}}} |maxRegular={{{maxRegular|8}}} |charsPerRow={{{charsPerRow|70}}} |boxFixedRows={{{boxFixedRows|4}}} |imageRows={{{imageRows|5}}} |listItemExtraRows={{{listItemExtraRows|0.4}}} |columnGapRows={{{columnGapRows|2}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> hn4k9zwrdtzqsfxnhxh43f54la6e3uy Modul:Jeste li znali 828 4707530 42637237 42550851 2026-06-16T03:11:16Z Vipz 151311 42637237 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1 = 'Aktualni događaji' local DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2 = 'Na današnji dan' local DEFAULT_MIN_REGULAR = 3 local DEFAULT_MAX_REGULAR = 8 local DEFAULT_CHARS_PER_ROW = 70 local DEFAULT_BOX_FIXED_ROWS = 4 local DEFAULT_IMAGE_ROWS = 5 local DEFAULT_LIST_ITEM_EXTRA_ROWS = 0.4 local DEFAULT_COLUMN_GAP_ROWS = 2 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function formatNumber(value) if type(value) == 'number' then return string.format('%.2f', value) end return tostring(value) end local function countPattern(text, pattern) local count = 0 for _ in tostring(text or ''):gmatch(pattern) do count = count + 1 end return count end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function countImages(text) text = tostring(text or '') return countPattern(text, '%[%[[Dd]atoteka:') + countPattern(text, '%[%[[Ff]ile:') + countPattern(text, '%[%[[Ii]mage:') + countPattern(text, '<img[%s>]') end local function countListItems(text) text = tostring(text or '') local htmlItems = countPattern(text, '<li[%s>]') local bulletItems = 0 local normalized = '\n' .. text:gsub('\r\n', '\n') for _ in normalized:gmatch('\n[%*#]+[^\n]*') do bulletItems = bulletItems + 1 end return math.max(htmlItems, bulletItems) end local function expandTemplateSafe(frame, title) if not title or title == '' then return '' end local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = title } end) if success then return expanded end return '' end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE return expandTemplateSafe(frame, targetTemplate) end local function getReferencedText(frame, args, templateArg, textArg, defaultTemplate) if args[textArg] and args[textArg] ~= '' then return args[textArg] end local templateTitle = args[templateArg] if templateTitle == nil then templateTitle = defaultTemplate end if templateTitle == '' then return '' end return expandTemplateSafe(frame, templateTitle) end local function getConfig(args, maxRegularCount) local minRegular = tonumber(args.minRegular) or tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_REGULAR local maxRegular = tonumber(args.maxRegular) or tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_REGULAR local charsPerRow = tonumber(args.charsPerRow) or DEFAULT_CHARS_PER_ROW local boxFixedRows = tonumber(args.boxFixedRows) or DEFAULT_BOX_FIXED_ROWS local imageRows = tonumber(args.imageRows) or DEFAULT_IMAGE_ROWS local listItemExtraRows = tonumber(args.listItemExtraRows) or DEFAULT_LIST_ITEM_EXTRA_ROWS local columnGapRows = tonumber(args.columnGapRows) or DEFAULT_COLUMN_GAP_ROWS minRegular = math.max(0, math.floor(minRegular)) maxRegular = math.max(minRegular, math.floor(maxRegular)) charsPerRow = math.max(1, charsPerRow) boxFixedRows = math.max(0, boxFixedRows) imageRows = math.max(0, imageRows) listItemExtraRows = math.max(0, listItemExtraRows) columnGapRows = math.max(0, columnGapRows) if maxRegularCount and maxRegularCount > 0 then maxRegular = math.min(maxRegular, maxRegularCount) minRegular = math.min(minRegular, maxRegular) end return { minRegular = minRegular, maxRegular = maxRegular, charsPerRow = charsPerRow, boxFixedRows = boxFixedRows, imageRows = imageRows, listItemExtraRows = listItemExtraRows, columnGapRows = columnGapRows } end local function estimateContentRows(text, config) local plainLength = getPlainLength(text) local textRows = math.ceil(plainLength / config.charsPerRow) local imageRows = countImages(text) * config.imageRows local listExtraRows = countListItems(text) * config.listItemExtraRows return textRows + imageRows + listExtraRows end local function estimateBoxRows(text, config) return config.boxFixedRows + estimateContentRows(text, config) end local function estimateRegularItemRows(item, config) local plainLength = getPlainLength(item) local textRows = math.max(1, math.ceil(plainLength / config.charsPerRow)) return textRows + config.listItemExtraRows end local function estimateImageFactRows(item, config) return math.max(config.imageRows + 1, estimateContentRows(item, config)) end local function chooseRegularCount(frame, args, maxRegularCount, imageFact, regularCandidates) local config = getConfig(args, maxRegularCount) local manualCount = tonumber(args.regularCount) or tonumber(args.count) local targetText = getTargetText(frame, args) local compareText1 = getReferencedText(frame, args, 'compareTemplate1', 'compareText1', DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1) local compareText2 = getReferencedText(frame, args, 'compareTemplate2', 'compareText2', DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2) local targetRows = estimateBoxRows(targetText, config) local rightRows = 0 if compareText1 ~= '' then rightRows = rightRows + estimateBoxRows(compareText1, config) end if compareText2 ~= '' then if rightRows > 0 then rightRows = rightRows + config.columnGapRows end rightRows = rightRows + estimateBoxRows(compareText2, config) end local dykBudgetRows = math.max(0, rightRows - targetRows - config.columnGapRows) local dykRows = config.boxFixedRows if imageFact then dykRows = dykRows + estimateImageFactRows(imageFact, config) end if manualCount then local regularCount = clamp(math.floor(manualCount), config.minRegular, config.maxRegular) return regularCount, { config = config, targetLength = getPlainLength(targetText), targetRows = targetRows, rightRows = rightRows, dykBudgetRows = dykBudgetRows, dykRows = dykRows, manual = true } end local regularCount = 0 for i = 1, math.min(config.maxRegular, #regularCandidates) do local itemRows = estimateRegularItemRows(regularCandidates[i], config) if regularCount < config.minRegular or dykRows + itemRows <= dykBudgetRows then dykRows = dykRows + itemRows regularCount = regularCount + 1 else break end end regularCount = clamp(regularCount, config.minRegular, config.maxRegular) return regularCount, { config = config, targetLength = getPlainLength(targetText), targetRows = targetRows, rightRows = rightRows, dykBudgetRows = dykBudgetRows, dykRows = dykRows, manual = false } end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end local function prepareSelection(facts, imageFacts) math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local imageFact = nil if #imageFacts > 0 then imageFact = imageFacts[math.random(1, #imageFacts)] end local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local regularCandidates = {} for i = 1, #facts do regularCandidates[i] = facts[indexes[i]] end return imageFact, regularCandidates end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local imageFact, regularCandidates = prepareSelection(facts, imageFacts) local regularCount = chooseRegularCount(frame, args, #facts, imageFact, regularCandidates) regularCount = math.min(regularCount, #regularCandidates) local output = { '<ul>' } if imageFact then table.insert(output, imageFact) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, regularCandidates[i]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local imageFact, regularCandidates = prepareSelection(facts, imageFacts) local regularCount, info = chooseRegularCount(frame, args, #facts, imageFact, regularCandidates) local config = info.config local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'compareTemplate1: ' .. tostring(args.compareTemplate1 or DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1), 'compareTemplate2: ' .. tostring(args.compareTemplate2 or DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2), 'targetLength: ' .. tostring(info.targetLength), 'targetRows: ' .. formatNumber(info.targetRows), 'rightRows: ' .. formatNumber(info.rightRows), 'dykBudgetRows: ' .. formatNumber(info.dykBudgetRows), 'dykRowsAfterSelection: ' .. formatNumber(info.dykRows), 'minRegular: ' .. tostring(config.minRegular), 'maxRegular: ' .. tostring(config.maxRegular), 'charsPerRow: ' .. formatNumber(config.charsPerRow), 'boxFixedRows: ' .. formatNumber(config.boxFixedRows), 'imageRows: ' .. formatNumber(config.imageRows), 'listItemExtraRows: ' .. formatNumber(config.listItemExtraRows), 'columnGapRows: ' .. formatNumber(config.columnGapRows), 'imageFactCount: ' .. tostring(imageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'totalDisplayedCount: ' .. tostring(regularCount + (imageFact and 1 or 0)), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts), 'manualCountUsed: ' .. tostring(info.manual) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p 92vtazufvd3f7gmur4kqqi086tpwyrz Modul:Jeste li znali/dok 828 4707532 42637230 42359217 2026-06-16T03:03:29Z Vipz 151311 42637230 wikitext text/x-wiki Ovaj modul pruža funkcionalnost nasumičnog biranja nekoliko natuknica za prikazivanje u rubrici "Jeste li znali..." na glavnoj stranici Wikipedije. Natuknice se osvježavaju svaki dan. Natuknice sa slikama se uvijek pojavljuju na vrhu odjeljka. Broj običnih natuknica automatski se prilagođava procijenjenoj visini rubrika na aktualnoj glavnoj stranici. Postoje dvije podstranice na kojima se dodavaju ili izmjenjuju natuknice: * '''[[Modul:Jeste li znali/natuknice]]''' * '''[[Modul:Jeste li znali/natuknice slike]]''' Modul se upotrebljava kroz šablon {{tl|Jeste li znali}} koji stilizira izgled okvira prikazane slike i njenog opisa. == Upotreba == Sintaksa poziva: {{mlx|Jeste li znali|random |targetTemplate{{=}}Istaknuti članak |compareTemplate1{{=}}Aktualni događaji |compareTemplate2{{=}}Na današnji dan |minRegular{{=}}3 |maxRegular{{=}}8 |charsPerRow{{=}}70 |boxFixedRows{{=}}4 |imageRows{{=}}5 |listItemExtraRows{{=}}0.4 |columnGapRows{{=}}2 }} <noinclude>[[Category:Dokumentacija modula]]</noinclude> 2syxojdjk5h821m4dgxsbwnczmzcj1b Šablon:Jeste li znali/dok 10 4707640 42637227 42546812 2026-06-16T02:41:08Z Vipz 151311 42637227 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} <!--DOKUMENTACIJA--> {{Lua|Modul:Jeste li znali}} {{Koristi TemplateStyles}} Ovaj šablon služi za prikaz nekoliko izabranih natuknica koje se jednom dnevno generišu za istoimenu rubriku glavne stranice. Rubrika obično prikazuje jednu natuknicu s popratnom slikom i promjenjiv broj običnih natuknica. Broj običnih natuknica nije fiksan, već se računa prema procijenjenom odnosu visina između lijeve i desne kolone glavne stranice. <!--KATEGORIZACIJA --> <includeonly> [[Kategorija:Šabloni glavne stranice]] </includeonly> 3spgdn94pyjhfgbsipyzfetj5lahtlv 42637229 42637227 2026-06-16T02:54:19Z Vipz 151311 42637229 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} <!--DOKUMENTACIJA--> {{Lua|Modul:Jeste li znali}} {{Koristi TemplateStyles}} Ovaj šablon služi za prikaz nekoliko izabranih natuknica koje se jednom dnevno generišu za istoimenu rubriku glavne stranice. Rubrika obično prikazuje jednu natuknicu s popratnom slikom i promjenjiv broj običnih natuknica. Broj običnih natuknica nije fiksan, već se računa prema procijenjenom odnosu visina između lijeve i desne kolone glavne stranice. == Upotreba == Na glavnoj stranici šablon se obično poziva ovako: <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Jeste li znali}} </syntaxhighlight> U tom slučaju modul koristi zadane vrijednosti: * za gornju lijevu rubriku: {{tl|Istaknuti članak}} * za desnu kolonu: {{tl|Aktualni događaji}} i {{tl|Na današnji dan}} * najmanje 3 obične natuknice * najviše 8 običnih natuknica == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "description": "Prikazuje nekoliko nasumično izabranih natuknica.", "format": "block", "params": { "targetTemplate": { "label": "Šablon istaknutog članka", "description": "Šablon čiji se sadržaj koristi za procjenu visine rubrike \"Istaknuti članak\" na glavnoj stranici. U aktualnom rasporedu to je šablon \"Istaknuti članak\". Parametar se u pravilu ne mijenja, osim ako se promijeni način na koji glavna stranica učitava istaknuti članak.", "type": "wiki-template-name", "default": "Istaknuti članak", "example": "Istaknuti članak" }, "compareTemplate1": { "label": "Prva desna rubrika", "description": "Prvi šablon desne kolone koji se koristi za procjenu visine desne strane glavne stranice. U aktualnom rasporedu to je šablon \"Aktualni događaji\". Modul uspoređuje procijenjenu visinu desne kolone s lijevom kolonom kako bi odredio broj običnih natuknica.", "type": "wiki-template-name", "default": "Aktualni događaji", "example": "Aktualni događaji" }, "compareTemplate2": { "label": "Druga desna rubrika", "description": "Drugi šablon desne kolone koji se koristi za procjenu visine desne strane glavne stranice. U aktualnom rasporedu to je šablon \"Na današnji dan\".", "type": "wiki-template-name", "default": "Na današnji dan", "example": "Na današnji dan" }, "minRegular": { "label": "Najmanje običnih natuknica", "description": "Najmanji broj običnih natuknica koje se prikazuju uz slikovnu natuknicu. Ne uključuje slikovnu natuknicu. Vrijednost 3 znači da rubrika prikazuje jednu slikovnu natuknicu, ako postoji, i najmanje tri obične natuknice.", "type": "number", "default": "3", "example": "3" }, "maxRegular": { "label": "Najviše običnih natuknica", "description": "Najveći broj običnih natuknica koje se prikazuju uz slikovnu natuknicu. Ne uključuje slikovnu natuknicu. Vrijednost 8 znači da rubrika prikazuje jednu slikovnu natuknicu, ako postoji, i najviše osam običnih natuknica.", "type": "number", "default": "8", "example": "8" }, "charsPerRow": { "label": "Znakova po redu", "description": "Procjena koliko znakova očišćenog teksta čini jedan vizualni red. Manja vrijednost povećava procijenjenu visinu teksta i obično smanjuje broj prikazanih natuknica. Veća vrijednost smanjuje procijenjenu visinu teksta i obično povećava broj prikazanih natuknica.", "type": "number", "default": "70", "example": "70" }, "boxFixedRows": { "label": "Fiksna visina kutije", "description": "Procijenjena visina fiksnih dijelova svake kutije, uključujući zaglavlje, razmake, podnožje i komandni dio. Izražava se u virtualnim redovima. Povećanje ove vrijednosti čini da modul procjenjuje rubrike višima.", "type": "number", "default": "4", "example": "4" }, "imageRows": { "label": "Visina slike", "description": "Procijenjena visina jedne slike u virtualnim redovima. Koristi se kada modul u sadržaju prepozna sliku. Veća vrijednost znači da slike jače povećavaju procijenjenu visinu rubrike.", "type": "number", "default": "5", "example": "5" }, "listItemExtraRows": { "label": "Dodatak po stavki liste", "description": "Dodatna procjena visine po stavki liste. Tekst stavke već se računa kroz dužinu teksta; ovaj dodatak pokriva bullet oznaku, margine i razmak između stavki. Veća vrijednost znači da liste jače povećavaju procijenjenu visinu rubrike.", "type": "number", "default": "0.4", "example": "0.4" }, "columnGapRows": { "label": "Razmak između kutija", "description": "Procijenjeni vertikalni razmak između dvije kutije u istoj koloni, izražen u virtualnim redovima. Koristi se za razmak između \"Aktualnih događaja\" i \"Na današnji dan\", kao i za razmak između \"Istaknutog članka\" i \"Jeste li znali...\".", "type": "number", "default": "2", "example": "2" } }, "paramOrder": [ "targetTemplate", "compareTemplate1", "compareTemplate2", "minRegular", "maxRegular", "charsPerRow", "boxFixedRows", "imageRows", "listItemExtraRows", "columnGapRows" ] } </templatedata> <!--KATEGORIZACIJA --> <includeonly> [[Kategorija:Šabloni glavne stranice]] </includeonly> eb646qdb9blyv0gn9o758684238kuew Šablon:Na današnji dan 10 4711881 42637239 42537992 2026-06-16T03:19:57Z Vipz 151311 42637239 wikitext text/x-wiki {{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 28cmd906lowai8xdrimkvkvsfsecmaz 42637240 42637239 2026-06-16T03:21:29Z Vipz 151311 42637240 wikitext text/x-wiki {{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} <div style="float: right;">Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}</div><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> jdzktfguze7izfzntsfvyb1wdwjv0qf 42637245 42637240 2026-06-16T03:29:19Z Vipz 151311 42637245 wikitext text/x-wiki {{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} <div style="margin-left: 0; text-align: right;">Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}</div><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 31sb3rmo7q2s66s0ln3f8zm8cshuehk 42637247 42637245 2026-06-16T03:35:35Z Vipz 151311 42637247 wikitext text/x-wiki {{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} <div class="main-box__meta">Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}</div><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 1zc52axkdoj8zfoc3fhv5uovw8o2zgd 42637248 42637247 2026-06-16T03:41:01Z Vipz 151311 42637248 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/styles.css" />{{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} <div class="main-box__meta">Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}</div><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 3pc175f65j272vtcfti2ohe3wawj5qa 42637261 42637248 2026-06-16T04:23:09Z Vipz 151311 42637261 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Glavna stranica/styles.css" />{{Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}} <div class="main-box__meta main-box__text-align-right">Ostali događaji: {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|- 1 day}}]]}} '''·''' '''{{nowrap|{{#timel: j. xg}}}}''' '''·''' {{nowrap|[[{{#timel: j. xg|+ 1 day}}]]}}</div><noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> dg6qzoe1zd359j7j7mwmuybtegvvem5 Wikipedija:Pijaca/Novosti 4 4719536 42637122 42632621 2026-06-15T16:48:30Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-25 */ novi odjeljak 42637122 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == ''This Month in GLAM'': April 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum & an update for WiR NZBSI * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May & BHL Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30513880 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 11. maja 2026. u 21:20 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18. maja 2026. u 22:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> == ''The Signpost'': 22 May 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]] * Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22. maja 2026. u 07:19 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30513885 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Following a [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#LOWM|successful account creation experiment]], an improved logged-out edit warning message will be deployed to all Wikimedia wikis in the first week of June. The change will only affect logged-out users on mobile web who open an editing session. The updated experience is designed to encourage account creation more clearly, while still allowing users to edit with temporary accounts. Results from the experiment showed a significant increase in account creation, with a 27% relative lift among users shown the updated message. As expected, as more people funnel into account creation, temporary accounts decreased by a relative 16%. The experiment did not show any significant changes in constructive edit rates or other monitored contributor metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T424595] '''Updates for editors''' * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Members of these groups will be unable to disable the last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the next few weeks, users without 2FA will be removed from these groups. Notably, this applies to bureaucrats. See the linked tasks for deployment schedules. [https://phabricator.wikimedia.org/T423119][https://phabricator.wikimedia.org/T423120] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] will run an [[w:en:A/B testing|A/B test]] on [[:phab:T415904|10 wikis]], testing [[m:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|potential improvements for Reference Previews]]. The experiment will run for ~2 weeks at the end of May / beginning of June and will affect 10% of desktop readers on the participating wikis. * After two successful experiments, the Reader Growth team is rolling out an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature for all Wikipedias on mobile on May 25. This means that anyone who has all beta features on by default will start to see this feature, and others can check the box to turn it on in their preferences. The beta feature will include a carousel of all an article's images at the top of the article, with controls for editors to [[mw:Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#Phase_2.1_beta_feature|exclude images from the article's carousel or to exclude an article from the feature entirely]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, three dimensional STL files were being rendered incorrectly by the media viewer 3D extension which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416723] '''Updates for technical contributors''' * The legacy CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> have been replaced with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> as the former do not work consistently across all MediaWiki platforms, notably mobile web and mobile apps. Projects relying on these classes are encouraged to review related usage and plan for migration. Please note that <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> may also be deprecated in future, although there are currently no plans to do so. [[phab:T426452|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 25. maja 2026. u 23:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Quiddity (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30584502 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is conducting an experiment to show the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] feature, which is still in development, to logged-out mobile readers to test whether it encourages account creation at a higher rate compared to the watchstar button. The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists#Experiment timeline|experiment]] was launched on May 18th on German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu wikis, and it will run for a month. * The Wikimedia Apps team released [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|Phase 1]] of the redesigned Home Feed to the Android Beta app. The new Home Feed includes a refreshed "Community" tab and a personalized "For You" tab featuring daily updated reading recommendations. The redesign is part of a broader effort to improve content discovery and create more engaging learning experiences in the Wikipedia apps. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where images could fail to load for some suggested edits on [[w:Special:Homepage|Special:Homepage]], leaving the thumbnail stuck in a loading state, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T424048] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 1. juna 2026. u 23:08 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30613639 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia Enterprise has increased the free usage limits for its API offerings. The monthly request limit for the On-demand API has increased from 5,000 to 50,000 requests, while the Snapshot API limit has increased from 15 to 30 requests per month. In addition, Structured Contents snapshots are now available for free accounts. These changes expand access to Wikimedia Enterprise data for developers, researchers, and organizations using Wikimedia content. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|refreshed Explore Feed]], now called the Home Feed, is rolling out to 50% of users of the Wikipedia Android app. The Home Feed helps readers discover relevant content through two new tabs: ''Community'' and ''For You''. The Community tab provides a scrollable feed of curated content and updates from the broader Wikimedia community and movement, while the ''For You'' tab offers a full-screen, swipeable experience that shows content tailored to a user's interests. The redesign is part of a broader effort to improve discovery and enhance the learning experience in the Wikipedia app. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/"Which came first?" Game|Which came first?]] daily trivia game is now available in the beta version of the Wikipedia iOS app in English, German, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. The game uses historical events from Wikipedia's "On This Day" content and challenges readers to guess which of two events happened first. The game was previously released on Android. Communities interested in making the game available in their languages can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Games#Game availability by language|read the instructions and requirements]]. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details, will begin rolling out to Wikimedia wikis following a successful pilot phase. Deployment will start on 8 June for most [[wikitech:Deployments/Train#Wednesday|Group 1 wikis]] and French Wikipedia, with additional Wikipedia language editions receiving the feature over the coming months. Communities are encouraged to prepare by checking for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-cite&language=en&action_source=search&filter=%21translated&optional=1&action=translate untranslated Cite extension messages] in their language and reviewing any use of [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]], which may require [[:phab:T416304#11668731|updates]] to support the new functionality. Wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] do not need to take any action. Communities may also wish to create the ''cite-tracking-category-ref-details'' [[Special:TrackingCategories|tracking category]] as a hidden category using <code><nowiki>__HIDDENCAT__</nowiki></code> (or a dedicated template), and connect it to the corresponding Wikidata item [[d:Q129764848]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T425662] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews#Experimentation|Page Previews experiment]] on mobile web has concluded. The team decided not to roll out the feature after the results showed no statistically significant impact on reader retention, as the primary success metric was retention improvement. Page Previews, which are already available on desktop and in the apps, display a thumbnail, lead paragraph, and link to the full article when readers tap a blue link. The experiment tested this experience on mobile web across six Wikipedias. * The [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Design/Icons|user interface icon library]] will be [[phab:T399175|updated later this week or next week]]. Most of the ~300 icons have been slightly refined and ~30 new icons have been added. These changes improve the icons to make them more consistent and comprehensible, and provide more visual balance when they are used in groups. * The [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) interface in MediaWiki, which helps users select content in other languages, has been updated. The new version improves speed and accessibility, and users of Wikimedia projects can now pin languages for quicker language switching. The deployment to Wikimedia sites will happen gradually in the coming weeks. You can test it now as a beta feature by selecting [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] in your profile preferences and share your feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector/New ULS|the project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Pageviews Analysis dashboard on pageviews.wmcloud.org stopped updating graph data in May 2026, affecting all users, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T427171] '''Updates for technical contributors''' * The function signature for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink()</nowiki></code></bdi> has been simplified. Developers can now pass a configuration object instead of a list of positional parameters when creating portlet links. The previous function signature remains supported for backwards compatibility. For example, instead of: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', '#', 'Stub', 'ca-stubtag', 'Add a stub tag to this page');</nowiki></code></bdi> use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', { href: '#', text: 'Stub', id: 'ca-stubtag', tooltip: 'Add a stub tag to this page' });</nowiki></code></bdi>. Script maintainers are encouraged to review existing uses of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>addPortletLink()</nowiki></code></bdi> and update them where appropriate. This change will be available on all wikis from 11 June. Thanks to community volunteer Gerges for contributing this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T427945] * '''Community Wishlist discussion''': Product & Technology [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 20, 2026: Community Tech becomes a program|introduced changes]] meant to increase the number and complexity of wishes fulfilled, including the disbanding of the Community Tech team. They are [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|engaging in discussions]] about a [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|proposed direction for the wishlist]] from community members. Includes ways to structure annual voting, better tracking of wishes, removing focus areas, and [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|staffing updates]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.6|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 8. juna 2026. u 23:29 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30650573 --> == ''This Month in GLAM'': May 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue V, May 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/From the team|From the team]]: May Global GLAM Call Recording and June Call Announcement * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Celebrating #1Lib1Ref Australasia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: GLAM Connection: Fashion, History, and Biodiversity in May * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/France report|France report]]: New Wikimedian in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Connecting the Arctic and Sicily through Wikimedia Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: How the cultural, governmental, educational, and museum sectors contributed in unison to Wikimedia projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Setting up your own platform (part 1): from wish to the creation of a wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: ESEAP Conference 2026 and the NZBSI WiR update * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD Shares GLAM Experience at International Conferences * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Partnerships, Participation, and Open Knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: May in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: El Prado en femenino III * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Museum for Communication, Panel IMD, Wikipedia Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/UK report|UK report]]: Early Qurans on the front page of Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Special story|Special story]]: New tools for multilingual audio, video and metadata * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Events|Calendar]]: June's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. juna 2026. u 23:21 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30636889 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature on the mobile web version of all Wikipedias. The feature shows an image carousel at the top of articles with 3 or more images. Editors can configure this feature with the following controls: to hide a specific image from a page, either use <code>class=notpageimage</code> excluding it from thumbnail previews, or <code>class=noviewer</code> excluding it from MediaViewer. The carousel can also be disabled from a page entirely, with the magic word <code><nowiki>__NOMEDIAVIEWERCAROUSEL__</nowiki></code>. To submit feedback or flag bugs, please visit the [[mw:Talk:Readers/Reader Growth/Image Browsing|project page]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tables#class="wikitable"|Wikitables]] can now be [[mw:Special:MyLanguage/Help:Sortable tables#Forcing the initial sort direction|sorted in descending order]] on the first click by adding <code dir=ltr>data-sort-order="desc"</code> to the header cell. Previously, by default, clicking a column header for the first time sorts it in ascending order. This addition to a Wikitable gives it more control and flexibility, while the default behavior for subsequent clicks remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T398416] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature is currently being tested with some editors creating new articles on the Simple English, French, and Turkish Wikipedias. The experiment will soon begin on the Arabic and Bangla Wikipedias as well. [[w:simple:Special:NewArticle|This feature]] gives editors community-curated guidance to help them create articles that follow community standards. Experienced editors can continue creating or adapting outlines for specific article types that are commonly created by less experienced contributors. The outlines guide less experienced editors in creating high-quality articles. A quick guide to markups used in outlines can be found on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide#Markups in outlines|this page]]. [[w:simple:Wikipedia:Article Guidance|Example outlines]] that can be adapted and instructions for how to adapt them are on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|this section]] of the project page. * Wikis that wish to replace the "indefinitely" button in Special:Block for temporary accounts (for example, wikis that block temporary users only until account expiration) will be able to do so by creating [[MediaWiki:ipb-indefinite-expiry-temporary-account]] with the block duration they want. [https://phabricator.wikimedia.org/T427125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * By the end of June, a valid user-agent string will be required for automated dumps downloads from the dumps.wikimedia.org website. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. This [[phab:T400119|extends enforcement]] of the long standing [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services will not change. * The roll out of global [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|API rate limits]] is now complete, with limits enforced across all APIs and at the documented levels for all groups. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki remain exempt. All bots should continue to follow the documented best practices to avoid being rate limited. * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal wiki] will be read only starting this week (June 15-18). The following week (June 22-25), all API Portal wiki URLs will redirect to [[mw:Wikimedia APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.7|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * On June 17th at 6pm UTC the WMF will be holding Discord call focused on a code review. We've heard through the [[mw:Special:MyLanguage/Developer Satisfaction Survey/2026|Developer Satisfaction Survey]] that volunteers are struggling with code review and we'd like to discuss these experiences with the goal of surfacing workable solutions. You can join the call [https://discord.gg/wikipedia?event=1514727511102062664 via the Wikimedia Community Discord server]. * The [[m:Special:MyLanguage/Conferencia Wikimedia de América Latina 2026|Latin American Wikimedia Conference]] will host a regional hackathon that will bring together the Wikimedia movement’s technical community including developers, system administrators, data scientists, and users with extended rights. Interested technical contributors can [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4osJzTHBJjQbYJk7TMVEJjTEQv7IgtsUDfP-o-qTgeRQQxw/viewform apply for a scholarship] to participate until June 21 at midnight (Bolivia time, UTC-4). * Sign up for Wikimania Team Challenges to join this special event. The Team challenges will take place online and in person from July 21 to 22, before Wikimania conference. Everyone is welcome, regardless of skills or Wikimania registration. Teams will work on 10 important challenges supporting the Wikimedia community. For details, visit [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Team challenges|the Team Challenges page]] and [https://wikimedia.eventyay.com/wm/teamchallenges/ register there]. Registration closes on June 20th at 11pm UTC. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15. juna 2026. u 18:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30689604 --> hkrar03dk2iny6hgawed961bvfapvzn Šablon:Calculator radio/dok 10 4720378 42637228 42560997 2026-06-16T02:46:47Z Vipz 151311 /* TemplateData */ 42637228 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} ''''Calculator radio'''' komplementira {{tl|Calculator}}. Služi za stvaranje radio-dugmeta ({{jez-en|radio button}}) kao elementa obrasca. Odabrana vrijednost može se koristiti u formulama i drugim poljima Calculator elemenata s kojima je u asocijaciji. == Upotreba == Radio-dugme služi za odabir jedne mogućnosti iz unaprijed definirane skupine. Za razliku od potvrdnih okvira ({{tl|Calculator checkbox}}), u istoj se skupini može i mora odabrati samo jedna mogućnost. Pratite smjernice [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/radio.html stilskog priručnika]. <syntaxhighlight lang="wikitext"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{Calculator radio|id=unit1|name=units|value=1|label=Opcija 1}} </div> </syntaxhighlight> <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{Calculator radio|id=unit1|name=units|value=1|label=Opcija 1}} </div> </div> == Codex == {{Prečica šablona|Codex radio}} Upotrebom šablona 'Calculator radio' dobivate radio-dugmad čiji izgled i oblik diktira korisnikov operacijski sustav i web preglednik. {{tl|Codex radio}} je varijanta ovog šablona koja prati [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/radio.html#css-only-version Wikimedijin stilski priručnik Codex], koji je za ovu komponentu omogućio 'CSS-only' verziju pogodnu za implementaciju na Wikipediji. Za razliku od standardne 'Calculator radio' implementacije, 'Codex radio' podržava dodatni tekst koji služi za opisivanje opcije. Pogledajte dokumentaciju šablona {{Calculator label}}. <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{Codex radio|id=unit1|name=units|value=1|label=Opcija 1|description=Dodatni tekst koji opisuje prvu opciju}} </div> </div> === Grupa radio-dugmadi === Radio-dugmad obično čine skupinu. Ako imate više radio-dugmadi koje pripadaju istoj skupini, sve ih treba staviti u &lt;div&gt; s atributom {{para|role|"radiogroup"}}. Ovo doprinosi [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost|web pristupačnosti]]. Grupa treba imati vlastitu oznaku na koju se referencira pomoću atributa {{para|aria-labelledby}}. Ako želite zajedno grupirati povezane radio-kontrole koje se sastoje od više radio-skupina, za to koristite {{para|role|"group"}}. Radio-dugmad koja pripadaju istoj skupini moraju imati isti parametar {{para|name}}. Svaka pojedina mogućnost treba imati vlastitu vrijednost preko parametra {{para|value}}. Na primjer: <syntaxhighlight lang="wikitext"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true" role="radiogroup" aria-labelledby="myradiogrouplabel" id="myradiogroup"> {{Codex label|label=Ovo je grupa opcija|id=myradiogrouplabel}} {{Codex radio|id=myradio1|name=mygroup|value=1|label=Prva opcija|description=Dodatni tekst koji opisuje prvu opciju}} {{Codex radio|id=myradio2|name=mygroup|value=2|label=Druga opcija|description=Dodatni tekst koji opisuje drugu opciju}} {{Codex radio|id=myradio3|name=mygroup|value=3|label=Treća opcija}} </div> </syntaxhighlight> <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true" role="radiogroup" aria-labelledby="myradiogrouplabel" id="myradiogroup"> {{Codex label|label=Ovo je grupa opcija|id=myradiogrouplabel}} {{Codex radio|id=myradio1|name=mygroup|value=1|label=Prva opcija|description=Dodatni tekst koji opisuje prvu opciju}} {{Codex radio|id=myradio2|name=mygroup|value=2|label=Druga opcija|description=Dodatni tekst koji opisuje drugu opciju}} {{Codex radio|id=myradio3|name=mygroup|value=3|label=Treća opcija}} </div> </div> Opcije se mogu prikazati i u istom redu, postavljanjem parametra {{para|inline|1}} na svakom pojedinom elementu: <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> <div role="radiogroup" aria-labelledby="myradiogrouplabel2" id="myradiogroup2"> {{Codex label|label=Skup opcija u istom redu|id=myradiogrouplabel2}} {{Codex radio|id=myradioin1|name=mygroup2|value=1|label=Prva|inline=1}} {{Codex radio|id=myradioin2|name=mygroup2|value=2|label=Druga|inline=1}} {{Codex radio|id=myradioin3|name=mygroup2|value=3|label=Treća|inline=1}} </div> </div> == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "description": "Stvara skupinu radio-dugmadi čija se logička vrijednost (0 ili 1) može koristiti u formulama i poljima drugih Calculator komponenti.", "params": { "codex-div-class": { "label": "Vanjska CSS klasa", "description": "Dodatne CSS klase za vanjski omotač.", "type": "string" }, "id": { "label": "ID", "description": "Identifikator Calculator widgeta. Na njega se mogu pozivati drugi Calculator šabloni.", "type": "string", "required": true }, "name": { "label": "Naziv grupe", "description": "Naziv radio-skupine. Sva radio-dugmad u istoj skupini trebaju imati isti naziv.", "type": "string", "required": true }, "style": { "label": "CSS stil", "description": "Inline CSS za stiliziranje radio-dugmeta.", "type": "string" }, "formula": { "label": "Formula", "description": "Formula koja određuje je li dugme uključeno ili isključeno.", "type": "string" }, "readonly": { "label": "Samo za čitanje", "description": "Čini dugme nepromjenjivim korisničkom interakcijom. Stanje se i dalje može mijenjati formulom.", "type": "boolean" }, "class-live": { "label": "Dinamička CSS klasa", "description": "Dodatne CSS klase koje se dodaju samo ako je spravica omogućena.", "type": "string" }, "class": { "label": "CSS klasa", "description": "Dodatna CSS klasa.", "type": "string" }, "default": { "label": "Zadano stanje", "description": "Određuje hoće li radio-dugme u početnom stanju biti označeno ili neoznačeno.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "1", "0" ] }, "description": { "label": "Opis", "description": "Dodatni opis koji se prikazuje iza oznake.", "type": "content" }, "label": { "label": "Oznaka", "description": "Tekst oznake radio-dugmeta.", "type": "string", "required": true }, "inline": { "label": "U istom redu", "description": "Prikazuje radio-dugmad u istom redu umjesto da svako bude u zasebnom redu.", "type": "boolean" }, "custominput": { "label": "Dodatno polje", "description": "Dodaje drugi Calculator widget kao dio oznake radio-dugmeta.", "example": "{{calculator codex text|default=42|id=foo}}", "type": "content" } } } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> fr489lnmz99bu3j1dfx2eq0q9vii6z6 Šablon:IČ – Patuljasti troprsti ljenjivac 10 4720866 42637241 42575480 2026-06-16T03:22:46Z Vipz 151311 42637241 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Perezoso La Mochila.jpg|center|150px|border]] Patuljasti troprsti ljenjivac </div> '''Patuljasti troprsti ljenjivac''' ('''''Bradypus pygmaeus'''''), također poznat kao '''ljenjivac monah''' ili '''patuljasti ljenjivac''', kritično je ugrožena [[vrsta]] [[ljenjivac]]a iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Bradypodidae]]. Vrsta je [[endemizam|endemska]] za [[Isla Escudo de Veraguas]], malo ostrvo uz [[karibi|karipsku]] obalu [[panama|Paname]]. Vrstu su prvi [[opis vrste|opisali]] [[Robert P. Anderson]] sa [[Univerzitet u Kansasu|Univerziteta u Kansasu]] i [[Charles O. Handley|Charles O. Handley Jr.]] iz [[Smithsonian Institution]]a 2001. godine. Patuljasti troprsti ljenjivac je znatno manji od ostala tri člana svog roda, ali inače podsjeća na [[Bradypus variegatus|smeđegrlog troprstog ljenjivca]]. Prema Andersonu i Handleyju Jr., dužina glave i tijela je između 48 i 53 cm, a tjelesna masa se kreće od 2,5 do 3,5 kg. Ovaj ljenjivac, kao i drugi postojeći ljenjivci, [[arborealnost|živi na drveću]] i hrani se lišćem. Ima tijelo prilagođeno za vješanje udovima; velike zakrivljene kandže pomažu ljenjivcu da se čvrsto drži za grane drveća. Živi visoko u krošnjama, ali se jednom sedmično spušta na šumsko tlo kako bi obavio nuždu. [[simbioza|Simbiotski]] je povezan sa [[zelene alge|zelenim algama]], koje mu mogu pružiti [[kamuflaža|kamuflažu]]. Detalji o ponašanju pri parenju i reprodukciji nisu dokumentovani. Nekada se smatralo da se patuljasti troprsti ljenjivac nalazi isključivo u [[Rhizophora mangle|crvenim mangrovama]] Isla Escudo de Veraguas, ograničenim na područje od 4,3 km<sup>2</sup>. Procjena populacije iz 2012. godine, ograničena na obalne mangrove ostrva, prvobitno je pronašla populaciju od oko 79 jedinki; međutim, istraživanje iz 2015. godine sugerira da je ta procjena znatno manja. Procjenjuje se da stvarna populacija broji između 500 i 1500 jedinki, s gornjom procjenom od 3.200 jedinki, od kojih su mnoge pronađene dalje u unutrašnjosti. [[IUCN]] navodi patuljastog troprstog ljenjivca kao [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženu]] vrstu i nalazi se na listi [[100 najugroženijih vrsta na svijetu]]. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''·''' [[EHF Euro 2026.]] '''·''' ''[[Ningen Shikkaku]]''</div> f06foeoykq7sj6gdmuiv4tcu8hl742u Korisnik:Vipz/igralište3 2 4721745 42637185 42607216 2026-06-15T22:44:12Z Vipz 151311 42637185 wikitext text/x-wiki Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} ---- ---- <templatestyles src="Šablon:Glavna stranica/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-grid"> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak}}&ensp;{{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} kpmjd10rj0cec82pzv57hgolrfnk86r 42637186 42637185 2026-06-15T22:44:41Z Vipz 151311 42637186 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Šablon:Glavna stranica/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-grid"> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak}}&ensp;{{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} 8spqs6af2sxb2fldnj9e8rhm95777tt 42637193 42637186 2026-06-15T23:54:18Z Vipz 151311 42637193 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-grid"> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__item"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-grid__wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} mlghq1edorg21vts8bd0isfkepou2uu 42637203 42637193 2026-06-16T00:49:05Z Vipz 151311 42637203 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak ... }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali ... }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji ... }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan ... }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice ... }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji ... }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia ... }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti ... }} </div> </div> o6y4eghfjlloienp73odx5eku4i058z 42637207 42637203 2026-06-16T01:04:15Z Vipz 151311 42637207 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} 2t9wenbj7983acd8c6evgms2kbgznh4 42637213 42637207 2026-06-16T01:30:20Z Vipz 151311 42637213 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{IČ – Cliffhanger}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište|targetTemplate=IČ – Cliffhanger}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} cfce7um9sc6luqnsly0m8qbd0fx9mm0 42637214 42637213 2026-06-16T01:32:54Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42637213|42637213]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) 42637214 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} 2t9wenbj7983acd8c6evgms2kbgznh4 42637272 42637214 2026-06-16T05:12:39Z Vipz 151311 42637272 wikitext text/x-wiki <!--Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} --> <templatestyles src="Glavna stranica/igralište/styles.css" />__NOTOC____NOEDITSECTION__ {{Glavna stranica/Zaglavlje}} <div class="main-layout"> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = istaknuti-clanak | icon modifier = -icon-star | icon box color modifier = -icon-box-color-gold | header box color modifier = -header-box-color-gold | title = Istaknuti članak | content = {{Istaknuti članak}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{Aktualni istaknuti članak}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}}&ensp; {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci|{{Broj istaknutih članaka}} {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}|class=mw-ui-quiet}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:IČ – {{Aktualni istaknuti članak}}|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = jeste-li-znali | icon modifier = -icon-book | icon box color modifier = -icon-box-color-purple | header box color modifier = -header-box-color-purple | title = Jeste li znali... | content = {{Jeste li znali/igralište}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Jeste li znali|Razgovor}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Modul:Jeste li znali/natuknice|Prikaži modul|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Modul:Jeste li znali/natuknice|Uredi modul|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = aktualni-dogadjaji | icon modifier = -icon-newspaper | icon box color modifier = -icon-box-color-red | header box color modifier = -header-box-color-red | title = Aktualni događaji | content = {{Aktualni događaji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Događaji/Arhiva|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Aktualni događaji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Posebno:Edit/Šablon:Aktualni događaji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} {{Glavna stranica/Odlomak | id = na-danasnji-dan | icon modifier = -icon-calendar | icon box color modifier = -icon-box-color-green | header box color modifier = -header-box-color-green | title = Na današnji dan | content = {{Na današnji dan}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|{{#timel: j. xg}}|Cijeli članak|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Na današnji dan|Arhiva|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTH1}}.|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = slika-sedmice | icon modifier = -icon-palette | icon box color modifier = -icon-box-color-medium-violet-red | header box color modifier = -header-box-color-medium-violet-red | title = Slika sedmice | content = {{#ifexist:Šablon:Slika sedmice/49, {{CURRENTYEAR}}. |{{:Šablon:Slika sedmice/49, {{CURRENTYEAR}}.}} |<div class="isEmpty u-text-align-center"><div>Ovosedmična slika nije postavljena.</div><div style="margin-top: 0.75em; font-size: 0.85em; font-weight: normal;">Ako pripremate novu sliku sedmice, [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|arhiva ranijih slika]] može poslužiti kao primjer.</div><div style="margin-top: 1em;">{{Clickable button|url={{fullurl:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.|action=edit&redlink=1&preload=Šablon:Slika sedmice/preload&summary=Postavljanje slike sedmice}}|label=Postavi sliku|weight=primary|action=progressive}}</div></div>}} | links = | editing = }} </div> <div class="main-columns"> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = o-wikipediji | icon modifier = -icon-info | icon box color modifier = -icon-box-color-light-slate-gray | header box color modifier = -header-box-color-light-slate-gray | title = O Wikipediji | content = {{Glavna stranica/O Wikipediji}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:O projektu|Cijela stranica}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Prikaži šablon|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji|Uredi šablon|class=mw-ui-quiet}} }} </div> <div class="main-column"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = novosti-wikipedia | icon modifier = -icon-bell | icon box color modifier = -icon-box-color-blue | header box color modifier = -header-box-color-blue | title = Novosti na Wikipediji | content = {{Flowlist|{{Wikipedija:Novosti}}}} | links = {{Glavna stranica/Dugme|Razgovor o Wikipediji:Novosti|Razgovor|style=margin-right: 10px}} | editing = * {{Glavna stranica/Dugme|Wikipedija:Novosti|Prikaži stranicu|class=mw-ui-quiet}} * {{Glavna stranica/Dugme|Special:Edit/Wikipedija:Novosti|Uredi stranicu|class=mw-ui-quiet}} }} </div> </div> <div class="main-wide"> {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} </div> </div> {{izvrši skriptu|mainPage}} nyzz4g8jafqg8dznpqzjm72dr2rnw53 Šablon:IČ – Mirotvorac (film) 10 4721766 42637243 42586632 2026-06-16T03:24:19Z Vipz 151311 42637243 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Mirotvorac poster.jpg|center|110px|border]] Poster filma </div> '''''Mirotvorac''''' je [[dokumentarni film]] [[Ivan Ramljak|Ivana Ramljaka]] o tragičnom ubojstvu [[Josip Reihl-Kir|Josipa Reihla-Kira]], načelnika policije u [[Osijek]]u tijekom [[1991.]] godine. Film je premijerno prikazan [[3. travnja]] [[2025.]] godine na festivalu dokumentarnog filma [[ZagrebDox]], gdje je izazvao toliko zanimanje publike da je na dan zatvaranja festivala ([[6. travnja]]) dobio dodatnu projekciju. Scenarij za film potpisuju [[Drago Hedl]], [[Hrvoje Zovko]] i Ramljak, a film se primarno sastoji od arhivskih snimaka iz arhive [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], popraćenih komentarima sudionika navedenih događaja. Film ''Mirotvorac'' opisan je kao kontroverzan jer je iznio teške optužbe na račun hrvatskih vlasti i političke pozadine ubojstva Reihla-Kira, koja nikada nije razjašnjena. Unatoč uspjehu na Zagreb Doxu, film je imao vrlo ograničenu kino distribuciju, a bio je i meta zabrana uslijed prosvjeda određenog broja braniteljskih udruga koje su se protivile prikazivanju filma. Jedno je vrijeme bio dostupan za gledanje ''online'' uz nadoplatu, a [[12. veljače]] [[2026.]] godine HRT ga je prikazao na drugom programu u večernjem terminu. Film je dobio univerzalne pohvale kritičara te je opisan kao iznimno kvalitetan i duboko potresan. Dobio je i niz nagrada, kako domaćih tako i međunarodnih, među kojima se posebno ističe [[Velika zlatna arena za najbolji film]] iz [[2025.]] godine. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''·''' [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''·''' [[EHF Euro 2026.]]</div> kddpyiqt3l70cfqwmuqm3a2qhm1ni4v Šablon:IČ – Panama 10 4721767 42637242 42586634 2026-06-16T03:24:11Z Vipz 151311 42637242 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Flag of Panama.svg|center|150px|border]] Zastava Paname </div> '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine. [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Mirotvorac (film)|''Mirotvorac'' (film)]] '''·''' [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''·''' [[Mary Wollstonecraft Shelley]]</div> 7sltefsyu06fhbwtrv5m80hazvvbedp FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. 0 4721781 42637034 42636902 2026-06-15T13:09:13Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa A */ 42637034 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Haiti}} 0:1 [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} * {{flag|Obala Bjelokosti}} 1:0 [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|TUR}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] bko7731effrhd4ujjvf6d6n1trjfyam 42637035 42637034 2026-06-15T13:10:01Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa B */ 42637035 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Haiti}} 0:1 [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} * {{flag|Obala Bjelokosti}} 1:0 [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|TUR}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] m3io5gz8hyox4agiwhmg5lh47le3724 42637036 42637035 2026-06-15T13:10:30Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa F */ 42637036 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Haiti}} 0:1 [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} * {{flag|Obala Bjelokosti}} 1:0 [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|TUR}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] cavv02lqz90z21v1bc5lukf233tfqkm 42637192 42637036 2026-06-15T23:53:59Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa G */ 42637192 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Haiti}} 0:1 [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} * {{flag|Obala Bjelokosti}} 1:0 [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|TUR}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] py0wldhlc1qo2qsnrkqbiufv6ghfa04 42637195 42637192 2026-06-16T00:00:43Z Edgar Allan Poe 29250 /* Statistike */ 42637195 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 7sdtjkraysh1ipt6glhn7itode4ko31 42637197 42637195 2026-06-16T00:06:22Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa H */ 42637197 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 6ngxu1yu68oiidcn8nunijbzqjtccr6 42637198 42637197 2026-06-16T00:06:39Z Edgar Allan Poe 29250 /* Rangiranje trećeplasiranih momčadi */ 42637198 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[14. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 2oq35uydc8fca6owf39b3srjl8f8xpf 42637199 42637198 2026-06-16T00:08:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42637199 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] j8ber9akr22zghb0xt9gph4f95mciuz 42637201 42637199 2026-06-16T00:10:23Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa H */ 42637201 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] errw053vjtcs765j3t5cusqvg3gnugh 42637209 42637201 2026-06-16T01:12:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42637209 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] by3z80zlfatnfkitrx1flapyjctg6p8 42637215 42637209 2026-06-16T01:37:57Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42637215 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] i2k6o5hkpjtw4rf2gtv09tpsa18ed7l 42637224 42637215 2026-06-16T02:22:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Statistike i nagrade */ 42637224 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 9z4b0x1dv5g9f3f9b22e5a60jixl9qx 42637225 42637224 2026-06-16T02:32:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42637225 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] pz04p03h1f4jmgi4686wsdbjsp3s61g 42637231 42637225 2026-06-16T03:06:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa G */ 42637231 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 29tynvbsii6zkixtc9zgdlc8isrmj8a 42637232 42637231 2026-06-16T03:07:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Rangiranje trećeplasiranih momčadi */ 42637232 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] – {{age in years and days|1991|5|5|2026|6|11}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] b35kles8snx0bkspbz8lfdpfto2nqr9 42637233 42637232 2026-06-16T03:10:02Z Edgar Allan Poe 29250 /* Statistike */ 42637233 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] – {{age in years and days|1990|3|21|2026|6|15}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] i27t1djlz54rzw14bk4igo6jceqiszn 42637234 42637233 2026-06-16T03:10:28Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa G */ 42637234 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||1||1||0||0||2||1||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''3'''||1||1||0||0||4||1||+3 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''3'''||1||1||0||0||2||0||+2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||1||0||0||1||1||4||-3 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''3'''||1||1||0||0||7||1||+6 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''3'''||1||1||0||0||1||0||+1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''0'''||1||0||0||1||1||7||-6 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''3'''||1||1||0||0||5||1||+4 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||1||0||0||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||1||0||0||1||1||2||-1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||1||0||0||1||0||2||-2 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''0'''||1||0||0||1||0||1||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''1'''||1||0||1||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''1'''||1||0||1||0||1||1||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''1'''||1||0||1||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|E1||A3/B3/C3/D3/F3| |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|I1||C3/D3/F3/G3/H3| |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|A2||B2| |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|F1||C2| |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|K2||L2| |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|H1||J2| |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|D1||B3/E3/F3/I3/J3| |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|G1||A3/E3/H3/I3/J3| |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|C1||F2| |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|E2||I2| |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|A1||C3/E3/F3/H3/I3| |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|L1||E3/H3/I3/J3/K3| |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|J1||H2| |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|D2||G2| |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|B1||E3/F3/G3/I3/J3| |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|K1||D3/E3/I3/J3/L3| <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|||| |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|||| |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|||| <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|||| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|||| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|||| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= A2 |rezultat= 73 |izvještaj= |momčad2= B2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= C1 |rezultat= 76 |izvještaj= |momčad2= F2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= E1 |rezultat= 74 |izvještaj= |momčad2= A3/B3/C3/D3/F3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=F1 |rezultat= 75 |izvještaj= |momčad2= C2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= E2 |rezultat= 78 |izvještaj= |momčad2= I2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= I1 |rezultat= 77 |izvještaj= |momčad2= C3/D3/F3/G3/H3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= A1 |rezultat= 79 |izvještaj= |momčad2= C3/E3/F3/H3/I3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= L1 |rezultat= 80 |izvještaj= |momčad2= E3/H3/I3/J3/K3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= G1 |rezultat= 82 |izvještaj= |momčad2= A3/E3/H3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= D1 |rezultat= 81 |izvještaj= |momčad2= B3/E3/F3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= H1 |rezultat= 84 |izvještaj= |momčad2= J2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= K2 |rezultat= 83 |izvještaj= |momčad2= L2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= B1 |rezultat= 85 |izvještaj= |momčad2= E3/F3/G3/I3/J3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= D2 |rezultat= 88 |izvještaj= |momčad2= G2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= J1 |rezultat= 86 |izvještaj= |momčad2= H2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= K1 |rezultat= 87 |izvještaj= |momčad2= D3/E3/I3/J3/L3 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 73 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 75 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 74 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 77 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 76 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 78 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= Pobjednik 79 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 80 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik 83 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 84 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 81 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 82 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik 86 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 88 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik 85 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik 87 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF2 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF1 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= Pobjednik OF5 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF6 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik OF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik OF7 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik OF8 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] – 6. minuta ([[Njemačka]] 7:1 [[Curaçao]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] – 90+8. minuta ([[Sjedinjene Države]] 4:1 [[Paragvaj]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]] – {{age in years and days|1986|3|27|2026|6|14}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] – {{age in years and days|1990|3|21|2026|6|15}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] – {{age in years and days|2006|2|9|2026|6|13}} '''Prvi hat-trick''' '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (7)''' * {{NogRep|NJE}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (7)''' * {{NogRep|CUW}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|MEX}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ZEL}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|JAR}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|TUR}} * {{NogRep|ZEL}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[15. lipnja]] [[2026.]]}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Handi]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]])}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 13 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 14 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|}} || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] fbaedgbw4srk9q0p7x8080k234xnj2q Carrierovo ograničenje 0 4722335 42636984 42601835 2026-06-15T12:18:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42636984 wikitext text/x-wiki [[File:Eublepharis macularius 2009 G6.jpg|300px|thumb|''[[Eublepharis macularius]]'']] '''Carrierovo ograničenje''' je zapažanje da [[kičmenjaci]] koji dišu zrak s dva [[pluća|plućna]] krila i koji savijaju svoja tijela bočno tokom [[životinjsko kretanje|kretanja]] imaju poteškoća sa istovremenim kretanjem i disanjem, zato što bočno savijanje širi jedno plućno krilo i skuplja drugo, preusmjeravajući ustajali zrak iz pluća nazad u njih, umjesto da ga potpuno izbace kako bi napravili mjesta za svjež zrak.<ref>{{cite journal | last=Carrier | first=D.R. | title=The evolution of locomotor stamina in tetrapods: circumventing a mechanical constraint | url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_summer-1987_13_3/page/326 | journal=Paleobiology | issue=3 | pages=326–341 | year=1987 | volume=13|doi=10.1017/s0094837300008903 | s2cid=83722453 }}</ref> Ime mu je dao engleski paleontolog Richard Cowen po Davidu R. Carrieru, koji je svoja zapažanja o tom problemu napisao 1987. godine.<ref>{{cite book |last= Cowen|first= Richard |chapter= Locomotion and Respiration in Aquatic Air-Breathing Vertebrates |title= Evolutionary Paleobiology |editor= Jablonski, David |location= Chicago |publisher= University of Chicago Press |year= 1996 |page= 337+ |isbn= 0-226-38911-1|display-editors=etal}}</ref><ref name= "Cowen">{{cite web |url= http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |author= Cowen, Richard |date= 2003 |title= Respiration, Metabolism, and Locomotion |publisher= Richard Cowen, [[University of California, Davis]] |quote= If the animal is walking, it may be able to breathe between steps, but ''[[Terrestrial locomotion#Posture|sprawling]] vertebrates cannot run and breathe at the same time''. I shall call this problem Carrier's Constraint. |accessdate= October 21, 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141021212932/http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |archive-date= October 21, 2014 |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite journal |url= http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&y=2008&no=1&page=4 |last= Shipman |first= Pat |title= Freed to Fly Again |journal= [[American Scientist]] |location= Research Triangle Park |publisher= Sigma Xi |volume= 96 |issue= 1 |date= January 2008 |page= 20 |doi= 10.1511/2008.69.20 |quote= Carrier's constraint is named for David R. Carrier at the University of Utah in Salt Lake City, who observed that the typical sprawling gait of a lizard restricts the animal's ability to breathe while running or walking. |accessdate= October 21, 2014 |archive-date= March 4, 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304055508/http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&y=2008&no=1&page=4 |url-status= dead |url-access= subscription }}</ref> == Posljedice == Većina guštera se kreće u kratkim naletima, s dugim pauzama za disanje. Otprilike u kasnom trijasu, životinje s Carrierovim ograničenjem bile su plijen dvonožnih vrsta koje su razvile efikasniji način hodanja. == Rješenja == === Zaobilazna rješenja === Većina [[zmija]] ima samo jedno plućno krilo, tako da se Carrierovo ograničenje ne može primijeniti na njih. [[Varanus|Varani]] povećavaju svoju izdržljivost korištenjem kostiju i mišića u grlu i dnu usta kako bi "gutali" zrak putem [[Bukalno pumpanje|gularnog pumpanja]].<ref>{{cite journal |url= https://www.questia.com/read/1P3-635880221 |last= Summers |first= Adam |title= Monitor Marathons |journal= [[Natural History (magazine)|Natural History]] |volume= 112 |issue= 5 |date= 2003 |page= 32 |accessdate= October 21, 2014 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Neki drugi gušteri, većinom [[Agamidae|agamidi]], koriste [[dvonožnost|dvonožno kretanje]] za trčanje i pri tome izbjegavaju bočno savijanje. Dvonožnost kod modernih guštera je rijetka, ali je efikasan način trčanja bez zastajanja za disanje i prednost je za hvatanje aktivnog plijena ili izbjegavanje predatora. [[Krokodili]] koriste "visoki hod" s uspravnijim držanjem udova koje minimizira bočno savijanje kako bi prešli velike udaljenosti. Međutim, budući da su evoluirali od uspravnih hodača s ograničenom dvonožnošću, to bi jednostavno mogao biti ostatak ponašanja iz prošlosti, a ne specifična adaptacija za prevazilaženje ove poteškoće. Todd J. Uriona sa [[Univerzitet u Utahu|Univerziteta u Utahu]] pretpostavio je da je [[rebro|rebarna]] ventilacija možda pomogla uspravnom držanju u prevazilaženju tog ograničenja.<ref>{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=_WYGA8NXmbIC&pg=PA38 |author= Uriona, Todd J. |date= 2008 |title= The Function of the Crocodilean Diaphragmaticus |isbn= 9780549977285 |accessdate= October 21, 2014}}</ref> === Izbjegavanje ograničenja === [[Ptice]] imaju uspravne udove i kruta tijela, te se stoga ne savijaju bočno prilikom kretanja. Osim toga, mnoge od njih imaju mehanizam koji pumpa oba plućna krila istovremeno kada ptice njišu kukovima. Većina [[sisar]]a ima uspravne udove i fleksibilna tijela, što im omogućava da se njihova tijela savijaju vertikalno prilikom brzog kretanja. To pomaže disanju, jer istovremeno širi ili skuplja oba plućna krila. == Dokazi za suprotno == Suprotno gore navedenom modelu, disanje se kod guštera odvija tokom kretanja, čak i iznad njihovog aerobnog opsega, a arterijska krv ostaje dobro oksigenirana.<ref>{{cite encyclopedia | last=Bennett | first=Albert F. | url=http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf | title=Exercise performance of reptiles | pages=113–138 | encyclopedia=Comparative Vertebrate Exercise Physiology: Phyletic Adaptations | series=Advances in Veterinary Science and Comparative Medicine | volume=38B | editor1-last=Jones | editor1-first=James H. | editor2-last=Cornelius | editor2-first=Charles E. | editor3-last=Marshak | editor3-first=R. R. | publisher=Academic Press | location=New York | year=1994 | isbn=0120392399 | access-date=2009-12-03 | archive-date=2010-06-10 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100610182449/http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf | url-status=dead }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610182449/http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf |date=2010-06-10 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fiziologija]] * [[Kompromis]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Biološka pravila]] 14b8qom1nr0j7tgxil3fu9p87qq8f28 Kategorija:Stećci svjetska baština 14 4722915 42637099 42605411 2026-06-15T14:49:23Z Zavičajac 76707 42637099 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci]] 0pduw3copg70krjqsv4vz0ixnbg4ltx Nekropola stećaka Potkuk 0 4722976 42637102 42613980 2026-06-15T14:52:17Z Zavičajac 76707 42637102 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nekropola stećaka Potkuk |image = |godina = 2016. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1504 |država = {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Berkovići]] }} '''Nekropola stećaka Potkuk''' je naziv jedne od četiri [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] nekropole u naselju [[Bitunja]], [[Berkovići]], [[Bosna i Hercegovina]]. Područje Bitunje je pripadalo srednjovjekovnoj [[Hum]]skoj župi [[Dubrava (župa)|Dubrava]] koja je graničila sa župama [[Dabar(župa)|Dabar]], [[Popovo (župa)|Popovo]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Luka(župa)|Luka]] i [[Večerić]].<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Proglašene su za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |title=Nekropole stećaka |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=3 |access-date=2017-02-03 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305013015/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=3 |deadurl=yes }}</ref> == Lokalitet == Nekropola je smještena na oko 8 km. od [[Stolac|Stoca]], a od opštinskog središta Berkovića oko 28 km, putem preko Stoca. Tu je selo Bitunja, koja se dijele na Donju i Gornju Bitunju i zaselak Zabrđe. U Zabrđe se stiže sa puta Stolac-[[Ljubinje]], skretanjem na istočnu stranu kod betonske čatrnje Novakinja (prije prevoja na Žegulji). [[Nekropole stećaka u Bitunji|Stećci Gornje Bitunje]] (Zabrđa) situirani su na četiri lokaliteta, sa ukupno 285 stećka, od toga 62 ukrašena (22%), poznata pod sljedećim nazivima: * Nekropola Lokve, 7 stećaka * Nekropola Potkuk, kao centralni dio područja, sa 243 izbrojana stećka, uz koju je [[Krečnjak|krečnjačka]] stijena Kuk, korištena kao kamenolom za okolne nekropole * Nekropola Zakuk, 9 stećaka i nekoliko grobova obrubljenih kamenjem i očuvana osnova srednjovjekovne crkve, * Nekropola Baba, 24 stećka<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973 |title=Nekropola Potkuk |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 10. 2016 |archive-date=2016-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107092148/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973 }}</ref> == Nacionalni spomenik == Nekropola stećaka Potkuk proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] na sjednici održanoj od 11 - 17. septembra 2007. godine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 243 stećka i majdan (stijena) Kuk.<ref name="Komisija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20161107092148/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973 |title= Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, opština Berkovići |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, 2007 |accessdate= 9. juni 2026 }}</ref> === Opis === Nalazi se na relativno ravnom terenu ispod južne strane Kuka. Zauzima prostor 70x40 m. i očigledno je da je to nekropola jedne veće zajednice. Osim 2 sanduka sa postoljem isklesanih u jednom komadu, 2 sljemenjaka i 5 masivnih ploča, dužine i širine preko 2 m te visine do 0.3 m, svi ostali spomenici su u obliku sanduka. Ukrašeno je 45 spomenika. [[Ukrašavanje stećaka|Ukrasi]] su izvedeni u plitkom reljefu, izuzev na nekoliko primjeraka na kojima su ukrasi urađeni tehnikom urezivanja.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na ukrašavanju spomenika radilo je više majstora. Najčešći je prikaz jelena pojedinačno ili lova. Veći broj spomenika je dobro klesan i dosta dobro očuvan. Stećak br. 15 je među nekoliko reprezentativnih. Sjeverna, južna i zapadna (doglavna) okomita strana su ukrašene. Na vrhu sjeverne strane je friz od dvije linije koje se prepliću i uokviruju sedam elipsastih medaljona. U svakom je po jedna ptica. Ispod friza je motiv ženskog kola sa 4 figure koje se drže za ruke. Na jednom kraju je velika muška figura koja drži u jednoj ruci dugačak mač. Između žena su male ženske figure. Suprotni kraj kola završava malom ženskom figurom koja ima ispružen veliki dlan u visini ramena. Na južnoj strani je prikaz lova na jelena kao na spomenicima br. 8 i 9. Na zapadnoj strani je širok friz od povijene lozice.<ref name="Miletić"/> == Svjetska baština == Nekropola Potkuk nalazi se i na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom [[UNESCO]]-a. Na listi su 22 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U obrazloženju se, između ostalog, navodi: :''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]])''.<ref name="UNESCO">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1971.a, str. 105 i 106; * Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, str. 15. * [[Alojz Benac]]: Stećci, 1963, XXXV. * Šefik Bešlagić: Stećci, 1982, str. 67 i 130. * [[Pavao Anđelić]]: Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 455–495. == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Potkuk necropolis}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Berkovićima]] [[Kategorija:Stećci u Berkovićima]] [[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] 4qm60zsklik6r8t2b2zdpj8cbzcfbbf Univerzitet Ješiva 0 4723106 42637007 2026-06-15T12:26:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Univerzitet Ješiva]] na [[Univerzitet Yeshiva]] 42637007 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Univerzitet Yeshiva]] 4htwizh2kic2ivekgwdxi0zzz3ltl1r Waynesburg University 0 4723107 42637021 2026-06-15T12:41:05Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Waynesburg University]] na [[Univerzitet u Waynesburgu]] 42637021 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Univerzitet u Waynesburgu]] 37p0vsevnekqksiuvva738slz4xyky6 Državni univerzitet Ohaja 0 4723108 42637029 2026-06-15T13:01:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Državni univerzitet Ohaja]] na [[Državni univerzitet Ohija]] 42637029 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Državni univerzitet Ohija]] h96w5cwkj2owlgnwdy0qmvpzqq1p4qc Kanzaški državni univerzitet 0 4723109 42637033 2026-06-15T13:02:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kanzaški državni univerzitet]] na [[Državni univerzitet Kansasa]]: svi su skoro u ovom formatu 42637033 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Državni univerzitet Kansasa]] 9qsyzqmyx7c5gjyrp85x2pm8txzlw1t Šablon:Sastav Obala Slonovače 2026 SP 10 4723110 42637037 2026-06-15T13:21:48Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{National squad | name = Sastav Obala Slonovače 2026 SP | bg = #F1771D | fg = white | bordercolor=green | country = Obala Slonovače | genitiv = Obale Slonovače | comp link = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | comp = FIFA Svjetskom prvenstvu 2026. | p1 = [[Yahia Fofana|Y. Fofana]] | p2 = [[Ousmane Diomande|O. Diomande]] | p3 = [[Ghislain Konan|Konan]] | p4 = [[Jean Michaël Seri|Seri]] | p5... 42637037 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Obala Slonovače 2026 SP | bg = #F1771D | fg = white | bordercolor=green | country = Obala Slonovače | genitiv = Obale Slonovače | comp link = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | comp = FIFA Svjetskom prvenstvu 2026. | p1 = [[Yahia Fofana|Y. Fofana]] | p2 = [[Ousmane Diomande|O. Diomande]] | p3 = [[Ghislain Konan|Konan]] | p4 = [[Jean Michaël Seri|Seri]] | p5 = [[Wilfried Singo|Singo]] | p6 = [[Seko Fofana|S. Fofana]] | p7 = [[Odilon Kossounou|Kossounou]] | p8 = [[Franck Kessié|Kessié]]&nbsp;(c) | p9 = [[Ange-Yoan Bonny|Bonny]] | p10 = [[Simon Adingra|Adingra]] | p11 = [[Yan Diomande|Y. Diomande]] | p12 = [[Elye Wahi|Wahi]] | p13 = [[Christopher Opéri|Opéri]] | p14 = [[Oumar Diakité|Diakité]] | p15 = [[Amad Diallo|Diallo]] | p16 = [[Mohamed Koné (fudbaler, rođen 2002.)|Koné]] | p17 = [[Guéla Doué|Doué]] | p18 = [[Ibrahim Sangaré (fudbaler iz Obale Slonovače)|Sangaré]] | p19 = [[Nicolas Pépé|Pépé]] | p20 = [[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] | p21 = [[Evan Ndicka|Ndicka]] | p22 = [[Evann Guessand|Guessand]] | p23 = [[Alban Lafont|Lafont]] | p24 = [[Bazoumana Touré|Touré]] | p25 = [[Parfait Guiagon|Guiagon]] | p26 = [[Christ Inao Oulaï|Inao Oulaï]] | coach = [[Emerse Faé|Faé]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.|Obala Bjelokosti]] [[Kategorija:Afrički šabloni]] </noinclude> msc73yn6vb1h1i16uj385uvh935uzdq Amad Diallo 0 4723111 42637038 2026-06-15T13:22:16Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amad Diallo | slika = Manchester United v BSC Young Boys, 8 December 2021 (17) (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|7|11|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|CIV}} [[Abidjan]] | rodnadržava = [[Obala Bjelokosti]] | datumsmrti = | gra... 42637038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amad Diallo | slika = Manchester United v BSC Young Boys, 8 December 2021 (17) (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|7|11|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|CIV}} [[Abidjan]] | rodnadržava = [[Obala Bjelokosti]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|CIV}} [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]]<br>{{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.73 m | pozicija = krilo, ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2021 | klubovi1 = {{flagicon|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 4 (1) | godine2 = 2021 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | nastupi(golovi)2 = 70 (11) | godine3 = 2022 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | nastupi(golovi)3 = 10 (3) | godine4 = 2022 – 2023 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | nastupi(golovi)4 = 37 (13) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 20 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.6.2026 }} '''Amad Diallo''' ([[Abidjan]], [[11. srpnja]] [[2002.]]), nogometaš i reprezentativac iz [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] koji igra kao krilo ili ofenzivni vezni. Trenutno je član [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Rođen u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], Diallo se s obitelji preselio u [[Italija|Italiju]] kao dijete. Godine [[2015.]] pridružio se omladinskom pogonu [[Atalanta BC|Atalante]], a [[2019.]] godine postigao je gol u svom debitantskom nastupu za prvu momčad. U siječnju [[2021.]] prelazi u [[Manchester United F.C.|Manchester United]], gdje igra i danas, a imao je i kratke posudbe u [[Rangers F.C.|Rangersima]] i [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandu]]. U ožujku [[2021.]] godine debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|reprezentaciju Obale Bjelokosti]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine postigao je prvi gol svoje reprezentacije na turniru. {{Sastav Obala Slonovače 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2002||Diallo, Amad}} 3d5dq6pyyrdzelhjrnmq7k6hbo4oda1 42637039 42637038 2026-06-15T13:23:44Z Edgar Allan Poe 29250 + 6 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amad Diallo | slika = Manchester United v BSC Young Boys, 8 December 2021 (17) (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|7|11|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|CIV}} [[Abidjan]] | rodnadržava = [[Obala Bjelokosti]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|CIV}} [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]]<br>{{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.73 m | pozicija = krilo, ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2021 | klubovi1 = {{flagicon|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 4 (1) | godine2 = 2021 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | nastupi(golovi)2 = 70 (11) | godine3 = 2022 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | nastupi(golovi)3 = 10 (3) | godine4 = 2022 – 2023 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | nastupi(golovi)4 = 37 (13) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 20 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.6.2026 }} '''Amad Diallo''' ([[Abidjan]], [[11. srpnja]] [[2002.]]), nogometaš i reprezentativac iz [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] koji igra kao krilo ili ofenzivni vezni. Trenutno je član [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Rođen u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], Diallo se s obitelji preselio u [[Italija|Italiju]] kao dijete. Godine [[2015.]] pridružio se omladinskom pogonu [[Atalanta BC|Atalante]], a [[2019.]] godine postigao je gol u svom debitantskom nastupu za prvu momčad. U siječnju [[2021.]] prelazi u [[Manchester United F.C.|Manchester United]], gdje igra i danas, a imao je i kratke posudbe u [[Rangers F.C.|Rangersima]] i [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandu]]. U ožujku [[2021.]] godine debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|reprezentaciju Obale Bjelokosti]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine postigao je prvi gol svoje reprezentacije na turniru. {{Sastav Obala Slonovače 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2002||Diallo, Amad}} [[Kategorija:Fudbaleri iz Obale Slonovače]] [[Kategorija:Fudbaleri Atalante]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Rangersa]] [[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]] [[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]] shq9s84zsek0d9qhcidsou3avl3zasl 42637040 42637039 2026-06-15T13:24:46Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Italijanski fudbaleri|Italijanski fudbaleri]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amad Diallo | slika = Manchester United v BSC Young Boys, 8 December 2021 (17) (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|2002|7|11|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|CIV}} [[Abidjan]] | rodnadržava = [[Obala Bjelokosti]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|CIV}} [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]]<br>{{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.73 m | pozicija = krilo, ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | brojnadresu = 16 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2019 – 2021 | klubovi1 = {{flagicon|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 4 (1) | godine2 = 2021 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | nastupi(golovi)2 = 70 (11) | godine3 = 2022 | klubovi3 = → {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] | nastupi(golovi)3 = 10 (3) | godine4 = 2022 – 2023 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] | nastupi(golovi)4 = 37 (13) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2021 – | nacionalneekipe1 = {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 20 (7) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.6.2026 }} '''Amad Diallo''' ([[Abidjan]], [[11. srpnja]] [[2002.]]), nogometaš i reprezentativac iz [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] koji igra kao krilo ili ofenzivni vezni. Trenutno je član [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Rođen u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]], Diallo se s obitelji preselio u [[Italija|Italiju]] kao dijete. Godine [[2015.]] pridružio se omladinskom pogonu [[Atalanta BC|Atalante]], a [[2019.]] godine postigao je gol u svom debitantskom nastupu za prvu momčad. U siječnju [[2021.]] prelazi u [[Manchester United F.C.|Manchester United]], gdje igra i danas, a imao je i kratke posudbe u [[Rangers F.C.|Rangersima]] i [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandu]]. U ožujku [[2021.]] godine debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|reprezentaciju Obale Bjelokosti]], s kojom je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine postigao je prvi gol svoje reprezentacije na turniru. {{Sastav Obala Slonovače 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2002||Diallo, Amad}} [[Kategorija:Fudbaleri iz Obale Slonovače]] [[Kategorija:Italijanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Atalante]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Rangersa]] [[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]] [[Kategorija:Olimpijski fudbaleri]] tiptoimghgizpbe3tmkrvr5r521qmf2 Colby–Sawyer Koledž 0 4723112 42637057 2026-06-15T13:27:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Colby–Sawyer Koledž]] na [[Koledž Colby–Sawyer]] 42637057 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Colby–Sawyer]] hrotjof75z8kyn6j82o5dpmj2t0c8wn Dartmouth koledž 0 4723113 42637059 2026-06-15T13:28:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Dartmouth koledž]] na [[Koledž Dartmouth]] 42637059 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Dartmouth]] 8rbmppck9r7rta012wjo83wp86drcls Razgovor:Dartmouth koledž 1 4723114 42637061 2026-06-15T13:28:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Dartmouth koledž]] na [[Razgovor:Koledž Dartmouth]] 42637061 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Koledž Dartmouth]] mgwwesoecq0ic7k7ctipd1o9okztn0c Chester koledž Nove Engleske 0 4723115 42637063 2026-06-15T13:28:30Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Chester koledž Nove Engleske]] na [[Koledž Chester Nove Engleske]] 42637063 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Chester Nove Engleske]] cm23fv3cq3w4poj6azgrqx267lqttgu Kategorija:Stećci svjetska baština u Crnoj Gori 14 4723116 42637066 2026-06-15T14:16:47Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] 42637066 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] pl7atkddn3vou3o9qycg7h6hefgj7ex Kategorija:Stećci svjetska baština u Hrvatskoj 14 4723117 42637070 2026-06-15T14:23:26Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] 42637070 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] pl7atkddn3vou3o9qycg7h6hefgj7ex Kategorija:Staćci svjetska baština u Srbiji 14 4723118 42637073 2026-06-15T14:27:12Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] 42637073 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] pl7atkddn3vou3o9qycg7h6hefgj7ex 42637078 42637073 2026-06-15T14:33:20Z Zavičajac 76707 Uklanjanje svog sadržaja stranice 42637078 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Kategorija:Stećci svjetska baština u Srbiji 14 4723119 42637077 2026-06-15T14:32:44Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] 42637077 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] pl7atkddn3vou3o9qycg7h6hefgj7ex Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini 14 4723120 42637086 2026-06-15T14:40:19Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] 42637086 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Stećci svjetska baština]] pl7atkddn3vou3o9qycg7h6hefgj7ex Letnje vrijeme 0 4723121 42637114 2026-06-15T16:42:08Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637114 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 42637121 42637114 2026-06-15T16:48:01Z SrpskiAnonimac 101643 42637121 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] {{Bb|greškom sam napravio, trebalo je "[[Ljetnje vrijeme]]"}} cy0h5unsq14xg5xf311ibh6zkhvvo1c Letnje računanje vrijemena 0 4723122 42637115 2026-06-15T16:42:49Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637115 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 42637117 42637115 2026-06-15T16:45:41Z SrpskiAnonimac 101643 42637117 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] {{Bb|greškom sam napravio, trebalo je "[[Ljetnje računanje vrijemena]]"}} to6njkegetwew04vxms5qbfg4nlhs7k Ljetnje računanje vrijemena 0 4723123 42637116 2026-06-15T16:45:02Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637116 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 Ljetnje vrijemena 0 4723124 42637118 2026-06-15T16:46:41Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637118 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 42637120 42637118 2026-06-15T16:47:36Z SrpskiAnonimac 101643 42637120 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] {{Bb|greškom sam napravio}} oi6w4diwo3wihhtzty9udefo6z1ti7l Ljetnje vrijeme 0 4723125 42637119 2026-06-15T16:46:57Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637119 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 DST 0 4723126 42637125 2026-06-15T16:53:43Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637125 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 Koordinirano svetsko vreme 0 4723127 42637136 2026-06-15T17:49:34Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637136 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Koordinisano univerzalno vreme 0 4723128 42637137 2026-06-15T17:49:53Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637137 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Koordinisano svjetsko vrijeme 0 4723129 42637138 2026-06-15T17:50:52Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637138 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Koordinisano svetsko vrijeme 0 4723130 42637139 2026-06-15T17:51:08Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637139 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 42637141 42637139 2026-06-15T17:52:24Z SrpskiAnonimac 101643 42637141 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] {{Bb|greškom sam napravio, trebalo je "[[Koordinisano svetsko vreme]]"}} nk3ajjzdma7x5rz8kqfhi5cqatlfz5g Koordinisano svetsko vreme 0 4723131 42637140 2026-06-15T17:51:45Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637140 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Univerzalno koordinirano vrijeme 0 4723132 42637142 2026-06-15T17:54:26Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637142 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Univerzalno koordinirano vreme 0 4723133 42637143 2026-06-15T17:54:37Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637143 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Univerzalno koordinisano vrijeme 0 4723134 42637144 2026-06-15T17:55:20Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637144 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Univerzalno koordinisano vreme 0 4723135 42637145 2026-06-15T17:55:35Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637145 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Zulu vrijeme 0 4723136 42637162 2026-06-15T20:49:26Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637162 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Zulu vreme 0 4723137 42637163 2026-06-15T20:49:40Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Koordinirano univerzalno vreme]] 42637163 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koordinirano univerzalno vreme]] b1l49qkszl2uu7ozwb0qrwgvxqe1sq3 Šablon:Slika sedmice/25, 2026. 10 4723138 42637174 2026-06-15T21:43:32Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Slika sedmice | slika = Summer Solstice Sunrise over Stonehenge 2005.jpg | tekstnaslov = | opis = '''[[Prahistorijska tehnologija]]''' obuhvata tehnička znanja, vještine i materijalne izume razvijene prije pojave pisane historije. Njeni najraniji tragovi povezani su s izradom i upotrebom kamenog oruđa, obradom prirodnih materijala, korištenjem [[vatra|vatre]], lovom, pripremom hrane, izradom odjeće i gradnjom skloništa. Takve tehnologije nisu bile samo praktična p... 42637174 wikitext text/x-wiki {{Slika sedmice | slika = Summer Solstice Sunrise over Stonehenge 2005.jpg | tekstnaslov = | opis = '''[[Prahistorijska tehnologija]]''' obuhvata tehnička znanja, vještine i materijalne izume razvijene prije pojave pisane historije. Njeni najraniji tragovi povezani su s izradom i upotrebom kamenog oruđa, obradom prirodnih materijala, korištenjem [[vatra|vatre]], lovom, pripremom hrane, izradom odjeće i gradnjom skloništa. Takve tehnologije nisu bile samo praktična pomagala, nego i važan dio prilagođavanja ljudskih zajednica različitim okolišima. U [[neolitik]]u, s razvojem [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[stočarstvo|stočarstva]] i trajnijih [[naselje|naselja]], tehnološki razvoj dobio je nove oblike. Ljudi su usavršavali obradu kamena, izrađivali [[keramika|keramiku]], tkali, gradili od drveta, kamena i opeke, te postupno razvijali rane oblike obrade metala. Te promjene omogućile su složeniju proizvodnju hrane, trajniji način života i veće oblike društvene organizacije. Jedan od najpoznatijih primjera prahistorijskog tehničkog i organizacijskog umijeća je [[Stonehenge]] u južnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova gradnja zahtijevala je planiranje, prenošenje i postavljanje velikih kamenih blokova, kao i poznavanje prostora i sezonskih promjena. Spomenik je povezan s promatranjem kretanja [[Sunce|Sunca]]: u vrijeme ljetnog solsticija izlazak Sunca poravnava se s glavnom osi kompleksa. Zbog toga Stonehenge predstavlja jedan od najpoznatijih primjera veze između prahistorijske gradnje, društvene organizacije i [[arheoastronomija|arheoastronomije]]. | autor = Izvor: Andrew Dunn, 21. juni 2005. }} 4bwmrlftq2jvnv1kkcprxw6awzf16ms Wikipedija:Događaji/Arhiva/April 2026. 4 4723139 42637178 2026-06-15T22:19:11Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|April 2026.}} * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificir... 42637178 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|April 2026.}} * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– DINUM ({{jez-fr|Direction interministérielle du numérique}}), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|April 2026.]] </noinclude> 7pyam37p478qhlqi5j6deb728r5n6gy 42637268 42637178 2026-06-16T04:47:53Z Vipz 151311 42637268 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|April 2026.}} * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Kazuo Imanishi]] | [[Oscar Schmidt]] | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|April 2026.]] </noinclude> jdm4rvh3ddk27ow8h49cxu65e25po25 Wikipedija:Događaji/Arhiva/Maj 2026. 4 4723140 42637179 2026-06-15T22:20:22Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Maj 2026.}} * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] {{small|(na slici)}} s pjesmom "[[Bangaranga]]". <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | Rat u Iranu (2026)|Rat u Ir... 42637179 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Maj 2026.}} * [[17. maja]]&nbsp;– U [[Beč]]u održan [[Eurosong 2026.|70. jubilarni Eurosong]]. Historijsku prvu pobjedu odnijela je [[Bugarska]], koju je predstavljala [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] {{small|(na slici)}} s pjesmom "[[Bangaranga]]". <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivo Bego]] | [[Predrag Koraksić]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Maj 2026.]] </noinclude> g1li4x8de3tobi6q4i73h5mpbiytg8w Modul:Jeste li znali/igralište 828 4723141 42637188 2026-06-15T23:51:35Z Vipz 151311 Nova stranica: local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 8 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 12 local DEFAULT_CHARS_PER_ITEM = 170 local DEFAULT_ADJUSTMENT = 1 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function round(value) return math.floor(value + 0.5) end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or... 42637188 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 8 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 12 local DEFAULT_CHARS_PER_ITEM = 170 local DEFAULT_ADJUSTMENT = 1 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function round(value) return math.floor(value + 0.5) end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local manualCount = tonumber(args.count) local minTotal = tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_TOTAL local maxTotal = tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_TOTAL local charsPerItem = tonumber(args.charsPerItem) or DEFAULT_CHARS_PER_ITEM local adjustment = tonumber(args.adjustment) or DEFAULT_ADJUSTMENT minTotal = math.max(1, math.floor(minTotal)) maxTotal = math.max(minTotal, math.floor(maxTotal)) maxTotal = math.min(maxTotal, maxPossibleTotal) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), minTotal, maxTotal) end local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end local totalCount = round((targetLength / charsPerItem) + adjustment) return clamp(totalCount, minTotal, maxTotal) end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local totalCount = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact then regularCount = totalCount - 1 end regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact then table.insert(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do table.insert(output, '<li>' .. facts[indexes[i]] .. '</li>') end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end return p fhd2m26c9lr23o106iuqppcalq3hj2d 42637194 42637188 2026-06-16T00:00:27Z Vipz 151311 42637194 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 3 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 8 local DEFAULT_BASE_CHARS = 900 local DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM = 450 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getConfig(args, maxPossibleTotal) local minTotal = tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_TOTAL local maxTotal = tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_TOTAL local baseChars = tonumber(args.baseChars) or DEFAULT_BASE_CHARS local charsPerExtra = tonumber(args.charsPerExtra) or DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM minTotal = math.max(1, math.floor(minTotal)) maxTotal = math.max(minTotal, math.floor(maxTotal)) baseChars = math.max(0, math.floor(baseChars)) charsPerExtra = math.max(1, math.floor(charsPerExtra)) if maxPossibleTotal and maxPossibleTotal > 0 then maxTotal = math.min(maxTotal, maxPossibleTotal) minTotal = math.min(minTotal, maxTotal) end return { minTotal = minTotal, maxTotal = maxTotal, baseChars = baseChars, charsPerExtra = charsPerExtra } end local function getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local config = getConfig(args, maxPossibleTotal) local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end targetLength = math.max(0, math.floor(targetLength)) local manualCount = tonumber(args.count) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local extraLength = math.max(0, targetLength - config.baseChars) local extraItems = math.floor((extraLength / config.charsPerExtra) + 0.5) local totalCount = config.minTotal + extraItems return clamp(totalCount, config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local totalCount = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact and totalCount > 0 then addListItem(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, facts[indexes[i]]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end local totalCount, targetLength, config = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'targetLength: ' .. tostring(targetLength), 'min: ' .. tostring(config.minTotal), 'max: ' .. tostring(config.maxTotal), 'baseChars: ' .. tostring(config.baseChars), 'charsPerExtra: ' .. tostring(config.charsPerExtra), 'totalCount: ' .. tostring(totalCount), 'imageFactCount: ' .. tostring(hasImageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p lc7vfvaczlzunrdjtidm242xwdihv1e 42637200 42637194 2026-06-16T00:09:37Z Vipz 151311 42637200 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 3 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 8 local DEFAULT_BASE_CHARS = 900 local DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM = 450 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getConfig(args, maxPossibleTotal) local minTotal = tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_TOTAL local maxTotal = tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_TOTAL local baseChars = tonumber(args.baseChars) or DEFAULT_BASE_CHARS local charsPerExtra = tonumber(args.charsPerExtra) or DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM minTotal = math.max(1, math.floor(minTotal)) maxTotal = math.max(minTotal, math.floor(maxTotal)) baseChars = math.max(0, math.floor(baseChars)) charsPerExtra = math.max(1, math.floor(charsPerExtra)) if maxPossibleTotal and maxPossibleTotal > 0 then maxTotal = math.min(maxTotal, maxPossibleTotal) minTotal = math.min(minTotal, maxTotal) end return { minTotal = minTotal, maxTotal = maxTotal, baseChars = baseChars, charsPerExtra = charsPerExtra } end local function getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local config = getConfig(args, maxPossibleTotal) local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end targetLength = math.max(0, math.floor(targetLength)) local manualCount = tonumber(args.count) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local extraLength = math.max(0, targetLength - config.baseChars) local extraItems = math.floor((extraLength / config.charsPerExtra) + 0.5) local totalCount = config.minTotal + extraItems return clamp(totalCount, config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local totalCount = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact and totalCount > 0 then table.insert(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, facts[indexes[i]]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end local totalCount, targetLength, config = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'targetLength: ' .. tostring(targetLength), 'min: ' .. tostring(config.minTotal), 'max: ' .. tostring(config.maxTotal), 'baseChars: ' .. tostring(config.baseChars), 'charsPerExtra: ' .. tostring(config.charsPerExtra), 'totalCount: ' .. tostring(totalCount), 'imageFactCount: ' .. tostring(hasImageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p p7cgpv4j5tdzbgseej2tzlsmpqy4kw9 42637210 42637200 2026-06-16T01:19:28Z Vipz 151311 42637210 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 3 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 8 local DEFAULT_BASE_CHARS = 900 local DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM = 450 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getConfig(args, maxPossibleTotal) local minTotal = tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_TOTAL local maxTotal = tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_TOTAL local baseChars = tonumber(args.baseChars) or DEFAULT_BASE_CHARS local charsPerExtra = tonumber(args.charsPerExtra) or DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM minTotal = math.max(1, math.floor(minTotal)) maxTotal = math.max(minTotal, math.floor(maxTotal)) baseChars = math.max(0, math.floor(baseChars)) charsPerExtra = math.max(1, math.floor(charsPerExtra)) if maxPossibleTotal and maxPossibleTotal > 0 then maxTotal = math.min(maxTotal, maxPossibleTotal) minTotal = math.min(minTotal, maxTotal) end return { minTotal = minTotal, maxTotal = maxTotal, baseChars = baseChars, charsPerExtra = charsPerExtra } end local function getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local config = getConfig(args, maxPossibleTotal) local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end targetLength = math.max(0, math.floor(targetLength)) local manualCount = tonumber(args.count) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local extraLength = math.max(0, targetLength - config.baseChars) local fewerItems = math.floor((extraLength / config.charsPerExtra) + 0.5) local totalCount = config.maxTotal - fewerItems return clamp(totalCount, config.minTotal, config.maxTotal), targetLength, config end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local totalCount = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact and totalCount > 0 then table.insert(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, facts[indexes[i]]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxPossibleTotal = #facts if hasImageFact then maxPossibleTotal = maxPossibleTotal + 1 end local totalCount, targetLength, config = getTotalCount(frame, args, maxPossibleTotal) local regularCount = totalCount if hasImageFact and totalCount > 0 then regularCount = totalCount - 1 end local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'targetLength: ' .. tostring(targetLength), 'min: ' .. tostring(config.minTotal), 'max: ' .. tostring(config.maxTotal), 'baseChars: ' .. tostring(config.baseChars), 'charsPerExtra: ' .. tostring(config.charsPerExtra), 'totalCount: ' .. tostring(totalCount), 'imageFactCount: ' .. tostring(hasImageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p g8vrh9ugokuxls342l9v8uhe3hp5lqz 42637217 42637210 2026-06-16T01:46:17Z Vipz 151311 42637217 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 3 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 8 local DEFAULT_BASE_CHARS = 900 local DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM = 450 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getConfig(args, maxRegularCount) local minRegular = tonumber(args.minRegular) or tonumber(args.min) or 3 local maxRegular = tonumber(args.maxRegular) or tonumber(args.max) or 8 local baseChars = tonumber(args.baseChars) or DEFAULT_BASE_CHARS local charsPerExtra = tonumber(args.charsPerExtra) or DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM minRegular = math.max(0, math.floor(minRegular)) maxRegular = math.max(minRegular, math.floor(maxRegular)) baseChars = math.max(0, math.floor(baseChars)) charsPerExtra = math.max(1, math.floor(charsPerExtra)) if maxRegularCount and maxRegularCount > 0 then maxRegular = math.min(maxRegular, maxRegularCount) minRegular = math.min(minRegular, maxRegular) end return { minRegular = minRegular, maxRegular = maxRegular, baseChars = baseChars, charsPerExtra = charsPerExtra } end local function getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) local config = getConfig(args, maxRegularCount) local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end targetLength = math.max(0, math.floor(targetLength)) local manualCount = tonumber(args.count) or tonumber(args.regularCount) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), config.minRegular, config.maxRegular), targetLength, config end local extraLength = math.max(0, targetLength - config.baseChars) local fewerItems = math.floor((extraLength / config.charsPerExtra) + 0.5) local regularCount = config.maxRegular - fewerItems return clamp(regularCount, config.minRegular, config.maxRegular), targetLength, config end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxRegularCount = #facts math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local regularCount = getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact then table.insert(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, facts[indexes[i]]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxRegularCount = #facts local regularCount, targetLength, config = getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'targetLength: ' .. tostring(targetLength), 'minRegular: ' .. tostring(config.minRegular), 'maxRegular: ' .. tostring(config.maxRegular), 'baseChars: ' .. tostring(config.baseChars), 'charsPerExtra: ' .. tostring(config.charsPerExtra), 'imageFactCount: ' .. tostring(hasImageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'totalDisplayedCount: ' .. tostring(regularCount + (hasImageFact and 1 or 0)), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p 32bjrb2zxxubqg9oe5hw9un6m557n6q 42637219 42637217 2026-06-16T01:57:17Z Vipz 151311 42637219 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_MIN_TOTAL = 3 local DEFAULT_MAX_TOTAL = 8 local DEFAULT_BASE_CHARS = 900 local DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM = 450 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = targetTemplate } end) if success then return expanded end return '' end local function getConfig(args, maxRegularCount) local minRegular = tonumber(args.minRegular) or tonumber(args.min) or 3 local maxRegular = tonumber(args.maxRegular) or tonumber(args.max) or 8 local baseChars = tonumber(args.baseChars) or DEFAULT_BASE_CHARS local charsPerExtra = tonumber(args.charsPerExtra) or DEFAULT_CHARS_PER_EXTRA_ITEM minRegular = math.max(0, math.floor(minRegular)) maxRegular = math.max(minRegular, math.floor(maxRegular)) baseChars = math.max(0, math.floor(baseChars)) charsPerExtra = math.max(1, math.floor(charsPerExtra)) if maxRegularCount and maxRegularCount > 0 then maxRegular = math.min(maxRegular, maxRegularCount) minRegular = math.min(minRegular, maxRegular) end return { minRegular = minRegular, maxRegular = maxRegular, baseChars = baseChars, charsPerExtra = charsPerExtra } end local function getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) local config = getConfig(args, maxRegularCount) local targetLength = tonumber(args.targetLength) if not targetLength then targetLength = getPlainLength(getTargetText(frame, args)) end targetLength = math.max(0, math.floor(targetLength)) local manualCount = tonumber(args.count) or tonumber(args.regularCount) if manualCount then return clamp(math.floor(manualCount), config.minRegular, config.maxRegular), targetLength, config end local extraLength = math.max(0, targetLength - config.baseChars) local fewerItems = 0 if extraLength > 0 then fewerItems = math.ceil(extraLength / config.charsPerExtra) end local regularCount = config.maxRegular - fewerItems return clamp(regularCount, config.minRegular, config.maxRegular), targetLength, config end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxRegularCount = #facts math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local regularCount = getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) regularCount = math.min(regularCount, #facts) local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local output = { '<ul>' } if hasImageFact then table.insert(output, imageFacts[math.random(1, #imageFacts)]) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, facts[indexes[i]]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local hasImageFact = #imageFacts > 0 local maxRegularCount = #facts local regularCount, targetLength, config = getRegularCount(frame, args, maxRegularCount) local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'targetLength: ' .. tostring(targetLength), 'minRegular: ' .. tostring(config.minRegular), 'maxRegular: ' .. tostring(config.maxRegular), 'baseChars: ' .. tostring(config.baseChars), 'charsPerExtra: ' .. tostring(config.charsPerExtra), 'imageFactCount: ' .. tostring(hasImageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'totalDisplayedCount: ' .. tostring(regularCount + (hasImageFact and 1 or 0)), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p evr98j52f3cna677rg5jlco6y0cqtr0 42637221 42637219 2026-06-16T02:06:27Z Vipz 151311 42637221 Scribunto text/plain local p = {} local DEFAULT_TARGET_TEMPLATE = 'Istaknuti članak' local DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1 = 'Aktualni događaji' local DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2 = 'Na današnji dan' local DEFAULT_MIN_REGULAR = 3 local DEFAULT_MAX_REGULAR = 8 local DEFAULT_CHARS_PER_ROW = 70 local DEFAULT_BOX_FIXED_ROWS = 4 local DEFAULT_IMAGE_ROWS = 5 local DEFAULT_LIST_ITEM_EXTRA_ROWS = 0.4 local DEFAULT_COLUMN_GAP_ROWS = 2 local function clamp(value, minValue, maxValue) if value < minValue then return minValue end if value > maxValue then return maxValue end return value end local function formatNumber(value) if type(value) == 'number' then return string.format('%.2f', value) end return tostring(value) end local function countPattern(text, pattern) local count = 0 for _ in tostring(text or ''):gmatch(pattern) do count = count + 1 end return count end local function stripWikitext(text) text = tostring(text or '') text = mw.text.killMarkers(text) text = text:gsub('<!--.-%-%->', ' ') text = text:gsub('<style[^>]*>.-</style>', ' ') text = text:gsub('<script[^>]*>.-</script>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>/]*>.-</ref>', ' ') text = text:gsub('<ref[^>]*/>', ' ') text = text:gsub('%[%[[Dd]atoteka:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ff]ile:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[Ii]mage:[^%]]+%]%]', ' ') text = text:gsub('%[%[[^%]|]+|([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[%[([^%]]+)%]%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%s+([^%]]+)%]', '%1') text = text:gsub('%[https?://[^%s%]]+%]', ' ') text = text:gsub('<[^>]+>', ' ') text = text:gsub("'''", '') text = text:gsub("''", '') local success, decoded = pcall(function() return mw.text.decode(text, true) end) if success then text = decoded end text = text:gsub('&nbsp;', ' ') text = text:gsub('&[a-zA-Z#0-9]+;', ' ') text = text:gsub('%s+', ' ') return mw.text.trim(text) end local function getPlainLength(text) local plainText = stripWikitext(text) if plainText == '' then return 0 end return mw.ustring.len(plainText) end local function countImages(text) text = tostring(text or '') return countPattern(text, '%[%[[Dd]atoteka:') + countPattern(text, '%[%[[Ff]ile:') + countPattern(text, '%[%[[Ii]mage:') + countPattern(text, '<img[%s>]') end local function countListItems(text) text = tostring(text or '') local htmlItems = countPattern(text, '<li[%s>]') local bulletItems = 0 local normalized = '\n' .. text:gsub('\r\n', '\n') for _ in normalized:gmatch('\n[%*#]+[^\n]*') do bulletItems = bulletItems + 1 end return math.max(htmlItems, bulletItems) end local function expandTemplateSafe(frame, title) if not title or title == '' then return '' end local success, expanded = pcall(function() return frame:expandTemplate{ title = title } end) if success then return expanded end return '' end local function getTargetText(frame, args) if args.target and args.target ~= '' then return args.target end local targetTemplate = args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE return expandTemplateSafe(frame, targetTemplate) end local function getReferencedText(frame, args, templateArg, textArg, defaultTemplate) if args[textArg] and args[textArg] ~= '' then return args[textArg] end local templateTitle = args[templateArg] if templateTitle == nil then templateTitle = defaultTemplate end if templateTitle == '' then return '' end return expandTemplateSafe(frame, templateTitle) end local function getConfig(args, maxRegularCount) local minRegular = tonumber(args.minRegular) or tonumber(args.min) or DEFAULT_MIN_REGULAR local maxRegular = tonumber(args.maxRegular) or tonumber(args.max) or DEFAULT_MAX_REGULAR local charsPerRow = tonumber(args.charsPerRow) or DEFAULT_CHARS_PER_ROW local boxFixedRows = tonumber(args.boxFixedRows) or DEFAULT_BOX_FIXED_ROWS local imageRows = tonumber(args.imageRows) or DEFAULT_IMAGE_ROWS local listItemExtraRows = tonumber(args.listItemExtraRows) or DEFAULT_LIST_ITEM_EXTRA_ROWS local columnGapRows = tonumber(args.columnGapRows) or DEFAULT_COLUMN_GAP_ROWS minRegular = math.max(0, math.floor(minRegular)) maxRegular = math.max(minRegular, math.floor(maxRegular)) charsPerRow = math.max(1, charsPerRow) boxFixedRows = math.max(0, boxFixedRows) imageRows = math.max(0, imageRows) listItemExtraRows = math.max(0, listItemExtraRows) columnGapRows = math.max(0, columnGapRows) if maxRegularCount and maxRegularCount > 0 then maxRegular = math.min(maxRegular, maxRegularCount) minRegular = math.min(minRegular, maxRegular) end return { minRegular = minRegular, maxRegular = maxRegular, charsPerRow = charsPerRow, boxFixedRows = boxFixedRows, imageRows = imageRows, listItemExtraRows = listItemExtraRows, columnGapRows = columnGapRows } end local function estimateContentRows(text, config) local plainLength = getPlainLength(text) local textRows = math.ceil(plainLength / config.charsPerRow) local imageRows = countImages(text) * config.imageRows local listExtraRows = countListItems(text) * config.listItemExtraRows return textRows + imageRows + listExtraRows end local function estimateBoxRows(text, config) return config.boxFixedRows + estimateContentRows(text, config) end local function estimateRegularItemRows(item, config) local plainLength = getPlainLength(item) local textRows = math.max(1, math.ceil(plainLength / config.charsPerRow)) return textRows + config.listItemExtraRows end local function estimateImageFactRows(item, config) return math.max(config.imageRows + 1, estimateContentRows(item, config)) end local function chooseRegularCount(frame, args, maxRegularCount, imageFact, regularCandidates) local config = getConfig(args, maxRegularCount) local manualCount = tonumber(args.regularCount) or tonumber(args.count) local targetText = getTargetText(frame, args) local compareText1 = getReferencedText(frame, args, 'compareTemplate1', 'compareText1', DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1) local compareText2 = getReferencedText(frame, args, 'compareTemplate2', 'compareText2', DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2) local targetRows = estimateBoxRows(targetText, config) local rightRows = 0 if compareText1 ~= '' then rightRows = rightRows + estimateBoxRows(compareText1, config) end if compareText2 ~= '' then if rightRows > 0 then rightRows = rightRows + config.columnGapRows end rightRows = rightRows + estimateBoxRows(compareText2, config) end local dykBudgetRows = math.max(0, rightRows - targetRows - config.columnGapRows) local dykRows = config.boxFixedRows if imageFact then dykRows = dykRows + estimateImageFactRows(imageFact, config) end if manualCount then local regularCount = clamp(math.floor(manualCount), config.minRegular, config.maxRegular) return regularCount, { config = config, targetLength = getPlainLength(targetText), targetRows = targetRows, rightRows = rightRows, dykBudgetRows = dykBudgetRows, dykRows = dykRows, manual = true } end local regularCount = 0 for i = 1, math.min(config.maxRegular, #regularCandidates) do local itemRows = estimateRegularItemRows(regularCandidates[i], config) if regularCount < config.minRegular or dykRows + itemRows <= dykBudgetRows then dykRows = dykRows + itemRows regularCount = regularCount + 1 else break end end regularCount = clamp(regularCount, config.minRegular, config.maxRegular) return regularCount, { config = config, targetLength = getPlainLength(targetText), targetRows = targetRows, rightRows = rightRows, dykBudgetRows = dykBudgetRows, dykRows = dykRows, manual = false } end local function getShuffledIndexes(size) local indexes = {} for i = 1, size do indexes[i] = i end for i = size, 2, -1 do local j = math.random(i) indexes[i], indexes[j] = indexes[j], indexes[i] end return indexes end local function addListItem(output, item) item = tostring(item or '') if item:match('^%s*<li') then table.insert(output, item) else table.insert(output, '<li>' .. item .. '</li>') end end local function getData() local facts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice') local imageFacts = require('Modul:Jeste_li_znali/natuknice_slike') return facts, imageFacts end local function prepareSelection(facts, imageFacts) math.randomseed(tonumber(os.date('%Y%j'))) local imageFact = nil if #imageFacts > 0 then imageFact = imageFacts[math.random(1, #imageFacts)] end local indexes = getShuffledIndexes(#facts) local regularCandidates = {} for i = 1, #facts do regularCandidates[i] = facts[indexes[i]] end return imageFact, regularCandidates end function p.random(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local imageFact, regularCandidates = prepareSelection(facts, imageFacts) local regularCount = chooseRegularCount(frame, args, #facts, imageFact, regularCandidates) regularCount = math.min(regularCount, #regularCandidates) local output = { '<ul>' } if imageFact then table.insert(output, imageFact) end for i = 1, regularCount do addListItem(output, regularCandidates[i]) end table.insert(output, '</ul>') return table.concat(output) end function p.debug(frame) local args = frame.args or {} local facts, imageFacts = getData() local imageFact, regularCandidates = prepareSelection(facts, imageFacts) local regularCount, info = chooseRegularCount(frame, args, #facts, imageFact, regularCandidates) local config = info.config local lines = { 'Jeste li znali sandbox debug', 'targetTemplate: ' .. tostring(args.targetTemplate or DEFAULT_TARGET_TEMPLATE), 'compareTemplate1: ' .. tostring(args.compareTemplate1 or DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_1), 'compareTemplate2: ' .. tostring(args.compareTemplate2 or DEFAULT_COMPARE_TEMPLATE_2), 'targetLength: ' .. tostring(info.targetLength), 'targetRows: ' .. formatNumber(info.targetRows), 'rightRows: ' .. formatNumber(info.rightRows), 'dykBudgetRows: ' .. formatNumber(info.dykBudgetRows), 'dykRowsAfterSelection: ' .. formatNumber(info.dykRows), 'minRegular: ' .. tostring(config.minRegular), 'maxRegular: ' .. tostring(config.maxRegular), 'charsPerRow: ' .. formatNumber(config.charsPerRow), 'boxFixedRows: ' .. formatNumber(config.boxFixedRows), 'imageRows: ' .. formatNumber(config.imageRows), 'listItemExtraRows: ' .. formatNumber(config.listItemExtraRows), 'columnGapRows: ' .. formatNumber(config.columnGapRows), 'imageFactCount: ' .. tostring(imageFact and 1 or 0), 'regularFactCount: ' .. tostring(regularCount), 'totalDisplayedCount: ' .. tostring(regularCount + (imageFact and 1 or 0)), 'availableRegularFacts: ' .. tostring(#facts), 'availableImageFacts: ' .. tostring(#imageFacts), 'manualCountUsed: ' .. tostring(info.manual) } return '<pre>' .. mw.text.nowiki(table.concat(lines, '\n')) .. '</pre>' end return p 92vtazufvd3f7gmur4kqqi086tpwyrz Šablon:Jeste li znali/igralište 10 4723142 42637189 2026-06-15T23:52:14Z Vipz 151311 Nova stranica: <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate=Istaknuti članak|min=8|max=12|charsPerItem=170|adjustment=1}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 42637189 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate=Istaknuti članak|min=8|max=12|charsPerItem=170|adjustment=1}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> qnvv9guviezu0dh8dl0xdklwh9p8ln6 42637190 42637189 2026-06-15T23:52:34Z Vipz 151311 42637190 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate=Istaknuti članak|min=3|max=12|charsPerItem=170|adjustment=1}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 5htka7z42q6jtyh51ks7kydaxx3xcc3 42637196 42637190 2026-06-16T00:02:27Z Vipz 151311 42637196 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate=Istaknuti članak|min=3|max=8|baseChars=900|charsPerExtra=450}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> g86qipp1om73iwu7s3bxvtlr0k7l15r 42637212 42637196 2026-06-16T01:26:43Z Vipz 151311 42637212 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate=Istaknuti članak|min=4|max=10|baseChars=900|charsPerExtra=450}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> qtauixxt5wjnyqpfewoym4guatzc3h1 42637216 42637212 2026-06-16T01:42:14Z Vipz 151311 42637216 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate={{{targetTemplate|Istaknuti članak}}}|minRegular=3|maxRegular=8|baseChars=900|charsPerExtra=450}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> rmsbt1pduie2h3zu6qp5p89msozzhrj 42637220 42637216 2026-06-16T01:57:42Z Vipz 151311 42637220 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random|targetTemplate={{{targetTemplate|Istaknuti članak}}}|minRegular=3|maxRegular=8|baseChars=700|charsPerExtra=350}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> gvhfj9vwug8rehik6czngqyiuy34n5k 42637222 42637220 2026-06-16T02:06:52Z Vipz 151311 42637222 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Jeste li znali/styles.css" />{{#invoke:Jeste li znali/igralište|random |targetTemplate={{{targetTemplate|Istaknuti članak}}} |compareTemplate1={{{compareTemplate1|Aktualni događaji}}} |compareTemplate2={{{compareTemplate2|Na današnji dan}}} |minRegular={{{minRegular|3}}} |maxRegular={{{maxRegular|8}}} |charsPerRow={{{charsPerRow|70}}} |boxFixedRows={{{boxFixedRows|4}}} |imageRows={{{imageRows|5}}} |listItemExtraRows={{{listItemExtraRows|0.4}}} |columnGapRows={{{columnGapRows|2}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> hn4k9zwrdtzqsfxnhxh43f54la6e3uy Šablon:Glavna stranica/igralište/styles.css 10 4723143 42637191 2026-06-15T23:53:09Z Vipz 151311 Nova stranica: /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-grid { display: grid; grid-template-columns: 1fr; gap: 1rem; align-items: stretch; } /** fix bug zooming **/ .main-grid > div { max-width: 100%; } .main-grid__item, .main-grid__wide { display: flex; flex-direction: column; min-width: 0; } .main-grid .main-box { display: flex; flex: 1 1 auto; flex-direction: column; margin-top: 0;... 42637191 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-grid { display: grid; grid-template-columns: 1fr; gap: 1rem; align-items: stretch; } /** fix bug zooming **/ .main-grid > div { max-width: 100%; } .main-grid__item, .main-grid__wide { display: flex; flex-direction: column; min-width: 0; } .main-grid .main-box { display: flex; flex: 1 1 auto; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-grid .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-grid .main-box__footer, .main-grid .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-grid { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; row-gap: 1rem; } .main-grid__wide { grid-column: 1 / -1; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } 8x2gzr0hxp7oi5qbjzb8l7k0sp5nc87 42637202 42637191 2026-06-16T00:48:57Z Vipz 151311 42637202 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } gx4gjzw81umymkrr6r59uowrcumdqcu 42637211 42637202 2026-06-16T01:20:41Z Vipz 151311 42637211 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: #aaa; font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } kdqhr8ri9grz3ojyeazd14lspq54fak 42637273 42637211 2026-06-16T05:13:43Z Vipz 151311 42637273 sanitized-css text/css /* Wiki2021 Interface Contributors: P.T.Đ, DHN Year: 2021 Modified code from Vietnamese Wikipedia */ /* default layout */ .main-layout { display: grid; gap: 1rem; } .main-columns { display: grid; gap: 1rem; } .main-column, .main-wide { min-width: 0; } .main-column { display: flex; flex-direction: column; gap: 1rem; } /** fix bug zooming **/ .main-layout > div, .main-columns > div { max-width: 100%; } .main-column > .main-box, .main-wide > .main-box { display: flex; flex-direction: column; margin-top: 0; margin-bottom: 0; } .main-column > .main-box { flex: 0 1 auto; } .main-column > .main-box:last-child { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__body, .main-wide > .main-box > .main-box__body { flex: 1 1 auto; } .main-column > .main-box > .main-box__footer, .main-column > .main-box > .main-footer, .main-wide > .main-box > .main-box__footer, .main-wide > .main-box > .main-footer { flex: 0 0 auto; } .main-box { margin-top: 0.5rem; } /* responsive layout */ @media (min-width: 992px) { .main-columns { grid-template-columns: minmax(0, 1fr) minmax(0, 1fr); column-gap: 1.5rem; align-items: stretch; } } /* tweaks WikimediaUI */ .mw-headline-number { display: none; } .main-header__right .mw-ui-quiet { padding: 6px 8px; } .main-header__right .mw-ui-quiet:hover, .main-header__right .mw-ui-quiet:focus, .main-box__title a:hover, .main-box__title a:focus, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:hover, .main-box-dropdown__content > ul > li > a:focus { color: #0645ad; } /* tweaks .main-bottom elements */ /** .main-bottom-box **/ .main-bottom-box { margin-top: calc(1.5rem + 24px); border-top: 2px dotted #e0e0e0; } /** .main-bottom-box__icon **/ .main-bottom-box__icon { margin: -24px 0 0.5rem; } .main-bottom-box__icon img { padding: 0 1em; background-color: #fff; border-radius: 10px; } @media (max-width: 719px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 1em; font-family: inherit; font-size: 1em; line-height: 1.5; } } @media (min-width: 720px) { .main-bottom-box__header { margin-bottom: 0; padding-bottom: 1rem; font-size: 1.4em; } } @media (min-width: 1000px) { .main-bottom-box__header { margin: 0 auto; width: 80%; } } /* utils */ .u-display-inline-block { display: inline-block; } .u-font-size-larger { font-size: 1.35em; } .u-text-align-center { text-align: center; } .u-plain-list > ul, .u-plain-list > ul > li { margin: 0; padding: 0; list-style: none; } .u-horizontal-list > ul { display: inline; letter-spacing: -1em; } .u-horizontal-list > ul > li { display: inline; letter-spacing: normal; } .u-horizontal-list > ul li::after { padding: 0 0.35em; content: "·"; font-weight: bold; } .u-horizontal-list > ul li:last-child::after { padding: 0; content: ""; } .u-plain-heading { margin-top: 0; padding-top: 0; border-bottom: none; } /* others */ /** thumb in .main-box **/ .main-box__body > .show-image { margin: 0.4em 0 0.4em 1em !important; } /** #main-suggestions **/ #main-suggestions { padding-top: 0.5rem; } #main-suggestions .floatright { margin-top: -2.75em; position: relative; } #main-suggestions .main-box__title { border-bottom: 1px dotted #e0e0e0; } /** when box is empty **/ .isEmpty { padding: 4.5em; color: var(--color-subtle); font-size: 1.3em; font-weight: bold; } /** did-you-know box **/ .subTextDYK { padding: 0.4em 1.6em 0; color: #aaa; } #main-did-you-know .main-box-dropdown__content ul li:last-of-type a { background: none; } /* Стандартные заголовки */ .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; margin-bottom: 0.25em; margin-top: 0; padding-bottom: 0; padding-top: 0; } body.skin-minerva .main-block h1, body.skin-minerva .main-block h2 { /* хак для Минервы в связи с [[mw:Heading HTML changes]] */ display: block; } body.skin-timeless .main-header.main-header.main-header { border-bottom-color: transparent; } /* Списки без оформления */ .main-plainlist ul { list-style: none; margin: 0; padding: 0; } .main-plainlist li { margin-bottom: 0; } /* Убираем нумерацию заголовков, создаваемую опцией «Автоматически нумеровать заголовки» на [[Служебная:Настройки#mw-prefsection-rendering]] */ .main-block .mw-headline-number { display: none; } /* Планшеты */ @media (min-width: 720px) { .main-wikimedia { padding-left: 1rem; padding-right: 1rem; } } /* Стационарные компьютеры */ @media (min-width: 1000px) { .main-wrapper { display: flex; gap: 1.5rem; /* Fixes https://phabricator.wikimedia.org/F54943102 */ flex-wrap: wrap; } .main-wrapper-column { flex: 1; } .main-wikimedia { padding-left: 1.5rem; padding-right: 1.5rem; } } igpakmk7qgm6thdeboduzyq9fbubsve MediaWiki:Ipb-indefinite-expiry-temporary-account 8 4723144 42637204 2026-06-16T00:58:20Z Vipz 151311 Nova stranica: 90 days 42637204 wikitext text/x-wiki 90 days 2otj6jkpvb3auky3ooopydpm1h327f7 Šablon:Slika sedmice/preload-nominate 10 4723145 42637275 2026-06-16T06:13:22Z Vipz 151311 Nova stranica: <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj je moguće raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' * '''Opis (popratni sadržaj):''' * '''Izvor (autor i datum):''' $2 42637275 wikitext text/x-wiki <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj je moguće raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' * '''Opis (popratni sadržaj):''' * '''Izvor (autor i datum):''' $2 ett0cvmy2j79pi45hwszpulu6njd5oo 42637277 42637275 2026-06-16T06:15:57Z Vipz 151311 42637277 wikitext text/x-wiki <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj je moguće raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' * '''Opis (popratni sadržaj):''' * '''Izvor (autor i datum):''' – $2 dyvt6amf507nhzkazulmq60uaz2go4z 42637278 42637277 2026-06-16T06:19:22Z Vipz 151311 42637278 wikitext text/x-wiki <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' * '''Opis (popratni sadržaj):''' * '''Izvor (autor i datum):''' – $2 hx6r32oj9wi9g2xd3cbeups7pa4e8zp Šablon:Slika sedmice/aktualna 10 4723146 42637279 2026-06-16T06:22:34Z Vipz 151311 Nova stranica: {{#ifexist:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}. |{{:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} |<div class="isEmpty u-text-align-center"><div>Ovosedmična slika još nije postavljena.</div><div style="margin-top: 0.75em; font-size: 0.85em; font-weight: normal;">Novu sliku sedmice možete predložiti na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]]. Kao polazište za doprinos ovoj rubrici mogu poslužiti [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|primjeri iz arhive]].<... 42637279 wikitext text/x-wiki {{#ifexist:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}. |{{:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}} |<div class="isEmpty u-text-align-center"><div>Ovosedmična slika još nije postavljena.</div><div style="margin-top: 0.75em; font-size: 0.85em; font-weight: normal;">Novu sliku sedmice možete predložiti na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]]. Kao polazište za doprinos ovoj rubrici mogu poslužiti [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|primjeri iz arhive]].</div><div style="margin-top: 1em;">{{Clickable button|Predloži sliku|url={{fullurl:Wikipedija:Pijaca|action=edit&section=new<!-- -->&preloadtitle={{urlencode:Prijedlog za sliku sedmice: {{#timel:j. xg Y.|monday this week}} – {{#timel:j. xg Y.|sunday this week}}}}<!-- -->&preload=Šablon:Slika sedmice/preload-nominate<!-- -->&preloadparams%5b%5d={{urlencode:Šablon:Slika sedmice/{{CURRENTWEEK}}, {{CURRENTYEAR}}.}}<!-- -->&preloadparams%5b%5d=&#126;&#126;&#126;&#126;<!-- -->&summary={{urlencode:Prijedlog nove slike sedmice}}}}|action=progressive|weight=primary}}</div></div>}} tlef8oyd4h20wt3guc8bm5a60bk5wba Najden Todorov 0 4723147 42637287 2026-06-16T07:01:28Z Thracia77 366035 Novi članak: Nayden Todorov 42637287 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nayden Todorov (minister).jpg|mini|Nayden Todorov 2024. godine]] '''Nayden Todorov''' (bugarski: '''Найден Тодоров'''; Plovdiv, 8. april 1974) bugarski je dirigent i kulturni menadžer. Od 2017. godine umjetnički je direktor Sofijske filharmonije.<ref>{{cite web |url=https://sofiaphilharmonic.com/en/artists/nayden-todorov/ |title=Nayden Todorov |website=Sofia Philharmonic |access-date=16 June 2026}}</ref> Tokom međunarodne karijere nastupao je sa Sofijskom filharmonijom i drugim ansamblima u više evropskih zemalja. U Hrvatskoj je sa Sofijskom filharmonijom nastupio u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.<ref>{{cite web |url=https://www.lisinski.hr/en/events/lisinski-subotom-br-sofijska-filharmonija-br-najde/ |title=Sofia Philharmonic Orchestra / Nayden Todorov |website=Lisinski Hall |access-date=16 June 2026}}</ref> U Srbiji je gostovao u Narodnom pozorištu u Beogradu kao dirigent opera ''Cavalleria rusticana'' i ''Pagliacci''.<ref>{{cite web |url=https://www.narodnopozoriste.rs/en/repertoire/archive?y=2016 |title=Repertoire Archive 2016 |website=National Theatre in Belgrade |access-date=16 June 2026}}</ref> U Sjevernoj Makedoniji sarađivao je sa Filharmonijom Sjeverne Makedonije.<ref>{{cite web |url=https://www.filharmonija.mk/team/%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B4%D0%B5%D0%BD-%D1%82%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2/ |title=Најден Тодоров |website=Filharmonija Severne Makedonije |access-date=16 June 2026}}</ref> Pored umjetničke djelatnosti, Todorov je bio službeni ministar kulture Bugarske; u tom svojstvu učestvovao je i u regionalnim kulturnim susretima, uključujući aktivnosti Foruma slovenskih kultura.<ref>{{cite web |url=https://www.fsk.si/pdf/annual-report-2024.pdf |title=Annual Report 2024 |website=Forum of Slavic Cultures |date=2025 |access-date=16 June 2026}}</ref> == Izvori == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Todorov, Nayden}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Dirigenti]] [[Kategorija:Bugarska muzika]] [[Kategorija:Bugarski muzičari]] [[Kategorija:Bugarska kultura]] [[Kategorija:Bugarska opera]] 6jwhng2uytrq89slv7wcrxlbo5wplwh 42637293 42637287 2026-06-16T07:55:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Nayden Todorov]] na [[Najden Todorov]] 42637287 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nayden Todorov (minister).jpg|mini|Nayden Todorov 2024. godine]] '''Nayden Todorov''' (bugarski: '''Найден Тодоров'''; Plovdiv, 8. april 1974) bugarski je dirigent i kulturni menadžer. Od 2017. godine umjetnički je direktor Sofijske filharmonije.<ref>{{cite web |url=https://sofiaphilharmonic.com/en/artists/nayden-todorov/ |title=Nayden Todorov |website=Sofia Philharmonic |access-date=16 June 2026}}</ref> Tokom međunarodne karijere nastupao je sa Sofijskom filharmonijom i drugim ansamblima u više evropskih zemalja. U Hrvatskoj je sa Sofijskom filharmonijom nastupio u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.<ref>{{cite web |url=https://www.lisinski.hr/en/events/lisinski-subotom-br-sofijska-filharmonija-br-najde/ |title=Sofia Philharmonic Orchestra / Nayden Todorov |website=Lisinski Hall |access-date=16 June 2026}}</ref> U Srbiji je gostovao u Narodnom pozorištu u Beogradu kao dirigent opera ''Cavalleria rusticana'' i ''Pagliacci''.<ref>{{cite web |url=https://www.narodnopozoriste.rs/en/repertoire/archive?y=2016 |title=Repertoire Archive 2016 |website=National Theatre in Belgrade |access-date=16 June 2026}}</ref> U Sjevernoj Makedoniji sarađivao je sa Filharmonijom Sjeverne Makedonije.<ref>{{cite web |url=https://www.filharmonija.mk/team/%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B4%D0%B5%D0%BD-%D1%82%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2/ |title=Најден Тодоров |website=Filharmonija Severne Makedonije |access-date=16 June 2026}}</ref> Pored umjetničke djelatnosti, Todorov je bio službeni ministar kulture Bugarske; u tom svojstvu učestvovao je i u regionalnim kulturnim susretima, uključujući aktivnosti Foruma slovenskih kultura.<ref>{{cite web |url=https://www.fsk.si/pdf/annual-report-2024.pdf |title=Annual Report 2024 |website=Forum of Slavic Cultures |date=2025 |access-date=16 June 2026}}</ref> == Izvori == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Todorov, Nayden}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Dirigenti]] [[Kategorija:Bugarska muzika]] [[Kategorija:Bugarski muzičari]] [[Kategorija:Bugarska kultura]] [[Kategorija:Bugarska opera]] 6jwhng2uytrq89slv7wcrxlbo5wplwh 42637296 42637293 2026-06-16T07:56:43Z Edgar Allan Poe 29250 −[[Kategorija:Bugarska muzika]]; −[[Kategorija:Bugarska kultura]]; −[[Kategorija:Bugarska opera]]; ±[[Kategorija:Muzika]]→[[Kategorija:Bugarski političari]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42637296 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} [[Datoteka:Nayden Todorov (minister).jpg|mini|Najden Todorov 2024. godine]] '''Najden Todorov''' (bugarski: '''Найден Тодоров'''; Plovdiv, 8. april 1974) bugarski je dirigent i kulturni menadžer. Od 2017. godine umjetnički je direktor Sofijske filharmonije.<ref>{{cite web |url=https://sofiaphilharmonic.com/en/artists/nayden-todorov/ |title=Nayden Todorov |website=Sofia Philharmonic |access-date=16 June 2026}}</ref> Tokom međunarodne karijere nastupao je sa Sofijskom filharmonijom i drugim ansamblima u više evropskih zemalja. U Hrvatskoj je sa Sofijskom filharmonijom nastupio u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.<ref>{{cite web |url=https://www.lisinski.hr/en/events/lisinski-subotom-br-sofijska-filharmonija-br-najde/ |title=Sofia Philharmonic Orchestra / Nayden Todorov |website=Lisinski Hall |access-date=16 June 2026}}</ref> U Srbiji je gostovao u Narodnom pozorištu u Beogradu kao dirigent opera ''Cavalleria rusticana'' i ''Pagliacci''.<ref>{{cite web |url=https://www.narodnopozoriste.rs/en/repertoire/archive?y=2016 |title=Repertoire Archive 2016 |website=National Theatre in Belgrade |access-date=16 June 2026}}</ref> U Sjevernoj Makedoniji sarađivao je sa Filharmonijom Sjeverne Makedonije.<ref>{{cite web |url=https://www.filharmonija.mk/team/%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B4%D0%B5%D0%BD-%D1%82%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2/ |title=Најден Тодоров |website=Filharmonija Severne Makedonije |access-date=16 June 2026}}</ref> Pored umjetničke djelatnosti, Todorov je bio službeni ministar kulture Bugarske; u tom svojstvu učestvovao je i u regionalnim kulturnim susretima, uključujući aktivnosti Foruma slovenskih kultura.<ref>{{cite web |url=https://www.fsk.si/pdf/annual-report-2024.pdf |title=Annual Report 2024 |website=Forum of Slavic Cultures |date=2025 |access-date=16 June 2026}}</ref> == Izvori == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1974||Todorov, Najden}} [[Kategorija:Bugarski političari]] [[Kategorija:Dirigenti]] [[Kategorija:Bugarski muzičari]] qm4grj98pzaeufgx45hw1xr7tvlbh6a Nayden Todorov 0 4723148 42637294 2026-06-16T07:55:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Nayden Todorov]] na [[Najden Todorov]] 42637294 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Najden Todorov]] nb4v22k5e08e6vg6q0p47stwzh88y3l Ljetne računanje vrijemena 0 4723149 42637306 2026-06-16T10:04:17Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637306 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 Ljetne vrijeme 0 4723150 42637307 2026-06-16T10:04:39Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Ljetno računanje vremena]] 42637307 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ljetno računanje vremena]] hi8q2zdnqjxxh6d2rowqre9u5q76sj5 Univerzitet u Baltimoru 0 4723151 42637345 2026-06-16T11:31:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Univerzitet u Baltimoru]] na [[Univerzitet u Baltimoreu]] 42637345 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Univerzitet u Baltimoreu]] kfldl8jhu1j5rwswp7au3zuyqdztndr Babson koledž 0 4723152 42637352 2026-06-16T11:31:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Babson koledž]] na [[Koledž Babson]] 42637352 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Babson]] g1uhqu1rmkcp4y1etsec6mfqr2i45pd Bates Koledž 0 4723153 42637354 2026-06-16T11:33:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bates Koledž]] na [[Koledž Bates]] 42637354 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Bates]] ed5z749iw82bu1vsoeraggc8d4zcvq3 Bowdoin Koledž 0 4723154 42637356 2026-06-16T11:33:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bowdoin Koledž]] na [[Koledž Bowdoin]] 42637356 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Bowdoin]] fo7uas1nigem3uimjmotnqxtas5uc8h Colby College 0 4723155 42637358 2026-06-16T11:33:22Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Colby College]] na [[Koledž Colby]] 42637358 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Koledž Colby]] 2a0mpehd2a2faul7mjy9dpxh570puy1